You are on page 1of 21

LOKALNI ANESTETICI uzrokuju lokalni blok nerva.

Lijekovi : PROKAIN, KOKAIN, TETRAKAIN (AMETOKAIN), DIBUKAIN, LIDOKAIN


(povrinska aplikacija,lako prodire u tkiva), PRILOKAIN, BUPIVAKAIN (dugo
djeluje), BENZOKAIN.
Mehanizam dejlovanja : Blokiraju Na+ kanale, pa nema razvoja i irenja
akcionog potencijala. Fiziki zatvaraju transmembransku poru. Lijek bre
pristupa kanalu ako je otvoren i ima vei afinitet prema inaktiviranom
kanalu, nego prema onom u stanju mirovanja. Blokiraju provodljivost
impulsa sljedeim redosljedom : 1. U malim mijelinizovanim aksonima, 2.
U nemijelinizovanim aksonima, 3. U velikim mijelinizovanim aksonima.
Neeljeni efekti (zbog prelaska lokalnih anestetika u sistemsku
cirkulaciju) : 1. Na CNS : stimulacija i depresija CNS-a (nemir, tremor,
konfuzija, ekstremni psihomotorni poremeaji, depresija disanja, euforija).
2. Na KVS : depresija miokarda i vazodilatacija. 3. R-ja preosjetljivosti.
Farmakokinetika : Poluvrijeme eliminacije : 1-2 h.

CNS STIMULANSI i PSIHOTOMIMETSKI LIJEKOVI

1. KONVULZIVI I RESPIRATORNI STIMULANSI (ANALEPTICI)


Respiratorni stimulansi
Lijekovi : AMIFENAZOL i DOKSAPRAM.
Mehanizam djelovanja : Nepoznat. (respiratorni stimulans kratkog dejstva).
Indikacija : Akutna respiratorna insuficijencija.

Konvulzivi (nemaju kliniku primjenu, ve samo eksperimentalni znaaj).uzrokuju konvulzije.


Lijekovi : STRIHNIN, BIKUKULIN, PIKROTOKSIN, NIKETAMID,
PENTILENTETRAZOL.
Mehanizam djelovanja : STRIHNIN : Blokira receptore za glicin. Djeluje na
kimenu modinu i uzrokuje snane spazme ekstenzora, pri emu se glava
zabacuje, a lice fiksira u vidu bolne grimase. U malim dozama, poboljava
otrinu vida i sluha. Bio je sastavni dio tonika jer stimulie CNS i
oporavlja umorni mozak i oslabljeno tijelo. To je alkaloid i jak otrov.

BIKUKULIN : Kompetitivni antagonist GABA-a receptora, koji kontroliu


propustljivost za Cl- (hlor). (gama-amino buternu kiselinu). Djeluje u
mozgu. Alkaloid, po efektu je slian strihninu.
PIKROTOKSIN : Nekompetitivni antagonist GABA receptora na hloridne
kanale.
PENTILENTETRAZOL (PTZ) : Mehanizam je nepoznat. Koristan je model
za testiranje antiepileptinih lijekova.
2. PSIHOMOTORNI STIMULANSI
AMFETAMIN i njegovi derivati : DEKSTROAMFETAMIN,
METAMFETAMIN, METILFENIDAT, METILENDIOKSIMETAMFETAMIN
(MDMA ili ekstazi ili ulina droga).
Mehanizam djelovanja : Oslobaaju monoamine (noradrenalin, dopamin i
5-hidroksitriptamin) iz nervnih zavretaka u mozgu.
Farmakoloki efekti : Lokomotorna stimulacija, euforija, uzbuenje,
stereotipno ponaanje i anoreksija, porast krvnog pritiska i inhibicija GIT
motaliteta.Izaziva zavisnost.
Indikacija : 1.Poremeaj deficita panje/hiperaktivnosti, posebno kod djece
(metilfenidat). 2. Narkolepsija (kada pacijent iznenada i nepredvidivo pada
u san vie puta tokom dana - amfetamin).
Neeljeni efekti : Hipertenzija, nesanica, tremor, rizik od pojave
izofrenije, rizik od ovisnosti, iznenadna smrt (kod korisnika ekstazija).
Farmakokinetika : Brzo se apsorbuje iz GIT-a. Prolazi kroz krvno-modanu
barijeru. Uzima se i umrkavanjem. Izluuje se nepromijenjen u urinu.
Poluvrijeme eliminacije : od 5 do 20-30 h.

KOKAIN
Mehanizam djelovanja : Inhibira preuzimanje kateholamina od strane
noradrenalinskih i dopaminskih transportera i tako pojaava periferne
efekte simpatikusa.
Efekti : euforija, govorljivost, zadovoljstvo, deluzije, halucinacije, paranoja,
tremor, konvulzije, tahikardija, vazokonstrikcija, hipertenzija.
Ponekad se koristi kao lokalni anestetik u oftalmologiji. Ima kratkotrajno
dejstvo (30 min. poslije i.v. primjene).

Neeljeni efekti : srane aritmije, koronarna ili cerebralna tromboza,


zavisnost.
Kontraindikacija : Trudnoa (izaziva malformacije ploda, bebe imaju manji
mozak).

METILKSANTINI Kofein(nema kliniku upotrebu) i


Teofilin(bronhodilatator).
Mehanizam djelovanja : Antagoniziraju purinske A2 receptore i djelimino
inhibiraju fosfodiesterazu i tako stvaraju efekte sline onima betaadenoreceptornih agonista.
Efekti : CNS stimulacija, diureza (dolazi do vazodilatacije aferentnih
arteriola glomerula, pa se poveava brzina glom. filtracije), stimulacija
sranog miia, relaksacija glatkih miia (posebno bronhijalnih).
Smanjuju slabost i poboljavaju mentalnu sposobnost bez euforije. ak i
velike doze NE DOVODE do stereotipnog i psihomotornog ponaanja.
Kofein + aspirin i ergotamin = terapija bolova kod migrene.
3. PSIHOTOMIMETSKI LIJEKOVI (HALUCINOGENI)
Utiu na miljenje, percepciju i raspoloenje ali ne uzrokuju znaajne
psihomotorne stimulacije ili depresije.
a) LSD, PSILOCIBIN i MESKALIN
b) FENCIKLIDIN

(slini amfetaminu).
(nije slican amfetaminu).

Meskalin (dobijen iz meksikog kaktusa) i Psilocibin (iz gljive) su manje


potentni od LSD, ali imaju slian efekat.
LSD(dietilamid lizerginske kiseline) ima snane halucinogene efekte
(slike i zvukovi izgledaju iskrivljeno i fantastino), ak i u dozi > 1
mikrogram/kg.
Mehanizam djelovanja : u CNS-u djeluje kao agonist 5-HT2 receptora.
Efekti : senzorni poremeaji sa halucinacijama i deluzijama koje mogu
dovesti do nasilja, dugotrajna disocijacija, poremeaj miljenja.
Neeljeni efekti : psihika ovisnost, averzija (kod ivotinja), izofrenija.

FENCIKLIDIN
Mehanizam djelovanja : Vezuje se za sigma-receptor i blokira glutamatni
NMDA receptorski kanal, ali moe stupati u interakciju i sa drugim
neurotransmiterskim sistemima.
Efekti : kao opojna droga, analgezija, stereotipno motorno ponaanje, loi
tripovi.
Prije se koristio kao intravenski anestetik, ali vie ne, jer izaziva
dezorijentaciju i halucinacije nakon buenja.

ZAVISNOST OD LIJEKOVA I DRUGIH SUPSTANCI I NJIHOVA


ZLOUPOTREBA
ZAVISNOST je definisana kao kompulzivna elja koja nastaje kao
rezultat ponovljenog uzimanja droge. Droge koje stvaraju ovisnost imaju
pozitivno pojaavajue djelovanje (nagrada).
KANABIS biljka Cannabis Sativa
Mehanizam djelovanja : Vezuju se za kanabinoidne receptore koji su
vezani za G-proteine i tako inhibiraju adenilat-ciklazu. Djeluju i na funkciju
Ca-kanala i K-kanala i tako inhibiraju sinaptike transmisije. Postoje
kanabinoidni receptori u mozgu (CB1 podtip) i to u hipokampusu (gubitak
pamenja), malom mozgu i supstanciji nigri (motorna aktivnost). Periferni
kanabinoidni receptori (CB2 podtip) u limfnom sistemu inhibitorni efekat
kanabisa na imunoloku funkciju.
Glavni aktivni sastojak : delta-tetrahidro kanabinol (THC).
Efekti :
1) CNS :
a) Subjektivni : osjeaj oputenosti i blagostanja bez propratne
agresivnosti, izotrenost ula.
b) Objektivni : oteano kratkotrajno pamenje, uenje i motorna
funkcija, katalepsija (zadravanje nepominih neprirodnih
poloaja tijela), analgezija, antiemetiko djelovanje, povean
apetit.
2) Periferni efekti : tahikardija, vazodilatacija, bronhodilatacija,
smanjen intraokularni pritisak.
Neeljeni efekti : pospanost i konfuzija (kod predoziranja, bez opasnosti po
ivot), smanjenje testosterona u plazmi.

Lijekovi : NABILON analog THC, ima antiemetike osobine.


Zavisnost : Nema psihike ovisnosti, a tolerancija i fizika ovisnost su u
malom stepenu i to kod stalnih korisnika. Manje su tetni od opijata,
nikotina i etanola.

ETANOL
Mehanizam djelovanja : Inhibira otvaranje Ca-kanala, pojaava dejstvo
GABA-e, i ima inhibitorno djelovanje na NMDA-tip glutamatnih receptora.
Efekti : opti depresiv CNS-a (daje se FLUMAZENILza ponitenje efekta),
pojaana diureza (smanjeno izluivanje ADH), vazodilatacija u koi,
odlaganje poroaja (smanjeno luenje oksitocina), euforija, poremeaj
koordinacije skeletnih miia, smanjenje otrine vida, otklanjanje inhibicija.
Umjerena konzumacija : zatitno dejstvo kod srane insuficijencije.
Pretjerana (prevelika) konzumacija : demencija i periferne neuropatije
(neuroloke degeneracije).
Dugotrajna konzumacija : bolest jetre (ciroza i otkazivanje jetre).
Metabolizam : U jetri (alkohol > alkoholna dehidrogenaza > acetaldehid >
aldehidna dehidrogenaza > acetat). 25 % ekstrahepatiki se metabolizira.
Kontraindikacije : Trudnice (otean razvoj fetusa, smanjenja poroajna
teina, fizika i mentalna retardacija).
Zavisnost : Javlja se psihika i fizika ovisnost i tolerancija.
Lijekovi protiv alkoholizma (zavisnosti) : DISULFIRAM (inhibitor aldehidne
dehidrogenaze, izaziva osjeaj topline po tijelu, crvenilo
koe,nauzeju),KLOMETIAZOL (slian vitaminu B, za Delirium
Tremens),NALTREKSON (antagonist opijata, smanjuje udnju za
alkoholom), AKAMPROSAT (antagonist NMDA receptora).
BENZODIAZEPINI (za ublaavanje akutnog apstinencijalnog sindroma
tokom detoksikacije), KLONIDIN, PROPRANOLOL.

Alkoholizam je hronina ovisnost o alkoholnim piima. Manifestira se kroz


snanu elju za piem, gubitkom kontrole prilikom pia, simptomima
fizikog odvikavanja i poveanom tolerancijom na alkohol. Cilj terapije je
da se odri aktivna apstinencija.
DELIRIUM TREMENS poremeaj koji se javlja kod osoba koje su ovisne
o alkoholu. Hiperekscitabilnost sa poremeajima percepcije i
halucinacijama (zvunim, vidnim, taktilnim).
Vernike Korzakovljev sindrom :Simptomi su : paraliza spoljanjih
onih miia, ataksija, poremeaj rasuivanja, amnezija, poremeaj
rasuivanja. Sindrom je udruen sa deficitom vitamina.

NIKOTIN
Pored njega, u duhanu se nalaze jo i otrovni CO i kancerogeni katran.
Mehanizam djelovanja : Vezuje se za nikotinske holinergike receptore
(alfa-2-beta-4 podtip) i dovodi do ekscitabilnosti neurona. Njegovi centalni
efekti se blokiraju sa MEKAMILAMIN-om.
Efekti :
Centralni - Poveanje budnosti, smanjenje uznemirenosti i napetosti,
olakava uenje pod stresom.
Periferni (stimulacija ganglija) - tahikardija, hipertenzija, smanjen motilitet
GIT-a.
Metabolizam : U jetri (za 1-2 h).
Zavisnost : Raste tolerancija, te fizika i psihika ovisnost (udnja). Stvara
se jaka ovisnost.
Terapija (supstituciona) : vakaa guma ili flasteri za kou (koji sadre
nikotin, a koji se odatle stabo resorbuje),MEKAMILAMIN (blokira
centralne efekte nikotina), BUPROPION (antidpresiv), KLONIDIN (agonist
alfa2-adrenergikih receptora, smanjuje efekte apstinencije), aktivno
savjetovanje.
tetni efekti puenja : Rak plua (katran), ishemijske bolesti srca (nikotin i
CO), hronini bronhitis (katran).
Kontraindikacija : Trudnice (zaostajanje u razvoju djeteta i smanjena
teina bebe, poveana stopa pobaaja) nikotin i CO.

ANALGETICI (Lijekovi protiv bolova)

To su lijekovi za otklanjanje bola, pri potpuno ouvanoj svijesti. Postoji


velika opasnost od razvijanja psihike i fizike zavisnosti. Podjela :
1) OPIOIDI (Narkotiki analgetici)

djeluju u CNS-u.

a) Alkaloidi opijuma i njegovi polusintetiki derivati : MORFIN,


KODEIN, HEROIN (diacetilmorfin).
b) Sintetski analgetici : PETIDIN, METADON, PENTAZOCIN.
Antagonisti opioida : NALOKSON ili NALTREKSON.

Mehanizam djelovanja : Selektivno se vezuju za opioidne receptore na


mnogim mjestima u organizmu (npr.u mozgu gdje djeluju protiv boli, u
kimenoj modini itd.).
Opioidni antagonisti (Nalokson ili Naltrekson) djeluju kompetitivno sa
opioidnim analgeticima, vezujui se takoer za opioidne receptore.
Endogeni opioidi (Enkefalin ili beta-Endorfin) se veu specifino za opioidni
receptor i uzrokuju analgetiko djelovanje.
Opioidni receptori (vrste i efekat usljed vezivanja za njih) :

OP1 (delta) nalazi se u CNS-u (Bulbus olfactorius,kaudatus) :


analgezija, motilitet GIT-a, raspoloenje, ponaanje, regulacija KVS-a.
OP2 (kapa) nalazi se u kori mozga : regulacija nocicepcije, diureza,
ishrana, neuroendokrina sekrecija.
OP3 (mi) nalazi se du cijele neuro-osovine : bol, analgezija, KVS,
respiratorni sistem, peristaltika, sekrecija hormona, termoregulacija.

ENDOGENI OPIOIDI (opiopeptidi) to su bioloki aktivni peptidi.


Nalaze se u CNS-u, a analgetiko djelovanje ispoljavaju i izvan njega.
Djeluju slino morfinu. Postoje 3 porodice :
1) ENKEFALINI : metionin-ekefalin i leucin-enkefalin.
2) ENDORFINI : beta-endorfin, MSH, ACTH.
3) DINORFINI
Efekti : euforija, emocionalno razdvajanje od osjeaja patnje, afektivna i
bihejvioralna homeostaza.
Organizam raspolae sposobnou da usljed boli oslobodi prirodne
opioide, tj. sopstvene analgetike.

MORFIN
Snani agonisti opioidnih receptora : MORFIN, METADON, MEPERIDIN,
FENTANIL.
Blagi agonisti opioidnih receptora : KODEIN, PROPOKSIFEN, TRAMADOL.
Derivati morfina : prirodni (Kodein ili metil-morfin) i polusintetski (Heroin
ili diacetil-morfin, ne koristi se zbog ovisnosti).
Mehanizam djelovanja: Agonist na OP3 (mi) receptorima, a slab je agonist
na OP1 (delta) i OP2 (kapa) receptorima. Najvanije efekte morfin
ispoljava u CNS-u i glatkoj muskulaturi digestivnog trakta.
Aplikacija : Parenteralno i oralno.

Efekti :

Na CNS : analgezija (uklanja najjae bolove), poveava prag za


percepciju bola, mijenja tip emocionalne reakcije prema bolu,
sedativ (san), bol i morfin su meusobno antagonisti (to je
jai bol potrebna je vea doza morfina za njegovo suzbijanja, a kod
osobe koja je dobila morfin, nije mogue izazvati bol), promjene
ponaanja (euforija, a kod zdrave osobe bez ikakvog bola, uzrokuje
disforiju), disanje (deprimira ga, nastaje hipoksija koja dovodi do
oslobaanja kateholamina, uzrokujui hiperglikemiju), nauzeja,
refleks kalja (snano inhibira kaalj).
Na GIT : opstipantno, poveava tonus glatkih miia
mokranih puteva (oteava mokrenje) i crijeva (deprimira
peristaltiku), poveava intrabilijarni pritisak, nije pogodan za
uklanjanje unih kolika. DA : spazmolitiki lijekovi.
Ostala dejstva : mioza (po tome se prepoznaje narkoman i
trovanje), blaga hipotenzija, periferna vazodilatacija,
umjerena bronhokonstrikcija.

Tolerancija : Javlja se prema depresivnim efektima (analgezija, sedacija,


depresija disanja) ali se ne javlja prema nadraajnim efektima (mioza,
dejstvo na GIT). Vei stepen tolerancije se javlja poslije 14 dana.
Indikacija : Jaki bolovi (opekotine, teke frakture, infarkt miokarda, ok),
bol kod bubrenih i unih kolika (morfin + atropin), slabiji bolovi
(glavobolja, artralgija, neuralgija), preanestetika primjena, akutni
edem plua, uporni kaalj, dijareja.

Neeljeni efekti : depresija disanja, nauzeja, povraanje, opstipacija,


svrab, urtikarija, retencija mokrae.
Akutno trovanje sa morfinom : javlja se pri dozi od 100 mg ili vie.
Simptomi : koma, depresija disanja sa cijanozom, mioza. Antidoti :
NALOKSON ili NALTREKSON.
Hronino trovanje sa morfinom : Terapija se sprovodi u psihijatrijskim
ustanovama. Lijekovi : METADON (za prekidanje apstinencijalnog
sindroma, kada on ugrava ivot. Tkz. odravanje na metadonu),
METADIL ACETAT (otklanja apstinencijalne simptome), KLONIDIN
(otklanja opioidnu apstinenciju, ia detoksifikaciju od opioida).
Apstinencijalni sindrom javlja se kod ovisnika o morfinu : nesanica,
nemir, razdraljivost, midrijaza, dijareja.
Kontraindikacije : Povien intrakranijalni pritisak, bronhijalna astma,
akutno trovanje etanolom, emfizem plua, hipertireoidizam, Adisonizam,
konvulzivna stanja, oteena funkcija jetre i bubrega.
Interakcija sa lijekovima : NE SMIJE sa SEDATIVIMA i HIPNOTICIMA
(pojaava se depresija CNS-a i disanja), NE SMIJE sa MAO INHIBITORIMA
(javlja se hiperpireksija sa komom).

Antagonisti opijata : NALOKSON i NALTREKSON. Istiskuju opioide sa


OP3 (mi) receptora, jer su kompetitivni antagonisti. Skoro trenutno
prekidaju sve depresivne efekte opioida. Kod zdravih osoba ne uzrokuju
farmakoloke efekte, a kod osoba koje su pod dejstvom morfina,
kompletno otklanjaju sve efekte za 1-2 minute (normalizacija disanja,
zjenica, crijevne peristaltike). Kod ovisnika o morfinu, trenutno uzrokuju
apstinencijalni sindrom. Ne stvaraju toleranciju. Indikacije : akutno
trovanje sa opioidima, terapija odravanja kod osoba ovisnih o
opioidima, otkrivanje ovisnosti o opioidima, ok.

2.ANTIPIRETIKI (Nenarkotini ili neopioidni) ANALGETICI


koriste s kod manjih/slabijih bolova.

Suzbijaju bolove u miiima, zglobovima, glavobolju, zubobolju. Sniavanju


povienu tjelesnu temperaturu i imaju antiinflamatorno (protivupalno)
djelovanje.
a) SALICILATI : ACETILSALICILNA KISELINA (Aspirin), NA SALICILAT,
SALICILAMID.

Mehanizam djelovanja : Acetilsalicilna kiselina (Aspirin) zaustavlja proces


upale, tako to ireverzibilno inhibira enzim ciklooksigenazu i na taj nain
zaustavlja biosintezu prostaglandina (medijatora u procesu upale).
Takoer, blokirajui enzim ciklooksigenazu, blokira i sintezu tomboksana
(koji je aktivator agregacije trombocita, pa nema stvaranja tromba).
Efekti : Aspirin djeluje : antiinflamatorno, antipiretiki, analgetiki,
antitrombolitiki (inhibira agregaciju trombocita), poveava izluivanje
mokrane kiseline (urikozurija).
Indikacije : Bolovi , hiperpireksija, akutna reumatska groznica i
reumatoidni artritis, neinflamatorna stanja (tromboembolijske
bolesti, karcinom kolona i rektuma, dijareja izazvana radijacijom,
Alzhajmerova bolest).
Neeljeni efekti : Nadraaj sluznice eluca, krvarenje iz GIT-a, napad
bronhijalne astme, trovanje salicilatima (salicilizam), Rejov sindrom
(Kod djece. Simptomi : progresivna letargija, tahipneja, povien
intrakranijalni pritisak, konvulzije).
Kontraindikacije : peptiki ulkus, krvarenja u GIT-u, bronhijalna astma.

2.PIROZOLONI : AMINOFENAZON, METAMIZOL. (djeluju analgetiki,


antipiretiki i antiinflamatorno).
Indikacije : Reumatoidni artritis, spondilitis, osteoartritis.
Neeljeni efekti : Agranulocitoza.
4. PARACETAMOL - djeluje analgetiki i antipiretiki, ali nema
antiinflamatorno dejstvo. Ne izaziva urikozuriju i ne uzrokuje nadraaj
sluznice GIT-a.
Indikacije : Slabiji bolovi i hipertermija (naroito kada pacijent ne
podnosi Aspirin).
Neeljeni efekti : Hemolitika anemija, trovanje sa paracetamolom
(antidot je : ACETILCISTEIN).
Aplikacija : Oralno.
5. NSAIL (Nesteroidni Antiinflamatorni Lijekovi) - na listovima !

ANTIDEPRESIVNI LIJEKOVI

Dovode do poboljanja raspoloenja, otklanjanja straha, smanjenja ili


gaenja depresivnih misli.
Poremeaji afekta : manija i depresija.
MANIJA hiperaktivnost, nekontrolisane misli i govor, disforija, agresija
(suprotno depresiji). Lijekovi izbora : Antipsihotici i Litijum.
DEPRESIJA osjeaj beskrajne tuge, pesimistika zabrinutost,
samooptuivanje, samoubilake tendencije, nesanica, anoreksija, psihiko
usporenje. Lijek izbora : Antidepresivi.
1. TRICIKLINI ANTIDEPRESIVI : IMIPRAMIN, HLORIMIPRAMIN,
KLOMIPRAMIN, AMITRIPTILIN, PROTRIPTILIN, DOKSEPIN.
Mehanizam djelovanja : Blokiraju preuzimanje amina (kateholamina i 5hidroksitriptamina) u nervne zavretke u velikom mozgu. Ovaj efekat je
poznat kao prekida aminske neurotransmisije (off switch). To omoguava
da se aktivni amini due zadravaju na receptorima, to produava njihovo
djelovanje.
Blokada receptora nastupa odmah poslije zapoinjanja terapije, ali
povoljan efekat nastupa kroz 2-3 sedmice.
Indikacije : Endogena depresija, enuresis nocturna, hronini bol, napadi
paninog straha, opsesivno-kompulzivni poremeaji, bulimija.
Neeljeni efekti : Sedacija, konvulzije, antiholinergiki efekti (suhoa usta,
opstipacija, oteana akomodacija), ortostatska hipotenzija, palpitacija,
tahikardija.
Kontraindikacija : Glaukom, adenom (rak) prostate.

2. HETEROCIKLINI, DRUGA I TREA GENERACIJA ANTIDEPRESIVA


: AMOKSAPIN, MAPROTILIN, MIANSERIN, TRAZODON.
MIANSERIN : Blokira presinaptike alfa2 receptore i tako poveava
promet noradrenalina u mozgu. Koristi se kod endogene i reaktivne
depresije. Neeljeni efekti : pospanost, glavobolja, vrtoglavica, tremor,
znojenje, povraanje, salivacija.
MAPROTILIN : Poslije velikih doza moe prouzrokovati konvulzije.
TRAODON : Uzrokuje prekomjernu sedaciju.

3. SELEKTIVNI INHIBITORI PREUZIMANJA SEROTONINA :


FLUOKSETIN, FLUOKSAMIN.
Mehanizam : Selektivno inhibiraju preuzimanje serotonina u presinaptike
nervne zavretke.
Indikacije : Epizode tkz. velike depresije. Epizoda postoji, ako postoji 4-8
simptoma depresije : psihomotorna usporenost, gubitak interesovanja za
ivotnim aktivnostima, osjeaj krivice, beznaa, bezvrijednosti, osjeaj
velikog umora, usporeno miljenje i koncentracija, suicidne ideje,
poremeaj apetita i sna.
Fluoksetin rijetko uzrokuje neeljene efekte, ali se moe javiti :
munina, nauzeja, glavobolja, dijareja, anksioznoost, tremor. Lijeenje 5-6
sedmica.
Fluoksamin Neeljeni efekti :nauzeja i povraanje u poetku lijeenja, a
kasnije glavobolja, nesanica. Efekti poslije 2-3 sedmice lijeenja.

4. INHIBITORI MONOAMINO OKSIDAZE (MAO) : MOKLOBEMID,


SELEGILIN.
Mehanizam djelovanja : Blokiraju enzim MAO koji razgrauje
neurotransmitere, i tako dolazi do poveanja neurotransmitera u mozgu.
MAO-A (djeluje na noradrenalin, serotonin i tiramin), a MAO-B (djeluje na
dopamin).
Moklobemid inhibira MAO-A enzim. Indikacija : Depresivna stanja.
Neeljeni efekti : vrtoglavica, zamor, nauzeja, povraanje, anksioznost.
Kontraindikacija : konfuzna stanja u psihijatriji i preosjetljivost na
moklobemid.
Selegilin inhibira enzim MAO-B. Koristi se kao antiparkinsonik i
antidepresiv.

PREDOZIRANJE I AKUTNO TROVANJE SA ANTIDEPRESIVIMA


SIMPTOMI : koma, depresija disanja, agitiranost, delirijum, neuromiina
prenadraenost, grevi, hiperpireksija, paraliza crijeva i mokrane beike,
poremeaj sranog rada.

LIJEKOVI IZBORA ZA LIJEENJE DEPRESIJE : Selektivni inhibitori


preuzimanja serotonina (nemaju sedativne efekte, i sigurni su pri
prekoraenju doze).
MAO inhibitori koriste se za lijeenje atipinih depresija
(FENELZIN,MOKLOBEMID,SELEGILIN).

ANTIPSIHOTINI LIJEKOVI

Koriste se u terapijiizofrenije i drugih agitiranih psihoza.


IZOFRENIJA to je psihoza, koja se obino javlja u mlaem ivotnom
dobu ili adolescenciji. Simptomi : a) Pozitivni : deluzije, halucinacije,
poremeaj ponaanja i miljenja.
b) Negativni : socijalno povlaenje, emocionalna indiferentnost,
poremeaj kongetivnih funkcija.
Ovi lijekovi blokiraju dopaminske (D) receptoreu mozgu i tako poboljavaju
patoloke oblike ponaanja.
1. Derivati FENOTIAZINA : HLORPROMAZIN, LEVOPROMAZIN,
FLUFENAZIL, TRIFLUPERAZIN,
TIORIDAZIN.
Mehanizam djelovanja : Blokiraju dopaminske (D2) receptore u mozgu.
Time se blokira adenilat-ciklaza, pa se smanjuje koncentracija cAMP.
Blokiraju se i Ca-kanali, a otvaraju se K-kanali.
Dopaminski receptori : D1, D2, D3, D4, D5. Svi su vezani za G-proteine.
Antipsihotici mogu blokirati i : 5-HT2 receptore (poveava se tjelesna
masa), muskarinske receptore (poremeaj vida, poveanje
intraokularnog pritiska, suhoa usta, opstipacija, retencija mokrae),
adrenergike receptore (ortostatska hipotenzija).
Antipsihotici nakon primjene, trenutno blokiraju D2 receptore, ali je
potrebno nekoliko sedmica da bi ispoljili svoj farmakoloki efekat.
Efekti fenotiazina : Antipsihotino (emocionalno umirenje + usporenje
psihikih i motornih funkcija = neuroleptiki sindrom), diskinetiko (slino
Parkinsonovoj bolesti), antiholinergiko (antiadrenergiko),
antiemetiko, termoregulacija (dolazi do hipotermije), uticaj na
endokrini sistem (poveana konc. prolaktina, dolazi do galaktoreje).

Indikacije :
1) Psihijatrijske : izofrenija, izoafektivni poremeaji, manine epizode
bipolarnih afektivnih poremeaja, Tourett-ov sindrom, senilna
demencija kod Alchajmera.
2) Nepsihijatrijske : Povraanje, pruritus, neuroleptanalgezija.
Kontraindikacija : Anksiozna stanja i opioidni apstinencijalni sindrom.
Neeljeni efekti : Esktrapiramidalni sindrom (tremor, rigiditet,
bradikinezija ili nevoljni pokreti) suzbija se antiparkinsonicima,
ortostatska hipotenzija, opstipacija, krvne disterazije, tardivna diskinezija
(u dugotrajnoj terapiji sa fenotiazinima, javljaju se nenormalni orofacijalni
pokreti).
Interakcija : DA : opti anestetici, hipnotici, sedativi, analgetici, etanol.

2. Derivati TIOKSANTENA : KLOPENTIKSOL, FLUPENTIKSOL.


3. Derivati BUTIROFENONA : HALOPERIDOL, DROPERIDOL.
Efekti : Uzrokuju neuroleptiki sindrom (emocionalno umirenje,
psihomotorno usporavanje, indiferentnost prema okolini),
antiemetiko djelovanje.
Mehanizam : Blokiraju D2 receptore u mozgu.
Indikacije : izofrenija, organske psihoze, manina faza maniodepresivnih psihoza.
Neeljeni efekti : Ekstrapiramidalni sindrom, oteenje jetre, depresija
kotane sri.

4. OSTALI antipsihotici : KLOZAPIN, OLANZAPIN, RISPERIDON,


MOLINDON, LOKSAPIN.
Mehanizam : Blokiraju D2 receptore, a noviji lijekovi i druge receptore.
Klozapin jae djeluje na D4, 5-HT2, alfa1 i H1 receptore, nego na D1 i
D2. (Ne.ef. : agranulocitoza).
Olanzapin jae djeluje na 5-HT2 nego na D1, D2 i alfa1 receptore.

Risperidon podjednako djeluje na D2 i 5-HT2 receptore.

Lijekovi izbora kod svih psihotinih stanja : KLOZAPIN (djeluje na


+ i simptome) i OLANZAPIN (rijetko uzrokuje neeljene efekte).

LIJEKOVI U STABILIZACIJI RASPOLOENJA


Kod manino-depresivnih (bipolarnih) psihoza.
LITIJUM (litijum-karbonat) - mora se koristiti najmanje 3-4 sedmice.
Efekat se javlja poslije 7-14 dana lijeenja. Moe se koristiti i protiv
depresije.
Mehanizam : Ubrzava presinaptiko razgraivanje kateholamina, inhibira
oslobaanje neurotransmitera u sinapsi, smanjuje osjetljivost
postsinaptikih receptora. Na ovaj nain, smanjuje se aktivnost
adrenergikog sistema.
Glavno dejstvo litijuma je unutar elije, gdje blokira metabolizam inozitolfosfata.
Efekat : Antimanijsko djelovanje, stabilizacija afekta, sprijeava
velike oscilacije afekta, koristi se kod bolesnika sa bipolarnim
psihozama.
Indikacije : Manine faze bipolarne psihoze, izoafektivni
poremeaji, alkoholizam (ako se pri tome smjenjuju manija i depresija).
Neeljeni efekti : Tremor, ataksija, polidipsija, poliurija, depresija funkcije
titne ljezde.
Kontraindikacija : Trudnice i dojilje (jer lako prelazi u mlijeko, pa kod
novoroeneta izaziva toksinost).
Trovanje sa Li (simptomi) : Letargija, cijanoza, hepatomegalija. Lijeenje :
ispiranje eluca, laksantne soli, hemodijaliza.

SEDATIVI (ANKSIOLITICI) i HIPNOTICI

Anksiolitici (Sedativi) smanjuju nervozu (anksioznost) i djeluju


umirujue, a da pri tome NE mijenjaju mentalne i motorne funkcije CNS-a.
Mala depresija CNS-aHipnotici uzrokuju pospanost, izazivaju san i odravaju ga (san treba da
lii na prirodan san). Depresija CNS-a je jaa.
Za sedativno i hipnotiko dejstvo, koriste se 2 grupe lijekova :
1) BENZODIAZEPINI : HLORDIAZEPOKSID, DIAZEPAM, BROMAZEPAM,
OKSAZEPAM, LORAZEPAM, NITRAZEPAM, FLURAZEPAM, PRAZEPAM,
TETRAZEPAM, ALPRAZOLAM, TRIAZOLAM.
2) BARBITURATI : FENOBARBITON, METILFENOBARBITON,
CIKLOBARBITON, VINILBARBITON, PENTOBARBITON, TIOPENTON.
3) Ostali sedativi i hipnotici : HLORAL-HIDRAT, GLUTETIMID,
BROMIDI.

Kod BARBITURATA je odnos izmeu doze i efekta pravolinijski, tj.


poveanjem doze, efekti postaju jai i ozbiljniji (sedacija > san
(hipnotiki efekat) > opta anestezija > koma > smrt).
Kod BENZODIAZEPINA dolazi do sedacija i sna (hipnotiki efekat),
ali se NE postie opta anestezija i koma, pa je linija na grafiku u
funkciji efekta i doze, zaobljena.

Mehanizam djelovanja : Vezuju se za GABA-A receptore, koji se nalaze na


neuronskim membranama u CNS-u. Aktivacijom GABA-A receptora,
otvaraju se CL-kanali i joni CL- ulaze u nervne elije i time zapoinje IPSP
(inhibitorni postsinaptiki potencijal).
Benzodiazepini poveavaju frekvenciju otvaranja CL- kanala, a
barbiturati poveaavaju duinu trajanja otvorenosti CL- kanala.
PIKROTOKSIN - blokira CL- kanale i antagonizira dejstvo barbiturata.

Indikacije : ANKSIOZNA STANJA: Konstantno stanje pretjerane


anksioznosti, panini poremeaji (prekomjerni strah, znojenje,
drhtanje, tahikardija), fobije (od ljudi, zmija, letenja), posttraumatski
ok,apstinencijalni sindrom usljed lijeenja zavisnosti od etanola,
konvulzije (diazepam, parenteralno).
Efekti na sisteme :

1) CNS : (Benzodiazepini) smanjuju anksioznost, agresiju,


usporavaju miljenje, uzrokuju sedaciju a vee doze san, smanjuju
spontanu aktivnost, blaga relaksacija skeletnih miia,
antikonvulzivni efekat. (Barbiturati) sedacija, smanjenje
anksioznosti, antikonvulzivni efekat, antiepileptici, razvijaju
toleranciju i zavisnost, opta anestezija.
2) DISANJE I KRVOTOK : (Barbiturati) u veim dozama dolazi do
depresije srca i disanja, smanjuju osjetljivost respiratornog centra
prema CO2.
Neeljeni efekti : Prekomjerna sedacija, osjeaj umora, poremeaj
koordinacije miia, poremeaj psiho-motornih funkcija, konfuzija.
Kontraindikacija : Miastenija gravis.
Interakcija : Najopasnija je interakcija benzodiazepina sa etanolom !
Lijekovi izbora za anksioznost : BENZODIAZEPINI (jer imaju visok
terapijski index, sporo se eliminiu pa je centralno dejstvo due i mali je
rizik od fizike zavisnosti). Loa strana : javlja se psihika zavisnost i skuplji
su.

NOVIJI LIJEKOVI U TERAPIJI ANKSIOZNOSTI I NESANICE


BUSPIRON djeluje na 5-HT1a receptor. Otklanja anksioznost, bez
propratne sedacije.
ZOLPIDEM - vee se za benzodiazepinske receptore i inhibira dejstvo
GABA-e. U terapiji kratkotrajne nesanice.

OPTI ANESTETICI
To su lijekovi ijom primjenom se pacijent uvodi u duboko, besvjesno
stanje u kome postoji analgezija, arefleksija, i atonija skeletnih miia.
Danas se koristi kombinacija vie optih anestetika, da bi se dobila tkz.
balansirana anestezija.
Opta anestezija moe biti :
1) INHALACIONA udisanje anestetikih para i gasova (npr. Halotan ili

azotni oksidul).

2) INTRAVENSKA intravensko ubrizgavanje lijekova (npr. tiopenton,

ketamin).

INHALACIONA OPTA ANESTEZIJA : AZOTNI OKSIDUL, HALOTAN,


ENFLURAN, IZOFLURAN.
Njihove molekule su male i liposolubilne i lako prolaze kroz alveolarne
membrane. Ako je rastvorljivost anestetika u krvi vea, onda su potrebne
vee koliine da bi se izazvao anestetiki efekat, a ako je rastvorljivost u
krvi manja, potrebne su manje koliine za postizanje anestezije.
to su molekule liposolubilnije, lake prolaze kroz membrane i due se
zadravaju u organizmu, pa je oporavak od anestezije u tom sluaju sporiji.
Mehanizam djelovanja : Aktiviraju GABA-A receptore ili olakavaju
djelovanje GABA-e da otvara CL-kanale i tako povea ulazak jona CL- u
nervnu eliju.
Deprimiraju spontanu i evociranu aktivnost neurona u mozgu.

Efekti :
1) CNS - Smanjuju metabolizam mozga i poveavaju krvotok u mozgu.
2) KVS - Sniavaju arterijski krvni pritisak, bradikardija, depresija
miokarda.
3) RESPIRATORNI SISTEM - poveavaju frekvenciju respiracije (osim
azotnog-oksidula), depresija disanja, nagomilavanje bronhijalne sluzi
i infekcije.
4) BUBREZI - smanjuju glomerularnu filtraciju i protok krvi kroz
bubrege.
5) JETRA - smanjuju protok krvi kroz jetru.
6) UTERUS - relaksiraju glatku muskulaturu uterusa (osim azotnogoksidula).
Toksinost : hepatotoksinost, nefrotoksinost, mutagenost,
kancerogenost, hematotoksinost.

a) ISPARLJIVI OPTI ANESTETICI

HALOTAN isparljiva tenost, nije zapaljiva. Snaan i brz anestetik.


Nedostaci : hipotenzija, depresija disanja, srana aritmija, oteenja
jetre.
ENFLURAN bistra, nezapaljiva tenost. Anestetiki efekat za 10
minuta. Brz oporavak. Prednosti : poveava arterijski krvni pritisak,
frekvenciju sranog rada i pokrete bolesnika. Nedostaci : aritmije,
postoperativno drhtanje, nauzeja i povraanje.
IZOFLURAN izomer enflurana. Slabo rastvorljiv u krvi, pa su
anestetiki efekti (za 10 min.) i oporavak bri. Kliniki znaci :
smanjenje arterijskog krvnog pritiska, smanjenje frekvencije i dubine
disanja, poveana frekvencija sranog rada. Nedostaci : aritmije,
postoperativno drhtanje, nauzeja i povraanje.

b) ANESTETIKI GASOVI

AZOTNI OKSIDUL veseli gas, izaziva smijeh. Malo toksian, nema


nus pojava. Slab je anestetik, pa se kombinuje sa halotanom. Djeluje
brzo. Prije se koristio u stomatologiji. Ne koristi se kod osoba sa
anemijama (deficitom B12).

INTRAVENSKA OPTA ANESTEZIJA : BENZODIAZEPINI (Diazepam,


Lorazepam, Midazolam), ETOMIDAT, PROPOFOL, TIOPENTON-natrijum,
KETAMIN.
Prednosti u odnosu na inhalacionu anesteziju : lako izvoenje, mala
neprijatnost za bolesnika, brz efekat, nema eksplozije, nema iritacije
disajnih puteva, brz oporavak (lako buenje).
Najvea opasnost : Depresija disanja.
Koristi se kao : uvodna i kratkotrajna opta anestezija.

Neuroleptanalgezija stanje duboke sedacije i analgezije, bolesnik je


svjestan ali ne osjea bol (Droperidol + Fentanil).
Balansirana anestezija podrazumijeva preanestetiku medikaciju u
cilju izazivanja sedacije i analgezije, a inhalacioni i intravenski anestetici se
daju samo ako je potrebno, kao i intraoperativni relaksantni lijekovi.
Svjesna sedacija benzodiazepini, propofol, opioidni analgetici
(intravenozno).

Duboka sedacija tiopenton, ketamin, propofol (intravenozno).

a) BENZODIAZEPINI (Midazolam) lako prolazi kroz krvno-modanu


barijeru. Produava postanestetiki oporavak i dovodi do amnezije.
Koriste s kod premedikacije, za intraoperativnu sedaciju i sastavni je
dio balansirane anestezije.
FLUMAZENIL antagonist benzodiazepinskih receptora, otklanja
njihove neeljene efekte.
b) ETOMIDAT brzo nastajanje uvodne anestezije (za par sekundi), uz
minimalne promjene disanja i KVS funkcija. Neeljeni efekti : nevoljni
pokreti, munina, povraanje.
c) PROPOFOL brz oporavak od anestezije. Nema povraanja ni
usporenog buenja. Nema kumulacije. Sniava krvni pritisak zbog
snienja perifernog vaskularnog otpora. Skuplji je.
d) TIOPENTON natrijum izaziva kratkotrajnu optu anesteziju i
efekat zavisi od koliine i brzine ubrizgavanja lijeka. 0,3 g dovode do
gubitka svijesti. Brz oporavak. Ako se ubrizga polako, ista koliina
dovodi do pospanosti, bez gubitka svijesti. Usljed velike doze i brzog
ubrizgavanja, nastaje depresija disanja i zastoj srca.
e) KETAMIN izaziva tkz. Disocijativnu anesteziju (bolesnik ima
subjektivan osjeaj da je odvojen od okoline, da su ekstremiteti
odvojeni od tijela). Anestetiki efekti traju 5-10 min. (poslije i.v.), ili
10-20 min.(poslije i.m.). Neeljeni efekti : uzbuenje, neprijatni
snovi. Upotreba : Djeija hirurgija, cistoskopija, promjena zavoja na
opekotinama.

OPIOIDNA ANALGETIKA ANESTEZIJA - kod dugotrajnih operacija


(kardiohirurgija).
Koristi se MORFIN ili FENTANIL. Neeljeni efekti : postoperativna depresija
disanja, to se suzbija primjenom NALOKSONA ili NALTREKSONA, koji
antaginiziraju djelovanje opioida.
Alternativa :
Manje doze MORFINA + barbiturati ili benzodiazepini (i.v.) + azotni-oksidul
= balansirana anestezija.

Simptomi EPILEPSIJE :
Poremeaj svijesti, nenormalni EEG, motorni poremeaji (toniko-kloniki
poremeaji, trzaji, stereotipni pokreti). Bolest se manifestuje napadima.
Uzrok napada je snana sinhronizacija neuronske aktivnosti.

Simptomi Parkinsonove bolesti : Bolest nastaje zbog poremeaja


bazalnih ganglija u velikom mozgu.
Bradikinezija (usporeni pokreti), rigiditet (ukoenost) i statiki tremor
(drhtanje).

You might also like