INENJERSKO GEOLOKA SVOJSTVA KLIZITA

SULJAKOVII KOD MAGLAJA

* Toni NIKOLI, Mr.sc.geologije - Federalni zavod za geologiju, Sarajevo, BIH
** Indira KASUPOVI, Dipl.ing.geologije Rudnici mrkog uglja Kakanj

REZIME
Klizite Suljakovii kod Maglaja je po mnogo emu karakteristino i kompleksno,
te predstavlja primjer geodinamikog procesa brzog pomjeranja tla. U ovom sluaju dolo je
do meusobne interakcije dosta faktora, kako sa geoloke strane, tako i vremenskih prilika i
ljudskog faktora. Kako se radi o strmoj padini koja zalijee pod uglom veim od 15 stepeni u
vrhu klizita, a geologija terena je bila podobna za geomorfoloke aktivnosti bilo je za
oekivati da e u jednom momentu doi do kritine take, kada e doi do smanjenja faktora
sigurnosti i do granice loma, te kretanja tla po kliznoj ravni. Laporci i siva laporovita glina,
koja je leala preko substrata, poela se pomjerati usljed vremenskih neprilika u vidu velikih
padavina, a to je bio okida i jedan od dodatnih faktora za pospjeivanje kretanja du
klizne ravni. Kaptae u vrhu klizita i prisutnost podzemnih i povrinskih voda dodatno su
destabilisale tlo ispod padine. Porueno je 7 objekata u procesu pomjeranja, na svu sreu bez
ljudskih rtava. Ovaj rad trebao bi dati poticaj odgovarajuim slubama da vie obrate panju
na preventivne sanacione mjere kod klizita, a ime bi se znaajno umanjili mogunost
nastanka klizita, te samim time sprijeile ljudske rtve i unitavanje materijalnih dobara.
Kljune rijei: klizite, pukotine, inenjersko geoloki procesi, preventivne sanacione mjere.

ENGINEERING GEOLOGY PROPERTIES ON LANDSLIDE

SULJETOVII NEAR MAGLAJ
ABSTRACT
The landslide Suljakovii near Maglaj is very complex and characteristic, and is
same time present good sample geodynamic process fast moving soil. In this case we have
interaction a lot of factors, from geology, weather condition and human factor. If we know
how we talking about headlong slope with angle more than 15 degrees, than we should expect
how pressure will come to border line, when will safety factor come down to the break and
move over landslide level. The marl and marl with clay, is over substrate, was start to move
because weather condition with strong rain, what was trigger with enough pressure to push
down soil. Water reservoir on the top landslide, with considerable water deposit, underground
and surface, was extra influence on instability slope. Were destroyed 7 objects in process of
slidng, random without human victim. This publication should give additional signal to
relevant department to give more attention on preventive landslide recovery, with who will
alleviate possibility for landslide formation, and what will prevent human victim and material
damage.
Key words: landslide, fractures, engineering geology process, preventive recovery works.

UVOD
Klizite Suljakovii fromirano je na padini, u neposrednoj blizini putne
komunikacije M-17, 4 km od Maglaja, sa mogunou da ugrozi istu, kao i da ugrozi rjeicu
Ljenicu, a pri emu je oko 20 objekata bilo unutar zone pomjeranja, da bi nakon nekoliko
dana dolo do ruenja 7 objekata. Ista lokacija je ve od ranije bila poznata po
geodinamikom kretanju u vidu fosilnog klizita, da bi nakon obilnih padavina kao i
pogodovanja geoloke sredine, masa krenula po laporovito-glinovitoj kliznoj ravni. Jo jedan
od uzroka, nastanka klizita su i podzemne vode, a koje su bile kaptirane u vrhu klizita, te
dodatno prehranjivale kliznu ravan. Duina klizita je oko 700 m i irina 100 m, a to govori
o povrini klizita od 70 000 m2, a to predstavlja 70 000 m3 pokrenute mase, ako uzmemo
prosjenu dubinu od 10 m. A ako znamo da su se neposredno iznad naselja Suljetovii
odvijala ratna dejstva, odnosno da je od strane MAK-a isto oznaeno kao kontaminirano
minama, onda moemo vidjeti kako je kompleksan problem sanacije i istraivanja istog.

Mapa 1. Detalj OGK Zavidovii, R 1:100 000, sa lokacijom klizita (rafirani dio)

INENJERSKO GEOLOKI PODACI

ire podruje klizita Suljakovii izgraeno je od jursko-krednih sedimenata (slika
1.), predstavljenih konglomeratima, krupnozrnim pjearima, breama, laporcima i masivnim
krenjacima. Predhodno navedeni materijali, na terenu, su uglavnom prekriveni deluvijalnim
sedimentima kore raspadanja, a kako se radi o velikim nagibima (izmjereno 16 stepeni) onda
na vie mjesta mogu se vidjeti otkriveni profili substrata, sa lijeve i desne strane. Ako
pogledamo u uem smislu predmetno klizite, vidjet e mo da je izgraeno uglavnom od
pjeara (kao substrata) sa lijeve strane i konglomerata (sa desne strane), dok je pokrenuta
masa deluvija predstavljena laporcima i glinama.
Debljina prekrivenih deluvijalnih sedimenta varira od 6-10 m, a to isto svrstava u
duboka klizita (preko 5 m). Neposredni substrat deluvijalnim sedimentima, ine raspadnuti

pjeari i konglomerati, sa korom raspadanja i do 1,5 m., kada materijal tla prelazi u stijenski
materijal substrata, koji je inenjersko geoloki i geomehaniki potpuno stabilan. Mladi
deluvijalno glinovito-prakasti sedimenti, iznad kore raspadanja, sadre velikim dijelom
komade sitnozrnog pjeara i krenjaka (E. Mandi, 2008).
eone pukotine
elo klizita

Sekundarni oiljci
Trbuh klizita
Porene brazde

Radijalne
pukotine
Klizna ravan
Noica klizita
Tjelo klizita
Naguravanje tla

Mjesto prekida povrinskih oiljaka

Mjesto razdvajanja
Slika 1. Grafiki prikaz tijela klizita u Suljakoviima sa elementima
(preuzeto sa: http://pubs.usgs.gov, modificirao: T. Nikoli)

Vidljivi su i vei komadi matine stijene, sa oreolama kore raspadanja, koji su u

veoma tronom stanju i lako lomljivi. Tokom istranih radnji, na bonim profilima mogli su
se vidjeti vei izdanci substrata, a koji plivaju udeluvijalnoj masi. Kako se razvoj klizita
vrio od vrha prema dnu, tako moemo rei da ovo klizite spada u grupu detruzivna klizita.

Slika 2. Sredinji dio klizita sa naguravanjem tla u

bokove (foto: T.Nikoli)

Slika 3. Depresije sa akumuliranom vodom

frakture, pjano drvee (foto: T.Nikoli)

U vrhu klizita, na otvorenom profilu izmjereni su elementi sloja, na pjearu kao

substratu, koji je usljed pomjeranja tla ostao ogoljen, SPS 190/16. (slika 3.) Isti je laporovit,
tanko uslojen, sa debljinom slojeva od 1-3 cm, sa sericitom u strukturi, uto-sive boje,

djelimino limonitisan. Lokacija uzimanja uzorka i mjerenja elemenata slojevitosti, je u vrhu

klizita, sa lijeve bone strane (y-6507698, x-4929681).
Hidrogeoloki uticaj na gubljenje kohezije klizne mase bio je znaajan. U samom vrhu
klizita nalazi se kaptaa (oko 5 l/min preliva, y-6507655, x-4929657), a ako imamo u vidu da
je kompletna povrina izgraena od hidrogeolokih kolektora u vidu pjeara i konglomerata i
da su drenani kanali (koji su ranije postojali, prema tvrdnjama mjetana) zatrpani tokom
gradnje objekata i infrastrukture, bilo je oigledno da e prirodne sile teiti da sve vrate u
prvobitno stanje, naroito ako uzmemo u obzir ekstremne koliine padavina u vrijeme kada je
tlo izgubilo koheziju, a to je imalo za posljedicu pomjeranje. Klizite pripada vie rotacionim
klizitima (multipliple rotation landslide).

Mapa 2. Klizite Suljakovii (T. Nikoli)

Mehanizam kretanja klizne mase, sa inenjersko geoloke strane je veoma zanimljiv,

jer su se prvi pokreti desili sa bokova, prema vidljivim oiljcima, i to veoma brzo, a tek onda
je nastalo kretanje niz padinu. Dokaz ovoj teoriji su bona naguravanja sa lijeve strane, visine
od oko 1,5 m, a to ukazuje na brze pokrete sa lijeve strane, gdje moemo vidjeti ogoljen

povrinski dio do substrata. Gledajui od ela klizita ka noici, moemo vidjeti dio ispod
ela klizita sa mnogobrojnim pukotinama i oiljcima sa skokovima i do 2 metra, sve do
polovine klizne mase. U ovom dijelu mogu se vidjeti i povijanja drvea pijano drvee, kao i
nagnute i ispucale ograde. Takva konfiguracija je zastupljena do sredinjeg dijela klizita gdje
su se formirale depresije i akumulirala voda, a to ukazuje da se u tom dijelu substrat nalazi
blie povrini, te je tlo neto stabilnije, ali uslijed pritiska mase sa vrha, samo djelimino biva
usporeno, te se nastavlja kretati niz padinu. Ispod vodenih akumulacija vidljiv je trbuh
klizita, koji je u vrijeme osmatranja ve imao veliku koncentraciju, pa je predloeno da se
ista isplanira mehanizacijom, kako bi se rasteretila i usporila klizna masa. Voda koja je iz
depresija prehranjivala kliznu ravan, dodatno je ubrzavala proces klizanja, te su geodetskim
mjerenjima izmjerene veliine od preko 25 cm dnevnog kretanja (mapa 3.).
UTICAJ KLIZITA NA OBJEKTE I INFRASTRUKTURU
Vjerovatno i prije kljunog loma trigger-a koji je samo oznaio taku loma kada je
sila meuestine kohezije oslabila i nije vie mogla parirati gravitacionoj sili koja je teila da
masiv pokrene niz padinu, mogle su se uoiti odreene promjene na tlu i objektima. A kao
indikatore mogli su se vidjeti, iskoene ograde, zatalasan izgled padina, zavodnjenost
povrine, kao i drugi indikatori, koji su ukazivali da teren ne miruje i da su geodinamiki
procesi veoma aktivni.

Slika 4-5. Objekti sa jaom konstrukcijom i pliim temeljima, bukvalno su plivali po povrini, te bili
pomjereni za oko 30 m sa stare lokacije (foto: T. Nikoli)

Uslijed pokretanja mase du klizne ravni dolazi do potpunog poremeaja sistema

kretanja podzemnih voda, te iste dodatno pospjeuju kretanje. Gubljenjem kohezije masa
postaje sve nestabilnija, te nosi sve objekte koje su utemeljeni iznad substrata, a one sa
slabijom konstrukcijom lomi (slika 4-5.)
Da su objekti, utemeljeni prema golokim propisima, temeljna stopa bila bi duboku u
stabilnom tlu, te bi pojave plivanja bile onemoguene, te bi uz intervenciju ienja
nanesenog materijala oko objekta isti i dalje mogao biti eksplatisan u svoju svrhu. Naravno
ako bi postupak preventivnih mjera bio korektno izveden, ni ova intervencija ne bi bila
potrebna. Usljed pomjeranja tla, kao to je bilo u ovom sluaju, pokidani su i uniteni
elektrini stubovi, telefonske instalacije kao i vodovodna mrea, sa djeliminim unitenjem
pristupnih puteva (slika 6.) koji su vodili do objekata. Na (slici 7.) vidimo kako je sila
pomjeranja slomila mali potporni zid i nastavila da ga nosi. Kako se isti nalazi, samo plitko
utemeljen u deluvijalnom materijalu, bez kontakta sa substratom, onda je oigledno zato isti i
nije davao veliki otpor smicanju.

Slika 6. Pukotine na asfaltu u noici klizita unitile su

infrastrukturu i prijete ruenju objekta (foto: T.Nikoli)

Slika 7. Usled velike sile pokrenute mase potporni

zid je se lomi (foto: T.Nikoli)

INTERVENTNE I SANACIONE MJERE

Kako je ve ranije naglaeno, preventivne mjere na predmetnom klizitu nisu raene,
te se odmah po pojavi indikatora pomjeranja tla pristupilo hitnim, interventnim sanacionim
mjerama i mobilizaciji stanovnitva i imovine, kako bi se tete i gubitci sveli na najmanju
moguu mjeru. Naalost, u trenutku kada je proces klizanja postao aktivan i poeo da rui
objekte pred sobom, zbog pokretanja velike mase i jako loih uslova za pristup mehanizacije,
nije se moglo mnogo uiniti, osim sprijeiti vee posljedice.

Mapa 3. Geodetski monitoring kretanja terena na dan 11.07.2010 (Zedis Zenica)

U principu kod hitnih intervencija pristupa se najbrem metodu za usporavanje

procesa pomjeranja, i to u vidu rastereenja ela klizita, radi smanjenja pritiska na ostatak
klizne mase, zatim zatvaranju pukotina glinom ili nekim drugimmaterijalom koji e sprijeiti
dodatno prehranjivanje klizne ravni povrinskim vodama, rasplaniranje tla (slika 8.) i
onemoguavanje stvaranja vodenih akumulacija, zatim odvodnja povrinskih i podzemnih
voda u vidu kanala, gdje na najbolji nai treba odvesti sve vode iz klizita do najblieg
recipijenta (slika 9.) i to na taj nain da se prikupi to vie vode u kanale, a da se pri tome ne
ostvaruju gubitci putem transporta iste do recipijenta, jer u sluaju gubitaka vode moemo
dodatno pogorati situaciju i ubrzati proces kretanja. Kod izgradnje kanala ima vie pravila, a
to su da se isti uvijek kopaju od recipijenta ka kolektoru, zatim da kanali uvijek treba da imaju
blage pregibe i pravac niz pravac kretanja mase, ovo se naroito odnosi na primarne kanale,
dok sekundarni trebaju da prikupe to vie vode iz klizita sa upojima u primarnu mreu pod

ne veim uglom od 450. Odmah je preporueno geodetsko snimanje situacije na terenu (Mapa
3.), kako bi se dobili egzaktni podaci o brzini i pravcima pomjeranja tla, a od koji podataka je
zavisilo kom e se metodu sanacinih mjera pristupiti.

Slika 8. Planiranje tla u trbuhu klizita radi

rastereenja kliznog tijela (foto: T.Nikoli)

Slika 9. Glavni drenani kanal, kroz tijelo klizita

izveden do recipijenta (foto: T.Nikoli)

Tek poslije prestanka kretanja moglo se pristupiti trajnim sanacinim mjerama, a to e biti
naknadno utvreno, kako ne bi bila ugroena putna komunikacija M-17 i rjeica ispod nje.
Prema nekim procjenama, sanacija kompletnog klizita je vrlo teka i zahtjeva enormna
finansijska ulaganja, te je u ovom sluaju moda bolje traiti novu graevinsku lokaciju, a to
je i dosta povoljnije i racionalnije rjeenje problema.
ZAKLJUAK
Klizite Suljetovii kod Maglaja je po mnogo emu karakteristino i kompleksno,
ali ne i jedino na prostorima Maglaja i cijele BIH. Kako ne bi dolo u budunosti do slinih
situacija, gdje bi usljed odgovarajuih vremenskih i geolokih uslova dolazilo do pojave
velikog broja klizita i nemogunou sanacije istih, trebalo preventivno djelovati i pri
svakom uoavanju faktora koji utiu na pomjeranje tla, pravovremeno reagovati, u vidu
obavjetavanja relevantnih slubi i institucija, koje e alarmirati odgovarajue strunjake da
daju prijedloge preventivnih i ako je potrebno i sanacionih mjera, kako bi se faktor sigurnosti
po ljudstvo i materijalna dobra sveo na minimum. Prema ovom zakljuku svaka bi Optina
trebala imati odreeni broj strunih lica iz oblasti geologije, koji bi se stalno bavio praenjem,
kartiranjem i prikupljanjem podataka o klizitima, eroziji i drugim inenjerskogeolokim
pojavama, sa prijedlozima nadlenim organima o preventivnim mjerama i selekciji
najugroenijih podruija za sanaciju. Posebnu panju bi trebalo obratiti na plansku gradnju,
kao i geomehaniko ispitivanje tla prije bilo kakve gradnje, a ime bi bila otklonjena bilo
kakva mogunost ugroavanja istih.
LITERATURA
1. M. Mulali, E. Mandi (2005) Inenjersko geoloki uslovi nastanka klizita sa brzim
premjetanjem masa, Zbornik radova RGGF, br.XXVIII, str.7-10, Tuzla,
2. Z. Ferhatbegovi, R. Redepovi (2002) Kako ivjeti na klizitu, Geoloki glasnik
posebno izdanje, knj. XXV, Zavod za geologiju Sarajevo,

3. T. Nikoli, D. Bluashvili (2008) Specifini uticaji inenjersko geolokih procesa na

stabilnost objekata iznad tuzlanskog sonog leita, ZBORNIK RADOVA, Udruenje
geologa Bosne i Hercegovine, III Savjetovanje geologa BIH sa meunarodnim
ueem, ISSN 1840-4073, Br. III, pp 265-271, Neum,
4. E. Mandi, K. Mandi (2008), Elaborat terenskih i laboratoriskih geomehanikih
ispitivanja sa prijedlogom sanacije klizita Lijenica u Optini Maglaj, Interprojekt
doo Mostar,
5. S. Mihali (2007), Osnove inenjerske geologije interna skripta RGN fakulteta,
Zagreb,
6.

T. Nikolic (2010), Terenski podaci i fotografije,

7. Arhivska dokumentacija Federalnog zavoda za geolologiju, Sarajevo.

8. Osnovna geoloka karta R 1:100.000 List Zavidovii i pripadajui tuma.