Naslov

origiala:

~i)JI ~ yi~T ~\

ADABI UCENJA KUR'ANA

Izdavac:

RIJASET ISLAMSE ZAJEDNICE U BiH

IZDAV DJELANOST EL-KALEM

Za izdavaca:

SELIM JARKOC

Urednik i redaktor prijevoda:

MUSTAFA PRLJACA

Recenzenti:

HFZ. MAMUD TRALJIC

HFZ. FADIL FAZLIC

Lektor i korektor:

TARIK JAKUBOVIC

DTP:

EL-KALEM
Telicko uredeje:

ISMAIL AHMETAGIC

Dizajn korice:

TARIK JESENKOVIC

St~pa:

SVJETLOST STAMPA

Saajevo

Za stapariju:

MUSTAFA BALTA

Tiraz: 5000

ik

Sarajevo, 1998.

Rijec izdavaca
PRILOG PRILAZA VANJU KUR'ANU
njjga "Tibjan" - Adabi Kr'ana -, velikana is
lamske misli sedmog hidiretskog stoljeca En-Nevevija,
k El-Kalem - izdavacka djelatnost Rijaseta Islamske
zajednice BiH stavlja vid svojim citaocima, pred
stavlja za nase prilike znacajan korak naprijed pristp
i odnos prema r' kao jedinoj atenticnoj Boiijoj
knjizi. Odnoseci se krajnje ozbiljno prema toj cinjenici, s
dinim postovanjem, sam danonocnom druienj s
tim cjstim izvorom, ator v knjig naredao kao
biser i deset, odnosno devet poglavlja naveo sve ono
sstinsko sto se dotice odnosa izmed covjeka, kao te
meljnog bica Planete, r' Slavnoga.
Stjvo vrlo adahnto i jegovo citaje covjek
d osjecanja slicna onima koja izaziva kvalitet
na, istinska poezija. tom smisl , uvjereni smo,
predstavljati svojevrsno osvjeienje, iniciFati neka nova
razmiSljanja i biti od velike koristi svja onima koji
teie saznatj sto vjse r', i sto vise zahvatiti iz
njega. Takvima , nadamo se, neke ptove do tog cilja
otvoriti pravo ova knjiga!
Cinjenica da njen ator, Zekerijja en-Nevevj,
istaknti pravnik safijskog mezheba, prema tome i
djelo pisano pravilima te islamske pravne skole, nije
nas omela da s ovom vrijednom knjigom, -

sanskom izdanju, izade1no pred nase citat~Jjstvo. Nap

rotiv, driimo da to moie tijos i razlog vise, buduci da
ni jedan mezheb, ntar opceg islamskog promiSljanja,
nije niti smije iti iskljciv svojim stavovima. - sta
vovi se odria vati vec prema snazi argmenata koji ih
podpir! En-Nevevi se drii r vo tog t - iznosi
svoje argmente, bez veceg obzira prema slibenim
stavovima odredene pravne skole, premda vecinom
trag safijskih pravnika, ali se ne li da kod
odredenih pitanja dadne prednost npr. hanefijama.
Naravno, ovoj knjizi se neki propisi razlikju od
onih koje nalazimo kod nas opceprihvacenoj hanefijs
koj pravnoj skoli, cije stavove sam autor nerijetko istice
zajedno sa stavovima ostali!J skola, ilo da ih opravda
va ili osporava, ali uglavnom bez izno,5enja argmena
ta, njima prilog ili protiv njih. Stoga smo, tamo
gdje smo smatrali da to neophodno, hanefijske sta
vove izdvojili i istakli ih fsnotama, takoder bez Sireg
obrazlaganja i argmentiranja. Medutim, koliko se
kaie potreba za neciin takvim, sir elaboracij stavo
va hanefijskih pravnika donijet cemo, ako Bog da,
eventalnim kasnijim izdanjima.
njig "Tibjan ", koja nesmnjivo predstavlja veoma
korisnu i 1nateriju za sve koji uce i
proucavaju Kur'an, toplo preporucujemo svom cijenje
nom citateljstv opcenito, narocito naSim obrazovnim
zavodima s islamski1n predznakom.
.

Prljaca

PREDGOVOR
Sej/1 i pravnik, in1am i ucenjak, poboinjak i zqhid,
1Jrsni i odlicni, Zekerijja Jal~ja Muhjiddzn . Seref
en-Nevevi, Allah se smilovao, kaie:
Hvala
Allahu
Plemeitom
Blagodarovatelju,
m Darovatelj i Dobroeiitelj, koji s upti
itnan, odabra s vjer d drugim vjerama, i, iz
prevelike milosti m posla najplemeitije i najodabra
ije stvoeje, svoga miljeika, prijatelja, roba i vjerov
jesika Mhammeda, neka spas i lagoslov njega.
Njime doki idolopoklostvo i odlikova ga Casim
i' m, m 'dzizom koja trajati sve dok protjecu
vremea, kojom izaziva sve Ijude i dzie, i advlada
dokazima sve zalutale i ohole. UCii Kur' proljecem
srca, umotn i spozajom obdareih, Ciji sjaj cestim
ucejem i protokom vremea ne estaje, jer Slavljei i
Uzvisei ga olaksa za m tako da ga i 1nala djeca
uce napamet. Sam Allah zagaratira ocuvaje Kur' ana
od izmjee i kiivotvoreja, stoga r' v, Alla
hovom dobrotom, sve dok se smjejuju i d. Pot
om AIIah adahu vrse i savrsee ucejake da
proucavaj zaosti u' ana, te i sakupise n
auke koje smirj s vjerika.
Na tome zahvaljjem Allah, i na ebrojeim lago
datima, s lagodati imaa. Molim Ga da
m, moje prijatelje i sve muslimae, iz eizmjerne
Svoje dobote, obaspe Svojim zadovoljstvom. Iskreno
7

svjedoCim da drugog boga mimo Njega nema, On nema

druga, to svjedoCim svjedocenjem kojim' se zadobija
AIIahov magfiret, zasluzuje zastita od vatre i nastanjuje
u dvoce Dzenneta. I svjedocim da Muhammed Alla
hov i poslanik, koji poziva u ima. Milost i spas
neka su njemu, casom, plemenitom i savsenom, njeg
ovoj Cistoj porodici i njegovim drugovima, sve dok
osvice dan i smikava se !
potom: Slavljeni i Uzviseni A11ah odlikova ovaj
Ummet - neka mu A11ah svoju cast poveca - djni isla
mom kojeg On sam d, i poslanstvom Muhamme
da, prvaka Ijudi, neka su na g si A1lahova
milost, spas i lagoslov; i uzvisi ga svojitn Kitabom,
najodabaijim govoom, u kojem skupi Uzviseni sve
sto treba mu'minu: dogalaje ptijasnjih i kasijih gener
acija, pouke, primjere i uzore, propise poasanju
vjeri, jasne i epobitne dokaze koji upucuju jedinosti
Allaha (wahdaijjetu), i jos mnogo drugoga cemu su
poducavali poslanici, Allah im podario spas i mir, do
kaze jasne koji su bez rijeCi ostavili proste zalutale nev
jeiike. Mnogostrkom nagradom Allah obasipa
r' ana, i jos nam zapovijedi da ga se drzimo, da ga
stjemo, da se i ucenju pjstojno poasamo neiztn
jerno postivamo.
vijednosti ucenja r' nekoliko uzonih i
izvrsnih ucenjaka napisa knjige dobro poznate umnim i
razboriti111. No, nazalost. Interes za pamcenje ovih knji
ga u nase vijetne , cak i intees za njihovo
izucavanje, te u njima nalaze vrijednost samo ijetki,
m obdareni.
8

Zapazio sn da se moji sugradani u gt-adu Damasku,

neka ga Uzviseni Allah sacuva i zastiti, kao i sva druga is
]amska podrucja - jako mnogo interesiraju za ucenje
Kur' ana Casnog, ilo uceci, ilo poducavajuci, ili preslusava
juci, pojedinacno i grupno, studiajuci, ulaiuci napore
noCima i danima, Allal1 im povecao ljubav za Kur' anom 1
za drugitn iadetima, zeleci tako dostici lagonaklonost
lJzvisenog i Plemenitog Allaha. bija.Se ailogom da se
prihvatim kalema i apisem saietli knjigu pona.Sanju
ucaca Kur' ana, vrlinatna hafiza i svih koji Kur' an izcavaju.
Allah nam zapovjedi da r' anom sa\rjetjemo, sto
kl objasnjenje ponasanj onih koji r' an
i stdiraj, kao i znacajna ptstva i napomene. Nasto
jac da ne bdem opsiran, te zato u svakom poglavlju
navodim samo ono sto m sstina i sto p.-ecizira pris
tojno ponasanje kada rijec doticnom djel. Zaradi
toga knjizi sam izostavio lance prenosilaca (sened
esanld), iako s izostavljeni lanci p1enosilaca, na m
zahvala pripada samo Ailah, cvrsto rezani u memori
j, kajnji mi cilj podsjecanje na najbitnije.
Razlog sto ovo djelo biti sazeto jeste i to da se akse
nauci napamet 0110 sto koisno i da korist kjige
d sveobhvatna. Na kraju knjige pojasnio sam
manje poznata imena i IijeCi, onako kako s spomenute
ll redoslijed knjige, jei tako knjiga iti korisnija,
izbjeCi se nedoumica kod Citalaca, s tim sto svako
poglavlje sadizi k pravila i it zakljucke i koristi.
Razlcio sam vjeodostojne hadise od slaih i naveo
koje ih pozdane zbiike biljeze, z (mogcnost da to
nekada p.-evidim) samo neke izzetke.
9

Znaj da ucenjaci hadisa, kao i mnogi drgi, dopustaju

da se radi slabitn hadisima kada u p!tanj poticaj
dobra djela. I d toga sam se ograniCio na vjero
dostojne hadise, s tim sto sam slabe hadise koristio ll
vrlo rijetkim slucajeYima.
Na Plemenitog Allaha se oslanjam i u Njega se
pozdajetn. Njem se pi"epstam i Njem se tjecetn.
Molim Ga da me upti ispravnim putetn, da me zasti
od stanja koja su zapali zalutali i prkosni i da mi ti"aj
no Svoje dobro poYecava. Njetn skruseno izstih
doYu, slavljen neka On, da me pri1izi Svojem zado
YoljstY, da me pi"oziYi u skpini onih koji Ga se istini
to , da mi srce prosvijetli iskrenim nijjetima, da mi
olaksa Cinjen}e sYakog dobra, da mi da kudreta pri
Cinjeju casnih djela, da me tako tniloscu obasiplje sve do
smrti i da ist lagodat podari sYim mojim prijateljima
musJimanima i muslimankama. Al1ah nam dovo]jan i
diYan Zastitnik, sva moc i Ylast id satno
Njem, Uzvisenom i Silnom.
Sadi"zaj kjige obuhyaca s1jedeca poglav1ja:
- Prvo poglavlje: sazeto objasnjeje vrijednosti
ucenja u' ana i onih koji ga pamte.
- Drugo poglavlje: prednosti u Kui"' ana i
ucaca nad ctugim ctjelima i dgim Udima.
- Trece poglavlje: postivanju ucaca u' ana i
zabani ns im uvede.
- Cetvrto poglavlje: ponasanj g ko
poducava u' an i onoga ko i r' an.
- Peto poglavlje: ponasanj i velikoj nagadi hafi
za Kur'ana.

10

Sesto poglavlje: ponasanju prilikom ucenja

Kur' ana. Ovo poglavlje najopsirnije buduCi da ono
i cilj ove knjige.
- Sedmo poglavlje: ponasanju ljudi m
u'u.

- Osmo poglavlje:
valno uciti u
ma.

odedeno

ajetima i sueti1na koje poh

vrijeme i u posebnim okolnosti

- Deveto poglavlje: pisanju i postivaju Ku'ana.

- Deseto poglavlje: objasjenju manje poznati
rijeci koje sadrii knjiga.l

1 - Ovo poglavlje ispusteo tl prijevodu, jer sve manje poznate rijeci

koje sadrzi knjiga u originalu nuzno postaju poznate citaocu u prijevoclu
knjige. (. prev.)

11

PRVO POGLAVLJE

vrijednosti ucenja Kur'ana

i onih koji ga pamte

A1lah, dz.s., kaze:

~

__. ,.... ",..

;:. ;.

",..

,..

... "".

,....

..-

,. )

-::;

..

_..

'\

\~ ~\_: v l_,_u;i oYL..:JI lyui ~\ yL<"' ~_. ~..UI ~'

::;

...

.,

; ...

......

. .... .

. . / ~ .... Jl

....

:;. .....

....

..... ~ ...

.... .....

<\_jk~ ~~~~ rJ.Y-" 1 ~~ ~~< Jy-:-i ~~ ../~_;-!. ~~

~. ''"'~~~~~:~
Oni koji Allahovu Knjigu uce i namaz obavljaju i od
onoga cinle ih Mi opskrbf;jjenlO udjeljuju, i tajno i javno,
1nogu se nadati nagradi koja nece nestati, da ih prenza
onome .~to su radili nagradi, i jos im iz obilja s1ga /, jer
mnogo prasta i lagodaanje. (Fati, 29, 30).

OSinan . 'AtJan
s.a.v.s., rekao:

penosi

da

Allahov Poslanik,

$ .w1 )-"' JU : Ju ~ .w1 ~ ()~.:.~~~ ~ 5

vJ

,.

...

.....

'-?~\ "\)'('~) ~~~r-W~rS~))

"Medu vama ajodabraniji onaj koji nauCi Kur' an

i Kur' anu poducava." (Hadis biljezi Buharija svojoj
zbirci "Sahih", koja najvjerodostojnija knjiga pos1ije
Kur'ana.)
Hazreti Aisa pripovijeda da A11ahov Poslanik,
s.a. \'.s., I"ekao:
13

~T_)ijl ~~~.]\)): oJJI _r-) 1~: -.:\ ~ .JJI ~) =-~~ >'

_; ~ ~q . ~i)JI f_,~ ~ JJIJ , ~~_;..;1 tl~~~ ~~~

i: -~~ .

~ ~_;~1 ~~. (t .JI_,~i . "jl::.. ~

"Onaj ko vjesto uCi Kur' i skpa sa pisarima,
casni111 i cestitim 111elekima. onaj ko zamuckjuCi uCi
r' i k1 r' an tezak, itnace dvostruku aga
du." (Buharija i Muslim)
Ebu Musa el-Es'a1 kaze da Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao:

~ ) : .JJI _,_. Ju :~~~ .1 ~) ~_)~..:.:~1 t..>' ' ~~>-

;

... ,.

,~:

,}}",

.,.,.

'

.JI

..,-

.)

:;i

//

""

...

~ ~~~~ ~ ,~_,..;'~\ ~ .1-\i~ ~jj\ifjl\

1

~~~~~ 4 ~.) ':1 '~~\ ~ ~\_,\ ~~ ':1 ~\ ifJll

~;~~ ~ ,:i3~)1 j..:S ~~~\ ~~ ~-UI ~;.;L:J.I ~

~~)~\ \). ((__,-

i u' poput utudze (socnog

"Mu '1i koji

litnua, kod s tnalo poznatog, . ptev .): ima lijep
1niis i it okus. 1vlu'tnin koji i 'n kao
huna: miisa, okus pijatan. Munafik koji
uci r' an kao bosiljak: miris 1 lijep oks go
Ik. muak koji ne i l(u' an kao gor-ka tikvica:
ne1na miisa, oks goak." (Buhaija i Ms1im.)
m . e1-Hattab kazuje da 11v Pos1anik,
s.a.v.s., govoo:
!;_ j\N :WI .~ ) : JL9 $ ~~~ ~~ ~ .\ : ~'-k.;ll ;-~~ if'

~ ~~) . ((...-.;..; ~ Lci~Jr ~WI 1~

14

"Uzviseni Allah Kul"' anorn jedne uzdize dl"uge

ponizava." (Muslirn)
Ebii Urnarne el-Bahili pripovijeda da Allaho
vog Poslaika, s.a.v.s., kada kazivao:

:~$ .W\ ~\_}-"""~ :Ju ~ .JJI ~ ~\ LL"I ~~ ~t>-J

~ \

. (( ~~~~

~ ~~~ .: ti. .~ ~T_;JI IJJ)_~ )

"UCite ' , se u' an Kijarnetskorn dau

zauzitnati (sei' at) za koji su ga uCili." (Mslirn)
Ibn Otne penosi da Vjeovjes11ik, s.a. v .s., k:
:.::;:-:.]1 : /~\)): JL; ~~\~ .W\~)~~\

~~-. ~.UI ~L:;T ~ '\ >-l_j\J J-)JI ~l_jT ..: i~ __-9 ::,~1 :.U1 ol:iT ~
"'

~~~\\ .(iJ4-:JI>-l,jTJ~\>-\.J~~
"Dopsteo zavidjeti sarno dva slcaja: covjek
kojern 11 darovao u' i 011 jernu radi
i d11 i covjek kojern Alla dao bogatstvo ga 011
danju i tl'osi AIJahovo t." (i i
Mslirn)

Slica

hadis preose Mslim i I Madzdze od Ab

dullaha . Mes 'iida.I
d11 . Mes 'iid penosi da A11ahov Poslanik,
s.a. v .s., k:

1);. ) :$ .w1 ) Ju: Ju ~ .w1 ~~.--" if. .w1 <

~~) J~i '1 41~1 ~ L..J-1J .~w_)\....; .WI ~lS cr ~?

1 - U drugoj Yerziji ldisa

O\'om kontekstu znaCi ' an,

J\'odi

se rijec EI-ikme (Mdrost), sto u

to jedno od kur' anskil1 imena. (.

v.)

15

'i.fL_rjl "\) . ((_)->-~) '__.-> i ') '':,_;. ~i :~ '__,...>

~ .:_,-.->- ~....\..:>-: JL;)
"

prouci koliko jedan harf iz Kui' ana imace na

gradu, za dobi"o djelo nag1-ada deseterosti"uka. ne
kaie1n da su ELIF L jedan haif, nego ELIF
harf, i LAM harf i MIM harf." (Timiz1 kaze: ovaj
hadis hasen sahih.)
Ebu Se'1d el-Hudr1 pripovijeda da Vjerovjesnik,
s.a.v.s., rekao:

y)IJ~)) :Ju-$ ~~<Y"~.WI ~~....1 ~~~

~ .-;1 ~i ~L..: >"~_?~ ~"[,-i)l ~ ~ : JL.u _~
~ i;JsJI )~ ~ .)\N <\_~ illl i'JS' ~ , ~UI ~i
~ ~ ....\..:>- : JL; i,f ...i..A_;:JI "\ . (( ~ ~

JL,u .JJI

"Slavljeni i Uzviseni Gospoda kaze: 'Onome koga

zikr i n Kur' ana zaokupe od upuCivanja tnolbe
Meni, d tnu vise nego sto dajem onim koji
tno]e.' govor Uzvisenog i Slavljenog Allaha zvise
nad dn1gim govorom kao sto Allah zvisen nad
Svojitn stvorenjima." (Tirmizi kaze: hadis hasen.)
I 'Abbas penosi da Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
govoio:

~..u1 ~~>>: Ju ~ A...UI _,...... Ju: Ju ~w! ~ '~ r..J-1; ~

~.L_;:JI

"..

oi)J

-..Ro

",..

((~~\ -~\S ~\_;-11(./ >-~ ~r ~

"Covjek u Cijim grudima nema nista iz Kur' ana

kao IazvaJina." (Tirmizi kaze: hasen sahih.)
16

Abdullah . 'Amr . el-'As prenosi da Vjerovjes

nik, s.a.v.s., rekao:
~
~
~\ ~ L.. .W\ ~_) J"L.,J\ ~)-!~ "'! .W\~~

..UI }

::....s ~ ~) ~~\) i__jl : 1)\_;.11 ~\...,d ~ )

: JL;

\ ~LJIJ ~.Lr=Jij ~~~..i .,\). ((~j__,.z ~!'- ~?::,~

~~ ~..l:>- :~.i-._?JI

"Na Sudnjem danu se reei onome ko ueio

Kur'an: Uci Kur'an i penji se! Uci kao sto si ucio na
dunja\uk, jer tvoj stepen u Dzennetu biti tamo gdje
proueis posljednji ajet." (i Davud, Nesa'l i Tirmizl:
hadis hasen sahih.)
' az . Enes pripovUeda da AJlahov PosJanik,
s.a.v.s., rekao:

~\)1 1);. ) : Ju ~ 211 _,_...,) ~i ~ 211 ~) u-ii ~~~~

",.

",.

,. "...

,.

,..

".. ,.,.

...

~.....

...

;.'1 ...

... ,....

~~ ~ -->i ~--~,~~~ \..~~; ~~~ .u!l ~i ~

,..

,.,.

"... ...

l: ~

~jl~ y.i ~\)) (( \~ ~ ~-_~~ LJ '~\ ~~ ~ ~\

"

bude ueio Kur' an i radio njemu, Allah mu

roditelje na Kijametskom danu krunisati krunom koja
biti ljestavija od sunceve svjetlosti u kucama na
ovom svijet! sta mislite za onoga ko bude takav? !"
( Davud)
Darim1 biljezi u Suneu da Abdullah . Mes'ud
k: "Ucite u' an, jer Uzviseni AJlah nece kazniti
s koje svjesno Kur' ana. u' an Ailahov sohbet,
siguan onaj ko mu ptisustvuje, neka se aduje na
gradi onaj ko voJi Kur'a!"

17

Abduihamid el-Himtnani kazuje da pitao Sfjana

Sevrija: - ti drazi, covjek koji se i na A11al1o
vom putu, ili covjek koji i ' an?
- Covjek koji i r' an, jer Vjeovjesnik k:
"d nama najodabraiji onaj koji i r' i
r' n poducava."

18

DRUGO POGLAVLJE

prednosti ucenja Kur' ana i

nad drugim djelima i drugim Ijudima
Ebu Mes 'iid el-Ensari el-Bedri prica da
Poslanik, s.a.v.s., kazivao:

Allahov

})

r~ :\$~~ >- ~ .1 ~~)~'~)~~~,~~ ~i >

~ \)

. {<

JL...i w\ ybl ~j)i

r_,\

"Ljude u namazu predvodi onaj ko najvise i najbolje

uci Allahovu Knjigu!" (Mus1im)
lbn 'Abbas kaze: "UcaCi Kur' ana bili su clanovi
Omerovog Savjetodavnog vijeca, bez obzira da li bili
starci ili tnladiCi." (Buhari)
Zatim znaj da ispravno i odabrano misljenje, koje
podrzavaju pouzdani ucenjaci, da - ucenje Kur'ana od
likovanije (efdalnije) od ucenja SUBHANALLAH, LA
ILAHE ILLALLAH, kao i drgih zikrova, za sta posto
ji mnostvo jakih argumenata. Allah najbolje zna!

19

TRECE POGLAVLJE

postivanju ucaca Kur' ana i zabrani

nanosenja im uvrede

Uzvisei

11

Allah kaze:

~~ ~ ~}.iJ1 <.S;z ~ Q~ ;lJI~~ ;2_:~ ~ t: >.-_, - .11 t

postiva1~je Allaovih odredbi - znak bogoboja

nosti srca. (El-Hadzdz, 32).

; . ~~ ~ ~~ ~ ;_;.~ ;JJI ~L:~_:_ ~ :; t

ko postuje Allahove svetinje,
podara s1ga. (EI-Hadzdz 30).

uiivaL~e

milost Gos

'>-\~\ ~~Jll ~ ~~ ~,l ~G,. ~\

vbudi Ubazan prema vjenicilna koji te slijede!
(Es-Su'ara', 215).
)

~4, \~\ .. \~\ \.~ ~Lc11 ~)11 ~1~ ~..U\3

y~il ~ ~ lJJ_,
oni koji 1~jernike i 11jernice vrUedaju, i ako oni
to ne zasluiuju, tovare sebe klet1JU i ociti grijeh.
(El-Ahzab 58).
Smisao ovoga poglav]ja jos pojasnjavaju vec citirani
hadisi Ebu Mes 'uda i Ibn Abbasa.
s el-Es'I prenosi da Allahov Poslanik,
s.a.v.s., t"ekao:

21

LJA -:"!)): ..$ .JJI

_,_.....) Ju: Ju ~ .JJI ~) ~~"~I:U'""Y ~~:._.>-

JLtJI ~ .~\

}L>- r-Lil ~ : ~ -~ 11 ~ ~ ~\::~ L_; .JJI ~~ l

~...L>- ~ 3 1~ y.i \

. (( ~\

.Jl..L.JI ~~ r\rS'~ ,<~.:..>- JU-IJ

,j--...:>

"Znak velicanja Allaha postivaje: starca tnsli

koji ne pretjeruje i r' an ne za
nemarje, i postivanje pravednog vladaa." ( Da
vd, adis hasen.)
maa, r' ana

Aisa prenosi:

~u1 ~ .Ji ~ .WI JrwJ (;:,._:r: ;.::Ju ~ illl ~_;~. ~

y.i ~U-1 1- . (( e..L-...A )) )l_r:J\) ((~))~)\~ y.i \) . ((~~

~ ~..l>- > (( ~-1 i #))~~

"Allahov Poslanik, s.a.v.s., nam naedio da ljudima
dajetno mjesto koje zasluzj." Hadis biljezi Da
vud svom "Snen" i el-Bezza svo1n "Musnedu".
El-Hakitn svojoj knjizi "Ulmu-1-hadis" za njega kaze:
"Hadis potpno vjerodostojan (sahi)."
Dzai . Abdlla kaze da Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
kopavajuCi dva seida nako Bitke Uudu pi
tao:
1

~ ~_;.u

"

-?

,. ;.,....:~

",.

l.l>i )S'i

,. {.,...

41

znao Yise ' ana apamet?" N akon sto bi

jegovi dgovi pokazali jedog od i, Allahov
Poslanik i toga stavio procelje (zajednickog im) ka
bua." ( Bhal'ija)

22

Ebu Huejre kazje da Vjerovjesnik, s.a.v.s., gov

otio: "Uzviseni Allah kaze:

~ : jU );_ 3 ~ :WI ~k)): ~ y.:JI ~ .illl ~ ~fl~ ~~

l$J~! ~\) . ((_)-~~~ .. ~~~

'Objavljujem [t onome ko vrijedi Moga prijatelja! "'
(Buharija)
Buhaija i Musli1n iljeze od l Huejieta da Al
lahov Poslanik, s.a.v.s., Iekao:
illl :~ _,~~~ :

:_;. ) :Ju ~~~~~~~

.((~~ ~-'-~ :.UI~ ;; JL.u

"Onaj ko klanja sabah-namaz u Allahovoj zastiti,

da vas Allah pita za vase dugove piema
Njemu!"
Dvojica uvazenih imarna, Hanife i Safija, Allah
itn se s1ilovao, govorili s: "Ako ucenjaci nis Allaho
vi tniljenici (evlije) onda A11al1 i nema tniljenika!"
Imam i hafiz Ebu-1-Kasim Ibn 'Asaki, neka mu
Allah milosti\', kazivao : "Znaj bt-ate 1noj! - Allah nas
putio Njegovu zadovoljstv i obdaio nas sicima koje
Ga se iskreno1n bogobojaznoscu - da meso (tj.
ogovaranje) ucenjaka otovno, poznato da Allah os
amoti koji klevec k. g ko svojitn
jezikom vijeda k, Uzviseni Allah kazniti
tako sto uciniti da m srce i g ga smt
zadesi."
dopstite

VZ

"..

"..

.;. ,..

~'\~ ~

...-

.JI ,..

.;.

...-

."..

,..

,...

,..

...-,.

)\ ~ ~ ;,)\ ~~~ ~ ;~l>.. .f.!jj\ !~"

\1 J_,..JI

23

~ ~~

"Neka se pripaze oni koji postupaj supotno

nareduju Njegovom, da ih iskusenje kakvo ne st.igne ili
da ih ne snade boina patnja." (En-Nur, 63.)

24

CETVRTO POGLA VLJE

ponasanju ucitelja Kur' ana

i onoga ko uci Kur'an

Ovo poglavlje, kao i dva poglavlja poslije njega,

predstavljaju Sl"Z knjige. Iako polje koje sadrzi
cetvrto poglavlje vrlo razgraato, cu sazeto iznijeti
amjene ovoga poglavlja u nekoliko odlomaka kako i
se knjiga sto lakse i tacnije naucila napamet, insalHih.
Prvo na sto treba ucitelj i ucac Kut"' ana obratiti pa:Znju
jeste da im cilj bude zadobiti AIIahovo zadovoljstvo
ucenjem Kur'ana, kao sto to Uzviseni Allah nalaze:

~~~ ~~11_/.... ~~ ~~ ~~.UI ~ ~ illl 13 ~~ ~! IJ~i

\ ~~~ :~ 1\ ~~ ~~) ~\5')1

naredeno i1nje da sano Allahu robuju, da iskreno,
kao pavovjen1i, vjeru ispovedaju, i da namaz obav{jaju, i
da zekat udje(juju, toje- ispravna vjera. (El-Bejjine 5).
uharija i Muslim su zabiljezili hadis koji prenosi
0

hazreti Omer:

J~"~l L,j~)): JL; .illl "" ~i ~ .JJI ~ y\.kJ-1 .~ ,f'j

~ ~JL;.,)I \ 1.5~ t.: ts/1 js:J LJ1J ~~
"Djela se vrednuju samo pt"ema namjeri i svakome
covjeku pripada samo ono sto naumio", sto spada u
temeljne odrednice islama.
<<

25

I Abbas govorio: "Covjek biti z~stiCen petna

ijjetu."

Neko k: "Allah ljude obdaruje na sv ji

hovih ijeta."
Eb-1-Kasim el-KusejT kazao ihHisu (iskeosti):
"lblas pokorost iskljcivo Allah, sa mm i
iz iskljucivo Uzviseo111 Allahu." n
bez icega vezanog za stYot'eje i bez zelje za i0111
pohvalom. Drugi1n rijecima n: ll1las vs djela
iskljCiYO ll ime Boga, bez obzira sta svijet. to i.
Hzejfe eJ-Mer'asT k: "Ihlas da covjekoYa
i tajna djela bud istog st."
Zun goYoio: "lhlas ima ti zaka: da povala i
pogda od ljdi bdu istoj i; da se zaboaYi
videje samoga djeJa da se nagada za sYe ucinjeno
ocekuje ahiet."
Pripovijeda se da Fdajl . 'Ijad rekao: "Ne ciiti
nesto zbog ljdskog pogleda licemjerstvo; Ciniti nesto
zbog ljdi sik; il1las da te Allal1 zastiti od obo
ga!"
Sehl et-TusteiT kazivase: "Velemi ljdi htjedose
def'iirati ihlas i ls da on sno ovo: da s\raka
covjekova kt i sYako jegovo 1niovaje bdu
isklj~CiYo ime UzYiseog Al1aha, bez atuhe pozde,
strasti i ovoga svijeta."
Es-SiT govoio: "Ne cini ista zog ljdi, os
taYljaj ista zog ljdi, od jih ne skivaj ista, iti i111
ista otkri vaj."
El-Kuseji rekao: "Vrhnac iski"eosti da se taj
no izjednaci sajavnim!"
26

Haris el-1\tiuhasi govorase: "Iskren onaj; koji zbog

zdravlja svojega st"ca ne obraca paznju da li njegoy
gled isciliti iz sica Ijudi, koji ne voie da ljudi saznaj za
prasku njegoYih dobrih djeia; kome ne pada tesko saz
nanje ljudi za jegovo ruzo djelo, jei kada mu to tesko
padne na dusu znaci da tezi poYecanju uglecla med lj
dima, sto vec ne spada u ponasanje iskrenih."
Neko rekao: "Ako iskreno trazis Allaha, Allal1
ti poditi og1edalo u kome ces vidjeti sva cuda ovog i
budceg svijeta."
Mnogobrojne s izreke casnih ucenjaka koje se ticu
iskreosti. lJkatko sam spomenuo samo ono sto naj
nznije, sam istom rl opsirno pisao u vo
du djela "Seiu-1-Mhezzeb", sa akcetom na pona
sanje llCiteJja i ucenika, pra\'ika i onoga ko izcaYa
pravo, sto obavezno . znati svako ko se bavi na
kotn. Alla najbolje zna!

***
Neophodo

da ucac

Kr'ana

svojitn ucenjem ne
materija1nu korist, niti po1ozaj,

nastoji postiCi ovosvjetsk

ugled, prestiz med vsjacima, l ljdi, sketaje
paznje sebe, ili ilo sto slico to1ne. Medtim, nece
nauditi t' ana ako d ocekivao kakv
neznatn koist od onoga kome u6 i"' , sYejedo
iia to kakYa matei"ijalna dobit ili pak k siga, tna
kako ila eznatna, kao sto n. odedeni poklo
koji, da nije uCio u' bi dobio. Uzviseni Allal1
nas podsjeca:
27

~~~ ~ ~~'JI ~ ~ ~ ~; :.UI ~?' ~; ~t5' ; ~

Onon1e ko bude ielio nagradu ovome svijetu
clacemo n1u , ali a/1iretu nem,a udjela. (Es~Sura,
20.)

4~; ~ ~l:.3~ ~ ~ ~L.JI ;~; ~t5' :;. ~

/

Onome koji ieli ovaj svUet, Mi 1nu brzo clajen1o sto

h1, i kome hocen1o. (EI-Isra', 18.)
Mnogobrojni su hadisi koji tretiraju ovaj prolem,
medu kojima i sahih hadis koji biljezi Ebu Davud od
Ebu Hurejreta, kojem stoji da Allahov Poslaik,
s.a.v.s., k:

~ ~ ~ ) :$ .w1 .-'"" JU : Ju ~w\ ~;_;-:!~ ~i ~

",.

",. ",.

,.

...,

~~ JJ\if l.p_):.~ ~ ~1~ ~

/

""

,.,.

,...o.JI

Jw .uJI ~~~
/

...

~ ,:)L..,~ ,:) \,:) .\ \) . (( ~L:-i\1 i .. ~\ /

"

nesto Cime se postize zadovoljstvo Uzvisenog A11a

ha nauei samo zato da bi stekao kakvu ovosvjetsku korist,
taj nece osjetiti miris Dzenneta na Kijametskom danu".
s, Huzejfe i ' . Malik pripovijedaju da
Allahov Poslanik, s.a. v .s., kazao:

: JL;-$ .W\ 1)\ ~.W\ ~ ~l.A !.)-! ~) ~.L-J ~~ ~

~.-)~ ~ J~~~~'l:~~ ~~~\~ ~!~r-w\ ~:;))
~.l.A_?\ \. ((JWI ;)- ~;_;::\; ,~1 ~U\
"

bude naucavao nauku da bi raspravljao sa malo

mnim, ili se nadmetao sa ucenjacima, ili da na sebe svrati
painju ljudi, neka sei pripi"emi mjesto u Dzehennemu".
(Tirmizi, hadis hasen)

28

***

Neophodno da eitelj Kr'ana obrati naroeit painj

da m ne bude cilj da ima veliki broj ce-nika koje
poducava, ili ljudi koji ga pitaj, kao sto treba obratiti
paznju da mu ne pada tesko sto k uCi ' an pred
drugim uCiteljem ili negdje drugdje izucava kakvu n
k, jer takav osjecaj nesreca kojom AJlah isksava
neke Citelje neznalice, kao sto i potvrda da takav
covjek ima rzn natnjeru i pokvaren ds. Ujedno to
i neoboriv dokaz da poducavanjem Kur'anu nije zelio
steCi Allahovo zadovoljstvo, jei da to zelio nikada
mu tako nesto ne bi tesko padalo, nego bi sam sebi re
kao: "Poducavanjem Kur' anu ze]im samo pokornost
Allahu, sto sam i postigao, cenik cenjem r' ana
pred nekim drugim tezi povecanju znanja, zbog cega
m se ne moze prigovoriti."
Imarn Mhamed ed-Darirn1, Ciji imamet i izvan
redno pamcenje svi priznaj, biljezi u svome "Msned"
da hazreti Alija rekao: "0 vi ceni! Radite znanj
koje irnate, jer ucenjak sarno onaj ko postupa perna
svorn znanj i Cije znanje skladno djel. doCi
generacije cenjaka Cije znanje biti samo na jeziku,
djela irn biti suprotna znanju, nijeti razliCiti od svega
sto javno rade. U halkama sjediti da bi se nad1netali Ll
znanj, bice gnjevni ako irn cenici budu sjedili pred
drugirn uciteljern! Njihova djela takvirn halkarna nece
biti uzdignta Uzvisenom Allaht"
Imarn Safija kazivao: "Zelio sarn da Jjudi iz
mojih knjiga, da nijedan harf meni ne pipisu."
29

***

UCitelja Ku'ana treba kasiti lijep moral na koji vjera

podstice, pohvalne osoine kojitn Allah zadovoljan,
kao sto odricanje od ovog svijeta te ravnodusnost
r njemu i onitnljdin1a kojimje on krajji cilj, zatim
darezljivost i velikodusost, plemeita svojstva, umjerea
asmijaost lica, blagost i stpljivost, izbjega\'anje edo
licih djela, bogobojazost, skruseost, smireost i spo
kojnost, pok-ost i skJomost, klojenje od pi"etjeranog
smijeha i saljeja, pridl"zavanje higijee koju vjera nalaie
poput klajanja eCistoce npr., zati111 odstrajivaje
dlacica s koSinatih dijelova tijela, skracivaje brkova,
obrezivanje nokata, dotjerivanje brade, odstanjivanje
negodnih miisa, izbjegavaje nepristojne odjece; zatim
se mora kloniti zavisti, 1icemjerstva te misljeosti i pre
zit-aja di"ugih, 1akar oni bili i nizi od njega.
se, isto tako, tteba dizati hadisa koji govore
s1av1jenju Boga, zikJu i dovama, i biti svjestan Bozije
prisutnosti u svojim i tajim i javnim djelitna. On u
tome 1nora biti ustrajan, bas kao sto m svemu oslo
nac mora biti Allahu Uzviseo1e.

***
Treba da blago postpa sa ucenicima koji pied njim
Kui' , uz dobrodoslicu i111 i lijepo opl1odenje,
m nivou svakog ucenika.
Timizi i I Madzdze biljeze od Harua el
,Abdija da k: "Kada smo dolazili da uci1110 kod
uv

30

Se'Ida el-Hudrija govorio nam: 'Dobro dosli lju

di oporuke Allahova Poslanika, s.a. v.s.!"' Vjerovjesnik
nam govorio:
~ .JJI ~ ~J..ull ~ ~L lS: JU ~~\ ~ ~f

~ ~UI -Jl)) : Ju $~\~.~ .JJI ~~~~~~;: Jyi)

'~yi ~~~ ,u-:;JJI ~~ ~.0)~~, )lkJ\ i f ~;4 ~~)~~ (:;5
{-

~~

-:.r.IJ t$.L. _;JI ~1. (( l_r--> ~ l_,...o ~\

'Ljudi vas slijediti, dolaziCe vn iz 1nnogi kaje

va Zemlje da bi nauCili vjeru, kada vam dolu lijepo
se ophodite m njima. '" (Daif hadis. Slican hadis
biljezi Daimi u msnedu od Dedaa.)

***
Pruzanje savjeta ucenicima tieba biti odlika citelja
jer Allahov Poslanik, s.a. v .s., poucuje u hadi
su koji pienosi Muslitn:

u' ana,

~~~ ~.r-')j ~~~~ ~..u1 ) : Ju $ .w1 -""

. t ..... ~~__,./
q\

---

"V

((

~~
Q .
1
11
\-'W
...~~

dobioCinstvo ptema Allah, Njegovoj

Knjizi, Njegovom Poslaniku, itnamima i obicnim ljudi
ma!"
U dobiocinstvo prema Allahu i Njegovoj Knjizi spa
da i postivanje onoga ko uci ili izucava u' an, te da ga
uciteJj poduci onome sto mu koistiti, da m
uceiku bude ljubazan, da ga na putu nauke p01nogne
koliko kada, da piidobije njegovo s, uz lagost i
31

velikodusost

prilikom poducavaja, kako bi ga nepres

tao

podsticao auku.
Pored toga hd da ueitelj podsjeti cenika
na zasebnu vrijedost vn Kur' ana, sto Iezul
tirati izvoiom eeigijom i povecanjem zedi za nau
kom. Uz to ga podueiti da piema ovome svijetu bude
ravnodusan, da mu on ne bude konacan cilj i da ga ne
obmane, da mu pojasni kako izucavanje Kur'ana i
vjeiskih znanosti put odlucnih i Iazboritih, Allahovih
odabranih robova, put kojim se uspinje do stupnja pos
laika, neka im Allahova milost i mir!
Treba da bude samilostan, da se ucenik brine kao
svome djetetu ili sebi, z lagost i paznju; da otrpi
grubost cenika i los odgoj, iznalazeci poekada raz
loge za rz s ucenika, jer svaki covjek
podloza mahaama, osobito u mladosti. Da zeli
ik dobro koje i sebi zeli, i da m svaka manjka
vost kod uceika tesko pada, bas kao i jegova vlastita.
Bharija i Mslim iljeze od s da Allahov
Poslaik, s.a. v .s., kazao:

~ L.. ~':i ~ :_;;.. ~~1 ~;. ")): Ju J.ji $1ul _,....,. d'
.((~

"Niko med vama iti istiski vjet-ik sve dok

zelio svome brat sto sam sebi zeli."
I Abbas kaie: "Najdraii mi onaj koji prekoraei
m dugih da i sjeo pred tnene. Kada mogao da
otjet-am mhu prije g n1u d lice, otjerao bih ."
U dn1gom du se kaze: " osjetim eprijatnost
kada mu mha padne 1ice."
d

32

***

N uzo da ne bude ohol prema ceicima, da bude

dobrodsa i poniza, jer mogi hadisi podstic po
izost prema oicim ljuditna, sto postaje aglaseije
kada su srijedi uceici koji su uCitelj kao jegova
djeca, uz to jos vu Kur' ; i kod g imaju
pt-avo koje proistjece iz zajedickog im druzeja i do
laska mu g. Blagosti poducava i Vjerovjesik,
s.a. v .s., u adisu koji glasi:

.(( ~ ~~ t::j ~ ~~ ~ ~~ ) : Jt; <Lii -$ ~~>

"udite lagi

prema oima koje poducavate i pretna

koji vas poducavaju."
es-Sahtija'i govorase: "Ucejak treba staviti
zemlje sebi glav iz poizosti Uzviseom Allah!"
oim

***
UCitelj treba

postepeo avikavati uceika st

tm st, razvijaje plemeitih

svojstava i ovladaYaje sptilim gestama. On ga

takoder treba navikavati neporocost sYetnu sto
radi, v i tajno, i svojom ga rijecju i praksom opeto
vao podsticati iskreost, istioljubiYost i lijepe
m; zatim m azvijati svijest tome da ga Allah
adzire svakotn tretku, te m pojasiti da m se
taj i otYoiti vrata spozaje i raskriliti m se
s, i da m iz s poteCi mdost i th raz
vidaje stvari i ; da m Allah spstiti svoj l

33

goslov na njegovo znanje i

da mu i ijeci i djela biti

ku m staje jegovo,

mjestu.

***
Poducavanje Kur'anu skupna obaveza (fard
kifaja), u slucaju da tom poziv odgovara sno jedan
covjek, prerasta njegov Jicnu obavez. Ako postoji
grupa ljudi medu kojitn nekolicina ispunjava vjete
eitelja Ku'ana, svi odbij taj poziv, grijeh spada na
sve, dok, ako neki pristan poucavati, gijeh spada sa
peostalih. ako se ista obaveza dodijeli jednom
odredenom covjek, odblje, tu preteze stav uleme da
takav nije grijesa, iako nije pohvalo da takvu duzost
izbjegava bez cvrstog razloga.

***
pozeljno da eitelj brizljivo podcava
dajuci im pednost nad vlastitim zivoti1n po
tebama koje nis neophode, da srce apsolutno rastere
ti i smjeri poducavanju ucenika, da zasebn paznju
obati na azmijevanje k'anskih ajeta, st-azinjerno
sposobnostima svakog uceik_a; da ne sputaYa cenika
koji moze aeiti Yise od zadatog, i da dt-uge ne op
terecje pieko njil1ove mogcnosti, pri m pohYa
liti viijedog cenika, z vjet da javna pohvala ne iza
zove umisljenost i satnodivljeje g pekoiti
nemarnog tako da bi prestao citi Kur' an napamet.
UCitelj ne smije pozaYidjeti uceniku kod kojeg i

Jako

ik

34

genijalnost, niti drugim lagodatima kojim ga Al

lah posebno obdario, jer zavidnost bilo kome najteze
zabranjena i postaje mnogo teze kada rijec uceniku
koji ucitelju kao vlastito dijete, sa Cijeg izvora tece
ueitelju nepresusan sevab na ahiretu i 1ijep spomen na
ovome svijetu. pomoc samo kod Allaha.

***
Ako pred ueiteljem bude ueio Yeliki broj ucenika, pe
slusavace jednog jednog, onako kako budu pristizali,
ili k reda, ako to ostaii dopuste. Bice nasmijesen, ve
drog lica, brinuce se potrebama ucenika i raspitivace se
odstnim.

***
Islamski cenjaci su misljenja da neispt-avan t
nekog cenika ne treba biti povod eitelj da ga ne
podcava. Su(ja i drugi su govoiili: "Sticaje nake
bice i111 ijjet." Drugi s tekli: "Nisino ueili nauku u
itne Allaha, nauka htjede da d samo ime Alla
11a!", tj. a,uka k ipak postala u ime Allal1a
Uzviseog.

***
Prilikom poducavaja ucenika ucitelj treba cuvati
ruke od besposlice, oci od eprimjereog i nepistojog
azgledanja, da bude pod abdestom i oleut m Ki

35

li,

da sjedi dostojanstveno, i bijel Cist d, da

prije nego sto sjede na mjesto gdje podcava cenike
klanja dva rekata, bez obzia da li to bilo dzamiji ili ne,
s tim sto ova nafila potvrdenija ako i dzamiji,
jer mekrh sjesti dok se ne klanjaj dva rekata.
Ebu Bekr . Ebu Davud el-Sidzistani biljezi da
Abdllah . Mes 'ud sjedio na koljenima dok u dzamiji
poducavao ljude Kur' anu.

***
Ono m se treba posebno binti jeste da ne po
nizi nk odlazeCi u kuc cenika, tnaka taj cenik
bio vladar mslimana, nego treba brizljivo cvati cast
nake, kao sto s cvale ranije generacije cenjaka,
m svjedoce mnoga i dobro poznata predanja.

***
Potrebno da medzlis d dovoljno pt"ostan za
sve, sto r sahih hadis koji biljezi Ebu Davud od
Se'Ida el-Hdrija, da Vjerovjesnik, s.a.v.s., re
kao:
if

~ ~L.,~ ~)\~ .\ ~\)

. ((

~)1 ~~\ ~ 1)
.<l:..Y

"Najbolji medzlisi

$ ~\ :f

.W\ ~ ~J...L;l.\ ~

najprostraniji."

36

L:Pi ~\)

ponasanju ucenika

Sve sto vec napomenuto ponasanju ucite1ja treba

odlikovati i ucenika, cemu se jos dodaje izbjegavanje
onoga sto ometa pamcenje Kur' ana, izzimajuci ono
najnznije; zatim oCiscenje srca od svega nevaljalog,
kako bi bilo dostojno da se u njega Kur' an kalemi, da
ga pamti i iziodi kur' anskim plodovima.
Nu 'man . Besir prenosi da Allahov Poslanik,
s.a.v.s., kazao:

1~! , ~ ~\ , ~k 'ii ) : jU <Lii ~ .\ _,_....~ ~ ...Lj

~ '\ ,.JS" .~\ '..L._j o~~.L....J I~!J , ili .~\~~

.((~\

"U ljudskom tijelu ima komad mesa, koji, ako bude

zdrav i tijeJo blti zdravo, ali ako bude pokvaren i ti
jelo biti pokvareno - to srce !"( Buharija i Mus
lim)
Divno neko rekao: "Srce pogodno za nauku kao
zemlja za sijanje." Nuzno da ucenik bude ponizan
piema uCitelju, makar on i mladi od njega, manje
poznat ili s\abijeg poiijekla, jel" samo poniznoscu pred
naukom nauka se postize, kao sto pjesnik kaze:
Naukaje rat mladicu goidom
kao bujica sto rat planini visokoj!
Ucenik iti poslusan uCitelju, trazice savjet i piih
vatiti njegovo misljenje, kao sto uman bo1esnik piihvata
savjet iskl"enog i iskusnog ljekaia.

37

***

Ucenik moze naucavati nauku samo kod sposobnog

ucite]ja, cija poboznost neprikosnovena, obrazova
nost potvrdena i cednost nasiroko poznata. Muhammed
. Sirin, Malik i drugi su kazivali: "Ova nauka vje1-a,
dobro pazite od koga crpite vasu vjeru !"
Prema uCitelju se odnositi s puno postovanja, nas
tojace da nade
najobrazovanijeg i nauglednijeg
uCite]ja, sto mu biti zaseban poticaj stjecanju nauke.
Dobro poznata prica nekom uceniku koji iduCi
svome uCitelju udjeljivao sadaku i govorio:
"Gospodaru, skrij od mene mahane moga uCiteJja, ne
uskrati mi njegov bereket!"
Rebi', ucenik Imama Safije, kaze: ,~Nikada se nisam
usudio piti vodu pred Safijom, iz postovanja pi"ema nje
tnu."

Vladar pravovjernih, Alija . Talib rekao:

"Tvoja duznost prema cenjaku da mu posebno na
zoves selam kada selam nazivas drugim Uudima, da
sjedes ispred njega, da pazis pokrete ruku, da ne
namigujes oCima, da nikada ne ka:les: stav tog i tog
suprotan tvome stavu, da nikog pred njim ne ogovaas,
da u toku medzlisa ne azgovaras sa ucenicima, kada
ustane da ga ne vuces za skut odjece, da porno ne za
pitkujes i da ti dosadi dugo dt-uzenje sa njim."
Doista neophodno da se ucenik okiti vrlinama na
koje podsjeca AJija . Ebu Talib, h mu Jice osvUet
lio, te da uzvrati onome ko njegovog uCitelja bude ogo
varao, ako to ne bude mogao da napusti takav skup.

38

***

Uci kod uCitelja pristojnog izgleda, cist, kao sto

vec pripomenuto, sa abdestom i misvakom, ociscenog
srca od svega Cime ovaj svijet zaokuplja. Nece uCi dok
ne zatrazi dopustenje za ulazak, ukoliko ueitelj na
takvome mjestu da dopustanje treba zatraziti. Kada d
nazvace selam svim prisutnim, ucitelju posebno, sto
ponoviti prilikom izlaska, kao sto nas poducava sahih
hadis: "Prvi selam nije pritvrdeniji od drugog!"
Nece nikoga uznemiravati, nego sjesti tamo gdje
nade slobodno mjesto, izuzev u slucaju da mu ucite]j
vec mjesto odredio ili da m to drugi ucenici odobre,
niti bilo koga pomaci sa njegovog mjesta, cak i u
slucaju da on to dobovoljno radi, uzoru na Ibn
Omera. Pont1du da sjede na necije mjesto prihvatice
samo ako to od koristi za prisutne ili odo
brenj ucitelja, kao sto u krajnjoj nuzdi sjesti u sredi
nu halke, ili sjesti izmedu dvojice tek nakon njiho
vog dopustenja, i nakon sto se razmakn.

***
Ucenika treba odlikovati prefinjeno ponasanJe prema
drugovima i prisutnim u medZlisu, Cime istodobno izraiava
postovanje pt'ema uCitelju i cuva svoje odje1jenje. Pred
ucitelja sjesti skromno, ne kao neko njemu dorastao.
Izbjegavat bespotebno podizanje glasa, smijanje, nepot
reban govor i mahanje rukama, osvrtanje lijevo i desno. Ok
renut prema Citelju pomno slusati sta govori.
39

***

Posebno znacajno da ne uci pred uCiteljern kada

uCitelj zaokupljen mislima, kada ga obuzme zatnor, uz
nemirenost, tuga, radost, glad, zed, san, zabtinutost i] i
bilo sta dt-ugo sto ga tisti ili mu sprjecava potpunu psi
holosku prisutnost i urnnu svjezinu; zato maksirnal
no koristiti vrijeme kada ucitelj aspolozen.
Strpljivo podnositi i nekorektno i gi"ubo ponasanje
ueitelja, sto nikako ne smije biti uzrokom da ga napusti
ili ga pocne srnatrati nedostojnim, nego grube rijeei i
neprimjeren postupak pt-avilno azumjeti. nece moci
uciniti sarno onaj kome Bog dao nedovoljno ili nima
lo Svoje potpore. Kada osjeti grubost ueitelja, ucenik
mu se smjesta izvinuti, priznati da pogrijesio i
zasluzio pijekor. Takvim gestom postiei koi"ist ovog
i buduceg svijeta i pi"idobiti naklonost ueitelja.
Mudi"i rekose: " ne otpi ponizenje stjecuCi nauku,
zivjece cijelog zivota u sljepilu neznanja, ko otrpi
dozivjece ugled ovog i buduceg svijeta."
U ovom srnislu su cuvene rijeei Ibn Abbasa:
"Ponizih se kao ucenik i dozivjel1 ugled kao ueitelj."
Divno rekao pjesnik: " casak jedan poniienje
ne okusi v ponizen zivjeti."
*

**

Da bi stekao nauku, ucenika tu odlikovati upo

nost i ustrajnost uz iskoristenje svakog slobodnog tre
nutka; ne smije se zadovo]jiti da kapJjicom ugasi zed

40

nauke ako to moze ucini morem. Ne stnije se ni pretje

rano opteretiti, iz bojazni od dosade i zaborava vec
stecenog znanja. Ovo se pravilo razlikuje od ucenika do
ucenika, srazmjerno njihovoj nadarenosti. Ako se desi
da ucitelj odsutan, ili kasni, predavanja drzi u
odtedeno vrijeme, ucenik sacekati i ponavljati
zadacu. U slucaju da uCitelj spava ili preokupiran za
njega necitn s vaznim, nece ga uznemiravati,
nego se vratiti, ili ga sacekati kao sto su cinili Ibn
Abbas i dn1gi.
Neprestano ulagati krajje napore da stjece nauku
u slobodno vrijeme, dok jos marljiv, dok obdare
snagom tijela i ostriom n, prije g sto mu put
preprijece prezauzetost i povecan ugled.
Ostroumo kazivao vladar pravovjernih, Omer .
Hattab: "Stjecite nauku prije nego vas postave na
polozaje!", tj. maksimalno se potrudite da se usavrsite
dok ste jos sljedbenici drugima, prije nego sto postanete
uglednici, jer kada vas kao ugledike budu drugi siUedi
li, ugled i prezauzetost vas sprijeCiti da stjecete
z.

Slico kaze Imatn Safija: "UCi prije no sto postanes

rukovodilac, kada postanes ukovodilac, tad vise
s moCi uCiti !"

***
Ucenik svoje ucenje d uCiteljem treba zapoceti
ujutro, s pocetka d, shodno Vjeovjesnikovu hadisu:

41

".z

.((!_,~~~~ ~)~~~)):~~~>
moj, ueini mom ummetu bericet u ranom us

tajanju!"
Da bi se nauceno sacuvalo, neophodno ustrajno
ponavljanje. Buduci da pamcenje i ucenje r' ana
ibadet, pokdeno svoje mjesto ustupiti drugom
uceniku, za razliku od ovosvjetskih zitaka gdje
pozeljno dati prednost nekome drugom nad sobom. U
slucaju da iz nekog vjerski opravdanog razloga citelj
zatrazi da se nekome mjesto ustpi, bez tijeei tnu se
pokoriti.
Staze nake mora krasiti sljedece: da niposto ne za
vidi nikome od svojih kolega, ako ih Plemeniti Allah
odlikovao nekotn vrlinom; nauka koju stekne nikada ne
smije prozrokovati lisljenost i samodivljenje.
Vec ranije smo napomenuli, kada smo govorili
tome kako eitelj lijeciti umisljenost, da on ne bi tre
bao biti misljen zbog neceg sto nije satn izumio vec da
treba znati da mu znanje podario Bog Uzviseni.
zavist lijeeiti tako sto neprekidno imati na
umu da Allahova apsoltna mdrost doticnom
covjeku podarila vrlin koja ga odlikuje, se on ne i
trebao tome protiviti niti prezirati n1udrost za k
Bog Uzviseni htio da se zbude.

42

POGLAVLJE

ponasanju hafiza Kur'ana

u cetvrtom poglavlju ukratko govoreno pona

sanju hafiza Kur' ana.
Hafiz r' ana treba se odlikovati najsavrsenijim oso
binama i najplemenitijim vrlinatna, te se, iz postovanja
prema r' anu, uzdiei iznad svega onoga sto Kur' an za
branjuje. On takoder treba izbjegavati sve pokudene
naeine stjecanja imetka i biti plemenite duse, gord prema
nasilnicima i primitivcitna kojima ovaj svijet jedini cilj,
skrusen pred poboznim, dobroeiniteljima i siromasima,
skrusen, i opcenito skroman, stalozen i dostojanstven.
Prenosi se da hazreti Omer rekao: "Hafizi! KroCite
uzdignutih glava, jer vam put jasan. NatjeCite se
dobrim djelima i ne bdite ovi-sni ljudima!"
Abdullah . Mes 'ud govorio: "Hafiz r' ana se
treba t-aspoznavati medu ljudima nocnim bdijenjetn
kada drugi ljudi spavaju, postom danju kada drugi ne
poste, znanjem kada drugi to zanemare, tugom kada se
di"ugi vesele, placem kada se oni smij, sutnjo111 kada se
piepiru i skrusenoscu kada se dn1gi ohole."
Hasan Bast"i pripovijeda: "Hafizi Kui' ana s I"anije
dozivljavali Kur'an kao izt"avne poslanice od njihovog
Gospodara, su nocu njima I"azmisljali, danju
njima t"adili."
43

Fudajl . 'Ijad kaze: "Hafiz Kur' ana ne treba ni od

koga nista traziti - od halife nadolje!" On takoder
kaze: "Hafiz Kur-' ana u sr-cu nosi Kur-' an kao zastavu is
lama i on ne smije besposliCiti sa onima koji besposlice,
ne smije biti nemat-an kada su drugi nemar-ni i ne smije
naklapati kada to dr-ugi Cine."

**

Hafiz Kr-'ana se mora str-ogo cuvati od toga da n1u

' an bude sredstvo stjecanja imetka, sta upozoa
va Allahov Poslanik, s.a.v.s., hadisu koji penosi Ab
dahman . SiI:
l_,j}l )) : ~ .JJI )--'-")

Jl; : Jl; ~ .JJI ~)~..~)1~ >'

.(( ~ \fi :~\--'~ :~ 1_,15't : ::,\_"lJ\

"UCite

i"' an,

nemojte njime stjecati imetak. Ne

se od Kui"' ana i u i"' n ne tt."
(Ahmed i Tahavija, zd hadis).
Dzabii" prenosi daje Vjei"ovjesnik, s.a.v.s., rekao:

daljavajte

r_;9 ~ ~~ ~ ~ ~T__,-i\1 13j_,.;l )) : ~ ~~ ~ w\ ~ _r.~

,

....

...,r

...

...

....

...

.((g_jA~ :; ,<!,.~ ~..w 1 ~t;l.t_j~

"Ucite r' prije nego dod narastaji kojima

biti kao sti"ijela, kojom pogadaj ovosvjetsk
koi"ist, ne gd ahireta." (Hadis istog znaceja pl"e
osi i Davd, od Sehla . Sa'ada).
i"' an

Rijec:

~~ zaCi:

no1 olik

bilo

tl"aze
cuvenj i sl.

44

agrad

bilo

mateija1

Fudajl . 'Atni pripovijeda da su jednom pri1ikom

dvojica drugova Vjerovjesnika, s.a.v.s., usla u dzamiju.
Kad imam p1edao seJam, ustao jedan covjek i
prouCio nekoliko ajeta iz r' ana i za to zatazio nagra
du. Na to jedan od njih dvojice k: Mi smo Alla
hovi i Njemu se vacamo! sam cuo Allahovog Posla
nika, s.a.v.s., daje rekao:

JL~ ,~1_,-iJ~ ~}L.;, r_,_9 ~)):_,_.$ .JJI ~~

({~ \ -J"[;_Jl..:

"Doci naod koji Kur' anom prositi, ko bude

prosio Kur' anom, nemojte 1u nista udUeJiti !" (Lanac
prenosilaca ovog hadisa prekinut (munkati ') jei Fu
daj] . 'Am1 nije hadise slusao od ashaba).
Medtim, uzimanj nagrade za poducavanje
r' n, cenjaci imaj azlieita misljenja. Ebu Slej
man ei-HattaI pripovijeda daje veliki cenjaka ta
kav cin okaakteiziao kao zabrajen, poput Zuhrija i
Hanife, da ga drgi, t Hasana Basrije,
Sa'bija i Ibn S1r1na, smatraju dopustenim, ako to ueitelj
vjetuje. Ata', Miilik, Safija i drgi kaz da
dopusteno primiti platu za podcavanje u' ana, cak i
u slucaj da to ucitelj uvjetuje ili da bude u t svrhu iz
naj11jen, jer takav ugovor podrzavaju sahih hadisi.
Dokaz prvom misljej zabrani zimanja plate za
dv ' n, jeste dobro poznati hadis koji
biljezi Davd od 'Ubade . Samita, koji Kur' anu
podCio jedog covjeka od Ehl Sofe, zbog cega mu
covjek poklonio lk, na sta m Allahov Poslanik,
s.a. v.s., rekao:
45

::- .....

,L...
y.l

oiJ~

.....

.....

<..>..LA.t
. ((

~ ;

.:;

.....

oJi.....

.....

~T_;JI ~\ .1 , ~~ <l,.ji ~.-l.a.JI ~ ;~~ ~

Q-. ;u ,;)~ if ~:,1 ~ # ~i .:j_;.w ~~ ) : ~ ~~ . Jw

or.J-J ~)\~

"Ako te raduje da zbog liika na vratu budes imao

ogrlicu od dzehennemske vatre, primi liik?."
Ovo misljenje prenosi se od ve1ikog broja ucenjaka
iz prvih generacija.
Ucenjaci koji drze da dopusteno primiti platu za
poducavaje Kur' u, dvojako odgovaraju na argument
na kojem ute1neljeno prvo misljeje - hadis 'Ubade
. Samita - PI"vo: "Lanac ljudi koji preose ovaj hadis
nije pretpio kl'itiku hadiskih strucnjaka. Drugo: je
govo poducavanje bilo dobrovoljno, zbog cega ga
nije trebala s1ijediti ilo kakva nakada, covjek tnu
poklonio liik kao protuaknadu, i stoga mu nije bilo
dopusteno da pimi taj poklo. Sasvi111 dugaCiji popis
slucaju kada i ugovoru sklopljenom adi
poducavaja ' anu i samoga cina.
Allah najbolje zna!

***
Hafiz u' ana dzan strajno i rnnogo Citi u' an.
Nasi izvrsni preci obicaYali s da azliCitotn vremens
korn peiodu u atmu. Ibn Davud biljezi da s
neki obicavali zavrsiti hat1n svako dva mjeseca, drugi
svaki mjesec, treCi za deset d, neki za sYakih osam
d. NajveCi nji pioCio bi attnll svako sedatn

46

dana. Neki svakih sest, neki pet, neki samo za cetii

dana. Ve1iki broj ucenjaka pouCio bi hatmu svaka tri .
dana. Dn1gi svaka dva dana, neki svaki dan. Neki su cak
ucili dvije ili tri hatme svaki dan, neki su na dan
ucili osam hatmi: cetiri danju i cetii nocu!
Medu onim koji su uCili svaki dan jednu hatmu ijahu:
Hazreti Osman . 'Aftan, Teniim Dari, Se'id . Dzubejr,
Mudzahid, Safija i drugi.
Ibn Ebi Davud biljezi da Sulejm . 'Itr, misirski ka
dija u vrijeme Muawijiog hilafeta i pripovjedac, uCio tri
hatme svaki dan, dok Ebu Omer el-Kid1 u kjizi
"Kadije u Egiptu" iljezi da uCio cetiri hatme dnevno.
Pobozi sejh Ebu Abdurrahman es-Su1e1nl kaie:
sam Ebu Osmana el-Magribija kada k: Ibn
Katib i cetiri hatme danju i cetiri n, sto naj
veci broj za koji smo culi.
Prvak ucenjaka Ahmed Devreki kaze da jedan od
poboznjaka iz generacije tabiina Mensiir . Zazan i
hatm izmed podne i ikindije, z ramazan i vise
od dvije hatme izmedu aksama i teravije. Mogao toli
ko prouciti zato sto su teravije klanjali nakon sto prode
cetvtia noci.
I Davud biljezi da i Mudzahid svake rama
zaske noCi poucio jednu hatmu od aksama do tera
vije. Mesur preosi isti slucaj sa Alijom Ezedijem. Ib
rahim . Sa' d kaze da njegoY otac imao i sjesti i
bi stajao dok ne i hatm.
NeizbrojiYi s oni koji s jedom rekatu u nnaz
Cili cijelu hattn. ~1d anijima to su cinili: hazeti Os
Inan, Te1nim Dari i Se'Id . Dzbejr. Oni s eili hat
47

mu na svakotn rekatu kada bi klanjali

afilu unut

'. 1

Oni koji Sll ucili hatmu svake sedmice su mnogo

brojni, kao sto su: hazreti Osman, Abdullah . Mes'd,
Zejd . Sabit, Ubejj . ', dok su medu Hii 'inima
to Cinili Abdurrahtnan . Jezid i 'Alkame . Ibahim,
Allah neka im se stniluje. Nase opredjeljenje da peri
od u kojem se zavisiti hatma zavisi od covjeka do
covjeka.
dubokitn promisljanjem dostigne suptilne, zakiiljene
spoznaje, uCice u' an onoliko koliko ga savrseno
razumjeti; kao sto ko preokupiran sirenjem
nauke ili dn1gim vjerskim oligatnim duznostima, koji
ma se postize korist za muslimae, uCiti Kur' an on
oliko koliko to biti na racun posla koji mu povjer
en. Sa druge strane, onaj ko potpada pod spomente
kategorije, i Kur' an sto 1g vise, s tim da mu
ucenje ne pret-aste u dosadu i puko mimljanje.
Jedna grpa ranijih cenjaka nije odobravala da se
hatma prouCi u toku jednoga dana, potkrepljjuci svoj
stav sahih hadisom koji biljeze Davud, Tirmizi i
Nesai od Abdullaha . 'Amra . 'Asa, da Allahov
Poslanik, s.a.v.s., kazao:
:$ .w1 )-'""~ Ju: Ju ~ ....u1 ~ ~w\ . 3~ . w\ ..y~

~L__,-:JI_, ~ _,1) yl ~I_,J . ((".!:../)\.:; i f ~~- ~1_,--AJI l__,.j ~ ~ ~ '.;~ :1 )

~~~.>- :~.L_r-11

Jli ,_JL.Jij

1 PraktiCo t se z prou6ti izelu aksaa i jacije ili d

i ikindije noralno uceci Kur'a. se z postici jedio prateci i
gledajLtCi straice Muslla. (. red.)

48

"Ne moze razmjeti r' an onaj ko ga proci za

tnanje od tri dana."
Onaj ko namjerava r' an prociti za sedam dana,
najbolje da hatm zapocne i petka i da zavrsi
i cetvrtka, kao sto biljezi lbn Davd da tako
Cinio hazreti Osman.
Imam Hamid el-Gazali to ovako razjasnjava
svome djel Ihja': "Najbolje da jedn hatm zavrsi
n, drg danj, tako sto hatm zavrsen danj
zavrsavati na sabah-namaz ponedjeljak, ili odmah
nakon sabah-namaza, hatm zavrsavan n okoncati
cetvrtak na aksam-namazu ili poslije aksam-namaza,
da i takvim rasporedom docekao svanuce i istek dana
zavrsavajuci hatmu."
In 1 Davud iljezi daje tai'"in 'Amr . u govo
rio: "UCili su nas da pohvalno zavrsiti hatmu r' ana
pocetkom dana ili pocetkom noCi. Velikan tai '1na Talha
. Msaif kazivase: ,,eleki donose salavat na onoga ko
danju zavrsi hatmu sve dok se ne spsti noc, na onoga ko
nocu zavrsi hatmu sve dok ne osvane dan !"
Iste se rijeci prenose i od Mudzahida.
Darim1 biljezi u svome Musnedu predanje za koje
kaze da "hasen" koje govori da Sa' d . Eb"i
V ekkas rekao: "N onoga ko pocetkom noci zavrsi
hatmu meleki donose salavat sve do zore, na onoga
ko hatmu zavrsi pocetkom dana sve dok se noc ne
spusti."
Ahmed . Hanbel i Ibn Davd biljeze da
tabi '!n . Ebi Sait hatm zavrsavao na nama
zu, prije ruku'a.
49

 naCinu ucenja i zavrsaYaja hatme po~toji tnnostvo

predanja, od cega cemo neke avesti u naredno111 po
glavlju.

ustrajnom ucenju Kur'ana nocu

Hafiz treba u uciti u' an vise g danju,

aroCito u nocnim nafilama, kao sto Uzviseni Allal1 kaie:

'~~ ~ fu1 ~LT ;JJI ~~~~~~\ 1..:1 7~\ ~~ ~ ~

~~:~ 1 ;;-~*~)~~ ~~4!:':i1 r~lj ;-u~ ::,~~

4 J~l.a.JI ~~~~ ~~~~ ~

1.

''

/ ispravUz s~jecleika K1~jige

'

'

'

koji svu Al
lahove ajete uce i secliclu paclaju. i Allaa i
svijet vjeruju, i zapovijeclaju cla se i clora clje
la, ocl evaljali/1 oclvracaju, i lzitro i dorocinstvo;
to su i cestiti. (Aiu 'Imra, 113., 114.).
Buharija i Muslim biljeze od I m da Alla
hov Poslaik, s.a.Y.s, rekao:

) ,.w\ ~)1 ;u)) :Ju <~_\~ .\ Jy_)LJ>' ~~ d ~

1

"Abdullah

".,.

diva

....

...

. {( .._h-UI L_r-" ~ L) tS"

covjek! Kada bi samo jos klajao

i amaz!"

Buharija preosi hadis od Ibn 'Amra da

Poslaik, s.a.v.s., k:

Allahov

~ ~ 'i .w1 :.. ~ )) : Ju $<~_\~_)~~~~~ i f ...-1

.{( ~; ~ ~~ i_;.;, L)\S 'L)')~

50

"Abdullah,

ne budi kao jedan covjek koji klanjao

zatitn prestao !"
d mogobrojnitn hadisin1a i predanjima nocnom
namazu zabiljezen i hadis koji Taberani prenosi od Sehl
. Sa'da daje Allal1ov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
ocni amaz,

~Jll ?)) :Ju $

.JJI

_,...... -~ .\ ~) ..u.......J.~Y

. (()\ ~

"Mu'tninova cast nocni namaz."

Pripovijeda se od Eb-1-Ahvesa el-Dzusemija da
tekao: "Kada bih se nocu prilizio jedotn kvartu,
bih im glasove kada uce Kur' an kao zujanje pcela. Za
pitao bih se: Kako su ovi ljudi sigurni od onoga od cega
se dt-ugi ?"
lbr-ahim Nehai pripovijedao: "Govorili su nam:
"UCite Kur' kada se noc spusta, maka to bilo koliko
da se pomuze ovca!"
Jezid er-Rekasi kazivase: "Ako zaspim, se probu
dim, opet zaspim - nikada moje oCi vidjele s!"
Nocni namaz i ucenje ' ana nocu odabrao
zbog toga sto nocnim satima ~usa pedanij , dalj
od preokupiranosti, zabave i poslovanja sa ljditna i
zasticenija od licemjerstva i svega sto ponistava dobra
djela. Uz to i sna vjet podstice na Cinjeje dobrih
djela nocu. , lsra' i MI'radz Allahovog Posla
ika, s.a. v .s., zbili s se u.
Uz to Buharija i Muslim, zatim Malik, Ahmed,
Davud, Tirmizi i I Madzdze biljeze hadis od H
rejl"eta:

51

~~~~~~~..UI>-L..J1J5' ~)_,~) :~..>-~

.((.J~tc_l~~~ :~
"Vas Gospodar se svake noci spusta na najnize nebo,
kad prode prvi dio noci, i rekne: "Ima li k da Mi se
obraca, da 1u se odazovem?!"
U Bharijinom "Sahih" stoji da Allahov Posla
ik, s.a. v .s., rekao:

~ ~~ LL...~I,jJ) :JL.; ~.\ _,_.,) ~..L-LIJJ

.((~..L/~ >-1..>-..U\

"U svakoj noCi ima jedan

trentak

kada se dove

m."

Pisac knjige Behdzetu-1-esar- biljezi 1ijeci Sulejma

na Enmatija koji kaze da sanjao Alij . Taliba
kako recitira stihove:
"Da nije onih sto vid nocu uce i klanjaj,
i onih sto Davdov post poste,
jtrom bi vasa Zen1lja srnrvljena bila
jer vi ste narod razvratan, Gospodar nepokoran !"
I znaj da se sevab nocog ibadeta stjece i kratkim i
dgim cenjem ' , s tin1 sto se poveca\la saztn
jerno dzini n. Va?.no odmat1 apotnenti da
pokdeno provesti cijelu noc ibaclet, konstantna
nesanica dovodi do oboljenja tijela.
Dokaz da se se'vrab nocnog ibadeta stjece i kl-atkirn
cenjern r' ana, jeste hadis koji biljezi Davd i
drgi, od Abdu1laha . 'Amra . 'Asaa, kojem stoji da
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

52

"Nece biti upisan medu nemarne ko u ocnom na

mazu prouCi makar d.eset ajeta. ko prouci stotinu aje
ta bice upisan u Allahu pokome, onaj ko poruCi hiljadu
ajeta i upisan medu one koji itnaju obllnu nagradu."
Se'ale prenosi da Ibn Abbas tekao: " nocu
klanja dva rekata, uvrstava se one koji Allahu sedzdu
Cine i nocni namaz obavljaju."

imperativu neprestanog ponavljanja

Kur' ana, i prijetnji od zaboravljanja naucenog
Ebu Miisa el-Es 'ari
s.a.v.s,. rekao:

kazje

da

Vjerovjesnik,

11. 13.uL:j )) : Ju $ ~~>- .~..:..- w\~) ~r)\...::/~1 ~ '-?i >

~;

:;:

,..

ul

,..

~\) ((~.}.~\ i f \..:iij ..L.::.,j _,. ~~~ ~.Uij ,~lyi)\

~~)~\

"Stalno se svracajte na r' an, jer, tako mi Allaha u

Cijoj ruci moja dsa, r' an se brze izmice nego
deve iz svoga jlara!" (Bharl i Mslitn)
Thn Omer prenosi daje Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
~~ ~ U~)): JL.; ~ .\ -") 1)\ ~ ill\ ~)~(.;-!\>-
~

. {( ~~ li ~!_, , ~i ~..~ jl ,4ll:J.\ .}.~1 ~ jT~I

~~\~~\

"Hafiz Kur' ana kao cvar svezanih deva: ako ih

zadtzace ih, ako ih zanemari otici ." (B
hari i Mslim)
nadzie

53

Enes . Malik
s.a.v.s., kazao:

penosi

da

Allahov Poslanik,

;..:._.,~)):~ .w1 -""' Ju: JU ~ .w1 ~ ~\- ~--! ~~ 3

~~;,~\ Lr ~)\ ~~ ;;\.\ ~ ~~ ~y.l ~

~

...

~;:- 1~jf :, \ .~\~- " i f ~~ ~) ~ ~~ ~

'-?.ic_?ly .)\.:> y.i .,\}.). (( ~

"Pokazane su mi nagade za djela moga Ummeta,
cak i za t koji covjek ocisti iz dznije; pokazani su
mi i gijesi mog u1nmeta, ne vidjel1 tezeg gijeha od
gijeha covjeka koji nauCi ajet ili sue iz r' , za
tim to zaboavi !" (Ebil Davd i Timizi)
Sa'd ~- 'Ubade prenosi da Vjeovjesnik, s.a.v.s.,
Iekao:

~ ~~~ r_; rY ) :Ju $ ~~ ~ ~ .WI ~~.)~ Lf. ~ ~,>.)\.:> yl ~1. (l~~i ~~\ ry.. ~):~ illl ~ ~
" nauei r' an ga zaboravi, Allah ga na
Kijametsko1n dan pozivjeti gbavi111." (Ebu Davild i
Darimi)
LS'")..U\3
...

ono1ne ko zaspi

....

,...

ne prouci vird

Muslim iljezi hadis od Ome1-a

lahov Poslanik, s.a.v.s., k:

Hattaba, da Al

rL ~ ) ~~\)-'"" Ju: Ju ~~\~ yl.ll -1~

,..

:;.

_ . ". .-

...

,.

..-

" ...-

,..

; .... ."...,. . . . Jl

_,.

:::1

",.,

::1

,...

:;;

,....

~ ~~~~~~ ~~ ~ ~ ~~_,;.; ~ "~~ d' \ )-}\ -: ~:-

~ "IJJ (( j.JJI ~ ~f) LJ~ ~

54

".

nocu zaspi ne proucivsi vil"d, ga prouci

sabaha i podne-namaza, imace nagradu kao da
vicl poucio nocu."
Ibn Ebu Davd biijezi od Sulejmana . Jesara koji
Ebu Usejda kada kaze: "Sinoc sam zaspao ne
pouCivsi vird. Kada sam se p1obudio na sabah uzv1k
nh: 'Mi smo Allahovi i Njemu se vracamo!' -
vid bilo sue k - U snu sam vidio kv kako
bode."
Ibn Ebu Dnja biJjezi da neki hafiz zaspao ne
pouCivsi vird. U snu kako mu neko recitira ove
iz111ed

stiove:

Cdin1 se zdravo1 tije] junaka

kako do s sv prespava,
ko sigran d krilom smrti
dok se u tmini noCi razmi1java?

55

SESTO POGLA VLJE

ponasanju prilikom ucenja Kur'ana

Sesto poglavlje predstavlja osnovnu intenciju ove

knjige. Ipak cu s ukratko napomenuti ono najbit
nije, tako da kod Citaoca ne izazovem dosadu.
Na s pocetku neophodno da ucenje bude
iskteno, iz ihlasa, vec ilo govora. Zati,
ucac se r r Kut'' anu odnositi s postovanjem,
jer treba biti svjestan da razgovara sa Uzvisenim Alla
ho. Zbog toga biti takvog drzanja kao da gleda u
Allaha, jet ako on ne vidi Allaha, Allah vidi njega.
***
Lijepo da se prije ucenja operu zui,
mogucnosti sirovi tnisvako, ili bilo i drugim sto
uklanja neprijatan zadah iz usta. Od pripadnika safijske
skole ptenose se tri isljenja tome da li postignuta
najera ako se zubi operu sa tri prsta. Prvo, najrasire
nije misljenje da nije, drugo da jeste, i trece da se to
tolerise ako se neaju i drugo oprati zubi.
Misvakom prvo oeistiti zube sa desne strane, sa
nijjeto da slijedi sunnet Vjerovjesnika, s.a. v.s.
Ucenjaci napoinju da pohvalno reei kada se namje
rava upotrijebiti tnisvak: "Gospodat'u , lagoslovi
mi isvak, Najilostiviji!"
57

Pravnik sajske skole Mavedi kaze: ,~Blagim pok

retima 1nisvaka treba oeistiti zube svana i iznutra, i
USll dupljll."
Najbolje da misvak ne bude suYise siov, i previse
s. Ukoliko bude potpno sh, 1nisvak treba ovlaziti
vodom. U nedostatku misvaka dopsteno , dakako z
njegovo dopstenje, koristiti neeiji drgi.
U slucaj da sta bud uprljana krvlj iJi neeim dr
gim, nije pohvalno citi .r' an dok se Llsta operu.
Ovaj stav ispra\'iji, iako postoji 1nogcost da i
haram, kao sto pripovijeda Rujani od svoga .

***
Pohvalno da se u' an uei pod abdestom, iako
jedoglasan stav ucejaka da dopsteno citi bez ab
desta, sto argumentirano mnogobrojnim hadisima.
Imainu-1-Haremej ustvrduje: za g ko bez abdesta
uei r' an 1noze se reci da ueiio pokudeno djelo,
nego da izostavio veci sevab. ko nema vode
uzece tejemmum. Za zeu sa bijelitn pranjem vazi isti
propis kao i za g ko nema abdesta. Dzupu i zei
sa mjesecnim pt-anjem (hajz) haram eiti u' an, bez
obzira da li se radi jednom t ili manje, a1i dopusteno
itn da Kur' an uce u sebi, bez izgovaranja rijeei, ili da
gledajuci ' an uce u mislitna.
Svi islamski ucenjaci dopustaju dznupu i zeni sa
mjesecni1n pranjem da uce tekire, salavate na Allaho
vog Poslanika, da izgovaraj "sbhanallah". N asi auto
riteti kazu: "Isti slcaj i ako bi covjek npr. rekao:
58

' 1

(; {~ (~ y~l ~ ~ ~ ~

Jahja! Pihvati knjigu odlucno! (Merjem, 12),

1nisleCi time citirati u' , kao i da u slucaj s
kaz:

'"-~ ;_)~ 1 ~~~~ ~1 ~[~ ~~

Mi s1no Allal1.o1;i i Njemu se vacmno! (El-Bekare,
156).
Nasa ulema iz s im dopsta da priliko1n sje
daja prUevozo sredstvo prouce kao dov ajet: Hva(jen
neka Onaj koji ovo uslugu dao, 111i to sami ne
bisn1o n1ogli. (Ez-Zhnlf, 13), ili da kao dov r:
"Gospodaru s, podaj n d i ovom i
m svijetu, i sacuvaj s t u tatri !" (El-Bekare,
201 ), s tim da im t namjera d u r' .
ltnam-1-Haetnej kaze: "Dz grijesa ako sa
mm da i i' izgovoi rijeci ismilla}z ili el
hmndulillalz, dok i gijesan ako to izgovoi kao zik
ili dov. Dopusteno m da izgovoi ajet Cije n
deogiano (mensh), kao ajet:
Staca i staicu, ako d uCine, neizbjeino kamenujte!

***
U

slcaju

da

etna

vode dzup 1 z isteku

koja se jos i okupala, zeti te
cega itn dopsteno da u' i

mjesecog ,

jemmum,

kl.

Ako poslije tejemmuma izgube abdest, zabt-ajuje

im se da kl, i dalje itn dopusteo citi
59

r' an,

boraviti dzamiji i Ciniti sve drugo sto

onome ko nema abdesta, identicno sl
kada se dznup k, potom izgubi abdest.
Ovo pitanje jako inteesanto i zato mnogi sa
cudenjem pitaju. kako moze biti zabranjeno dznupu da
klanja namaz, istovremeno tnu dopusteno da uci
' i boravi dzatniji bez nzde? Viditno da moze,
nacin koji smo pojasni1i!
Netna nikakve azlike izmed tejemmuma koji dznup
zima na putovanj ili dok boravi kod kuce.
Nasprot ovotn opceprihvacenom misljenju, stoji
misljenje nekih pravnika safijske skole, da dok boravi
kod k sa tejemmumom moze klanjati samo namaz,
sto znaCi da ne moze uCiti Kur' an i boraviti u dzamiji.
Ispravno , medutim, da moze.
U slucaju da uztne tejemmm te klanja i i Kur'an,
potom nade vodu, duzan okpati se, jer tada mu postaje
zabranjeno ucenje Kur'ana i sve sto se zabranjuje dzunupu
prije nego se k. Ako se desi da uzme tejemmm
klanja i prouci nesto iz Kur'aa, zatim htjedne obnoviti
tejemmum zbog izgljeog abdesta, novog nnaza ili u
dugu svrh, dopsteno citi r' an, iako eki seri
jatski atoriteti drze da to nije dopsteno. Opceprihvacen
, medutim, prvi stav.
Medtim, ako se dogodi da dznup nema i vode ni
zemlje za tejemmma, klanjace amaz onako kako moze,
zbog toga sto namasko vrijeme ograniceno, ali
zato nije dopsteo Citi r' an izvan namaza. U na
mazu Citi samo Fatih. Ovdje se postavlja pitanje:
Da li dopsteno Citi i Fatih?

dopusteo

60

prvom, ispravnom misljenj dopsteno

jer namaz moze biti ispravan sno s
Fatihom. Kako god nzdi dz dopsteno
klanjati, isto tako tn dopsteno i Citi r' an.
Drugo misljenje pravnika da zabranjeno
citi r' an, te zbog toga nnaz Citi samo zik
rove koje i onaj ko ne zna nista iz Kr'ana napamet,
jer takav ima serijatsk, onaj drugi objektivn prepi"e
prociti Fatih,

k.

Ovdje sam sazeto pripomeno neke situacije koje

nuzno poznavati. Opsirnije, z rasprave, dodatne pro
pise i argmente, svetnu ovome se moze Citatj
fikhskim djeiima. Allah najbolje zna!

***

Lijepo da se r' an i na cistom odabranom

mjest, zbog cega jedna gnlpa ucenjaka tvrdi da to
najbolje ciniti dzamiji, jer dzamija simbol cistoce i
mjesto gdje se ona na]azi ima posebn casnost. Uz to
time se postize i nesto drgo - nagrada i'tikafa! Zato
pozeljno da onaj ko i Kur'an pri ulask dzamiju na
nijjeti i 'tikaf, bez obzira da 1i boravio dugo iii kratko.
Ovakvo postovanje pretna dzamiji t pakticirati,
siriti i njem navikavati d i odasle, jer se za
postavlja i sve vise izmire.
Stavovi cenjaka razlieiti s pitanj da li mekru
uCiti nesto iz r' ana u kpatil. Nasi atoriteti ka:Zu: nije
mekruh, sto prenosi vrsni i gledni ucenjak Ebu Bekr .
Mnzir djelu el-Esraf pozivajci se na Ibrahi1na
Neha'Ija, Malika i 'AHi'a. Mnogi drugi, medtim,
61

tvde

da mekrl1, m1 koji111a i A1ij~ . Ebi Talib,

sto biljezi I Ebu Davd. Isti stav biljezi Ibnu-1
Munzi od grupe ucenjaka iz geneacije tabi 'Ina, medu
kojima su i: Vail Sekik . Seleme, S', Hasan
Basri, Mekl1U.l, s . Zuejb. d varijati
ovog misljenja cak i Ib1hi111 el-Nehai nasa ule
ma taj stav prenosi i od Hanife, neka svima nji
rna A1Jahova milost.
S' kaze: "Mekruh uciti Kur' an tri 111jesta: u
hamatnima (kpatilima), toaletima i tnlinovima kada
se okrece ml inski tocak."
misljej Mejsere dopusteo spomijati
Al1aha samo Cistim mjestima. A11ah najbolje zna!
Dopsteo citi Kur' idCi ptem ukoliko
covjek prisutan umotn. Ako neCim peokupira i i
svjestan g sto i, tnekruh mu uCiti, jer Allahov
Poslaik, s.a.Y.s., bojeci se greske prilikom u, nije
dopustao onome ko pospan da i r~ an.
I Ebu Davud prenosi od Derda' da iduci
ptem i ' an, od Omera . Abdlaziza da
to dopstao.
Ibn Davud pripoYijeda: "Kazivao atn
R' da ga izvijestio I Vehb, da pitao Ma:Iika
sta misli coyjeku koji pred sabah klanja ocni amaz,
zatim kiee u diamiju ne proCiYsi cijelo sure na
maz, da li ga dovrsiti idCi ptem?
Malik m odgoyori da mekih i dodade: 'Ne
znam da s prijasje generacije Kur' ucile idci p
tem."'
Ovo pretiaje od MaJika sahih predanje.

62

***

Pohvalo da se prilikom u Kur' izva a

maza l: prema Kibli (prema hadisu: "Najbolje sje
deljke zikra jesu u kojima se bude okreuto pr-ema
Kili!"), sjede dostojastveo i sla.-useo gledajuci pre
da se iz kao da se sjedi pr-ed uCiteljem, jer se
tako imati najveca agrada. Dopusteo uciti Kur-'
stojeci, lezeci boku, ili u ekom drugom polozaju,
ali agrada m. Allah, dz. s., kaze:

~~~~~~~ /-+Jij

j)JI ~~\~~~~\)~\~\~~ ~l fr

~ ~ ~~ ~_,;. ~ ~~~ lo~ ~\ ~;~' ::r-/\ . ~~~\

\ '1 \ '\ '1 .~ 4~~~\
~\~\
'\
/

stvaranju nebesa i Zemlje, i izmjeni noci i dana

su, zaista, znakovi za razumo1n obdaene. Za one koji
stojeci i sjedeCi i leieCi Allaha spominju i stvara~ju
nebesa i Zemlje razmisljaju. ( Alu 'I1nra, 190, 191).
U Sahih zabiljezeo od Aise, r. ., da govorila:

~~~ ~.W\ ~~ iJts: ~\~ .\ ~ L:J~ :__~

/

_.

...

v:

",.

~ ~~\ ~\ . .\._..\1 ~~~\.:... t_jjJ

"Boziji Poslaik, k su njega mir i lagoslovi

Boziji, z se asloiti moje krilo i Citi Kur' ,
iako ih imala mjeseco r!" Ovaj hadis biljeze i
Buharija i Mslim, u dr-goj se verziji hadisa kaze: "I
i bi i"' dok i m glava bila mom kril!"
s el-Es'al kaze: " Cim Kur'a u mz
i postelji." Hazr-eti Aisa govorila: " uCim svakod
evi vid lezeci postelji !"

63

***
Na pocetku ucenja Kur'ana treba prouciti euzubille:
Euzu billahi 1nine-s-sejtani-r-radzim - "Utjecem se Al
lahu od prokletog sejtana." Ovog stajalista veCina is
lamskih ucenjaka, mada postoji misljenje i da se euzu
bille prouCi poslije, shodno kur' anskom ajetu:

~~~~ rJI ~~1:~. \~~~ "~~ ~ JT_;JI ~~) 11~

0

..

kada budes ucio Kur'an, od Allaha zatrazi zastitu

od sejtana prokletog! (En-Nahl, 98). Medutim, vecina
islamskih ucenjaka ovaj ajet razumije kao da se kaze:
kad htjedne.~ uciti Kur' an, od Alla/1a zatrazi za
stitu ... !
Forma te zastite jest ona koju smo naveli na pocetku
ovog podioka, iako su neki raniji ucenjaci ucili i
sljedeei nacin:
..,

...

""'

""'

Jl

~)\ ~~~ ~ ~\~\ ~~ ~yi

"Utjecem se Allahu, koji sve cuje i zna, od p1okletog

sejtana."
Euzubi11a se moze ueiti i na ovaj naCin, ali bolje to
Ciniti na onaj nacin.
Nije obavezno da se proCi euzubiiie, nego to.
pohvalno svakome ko uei u' an, bilo u namazu ili iz
van namaza. 1
1 - Napominjemo da imam Nevevi sljedbenik safijskog mezeba i
da stav lnefijske skole ovom pitanj razlicit. Prema hanefijskoj skoli
Ezbllle se i sno sljedecim slcaje,,ima: na prvom kt nakon
pocetnog tekira, i na pocetku treceg rekata ikidijsk i jacijskih snne
ta, i u teravih-amaza. (. pre\'.)

64

jednom

misljenj

safijskih pravnil}a, pohval

no prot'Siti ezubille na pocetk svakog rekata, dok
to m dn1go1 misljej pohvalo pioCiti samo
prvom, ako se proCi na pvom uCice se dnt
gom kt.
Pohvalo , m peovladujucetn tnisljeju i u
dzeaza-amaz proCiti euzui11e poslije pocetog
tekbira.

***
Treba na pocetk svakog sreta, izzev sreta Et
Tevbe, pociti Bismil]e, stav velikog broja
cenjaka da Bismilla d od ku' askill ajeta, ce1nu
svjedoci i to da u Mshafu upisaa pocetk svih
sreta osim sue Et-Tevbe. Zbog toga, ko pouci
Bismill pocetku svakog sureta bice sigura da
i komplet atmu, ds sue, dok ko
izostavi, m rnis1jeju k izostavio dio
Kur'aa.

Zs ig Bismille pocetk st
treba voditi slcaju kada vakfamom, dd
plata u ' za ki dzuzeva r'
ili sedmie ' takav i biti sig
da m alal plata k vakfami pimio za
u, i, u sprototn sl, tnisljej
k koji tvde da BiSinilla ajet, sastavi clio
st, zaslzje ista (tj. 111 m ).
Ovo vaza tki i t aktueliziati i pos
vetiti dgv pazju.

65

***

Kur' an treba ueiti skruseno, uz azmisljanje, kako to

ustvduj mnogobrojni i opcepoznati argtnenti, sto i
glavni i osnovi cilj n. Titne se razgaljju duse i
posvjetljavaju srca.
Uzviseni A11ah kaze:
zac~to

) ~LJI ~Ji)JI'J 3),~~~t

oni ne pon7is{jaju '? (En-Nisa', 82).
' '\

--~ ~ ~~~ 13~~-~ !J~L;. l ~U)I ~~ ~

Knjiga koju ti objav{jujen7o hlagoslovljena , da bi

oni ajetima 1~jezinin1 azmisUali. ( Sad, 29).
Mogobroji l1adisi i izreke vrsnih ucejaka podsticu
na pomisljaja ' . Biljezi se da su se neki ucenjaci
cijel , do sabaha, bavili sno jedim jedinim ajet01n
raztnisljajuci njem. Neki s pilik01n u padali
esvjest, dok su neki tako uceci cak umiali!
Behz . Hakim i da gJedni tai 'In Zu .
Evfa mtav dok kao imn ueio sabah-nnaz
ajet:

'\ )I ~~ ~~~~~~ ~,l1_~)U1~ ~ l~,l1

kada se g pul1ne, bice to teiak clan. (El

Mddessir 8, 9).
Behz . Hakim dodaje: " sam bio med ljditna
koji su nosi1i gv dzeaz."
Ahmed . : Haivari - bosiljak Sirije, kako ga nazi
va Eb-l-Kasitn ei-Dzejd- uz i padao esvijest kada bi se pred njim i ' an.

66

Ibn Da\'ud prenosi daje Kasim . Osman el-Dz'I

osporavao takvo ponasanje Ahmeda . Ebu Ha\'arija,
Dz'1, ugledni 1nuhaddis iz Damaska, bijase priznatiji
od HaYarija.
Medu ucenjacima koji su takoder osudivali to kod
njega izdvajali su se Ebu-1-Dzevza' i Kajs . Habter.
N ase misljenje, medutim, da n razloga za
o\'akvo osporavanje, iztlzev u siucaju kad doticni prizna
da on to cini izvjestaceno.
Znameniti ucenjak, sioko nadaren i vrsni poboznjak
Ibrahim el-Havvas kaze: "Pet stvari lijeci srca: ucenje
Kur' ana sa azmisljanjem, prazan stomak, nocni ibadet,
ponizno r Allahu zoru i druzenje sa pobozi1n
ljudima."

Pohvalno ponavljati jedan ajet

zbog razmisljanja njemu
U odlomku prije ovoga govoJeo podsticanju na raz
misljanje prilikom ucenja Kur'ana, utjecaju razmisljanja na
dusu i praksi glasovitih ucejaka.
Nesai i I Madzdze prenose od Ebii Z daje rekao:
"Vjerovjesnik, s.a.Y.s., jedne i S\'e do zore po
naYijao samo jedan ajet. ajet :
, , ~.u -"~ i)~~. ~u
~~~r
~
\"" ~~
~
Ako kazis- oni su robovi Tvoji! (EI-Ma'ide, 118).
Temim Dai sve do z ponaYljao ajet:

\~) 1;.:T~..ULS-' ~ ~~ oQI \__,~~~ ~..UI ~

""'
~

",.

.;

rl fr

\ \ ~Q...I ~~~~~
67

Zar misle oni k(~ji g( Cine da cemo s 1~jim.a postu

pati jednako kao sa onima koji vjen~ju i dobra djela racle?
(El-Dzasije, 21).
Abbad . Hamza pipovijeda: Jedom piliko1n zate
kao sam Esmu kada uCila ajet:

1 J__,~l ~ i __,~1 ~.(~ Ctjjj L;;t.:-- JJI ::_; Jr

Allah milost daovao i od pat1~je 1JGtJi nas
sacuvao. (Et- , 27).
Ponavljala ajet. Meni se to isvise oteglo~ sam
izasao u casiju da nesto kpin1. Kad sam se \'Itio, za
tekao sam kako i dalje uci isti ajet!
Neki prenose ovaj dogadaj od hazeti Aise.

Abdullah . Mes'ud ponavljao ajet:

\ \

Gospodau, znar~je

Se'!d .

Dzubej

.u. ~ ~ ~~! ~~ ~

nzi 1! (Taha, 115).

ponavljao:

r '

11
~ .'\

wl ~

11
LS'~ ~

;~

-">.".

Lo'..~ 1_-}~~~~ ~

Bojte se dana kojetn cet~ se Ailalut vratiti! (El

Bekare, 281) i ajet:

\ )w\ <~ ~G-1 ~ J;iJ-~1 )l ~~ ':;_ ~

~ -...
-~
znace oni kada int vatovi1na buclu okovi. (El
M'min, 70, 71). i ajet:

" ~:11 "'

~(}:]1 ~~ !~~;.
' ( ')~
Zasto cla te to st Gospoclar tvoj ple
Jn.enit? (El-Infitar, 6).
Dahhak z sve do sabaha ponavaljati ajet:
\

'"~ f

)1

~ J.ili ~ ~ 1 ~ )11 ~) ~ ~ ~

Nacl njima biti nasfci.ge v~llie i i~~pod }i/1 naslage.

(Ez-Zme, 16).

68

plakanju prilikom ucenja r' ana

U pl"osla dYa odlomka pojasnjeni su neki faktori koji

podsticu na plakanje prilikom ucenja Kur' ana. Takva
vrsta placa odlika gnostika, i prepoznatljiv znak Alla
hovih poboznih tobova. Bog Uzviseni kaze:
\ '"1

).1_,..-u~~

4 ~~~~.~)~~~ -)~~)U ~~,

~

\.

'

'

'

padaju licen1 tle placuci, i im jos uvecava

skrusenost. (EI-Isa', 109).

Melu izrekama i hadisima koji se doticu teme

izdvaja se hadis koji biljezi Ibn Madzdze da Vjerov
jesnik, s.a.v.s., k:

. ( \~ 1_ \'"") ~~ , l__~lj ~~\ IJJ)I )) : Jfi ~~ L/'

"UCite Kur' an placuci, ako ne tnozete onda nastoj
te plakati !" (Hadis , medutim, slab - daif).
Prenosi se da hazreti 11" . Hattab uCio sure
Jusuf na sabah-namazu i plakao toliko da su mu suze
kvasile vi"at.
Drugo predanje biljezi da se to dogodilo na jacija na
mazu, sto ukazuje to da se takav pi"izor sa Omerom
ponavljao.
pedanje tvdi da tlaz1eti n1 tako
da se to culo cak i iza zadjih safova.

Ebu Red:l' kaze da se koza lbn Abbasovih

podocnjaka od placa tako naborala da bila poput is
trosenih kaiseva.
Ebu Salih kazivase: "Neki ljudj iz Je1nena su, ptili
kom posjete hazt"eti Bekru, ucili Kur' an i plakali na
sto im on t"ece: "I mi smo bili takvi !"

69

Hisam kaze: "Cesto sam nocu Muhamme

da . Sirina dok klanjao namaz!"
U ovaj odlomak su samo ukratko, kao napomena,
uvrstena neka medu neizbrojivim predanjitna, sto
sasvim dovoljno. ABah najbolje zna!
Imam i Hamid el-Gaza u vezi sa ovim kaze:
"Plakanje pri ucenju Kur' ana pohvalno, takav stu
panj postize se tako sto srce ucaca biti ispunjeno tu
gom, duboko promisljati kazni, prijetnji, ugo
vorima s Bogom, te koliko , u vezi s tim nacinjeno
propusta. Ako se u takvom dusevnom stanju ne rastuzi i
ne rasplace, kao sto placu odabrani robovi, onda neka
place zbog toga sto nije takav, jer to najveca nesreca!

***
Ucenje treba biti razgovijetno i pravilno. Jednogla
san stav ucenjaka da pohvalo uCiti razgovijeto
Kur' , shodno ajetu:
t
'

~11 ~) ~)1 ~~)

1azgovijetno uci! (El-Muzzemmil, 4).

Daviid, Tirmizi i Nesai bi1jeze da Umu Se

leme, opisujuci ucenje Allahovog Poslaika, s.a. v .s.,
kazivala da Kur' an ucio razgovijetno, rijec rijec."
(Tirmizi za hadis kaze da : hasen sahih.)

- ~~)): JIJ ~ .JJI ~ .. L-~ .JJI~ ~ ~; lf. ~~ if'j

~~. ( J.:i~l_; ;.; ,~\;_,:~~ ciU ~ ~ ~ rY.

illl

~ '-:?JJL>.:)I

70

Abdullah . Mugaffel kazuje: "Vidio sam.A11ahovog

Poslanika, s.a.v.s., na dan oslobodenja Mekke, jahao
na devi i ponavljajuCi ucio sre El-Feth !" (Buharija i
Muslitn)
Ibn Abbas govorio: "Draze mi da jedno sure
prouCitn razgovijetno g cijeli Kur' an nerazgovijet
no."
Upitase jedanput Mudzahida: - Reci nam dvojici
ljdi, od kojih jedan namaz prouci dvije sure - El
Bekare i Alu 'Imran, drugi za isto vrijeme sno El
Bekare? - Bolji onaj koji proCi samo El-Bekare!
odgovorio .
Zabranjeno Kui' an Citi pretjerano brzo, sto se a
ziva hezz. Abdullahu . Mes 'du tako jedanput neko
rekao:- Najednom rekatja proucim sva kratka sureta.
- ZnaCi izdeklamjes ih kao pjesmu!, odgovorio on.
- Nekim ucacima r' an ostaje samo na jeziku, ali, kada
se r' an slegne u src, tad kotisti! (Predaj biljeze B
harija i Muslitn, ovo Muslimova varijata.)
Stav ucenjaka da pohvalno uCiti Kur' an tertilu
(razgovijetno) kako radi razmisljaja, tako i opcenito,
posebno kada rijec nearapima koji ne razmij
znacenje ajeta, jer takvo n lize postovanju
r' ana, i ostavlja dlji trag srcu.

***
Lijepo da ucac, kada pioci ajet Allahovom rah
metu, moli Allaha za rahmet, kada prouCi ajet kazni
da trazi kod Allaha toCiste od zla iJi od kazne, ili da
71

kaze: "Gospodaru , tnolitn za zastit!", ili:

"Gospodaru moj, molim za zastit od svakog zla!"
Kada prouci ajet koji ve1ica Allaha, i : "Neka
Slavljen i Uzvisen~" ili "Neka Blagoslovljen i Uzvi
sen!" ili: "Neka uzviseo velicanstvo naseg Gospo
daa!"

Muslitn

iljezi

da Huzejfe

;, ~~~ ~ ~\ t:' ~ :~~\~

1.'

<l..lJ\

~~ :~~.~,. !4j\ll ~

'"+:'~

Jetnan

~ ~\~ ~l>. L/'

,.s ~

k:

L__r:.

:~ ,~,...i.J\ ~\
-''L

~~~JT~I~I.AI~~~~~~~ !~l!_;..~,~!wJ
3 , JL JIJ..--:; ~~ ,~ ~ ~ ~1::; 1~! . ~) ~~ , I.Aifi
~~-)~\ .((~~ ~~;
"

"d

-:;;:

...

noci klanjao sam za Allahovim Poslanikotn,

s.a.v.s., i kada , uceci Iazgovijeto, zapoceo SUie El
Bekare pomislih: UCinice uk' nakon stotin ajeta,
ali on pioduzi. P01nislih: PouCice citavu na dva e
kata - ali on nastavi uCiti. Tada pomislih u sebi: PuciCe
cijelo suie na jednom kt? Ali on zapoce sue E
Nisa' i pouci ga, zatim otpoce sure Alu 'Imian i piouci
ga. Kada i piouCio ajet s]avljenju Allaha, dz.s., sla
vio bi ga, kada bi prouCio ajet dove molio bi Allaha,
kada bi pouCio ajet zastiti tazio bi Allahovu zastit."
Sre En-Nisa' se tada nalazila isped sue Alu
'Imran.
Safijski pravici stoje staovistu. da pohva1no
pilikom ucenja u' ana, u natnaz ili izvan namaza
isti nacin moliti Allaha, slaviti ga i traziti zastit, bez

72

azlike

da li rijec itnnu, da li neko, klanja za

imamom ili sei, jer rijec dovi, u cetn su svi
klanjaci jednaki, kao sto su jednaki pri izgovou "amin"
poslije pi"oucene Fatihe.
Ovakav stav Safije prihvatila vecina cenjaka, dok
i Hanife tvi"di da takav Cin u namazu mekruh i da
nije pohvalan.
Medutim, ispt-avno misljenje vecine ucenjaka,
zbog citianog hadisa.

***
Ono, na sto se mora obi"atiti posebna paznja i u
se moi"a biti kategoi"icno, jest izi"azavanje postovanja
prema Kut' n, sto neki m1i ucaCi zanemaruj i
olahko prelaze k toga prilikom gi"upnog ucenja
Kur' ana. Tu, prije svega, mislimo glasno smijanje,
galatn i picanje za vijeme ucenja, osim kad neo
phodno piibjeci govoru, sto se tnot izbjegavati, jei na
takav se naCin pokoava Allahovim ijecima:

~~~~ 1~1) ~ l~l1 ~:;_1

ts; ~~~ ~

kada se Kur' an uCi vi ga slusajte i sutite, da biste

bili pomilovani. (El-A'taf, 204).
Neka u tome zor bude Ibn Omei, r.a., od koga Ibn
i Davud iljezi da "kad i i Kur' an, ne i nista
govoiio dok i zavrsio ono sto nnjerio pouCiti".
Ovo biljezi i Buhaija svome "Sahihu", pog]avlj
tefsir, kod komentara ajeta:

Y"i

73

~_;-I ~~~~~~~

Vase zene su njive vase. (El-Bekare, 223); "Ibn

Omer", kaze , "nikada ni rijec ne bi progovorio, sve
dok ne bi proucio ono sto naumio."
U ono sto se mora izbjegavati pri ucenju Kur' ana
spada i bezrazlozno mahanje rukama, buduCi da se radi
obracanju Gospodaru Uzvisenome, te gledanje u ono
sto zaokuplja paznju i dekoncentrira.

***
Nije dopusteno uCiti Kur' an na nekom drugom jezi
ku, svejedno da 1i doticni znao arapski jezik ili ne, i da
] ucio namaz ili izvan namaza, jer namaz bi m bio
neispavan prema misljenj Safije, Malika, Ahmeda,
Davda i Ibn Munzia.
Hanife dopsta n l"' ana na di"ugom jezi
ku i kaze da takav namaz ispi"avan, Jiisf i Mu
hammed isti Cin dopstaj iskljueivo onon1e ko ne zna
arapski jezik.

***
r'

dopusteo eiti jedom

od sedam

opceprihvacenih nacia n (.. ::.\_,_;), zr

nekom dugom odbaceom kiaetu ili eispavnom pre
danj od sedmeice itnama kiteta.
U sedt110ffi poglavljll biti govoa jednog}aS0111
stavu ucenjaka da se moi javno pokajati onaj ko i ili
poducava r' u odbaceom kiraet.

74

Misljenje safijske skole da pokvaren namaz

onotne ko svjesno i odbacenom kiraet, ispavan
onome ko njem iz neznanja i, te se to nece
zimati za zlo.
Hafiz. i imam m Ibn dl biljezi da
stav svih cenjaka da nije dopsteno citi r' an
odbacenom kiraet, niti klanjati namaz za imamo1n koji
i njem. Ucenjaci kaz: "Onome ko ne zna za ovu
vrst zabane treba objasniti, ako to ponovi ili d
vec znao zabrani, bice strogo ka:Znjavan sve dok ne
prestane. Zajednicka obaveza da se on u tome one
mogci i spijeci."

***
Treba da se i jednom kiraet sve dok traje jed
na misaona cjelina kr' anskog kazivanja, nakon toga
se moze zapoceti dgi kiraet, iako pohvalnije da se
jednom prigodom i iskljCivo jedan kiraet.

***
Ucenjaci tvrde da treba citi redoslijed Mshafa,
zapocevsi sa Fatihom, sretom El-Bekare, l 'Imran, i
potom Citi redoslijedom sreta, bez razlike da li se
cilo namaz ili ne.
Cak neki pravnici safijskog mezheba kaz da onaj
ko na prvom rekat prouci s En-Nas, treba na di"
gom rekat Citi sre El-Bekare, nakon Fatihe.

75

Neki asi atoiteti kaz: "Pohvalno eiti edos

lijedom l(u' , zbog toga sto se iza ovakYog slijeda
kije tnudrost, i to nepestano prakticirati, izuzev u
slucajevima koje paksa sunneta izuzi1na, kao npi. da
se u petak na sabahu uci sure Es-Sedzde na pvotn,
s El-Isa dgo1n ekatu; sueta Kaf i el-Kame
bajam-amazu; sabahskim snetima El
Kafi1 i EI-Ihlas; i u vitr-namazu EI-E'"aia na prvotn,
El-Kafirfin na drgotn i El-lhlas, El-Felek i En-Nas
tecetn 1ekatu.
Medtitn, dopsteno odstpiti od kui' askog e
doslijeda, kao n. piociti sue koje ne slijedi odmah
iza vec poucenog, ili v pociti jedno s, zati1
drugo koje redoslijed prije njega.
to1ne su zabiJje.iena 1nnogobojna
slcaj

kada m ibn El-Hattab

sabaha pioucio sre El-Kehf,

predanja, kao
pivom ekatu
dt"Ugotn sure

Jusf.

Ipak, neki ucenjaci dze da tnekh odstupiti od

redoslijeda Musl1afa.
I Eb'i Davud biljezi da 1nisljeju s Bas
rija svako odstupaje od k' askog poetka tnekrh.
jos, penoseei d vjerodostojnim lacetn
prenosilaca: biljezi da Abd1lal1 . Mes'd kada
zapitan covjeku koji r' i od kiaja, odgovorio:
"Njegovo s izokreto!"
Nema stnje da strogo zabanjeno citi k sre
od kraja n pocetk, jer se tako gube neki olici
adaravnosti u' ana i mudost tkana u poredak
kur'anskih ajeta.
76

Davud iljezi da s vrsni i ugledni prvaci

tai'Ina Ibrahirn Neha'I i imam Malik . Enes ospot
vali takav i, sto Malik s osto kritikovao go
voreCi: " golemi gijeh !"
Vazo napomenti da dopsteo eiti d
sreta od kraja Mshafa, sto potpada pod pi"edasnj
z, jei" djeca sre sre, razliCiti1n daitna,
i tako lakse ' an nauce napamet. Allal1 l
Ibn

z!

***
U r' gledajci odabraije

od
apamet, i g]edanje u r' an ibadet, Cime se
postize nagrada za i za gledaje, sto tYrde Kadi
Husej, Hamid ei-Gaza i dugi ucenjaci. Gazalija
avodi "Ihja" da Yeliki broj drgova VjeroYjesi
ka, s.a.v.s., uCio ' gledajuCi, i da s mzili da im
prode i d d da pogledaj r' .
I 1 Davd iljezi da Yeliki ucejaka iz
prYill geeracija uCio gledajci 1\!Ishaf, i nisam
nasao da neko vezi s tim i1na drgaciji stav.
Neko mozda pri1nijetiti: Qyo pitanje se azlikuje
od osobe do osobe, sto zaci da citi gledajci onaj
za koga istoYjetno da Ii i gJedajci ili napamet,
ako llCi poizno i llZ lZmijevaje, dok uciti napam
et ko takvin1 cenjem promislja i skrseo i
Kui"' an, s tim da mu se to, kada i gledajuci, jos i
. Ova primjedba VI"lo ms, i 0110 sto su
kazali I"aiji ucejaci potpuom sklad sa m.

77

Pohvalno grupno uciti Kur'an,

jer nagradu imaju i ucaci i slusaoci,

dok posebnu nagradu zasluzuje onaj

ko uzrok i ko podstice na takav skup

Mnogi argumenti, kao i stalna praksa ranijih i kasni

jih cenjaka dokazj da skpno ucenje r' ana
pohvalno. :Nlslim i Tirmizi biljeze od Ebu Hrejreta i
Ebu Se'1da el-Hdrija da Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
k:

)) : \ ~ ~~ ~~ ~ .\ ~ ~!...\ ~<.-\) ~;. ~~<

~ ~)_, ~)1 ~~ ~:~_~ ~_, isJ~1 ~ ~ ')'[ .Jjl ~_,~'~\:,~

L-~ ~ ~..~.>- : ~..Lo_?\ Jt.; .(: ~-~ ~ ill1 ~~s~j ~~

"Kada god se sakpi g ljudi zbog sjecanja na Al
laha, okrze ih meleki, objmi ih 1-ahmet, na njih se
spsti smirenost, i Allah ih spornene medu onima koji
s kod Njega." (Timizi za hadis kaze da : hasen sa
hih.)
Ebu Hurejre prenosi da Vjeovjesnik, s.a.v.s., re
kao:

~ ~:,~~~ 1): Ju ~~ ~ .\ ~) i..!__,.. L:P! <

~-.:_;:;!~~~,~~ ~~~~_, .w1 yL:S ~~~

JL.u .w1 ~_r::

~I_,J. (( ~~ ~ :W1 ~'~ L-:Jy\11 ;, ~:~;_ ~)1 ;. )::,~ ~ ~QI

~_,l~y.l_, ~

"Kada god se sakupi grupa ljudi u nekoj Allahovoj

kuci adi ucenja i izucavanja Kur' ana, na njih se spsti
78

mir, obujmi ih ahmet, okruze ih meleki i Allah ih spo

1ene kod onih koji s kod Njega." (Muslim i Ebl1 Da
vud, ciji lanac zadovoljava kriterij Bul1arije i Muslitna.)
Iztnedu mnogobrojnih hadisa izdvaja se hadis koji
biljeze Tirmiz1 i Nes~ od Mu'avije da ih jedn01n
prilikom Allahov Poslaik, s.a. v .s. zatekao okupljene
l1alki i zapitao:

: <\.i~~ -:r' ~ ? ~ ~~ ~~ ~ .w1 ~ ~ 3 L.:. ~t>

r"Y:__,~ I... ~ ~~) Jl__,u :WI:? L.J.;.: I_,J\j (1 ~~~L. ))
...

""'

""'

Jl

""

",..

:;:

... "'

.WI ~~ ~__r.>-U i)LJI ~ ~~ ~\.jl )) : JW ~<

l:# if

:~.L_?I L ,~~~ ~.L_rJI \

.~ ~~

(1.

i.S:jyU\

"..

1 ....

~U:.}IJ

JL..5

~~~..

- Sta vas okupilo? - Okpili smo se da spominje

Ino Allaha i da Mu zahvaljjemo na lagodati upte is
lamu i imanu - odgovorise.
- Sada mi dode Dzibril, neka mu Allahov spas, i
obavijesti me da se s vna Uzvisei Allah poosi pred
melekitna." (Tirmizi kaze: hadis l1asen sahih.)
Darim1 prenosi da Ibn Abbas rekao: "Jedan ajet iz
r' ana bice svjetlost onome ko ga saslsa."
I Ebi Davud penosi da Derda' i r'
sa g1n ljdi.
On jos iljezi gr n od mogih gledih
k i vrsih kadija iz prvih geeracija.
Hassa . 'Atijje i Evza't svjedoce da skupno
u r' ana u Damask prvi v Hisam . Isma,
kada dosao halifi Abdulmelik dvol".

79

Medtitn, I I Davd

biljezi da takav naci

osporavao Dahhak . Abdual1ma govoreci:
"Zapamtio sam drgove Allahovog Poslaika, s.a. v .s., i
isam i vidio i da tako I"ade."
I Vel1b zapitao Malika: - Sta kazes za gr lju
di koji skupa uce d sre od pocetka do k? Malik
to ospoio rijeci1na: - i nis tako ucili, g su
u

jedi dg preslsavali.
Ospoavanje Dahhaka i Malika sprotosti sa
praksom ucejaka 1nijil1 i kasnjjih gi. Njihovo
tnisljenje ti i argmenti, te nepihvatljivo. Na s
v spometih l tvt da grupno
n pohvalno, z t da se ucaei pi"idrzavaj vec
nazacenih pavila. AJlah l zna!
Jako Yeliki broj hadisa i predaja aglasava zasebu
nagt-ad onome ko bude uzrok jednom takv01n skpu.
Sahih hadis glasi:

. (( .Js-LQS' __&ll ~
"

ko

hi

;JCul ) : ~ ~~ L-~

i Mslim

dob1o kao i ko ga Cii."

s od hazeti Alije hadis:

{( .~\~.~~~(~\~~~~~~-~~~)):$~
"Vtjedije

ti da Allah tvojim seYepon1

nog covjeka nego sve g oYoga svijeta."
Uzviseni Allah kaze:
'1'

ti

.U ~~~\~~~ 1)~ ~ : Jw

jed

w\ ~

Jeclni dn1gima pmnazite clooCinstl i cestitosti,

(El-Maide, 2), i zato apsoltno etna s1nnje Yelici
nagrade onoga ko to111 t ustrajo adi.

80

naizmjenicnom ucenju Kur'ana

jeste da Kur' an uCi grupa ljudi na takav naein sto

jedan medu prisutnim prouCiti desetinu dzuza ili dzuz
npr., zatitn nastaviti drugi, zatim, treei, itd. Spomenuti
naCin ucenja dopusten i pohvalan. Imam Malik na
ovakvo pitanje odgovarao: "Nije lose da se tako uCi."

glasnom ucenju Kur'ana

Ovaj odlomak od bitnog znacaja i treba mu posve

titi posebnu paznju.
Z da Buharija i druge zirke biljeze veliki broj
hadisa koji naznacuju da pohvalo uciti Kur'an glas
no. Sa druge strane, zabiljezena su predanja koja naz
nacuju da pohvalno uCiti Kur' an tihim glasom ili u
sebi. Ovaj odlomak sadrzi kratak osvrt na osnove obiju
tvrdnji, insaJHih.
Imam Ebu Hamid ei-Gazali i drugi ucenjaci izmit-uju
ove dvije oprecne tvrdje ovako: "Ucenje u sebi za
stita od licemjerstva, i onotne ko se plasi Iicemjerstva
bolje da tako uci; dok ucenje naglas bolje za onoga
ko se ne plasi licemjerstva, jer zahtijeva vise truda, nje
gova korist veca od individualne, uz to ucenje naglas
probuduje srce ucaca, trazi koncentraciju razuma, na
pregnuce misli i sluha, odgoni san i povecava ener
gicnost, budi zaspalog, odsutnog duh01n i ukljucuje ih u
ucenje. Zato kazu: Bez obzira sa kojim nijjetom od sve
ga ovoga se uCilo, glasno ucenje odabranije, ako u

81

tome itna veCi broj nijjeta, shodno tome $ povecava i

nagrada."
Gazali dodaje: "Na osnovu toga tvrditno da ucenje
citajuci iz Mushafa pohvalnije, sto i konacan zakl
jucak, time i piopis, vezan za ovo pitaje."
0Ydje se, iztnedu mnogih pedanja, sazeto osvce1n
na neka.
Buharija prenosi od Ebu ut da Allaho
vog Poslanika, s.a.v.s., kadaje Iekao:

~~~,.)): ~~ .w1 _,.....,~: Ju ~ .JJI ~ ~.r.!~ !\ Lf'

~\)

(1:; .~ ~~)~ ~: :~ ~~\ ~- ~ ~~~ ~ ~~ :.U\

~j~Jh.:JI

"Allah nista ne slsa tako kao Vjeovjesnika lijepog

glasa kada glasno uei Kur' an."
Allahovo slsaje samo alzija zadovoljnost i
lijep prijem tog djela.
Buharija i Muslim pienose od Ebii s el-Es' arije
da m Allahov Poslaik, s.a.v.s., rekao:
..LiJ))

:. Jl_9

.WI ~ ~~~.W!~) '-::5~'! ~'~~(_~

~ '-::5J~I cljJ (( ~~~~ ~~~ly ~ 1):0~~ ~~~

"Podarena ti jedna od stna poodice
U Muslimovotn predanj stoji jos:
~~ l_jlj ~~_)

..l__ij))

Davdove!"

:. Ju ~ .w1 _,_...,~~ r-L1 ~~) .;

~ ~\. (( 'L...)~JI..:.~I)J

"Da si me vidio kako sam

Kur'an!"

slsao

82

dok si ti

Muslim isto predanje navodi i od Burejdeta . Husaj

ba.
Ibn Madzdze biljezi od Fedale

'Ubejda da Alla

hov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

::u )} :$.W\ _,.....~ JL; : Jl; ~.W\ ~ _. ~ iJ(;J ~

~~ oiJJ . (( ~ ~! ~~~~ ~~~~~ F ~)\ Jk
~11 'i.:.l

~L.,

"Allah brizljiYije slusa covjeka lijepog glasa kada

uci Kur'an nego vlasnik pjevaCice dok mu ona pjeva
pjesmu." (Hadis , medutim, slab ).
Buharija i Muslim prenose od Musa el-Es'arije
daje AHahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
,.".

.;

""""

~~~~~ r'"~ ~1)} :.JJI .}-'-"

"'

Ju: Ju ~~~,$"" L:?-1 ~

'J.)Jl: ~\.: ~~~~ ~ ~/~.: ;rj }>-~ ~ J.)Jl: ~? '"~\

,...",.,..

()).__.

"". .......

:)

Jl

,..,.

~ ~~\ \. <()~\.: I_,J_; ~~ ~jl.o) ~ ,_;_;S ~kJ

"

prepoznajem glasove Es'arija, i raspoznajem nji

hove kuce ucenju u' ana kad u njih ulaze nocu, iako
nisam vidio njihove kuce kad su njih lazi1i danju!"
Bera' . 'Azib pripovijeda da Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao:

~~~\ \:: ) : $ .\ ~~ \ :\ ~ .JJI ~ ~ -: ;.\~\ ~

JUIJ ~\~ y.i oiJJ . (( ~~~l:

"Ukrasite
Nesai)

r' an

svojim glasovima".

83

( Davd

Ibn Davud prenosi da Hazreti A1ija, kada

graju ljudi koji su u dzamiji ueili Kur' an, rekao:

""'

",.

.",.

".

~1 ,.J'li ~ ~ .!_ ~ .illl ~ ->- ;,\;, :i .f-1 i..S)J

~) u-UI ~~ ly\.5" '~~w ~_,, : i...IW '~\_;.i\1 1)JJfi

"Blago njima! Oni su bili najdt-azi Allahovo111 Posla
niku, s.a.v.s.!'~
Zabiljezeno jos mnogo l1adisa koji govore glas
nom ucenju Kur' ana. Daleko veci bt"oj predanja od
ashaba i tabi'Ina, zabiljezenih kao jihova praksa ili
kao izreke, koje su dobro pozate. Praktikovat ih
onaj ko se plasi dvolicosti, umisljeosti i slicnih e
dostataka, uz uvjet da ometa i ne remeti namaz
onome ko kJanja.
Neki ucenjaci, iz bojazni od spomenutih dusevnih
manjkavosti, daju prednost ucenju u sebi.
A'mas prenosi da , jednom prigodom dok bio
kod Ibrahima, neki covjek zatrazio dopustenje da ude.
Ibrahitn prekrio Kur' an rukom, rekavsi: "Ne zelim da
ovaj vidi daja stalno ucim Kur'an."
Ebu 'Aliji kaze da sjedio u drustvu dt-ugova ~Jla
hovog Poslanika, s.a.v.s., i jedan od njih rekao: Sinoc sam proueio toliko i toliko iz Kur' ana.
- ti sve sto imas od tog ucenja! - ekli su mu
oni.
Ovo misljenje podrzava jos i hadis koji biljeze
Davud, Titmizi i Nes~il da 'Ukbe . 'An1ir cuo Alla
hovog Poslanika, s.a.v.s., kada kaze:

.$

.JJI

84

..iJ~

:-~ .JJI _,_..,_)~:

y.i ei3J

. ((

Ju ~ .1 ~.JrLc ;.~ rY

~J....d4 ~1.5" ~_; ~1_, , :il' ~.\.5" ._; ~U.-1 ))

...

""

...

""

"..

...

~LJI_, ~.L_?I_, ~_,1~

"Onaj ko javno (glasno) uei Kur'an kao onaj ko

javno udjeljuje sadaku, onaj ko uci Kui' an tajno (u
sebi) kao onaj koji sadaku udjeljuje tajno."
Tirmizi dodaje: ,Znacenje hadisa da onaj ko taj
no uci Kur' an bolji od onoga ko to Cini javno, jer stav
uleme da tajna sadaka bolja od javne. Obrazlozenje
ovakvom stavu ucenjaka zastita duse od uobrazenosti,
dosljedno tvrdnji da za tajno djelo nema toliko bojazni
od umisljenosti kao sto to slucaj sa javnim cinom.
, kazem: Tirmizijevo pojasnjenje potpuno su
glasno sa onim sto smo ustvrdili na samn pocetku
ovog odlomka, tj. da ucenje u sebl ima prednost ukoli
ko postoji mogucnost iskvarenja nijjeta, dok u suprot
nom, glasno ucenje biva odabranije i prisvaja novu di
tnenziju pritvrdenosti ako se Kur' an uei skupno, se
tako postize korist. Ailah najbolje zna!

Pohvalno uljepsati glas

prilikom ucenja Kur' ana ,
Jednoglasan stav ucenjaka, od ashaba i tabl'Ina
kroz sve generacije diljem is]amskog svijeta, da poh
valno ueiti Kur' an lijepim glasom. Praksa i izreke
ucenjaka su opcepoznate, i nema potrebe da se neki
slucajevi izdvajaju.

85

Hadisi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., na kojim

utemeljen ovaj odlomak, jesu dobro poznati i naodu i
~enjacitna, npr. kao hadisi: "Ukt-asite u' svojim
glasovima."; "Obdaren si jednom od struna porodice
Davuda."; "Allah nista ne slusa tako kao ... "; "Allah
brizljivije s1usa covjeka lijepog glasa ... ", koji su citira
ni u prethodnotn odlomk. U odlomku vrijednosti is
pravnog ucenja citian hadis od Abdullaha . Mugaf
fela, u kojem se navodi da Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
ponavljao ucenje Kul"' ana; zatim hadis Sa' d . Ebi
Vekkasa i Ebii Lubabe, da Vjerovjesnik, s.a.\r.s., ka
zao:
~

:Ju ~

'

/~

~-

'

~~ Jf ~ .w1 ~) :i.:_ LS"!iJ -.r'LJ~';;-:~~

) 3 1) yi

~~)

. (( ~

~~ :"I) ~ ~ ~~ )

" u' an

ne uci tnelodicnim glasom ne pipada

(Ebu Davud penosi ovaj hadis sa dva vjerodos
tojna niza prenosilaca.)
Ucenjaci rijec ~ tumace kao ;.;~~ ~ r--! ko ne uljepsa
glas.
Buharija i Muslitn penose od Bera' . 'Aziba da
pripovijedao:
."

>-~' ~ i__,.J $ .1 )"-"~~))

~

.;:

JIJ

~ .w 1~ >-~ 1 (f

..

~JL>:.)\ \ .((~\.::_;,~~ \....i ~w ,((~~)IJ ~\)~

~
" satn Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kada na
jacija-namazu prouCio 'Tako mi stnokve i masline!'
isam cuo nikoga ljepseg glasa od njega."

86

Ucenjaci kazu: Pohvalno uljepsati i dotjerati glas

kada se r' an uci, pod uvjeton1 da to ne dovede do
pretjeaog astezanja, dodavanja ili ispustanja jednog
harfa, sto l1aram.
Stav Safije prema melodicn01n ucenju dvojak. Ne
kada ga odobavao, nekada ospot-avao. Pravici
safijske skole izmit-uj ova dva, na prvi pogled oprecna
1nisljenja, i kazu: ako se pi"etjeano rasteze i preko
I"acju granice pravila, ospot-avao takvo n, od
obavao sve sto u okvii"u pt-avila.
Mavei"di, pi"vak kadija, u djelu "El-Havi" kaze:
"Hai"am svako tnelodicno ucenje koje izoiicuje
ki"' asku i, ispustanjem ili dodavanjem vokala,
skraCivajem medda ili otezajem katke rijeei, ili t
z usljed kojeg se gube k rijeci i mijenja
znaceje. U tom slucaju ucac grjesik (fasik) grijesa
i slusalac, jer kur' ansku cvst i isprava rijec iz
1ijeio iskrivlje, za i"' Uzvisei Allah kaze:
""

,.......

~ ........

:::: ;

\ /)1 <:>~ !.f~ ~ ~_r Ll_;)

Kur' anu

arapskon1 jeziku,
28).

kon1e nista nUe

iskivUeno. (Ez-Zmer,

jos dodaje: "Dopusteo melodico uciti ako

melodija ne mijeja i i krsi pravila ispravog
, jer se tnelodijOin ljepota Kur' povecava."
Ovo stav prvaka kadija.
Pvi i , z1n melodijom, esreca
koja zadesila neke pi"ostake ezalice i ljude pi"ez
ree koji pigodama dzeaza nekim mjestitna.
Takvo u stogo zr ovotarija zbog koje

87

gi"ijesan svako ko slusa - kako I"ece prvak kadija,

Maverdi- i svako ko moze spi"ijeCiti ili zabraniti, to
ne ueini. U granicama svoje moCi ulozio sam sve sto
mogoh da ovu novotariju dokrajeitn, i usdno molim
Allaha da nadahne i zastiti onoga ko iskorijeniti.
U djelu Muhtesaru-1-Muzeni Safija kaze: "Uljepsace
glas na bilo koji nacin, iako mi najdraze da to bude
tuzno ucenje osrednjeg ritma." (1-zadr).
Filolozi kazu: "UCio si hadrom, tj. osrednjim it
motn, bez prekomjernog otezanja; - ucio tahzinn,
tj. ucio tuznim dirljivim glasom."
Ibn Ebu Davud biljezi da Ebu Hurejre proueio ajet
(~...::..>_;_,.5 ~~ ~ 1 kada se sunce po1nraci! (Et-Tekvir, 1)
tako tuznim glasom kao da nekoga oplakuje.
Ebu Davud prenosi da su upitali Ibn I Mulejku:
sta ako covjek nema Iijep glas?- Uljepsace ga koliko
moze - odgovori on.

Pohvalno zatraziti od onoga

ko ima lijep glas da uci Kur' an
Znaj da su mnogi ucenjaci trazili od ucaca sa melo
dicnim glasovima da im uce Kur' an i pomno ih slusali.
Ovaj i, koji jednodusno prihvacen kao pohvalan,
prakticirali su odabrani, vrsni i pobozni Allahovi robovi,
on sunnet prenesen od Allahovog Poslanika,
s.a.v.s.
Buharija i Muslim prenose od Abdullaha . Mes 'uda
da mu Allahov Poslanik, s.a.v.s., k:

88

1)1 )) :$w\ _,.....,~ Ju: JL; ~ .ill\ ~) ~~ i.J-! .ill\ ~

>> :Ju ~J;r ~-' ~ r~r ,.\ ~~~:~ ,<(::j~iJI ~

)

""'

....

~/0...

,11

1~ 1~1? '~L:JI ;;)y-"~~i_,..o.; ,((/.f~L!"'~I-:>1 ~~

~'~~~~~~;)~~~~~~ l~..f; ~~~ ~) ~';;1 oh

,."..",..,..,.,-".

... -".;,.,.

ol_,) .(t~U~.t ~~~~u ~<~.:>~1 ~))

~.,..

:Ju '(1~
~ /.fJI>...:JI

- Uci rni r' an! - Allahov Poslanice, zar da tebi

uCirn, Kur' an se tebi objavljuje? - rekol1 tnu. -
volirn da ga cujern od nekoga dtgog. Zapoceh sure
En-Nisa', i kada dodoh do ajeta: sta biti kada izve
clemo s1;jecloka iz svakog narocla, tebe izveclemo kao
svjecloka protiv ovih (41.), rece rni:- Dostaje. Okrenuh
se perna njernu i ugledah mu suze u oCima.
Darimi, i drugi, biljeze da Omer . Hattab govoio
Ebii Miisau el-Es'ariji: "Podsjeti nas na naseg Gospoda
a!'" Ebi.i Mi.isa bi tada poucio nesto iz u' ana.
Mnogo ovakvih i slicnih predanja. Neki odabani i
pobozni ljudi rniali su dok im se ucio Kut"' an.
Allah najbolje zna.
Neki su ucenjaci prakticit"ali da se otpocnu i zavi"se
pt"edavanja iz hadisa tako sto neko sa lijepim glasom
medu pt"isutnim prouCiti nekoliko ajeta iz Kut"' ana.
Pozeljno da ucac u ovakvim i slicnim pri1ikama
odabet"e prigodne ajete, kao ajet nadi i strahu,
kn, odricanju od ovoga svijeta, podsticanju na ahi
ret i pripemanju za njega, kratkoj nadi i plemenitim
osobinama.

89

***

Lijepo da ucac, kada zastane prije kraja sureta,

otpocne ucenje sa pocetkorn jedne misaone cjeline, i da ne
prekida ucenje kod znakova kojima oznacen svsetak
dzuza ili desetine dzuza, jer ponekad svrsetak dzuza
znaCi i svsetak misaone cjeline, kao sto slucaj sa
krajem cetvrtog i pocetkom petog dzuza: uriate zene
(En-Nisa', 24.); sYsetkom dvanaestog i pocetkom tri
naestog dzuza: ne pravdam sebe (Jiisuf, 53.); svrset
korn devetnaestog i pocetkOin dvadesetog dzuza: od
govo naoda njegova glasio. .. (En-Nem1, 56);
krajem dvadeset prvog i pocetkorn dvadeset dugog dzuza:
ona koja se bude Allahu i Poslaniku njegovu pokoa
vala... (El-Ahzab, 31 ); krajem dvadeset drugog i
pocetkom dvadeset treceg dzuza: I poti\J narocla njego
va, s njega, 1Vfi nisn1o vojsku s neba poslali (
Sln, 28); kajem dvadeset cetvtog i pocetkom dvadese.t
petog dzuza: San1o zna kacl Smak S\JUeta nastupi
ti. (Fussilet, 47); s\setkom dvadeset petog i pocetkom
dvadeset sestog dzuza: pokazace im se 1~ji-ava gnusna
cljela. (El-Dzasije, 33); kajem dvadeset sestog i
pocetkom dvadeset sedmog dzuza: sta lJi t,
izaslanici? - upita lbra/1iJn. (Ez-Zarijat, 31 }.
Takode na oznakama za cetvrtinu dzza, kao n.:
spominjite Allal1a odedenim danin1a. (El-Bekare,
203); i kao oznaka kod ajeta: Reci: "Hocete li da van1
kaiem staje bolje od toga?" (Alu 'Imran, 15).
Mjesta slicna navedenim ne tebaju biti oznaka za
pocetak ili svsetak ucenja, misao u cjelini sa
90

ajetima prije. Niposto se ne treba zavaravati time sto se

mnogi ucaCi ne osYcu na ovakve propise i azmisljaju
misaoim cjelinama u kur' askom kazivanju.
Treba imati uzot u uglediku i Yelikom Fudajl .
'Ijadu, i izreku biljezi Ebu Abdullah Hakitn: "Ne
osjecaj potistenost na pt-avotne put zbog Inalobrojnosti
onih koji ga slijede, neka te obmanjuje veliki broj
propalih, i ne dopusti da ti naudi to sto malo onih
koji doslovo slijede Uput."
MotiYirani ovom mudroscu ucenjaci kazu: "Bolje
prouCiti cijelo kratko sre, nego nekoliko ajeta drugog
sureta u duzini kratkog sreta, jer neki ljdi ne
paznj misaonu povezaost ajeta."
Ibn Davd biljezi da vi tabi '1 Abdllah
. Hazejl govorio "Ashabi su d gledali to
da se untar jedne misaone cjelie ne r svi ajeti
vezai za u."

Prilike u kojima nije pozeljno uciti Kur' an

jako pohvalno Citi
u koji1na n Yjerom
zabranjeo. Zato cu samo pipomenti neke okolosti,
zapostavljajuci agmente, jer s opcepoznati.
Pokleno citi r' an rku, sedzdi, tesehhd
(sjedeju) i bilo kojem drugom cin namaz osim na
kijamu (stajanj).
Pokdeno da ocnom nnaz, ko klaja za
imamom, uci Yise od Fatihe, jer imatnovo ; za
Znaj da

opcenito

zevsi,

i' an, izuzimajCi okolosti

91

tim prilikom obavljanja nuzde, pospanosti, qepravilnog iz

govaranja kur' anskih rijeei, u toku hutbe na dzumi ako
se imamov glas. 1 Stav vecine ucenjaka da nije
pokudeno uciti Kur' an ako se hutba ne cuje, nego ,
naprotiv, pohvalno. Na ovaj naein izmiruju se misljenj~
Tavusa, kojem pokudeno, i Ibrahima Neha'ija, sto
i stav safijskih pravnika - kojem nije pokudeno
uciti Kur'an ako se hutba ne cuje.2
Nije pokudeno, takoder prema stavu vecine
ucenjaka, ueiti Kur' an u toku tawafa oko ' kako
biljezi Ibn Munzir, od 'Ataa, Mudzahida, Ibn
Mubareka, Ebii Sevra, te hanefija i safija. misljenju
Malika, Hasana Basrije i 'Urveta . Zubejra pokudeno
ueiti u tawafu, no prvi stav ispravan i prihvacen.
Vec ranije bilo govora razmimoilazenju pravni
ka oko ucenja Kur' ana u kupatilu, na putu i onome Cija
su usta necista.

***
Medu neprihvatljive novotarije spada praksa nekih
koji sedmu noc ramazana na posljednjem
rekatu teravih-namaza uce sure El-En 'am, misleei da .
to pohvalno. Ono sto ruzno jeste takvo ubjedenje, za
teravih-ima

1 - hanetljskom mezhebu onaj ko klanja za imamom ne uci ni Fa

niti poslije Fatihe nesto drugo iz Kur'ana, vec samo Sulneke, Euzu
i Bismillu na rekatima na kojima se nesto od toga troga uci. (Nap. ur.)
til

2 - lnefijskom mezhebu kada imam govori (drzi hutbu) dzemat

koji ne hutbu nece nista uCiti vec to vrijeme sutiti. (Nap. ur.)

92

varavanje prostih ljudi, oduljivanje drugog I"ekata vise

od prvog, iako sunnet obi"nuto, otezavanje dzematu,
brzo i nei"azumljivo ucenje i pi"etjerano skraCivanje
pi"vog rekata.
Slicna novotai"ija praksa nekih neznalica da u pe
tak na sabah-amazu uce ajete u kojim sedzda, ne
sure Es-Sedzde (~~1), misleci da tako prakticiraju sunnet,
sunnet da se na prvom rekatu uCi sui"e Es-Sedzde,
na drugom sure Ed-Dehr (."I ).

malo poznatim,

vaznim pitanjima

Kada ucac toku ucenja osjeti potrebu da pusti vje

tai", prekince , pustiti vjeta, zatim ponovo nas
taviti Citi. Ibn 1 Davud prenosi od 'Ataa da takvo
postupanje pohvalo.
Pohvalno , kako kaze Mdzahid, da se pekine
ucenje sl zijevanja, i nastaviti kada zijevanje
prestane.
Dokaz tome hadis koji biljezi Mslim od
Se'1da el-Hdrija, da Allahov Poslaik, s.a.v.s., ka
zao: "Kada vam se zijeva stavite ruk na sta, jer tada
lazi sejtan."
Sljedece, i slicne ajete treba Citi tihim glasom, kako
to praktikovao Ibt-ahim Neha'1:

~ :illl ~~ ~~~~~~~~~~~~~;~~~~ ~~~

Jevreji govore: - Uzejr Allahov sin;
- Meszh Allahov sin. (Et-Tevbe, 30);

93

kr.~cani

kazu:

1 i ~ t(~ .~\ ;~ ~~\ ~l ~

Jevreji govoe: - Allalva rukaje stisnuta! (El-Maide, 64)

{../'

~ (_uj ~)\ ~\ IJlj ~

Oni govore: - Milostivi uzeo dijete? (Merjem, 88).

Pohvalno donijeti salavat na Vjerovjesnika, kako
to ustv1uje S' - predanju koje biljezi Ibn 1
DaYd sa slabim nizom prenosilaca - nako sto se
prouci ajet:

~ \~ I~T::r-jJ\ 41 ~ ~~~~~~~ JJI ~~ ~

...

",.

"

...

"..

\ yl_j>-'~1 ~~\~

Allalz i Njegovi 111eleki lagosiljaju Vjerovjesnika.

i vi ga agosiljajte i saUite selam! (El
Ahzab, 56).
Pohvalno nakon posljednjeg ajeta sure Et-Tin,
Z Allalt nUe sudUa najpravedniji?, izgovoriti:
Jeste, i to syjedocim!
Ovaj hadis biljeze Davd i Tirmizi, preko sla
bog lanca prenosilaca, od Ebu Huejreta, od Vjerovjes
nika, s.a.v.s.
Ibn I Davd nadopunjujuci prethodni hadis do
daje: ptouCi zadnji ajet sre El-Kijame:
vjenici,

4:;~~ ~ ~~ :ft ~~~ ~1 ~~ ~

1 z nije kadar da mrtve ozivi?, neka izgovori: Jeste, i svjedocim!

I ko proCi ~ <~;.~~ ~~ -~-.. ~~~ koji govo1,
ako ne Kur'anu, vjero1;ati? (El-Murselat, 50), neka
kaze: - Vjerujem Allaha Uzvisenog.
94

Kada i Ibn 'Abbas, ili Ibn Zubeji" ili s el

Es 'ari proucili ajet ~ ~~1 ~~ ~~ ~ ~ Sla1Ji in1e Gospo
dara svoga Uzvisenog!, I"ek]i bi: - "Slava Gospodat"u
nasem Uzvisenom!
Hazt"eti Omei" . Hattab uobicaYao da to kaie tri puta.
Abdu11ah . Mes'd u namaz pt"ouCio zadnji ajet
sre El-Ia' zatim I"ekao: "Hvala Allal1 koji sebi nije
uzeo dijete."
Neki plYnici safijske praYne skole tvt"de da ove tt"i
izi"eke t izgoviti nakon ti piocena ajeta spome
nuta u hadis l't, makal' to bilo i namaz,
kao sto pohvalno da se izgovoe i druge izeke nakon
n slicih ajeta.
Allal1 najbolje zna!

Kada se kur'anski tekst upotreljava

kao obican go-vo1

oyom pitanju Ibn Davd pteosi

misljeja cenjaka, i kaze da lbl'al1im Neha'I i odo
bavao da se ajetima izrazayaj oYosYjetske m.
m klanjajuCi aksam u Mekki i SUl'e:

~~~~~ /--l\ ~ ~!~ 9;) ~~~

Tako n1i sn1okve i masline, i tako n1i gore Sinajske!,
podigao g1as kod ajeta: tako mi 1g sigurnog gada!
Hukejtn piipoYijeda da u tok skoba izn1edu
Alije i Mu'ayije dosao d covjek iz Mavijinog ta
boi"a, i zatekao Aliju sabah-nnaz. Covjek povika:

95

io/)1

~~~::.S)wi~)>

ako mnogobozac budes, djela ti ponistena biti.

(Ez-Zumer, 65).
Hazreti Alija mu na to u namazu odgovorio ajetom:

i iJ)I

~::,~;'J~..U\~'1):;._~1~)~~~~~

Strpi se, jer Allahovo obecanje istina, i neka te ni

kako ne oni koji cvrsto ne 1;jeruju. (Er-Rum, 60).
Stav safijskih pt-avnika da namaz nije pokvaren
slcaju da neko k na vrata m se u namaz od
govori: ~~T{L; L~~~~ Udite dzennetske basce si
gumi, bez straha! (El-Hidzr, 46) z vjet da se to kaze iz
namjere n, ili ucenja i obavijesti. Medutim, ako to
Cini sa amjerom obavijesteja, bez namjere n,
nan1az pokvaren.

***
Pohvalno prekinti kada se i iduci putetn
i nazvati selam prolazniku, potom ucenje nastaviti. U
tom slcaju najbolje ponovo proeiti "bismle ",
cak onda kada se sjedi i prolaznik nazove selatn.
Imam Ebii Hasan el-Vahidi kaze: "Nema potrebe
nazivati selam onome ko zauzet ucenjem Kur' ana.
Dovoljno da pokretom rke odvrati onome ko mu na
zove selam. ako hoce moze mu ijecima zvratiti sel
am, i zatim sa euzubillom nastavit.i ucenje."
. Medutitn, ovaj stav Ebii Hasana neprihvatljiv, svi
agmenti nalai odgovor na selam kao vadzib (obavezu).

96

N asi pravnici, safije, tvrde: - Prema ispravnijem od dva

misljeja. \'adzib uzvratiti na selam ako ga neko nazove
dzti toku hutbe, jer slusanje hutbe sunnet.
Ako ovako tvrde kada u pitanj slsanje hutbe
imajCi na mu razmimoilazenje cenjaka pitanju
obaveze slusanja i zabrane govora - odgovor na selam,
koji , opcenito uzev, vadzi, preei prilikom n
r' ana kada slobodan govor uopce nije zabranjen.
Ako se kihe tok ucenja, ili u mz pohvalo
reCi (ul~..,-:! ). U sl da i ' izva
namaza i da k kihe reke: EI-hamdu lillah,
pohvalo da m kaze: - Jerhamkellah! (Allah ti se
smi]ovao!) Ako prilikom n zacuje z, treba pre
kiti ucenje i poavljati ezan ili ikamet za mjeziom,
pot0111 prodziti n, StO jednog]asan stav nasih
pravnika.
Ako se, toku n, od nesto zatrazi, i
mogne odgovoriti razum1jivim isaretom - znajuCi da
tako nece uvrijediti onoga ko to od njega zatrazio ili
nece poremetiti pisost Inet njima- najbolje da od
govoi isaetom, ne prekidajci n, iako mu
dopsteno da ucenje prekine.
Allah najbolje zna!

***
da ga posjeti, dok uCi 1' an, neko ko se od
znanjem, poboznosc, ugledom, ili ko stiji - z
cistotu v -, ili neko od bliznje odine, i tome slicno,
U

slucaj

likje

97

ucac ustati pred njitn iz postovanja i pocasti, ne iz

dvolicnosti i velicanja. Takvo postupanje pol1valo.
Ustajanje na noge, iz pocasti nekome, prenosi se od
Allahovog Poslaika, s.a.v.s., njegovih dugova njeg
ovom prisustvu i njegovoj naredbi, od tai 'Ina i
ucenjaka i poboznjaka iz generacija poslije njih.
sam napisao posebno djelo stajanju pred nekim
iz pocasti, u kojem sam sakupio hadise i predanja
kojiin ustajanje pohvalno ili zabt-anjeno, uz az
luceje slabih predanja od ispt-avnih i odgovor na pe
danja iz kojih se na prvi pogled moze azumjeti z,
sto u zbilji i tako. Sve sam to, hvala neka Allahu
Uzvisenorn, do tancie azjasio, i ko1ne u dusi po
nike sumja u doticne l1adise, neka poCita ovo dje1o,
gdje , zasiguo naci, insalHih lijek svojoj sun1ji.
Allah najbolje zna.

nekim dragocjenim propisima

vezanim za ucenje u namazu

Ovdje cu k sazeto izloziti, su ovi popisi

opsirno razadeni u djeli1na iz poducja prava.
Jedoglasan stav k da vadzib u namaz
proCiti nesto iz r' ana. Malik, Safija, Ahmed i
v'ecina cenjaka kaz da se taj vadzib odnosi na ucenje
Fatihe na svak01n rekat.
Stav Ebu Hanlte i d grupe ucejaka da Fatiha
nije obaveza, iti obaveza prouc dva posJjednja
rekata.

98

Medutim, prvi stav ispravniji, jer ga podrzavaju

argumenti iz sunneta, od cega dovoljno citirati sahih
hadis:
. (( 1)\'-'
::1\ ~L (. ~ ( ~ '}.;.~~ ~ t" ;._;'}) : ~~ ~._\.
1 ~ -~-; .
\.._"
~

"Nije ispt-avan namaz onome ko ne pouci Fatihu!"

Takoder jednoglasan stav ucenjaka da pohvalo
p1ouciti neko sure nako Fatihe na prva dva rekata, ali
su razlicitog miSljenja ucenju sureta na trecem i
cetvrto1n rekatu. Safija itna dva razliCita misljenja, ra
ije, kojem to nije pohvalno, i kasnije kojetn
pohvalno uCiti sure na tecem i cetvJ"tom rekatu.
Pravnici safijske skole to ovako objasnjavaju: Ako
ustvJ"dimo da to pohvalno, onda s svi jednoglasni da
n na dva zadnja ekata treba iti kiace od ucenja na
dva piva, ucenje na dva zadnja rekata iti iste duzie.
Na pitanje: da Ji prvi J"ekat treba iti duzi od dgog,
ucenjaci zauzimaju dva stava. Prvi sta\' - stav vecie
safija - jeste da se podjednako uCi na rekata. Dn1gi
stav - stav ispiaYan glednitn cenjacitna - jeste da
pivi Iekat t biti duzi. Qyaj stav i opceprihvacen
jer utemeljen na sahih hadisu kojem :

( ~w1 ~ "} ~ }J'I ~ ~ ~\5' $ ~~ ~~ ~1 )

"Allahov Poslanik, s.a.v.s., na prvom kt i
duze nego na drgo1n."
Popis donesen zbog toga da bi onaj ko zakasi
mogao stici na prvi rekat. Allah najbolje zna!
Safija kaze: "Ako klanjac pispije na dva zadnja
ekata, pode-amaza npc, potom ustane da nak
Jaja, pohvalno da prouci sre.

99

VeCia sljedbeika Safije to obrazlaze sljedeci

i: Stav Safije dvojak. TJcice suie peostala

dva rekata s obzirom jegov kasiji stav, prema

kome pohvalo uCiti su1e sve cetiri ekata, dok
m im stavu to uCiti. No, prvi stav prih
vatljiviji, jer taj i amazu majkati sue.
AIIah l z.
Ovo se odosi i na imama i onoga ko klanja sebi.
Sto se tice g ko klaja za itnamotn, ako klaja
devi amaz vadzi mu da proCi Fatihu, pohvalo
da prouci sure. Ako klaja i amaz i cuje u
imama, i ]ijepo da i sure, dok uceju Fatihe
stav pa\1 nika dvojak, i ispravijem to vadzib.
drugom stavu i vadzib, makar i u ima
ma.
Sazeto : obaveza da se Fatia pouCi,
pohva1o pouciti sure. ekim Fatiha i obavez
a, drugim jeste obavezna, ali i pohva1no uciti
sure. Allah l zna!
Vadzib prouciti Fatihu k pvog tekbia u
dzeaza-amaz, obavezo ju proueiti i u dobro
voljnom (afila) namazu, ali ucenjaci razliCito tretira
ju. Kaffal kaze da Fatiha vadzib. Njegov savemenik
Kadl Husejn tvrdi da uvjet za valjanost namaza (sart),
dok drugima, sto najprihvatljivije, Fatiha glav
ni uvjet (rkn). Allah l zna!
Onaj ko ne zna Fatihu, prociCe nesto dn1go iz
r' ana duzini Fatihe, ako ni to ne zna, prouciCe u
istoj dzini neke zikove, kao subhtinalla}t, la iliiJze il
lallaJz i t01ne slicno. U slcaju da ni to ne zna, sutke

100

stajati onoliko koliko bi prouCio Fatihu

ruku'.
Allah najbolje zna!

zatim

ciniti

***
Dopusteno spojiti dva sureta na jednom rekatu.
Buharija i Musiim biljeze da Abduilah . Mes'ud re
kao: "Zapamtio sam sva ona sureta kojaje Allahov Pos
Janik, s.a.v.s., ucio jedna iza drugih, na svakom rekatu
dva sureta" - i nabroja dvadeset takvih sureta, koje
Poslanik ttcio dvije na jednom rekatu.
Vec ranije smo spominjali da su neki ucenjaci uciii
cijel hatmu na jednom ekatu. 1

***
Jedinstven stav svih muslimana da treba glasno
uciti na sabah-namazu, dzumi, bajramima, na dva prva
rekata na aksamu i jaciji, zatim na teraviji i vitr-namazu
iza teravije. Spomenuti propis odnosi se na imama i
onoga ~ klanja sebi, 2 dok onaj ko klanja za ima
mom ne treba uCiti glasno, sto takoder jednodusan
stav ucenjaka.
1 - Praktino hatma se ne nze prouiti izmeau aksama i jacije ili
podne i ikindije normalno ueci Kur'an. se moze postiCi jedino prateci
i gledajuci stranice Mushafa. (. ur.)
2 - hanefijskom mezhebu, ako se klanja
no vec u sebl (sapatom). (. ur.)

101

sebl onda se ne ui glas

Sunnet glasno uCiti na namazu prilikom pom

racenja mjeseca <..----5 za t-azliku od namaza prilikom
pomt-acenja sunca <..~' kao sto treba glasno uCiti na
namazu za kisu ~LA.-:.....1 .
Na dZenazi-namazu treba uCiti u sebi ako se klanja danju
ili noeu- prema ispravnom i prihvacenom misljenju, kao i
na dnevnim nafilama, izuzimajuCi bajrame i namaz za kisu.
Prema ispravnijem misljenju nasih pravnika na
nocnim nafilama treba uciti u sebi. Jedni tvrde da treba
uCiti glasno, Begavi kaie da treba uciti poluglasno.
Pitanje: U slucaju da prode nocni namaz i naklanja
se danju, ili dnevni se naklanja nocu, da li glasno ili
ucenje u sebi odreduje vrijeme propustenog namaza, ili
vrijeme u kojem se on naklajava?
Od dva stava ispraviji stav koji u obzit uzima
vrijeme u kojein se namaz naklanjava.
U slucaju da neko nocnotn namazu uci u sebi
dnevnom glasno, namaz mu ispravan, ali poeinio
mekruh djelo, zbog kojeg ne treba Ciniti sehvi-sedzdu:
Znaj da ucenje Kur' ana, tekbira i zikova u sebi iz
gleda tako sto ucac treba cuti sam sebe, tj. neophodno
da izgovara i sam sebe, ako zdravog sluha i
bez mahane. Ucenjaci su slozni u stavu da onome ko ne
sam sebe, nije ispravno i u i zikrovi.

***
Prema Safijinom mezhebu pohvalno da i1nam na
kijamu napravi cetiri krace pauze nocim namazitna.

102

PrYa: iza pocetnog tekbira, da prouci dovu, i da bi

dzemat 1g prouCiti pocetni tekbir.
Druga: kraju Fatihe, prije "amin", da ne bi k
pomislio da "amin" dio Fatihe.
Treca: poslije "amin", da bi dzemat tnogao prouciti
Fatihu, i zato z duza.I
CetYrta: pauza nakon ucenja sureta, da bi se razdvo
jilo sre od tekbira za ruk'.
*

**

Lijepo da onaj ko prouCi Fatihu, bilo u namazu ili

izYan namaza, kaze "am'in", sto potYrduj d pozna
ti sahih hadisi.
U odlomku pl"ije ovoga rekosmo da nakon ucenja
Fatihe treba napraYiti kratku pauzu i izgoYoriti "am'in".
Rijec "am'in" znaCi: Gospodaru, uslisaj! nekima
ona znaci: i tako neka bude; ili uCini, Gospodaru; ili:
samo Ti doYe mozes pl"imiti; ili: ne izneYjeri nase nade
u ; ili: Gospodar, iz svoje dobrote podari narn si
gurnost; ili: "arn'in" AllahoY pecat kojirn zasticuje
sYoje robove od neYolja.
Neki kazu da "am'in" stepen Dzennetu kojeg zas
luzuje onaj ko izgoYat"a "amin"; ili da jedno od Allaho
vih lijepih imena - sto pouzdani ucenjaci odbacuju; ili da
ime hebrejskog porijekla koje su Arapi usvojili.
1 - Prema lnejskoj skoli Fatil se ne i kada se klanja za ima
mom, : n imna dovoljno i zamjenjje ucenje onoga ko klanja
za njim (ktedija). (. prev.)

103

Bekr el-Verrak tvrdi da "amin" snaga dove

preko koje se spusta Al1ahov rahmet.
Izraz "atnin" ima nekoliko narjecja, od cega su dva
najispravnija i najprosirenija: ~) sa dugim vokalom i
bez testita; i (~1 ) sa kratkitn pocetnim vokalom. Trece
narjecje, sa dugim vokalom koji se izgovara kao ""
(~), Vahidi biljezi od Hnze i Kisaija. Cetvrto: sa du
gitn vokalom i tesdidom na mimu (.:;:), sto Vahidi pre
nosj od Hasana Basrije i Husejna . Fadla. Vahidi nas
tavlja, kaze: Ovo narjecje potvrduje izreka Dza'fera
Sadika, kojom ovako pojasnjava znacenje "amin": Nasa
srca Tebi teze, i Ti, iz plemenitosti Svoje, neces
razocarati onoga ko Tebi tezi!
Medutim, ovaj cetvrti stavak vlo cudan, jel' veliki
broj jezicara ga ubraja u pogreske obicnog svijeta. Cak
neki safijski pravnici kazu da pokvaren namaz ko iz
govori "amin" s tesdidotn.
Jezicari kaiu da, sa jezicke strane gledano, tijeCi
"amin" treba stati sa sukunom, jei se tretil'a kao glas. U
slucaju da se spoji sa rijecju koja slijedi, skun se za
mijeniti feth01n () na nn radi izbjegavanja dva zastop
na skna, kao u rijeci1na (f-1) i (~ ). Ovdje se izbjegava
prelaz sa kesrom ( _ ) zbog tezine kesre nakon sglasnika
(~ ). Ovo sam-o saieto objasnjenje vezano za rijec
"amin", koje sam opsirno, z mnogo primjera i drugih mi
sljenja, razradio djelu Tehzibu-1-esmai ve-1-lugat.
Ucejaci kaz: Lijepo da imam i onaj ko klanja za
imamotn, ili sebi, glasno izgovore "amin". Onaj ko

104

klanja za imamorn, prema opceprihvacenom misljenj,

"amin" izgoviti glasno. Prerna drugorn misljenj to
i sebi. trecern stav "arnin" reCi glasno sarno
ako dzernat velik. Njegovo "amin" treba iti istovrerne
no sa irnamovirn, kako to precizirano sahih hadis:
(c.r..JUI ':1 3 ) i~~~

Ju 1)) :~1 ~..LJ-1 $ ~~ Ju

. ( ~~ ~ i~JA5 . .~ ~yU\ ~li yt ~;Jij ~ '~:\}_,i-9

"Kada imam pt'ouCi

(~) ,

vi recite: arn1n; jer onome

Cije se amin podudari sa aminanjen1 tneleka, Allah

oprostiti prijasnje gl'ijehe."

Sto se tice drugog sahih hadisa:

.~~

".

{(lyti~':l\~il~l~J :~IJJ

"Kada imarn kaze amin, i vi t'ecite amin !", znaci:

kad htjedne reCi "amin".
Stav nasih pravnika da izgovaranje "am'in" jedi
no mjesto u narnazu gdje rijeCi onoga ko klanja za irna
morn tt'ebaju iti istodobne sa imnovim, dok svem
drgom njegov Cin nakon imarnovog.

sedzde-i tilavetu

Ovom pitanju potrebno posvetiti naroCit paznju.

Svi ucenjaci jednodusno kazu da sedzda, pri ucenj
odtedenih ajeta, potebna. Medtim, njihova su misljen
ja podijeljena kada t odrediti da li ta obaveza ob
ligatna ~1_, ili predstavlja samo pohvalan cin ~ .

105

Stav vecie ucejaka da ova obaveza zaCi pohva

lan i, sto stav hazreti Omera, I 'Abbasa,
Selmana Faisije, 'Imraa . Husaja, Malika, Evzarije,
Safije, Ahmeda, Ishaka, Ebii Sevra, Daviida i drugih
ucenjaka, Allah jima bio zadovolja!
Ebii Haife, koji kaze da sedzdei-tilavet oligatna
(vadzib) obaveza, svoj stav argtumentii ajetima:

LJ,

~)~~ ~l)jl &~~~~~~;.~~~

,_fta im , zasto neL~e da vjerju, i zasto, kada im, se
Kur'an uCi, sedidu licem ne padaju? (El-Insikak, 20-21).
Dokaz vecine islamskih ucenjaka predaje koje B
hai"ija biljezi od Omera . Hataba, daje u toku dzmanske
hutbe na minberu ucio suru En-Nah1, kada prouCio i
49. ajet sisao sa minbera i, sa dzematom, ueinio sedz
du. Na sijedecoj hutbl kada uCio isto sure i prouCio ajet
sedzde, obratio se prisutnima: - Ljudi, kada proueimo ajet
sedzde, onaj ko sedzdu cini dobro uCinio, onaj ko
uCini nema gijeha. - I Omer ne uCini sedzd.
Omerov gest, u prisstv ovolikog broja ashaba,
cvrst dokaz da sedzdei-tilavet samo pohvalan Cin
(mustehab).
Odgovor na ajet koji1n Hanife argumentira svoj
stav sasvim jasan, se u ajetu kde oni koji iz nev
jerstva izbjegavaju sedzd, sto ustv1uje naedi ajet:

~ '1 ~~~ ~ ~~/~ \~)S' ::.~.JI ~'

Ali, nevjernici poricu. (El-Insikak, 22).
Buharija i Mslin1 p1enose od Zejd . Sabita, da
on i Allahov01n Poslanik, s.a.v.s., s En-Nedzm,
i i cinio sedzdu.
106

Buharija i Muslim jos biljeze predanje kojem

i-\llahov Poslanik, s.a.v.s., ucinio sedzdu i s
En-Nedzm, sto nedvojbeno dokazuje da sedzei-tilavet
nije oligatna obaveza (vadzib).

broju i mjestima sedzdei-tiHiveta

Safija i velika veCina ucenjaka kaz da Kur' n

cetrnaest sedzdi, i to sljedeCim suretima: El-A'I"af, EI"
Ra'd, En-Nahl, El-Isra', Mei"jem, El-Hadzdz gdje su
dvije sedzde, El-Fi"kan, Es-Sedzde, Fssilet, En-Nedzm,
El-Insikak i El-' Alek.
Sto se tice sedzde u sret Sad, pohvalno
ciniti, ali nije pritvrlena kao ostale sedzde. Safija i isto
misljenici ovakav stav temelje na pi"edanju koje Buhari
ja pi"enosi od lbn Abbasa, da rekao: "Sedzda u suretu
Sad nije pritvrlena, ali sarn vidio da Vjerovjesnik t
ucinio sedzdu."
Hanife, takoder, tvrdi da sedzdi cetrnaest, s
tim sto odbacuje jednu sedzd u suretu El-Hadzdz,
priznaje sedzdu u suri Sad kao prit\'I"aenu.
Od Ahrneda se prenose dva rnisljenja. Prvo koje se
podudara sa Safijinim i drugo kojern prihvata pet
naest sedzdi uvrstavajuci sure Sad. Ovo rnisljenje prih
vataju i neki safijski pravnici, kao Ebu Abbas . Su
rejdz i Ebu Ishak el-Mervezi.
Od dva Malikova misljenja, pi"vo se slaze sa Safijinirn,
prema dt-ugom, poznatijern, Malik pi"ihvata kao i Safija
ranijetn misljenju jedanaest sedzdi, jet odbacuju sedzdu
u sui"etima En-Nedztn, El-Isikak i El-' Alek.
107

Rezimirajuci sve navedeno, 1noze se prvo misljenje

prihvatiti kao najispravnije, jer temeljeno na sahih
hadisima.

L. ~~~)t ~~~~(,~~~~~~;~~ l_,~~lJI~~

t ~ ~) (~ lj)- ~ ~-~ ~fl~;:, t ~~~~

~~ ~~ljj t ~ ~~ ~ ;.-1 ~~~:, t ~ ~~~ ~
\ t ~~;..;, \ ~ ~ ~ jF- ' ~ t ~~\;:;\ ~ t

illl ~!

~~~~~ t.: ~Jf ~~;/;..~ ~~!~!~ ~~~

~l'"~~\ ~~\~,
Spomentih cetrnaest sedzdi nalazi se na sljedecim
mjestima: Zadnji ajet sreta El-A'raf 206.; 15. ajet
suretu Er-Ra'd; 45. ajet, suretu En-Nahl; 109. ajet
sretu El-Isra'; 58. ajet suret Merjem; prva sedzda u
sret El-Hadzdz 18. ajet i dg ajet 77 ., sreta El
Frkan, 60. ajet i 26. ajet sret En-Neml, 15. ajet
sretu Es-Sedzde; sure Fssilet, ajet 38.; zadnji ajet
sreta En-Nedzm; sre El-Insikak 21. ajet; i sre El
' Alek posljednji ajet.
tv1isljenja ucenjaka razilaze se samo kada pitanju
sedzda u sret Fssilet. Misljenje Safije, sa kojim se
sla:Ze Se'id . s, Mhammed . Sirin, Vail
Sekik ,. Seleme, Sfjan Sevri, Hanife, Ahn1ed i
Ishak . Rahuvejl1, jeste da sedzdu treba ciniti nakon
n ajeta 38., koje zavrsava rijecju 1)~

Prema drugom misljenju sedzdu treba einiti j~dan

ajet ranije, 37. koji se zavrsava rijeei .~ o~l~ 1)\

108

Ovo misljenje biljezi Begav1 u djelu Tenz od nekih

safija, dok ga Ibn Munzir prenosi od Omera . Hattaba,
s Basrije, ik Abdullaha . Mes'uda i Ibrahi
na Nehalja, zatim od Saliha, Talhe . Msarrifa,
Zubejda . Harisa, Malika . Enesa i Lejsa . Sa' da.
Treba napomenuti da nepoznato, neprihvatljivo i
oCigledno pogresno, misljenje koje preosi Hasan
'11 . Se'1d el- 'Abderi u djelu Kifaje, prema kojem
sedzda u suretu En-Neml nakon ajeta 25., gdje konstati
ra da takvo misljenje safijskog mezheba i veCine
pavnika. Zatim dodaje: "Prema Malikovom misljenju
sedzda poslije 26. ajeta."
Medutim, sva djela safijske pavne skole izriCito pe
ciziraju sedzd akon ajeta 26.
A1lah najbolje zna.

***
Za sedzdei-tilavet vaze isti vjeti i propisi kao i
za dobrovolje namaze, tj. abdest, cistoca tijela i
odijela, okretost m Ki1i i pristoja odjeca.
Sedzd moze uciniti cijetn tijelu i/ili odi
jelu ima ecistoce vise g sto to propisi Yjet"e to
Jeritaju; iti ko bez abdesta dok uztne te
jemmum - u situaciji kad nu to dopsteo; iti
onaj ko i okreut prema Kili, izuzev pto
vaju, gdje okt"etaje ka Kib1i nije uYjet za valja
ost dobroYoljog amaza. Ove pt"opise jedoglas
o prihYacaju svi ucejaci.

109

***

Pretna tnisljenju onih koji kazu da sedzda u sret

Sad pritvrdena sedzda, onaj ko proei cinice sedzd,
bilo to u mz ili izvan namaza, tj. kao i kod svih
dugih sedzdi.
Safiji i drgim im za koje ova sedzcla
nije pritvdena, ako se ovaj ajet prouci izyan namaza,
pohvalno uciniti sedzd, jer Allahov Poslanik,
s.a.v.s., tako Cinio, ako to d natnaz, i iz neznaja
ili zaboava uCini sedzdu, amaz i pokvare, a1i se,
tom sl, treba uCiiti sehvi-sedzda. Medutim, ako
d z popis i sedzdu cini atnaz, nz
pokvaren, namazu pidodao sto i dio a
maza, bas kao slucaj da namazu ii sedzdu iz
zahvale Allal1 (sedzdetu-s-skr), sto stav svih
ucenjaka. Prema dugom rnisljej namaz nije kv
, sedzda vezaa za doticni atnaz.
U slucaj da imam zastupa stav da sedzda sut"e
"Sad" pritvdena, ko klaja za jim da i
pitvdea, i cini sedzd, slijediti imama, nego
ga sacekati stojeci, i ispavijetn od dYa misljeja koja
s izrecena ovome zbog toga ciniti sehvi-sedidu.

Kome sunnet da ucini sedzdu?

Znaj da snet ciiti sedzdei-ti]ayet onome ko
pi"ouci ajet sedzde sa abdestotn ili tejemmtnom na
mazu ili v amaza; zatim ootne ko slsa ili ko
ucenje nehotimicno.

110

Safija, medutim, kaze: "Sedzda nije obavezna za

onoga ko ucenje nel1otimicno, za az1iku od onoga
ko ptisustvuje cenju ' ana."
Ovaj sta\' opcepil1vacen i ispravan, iako Inamu-1
Haremejn kaze da sedzdu ne treba ciniti onaj ko e
amjerno .

Pretna Safijinom mezl1eb i mezl1eb Haife,

sedzdu ciniti onaj ko pouci namazu i1i van na
Inaza, onaj ko slusa ili el1otimicno , bez obzira
da li uCinio sedzd ko ajet sedzde prouCi. Autor
djela El-Bejan istice da sedzd nece ciniti onaj ko cuje
da k proCi ajet u nz, Es-Sajdelai natra da
sedzdu treba uCiiti samo u slucaj da ii i onaj ko
pouCio ajet sedzd. Isprava , medutim, prvi stav
bez obzia da li ajet pouCio - tnusliman, lt,
pod abdestom, nuskarac, ili kafil", naloljetnik, osoba
bez abdesta ili zena. stav Hanife i Safije.
Neki nasi (safijski) pt"avici kazu da sedzdu t
ueiiti ako ajet prouei kafil", naloljetnik, ko bez ab
desta i ko i.
I Munzi prenosi nisljenja Katadeta, Malika i
Isl1aka, kojem treba uCiniti sedzd ako ajet i
z. Medutim, mjeodava pvi stav.

skracivanju sedzde

. da se poslije ajeta sedzde jos pl"oci ajet- dva,

tek onda ii sedzda. Ibn Mzir biljezi da ovakav i
nisu odobavali Sa'I, Hasan Bast"ija, Mul1ammed .
Sirin, Ibrahim Nehai, Ahmed i Ishak.

111

Ebu Hanife,
Cin

odobravaj,

Mhamed . Hasan i Ebu Sevr ovakav

sto se poddara sa safijskim mezhebom.

***
Sedzd ciniti

onaj ko klanja sn za sebe. Ako ne

bi odmah cinio sedzd, nego otisao rku', i tek za
tim, znajci, htio einiti sedzdei-tiHi\ret, nnaz bi m
bio pokvaren. Ako posao ciniti rku', i predomislio
se prije nego li ga Cini, dopsteno m da cini sedzdei
tilave. Dozvoljeno m jos da se vrati na kijam (sta
janje), ako kree sedzdu i predomisli se prije nego
ucini.
U sl da k k1anja sam za sebe, i mz
dugoga da prouCi ajet sedzde, klanjajuci ili ne,
nije mu dopusteno da uCini sedzdu, i amaz bi mu, ako
zna pi"opis, i pokvaen.
Ovaj propis se pri1njenjje i na imatna. Duznost
onoga ko klanja u dzematu da sa i1nnom uCini sedzdu,
u protivnom namaz i mu bio pokvaren. Namaz bi mu,
takodei" i pokvaren ako nakon rg ajeta sedzde
imam sedzdu ueini, nego on ucini sam sebi.
Medtim, pohvalno da sedzdu eini nakon preda
vanja selna, no nije obavezan to einiti.
U sl da i1nam uCini sedzd, onaj ko klaja za
njim ne zadne za tu njegov sedzdu, pi"ije nego on po
dige glav sa njega spada obaveza i nije mu dopsteo
da sam ucini. Ako i, medtim, saznao za nju dok
inm jos sedzdi, obaveza da seclzd uCini. Ako bi
krenuo sedzdu, imam se vracao sa sedide, duzan
112

da se ispravi za imamom, i nije mu dopusteno uciniti

sedzd. Ovaj propis se primjenjje i slaboga ako
zakasi na sedzd zbog brzine imama - bez cinjenja
sedzdei -tilaveta.
Ako bi neko, klanjajci za imamom, sebi proucio
ajet sedzde, nije mu dopusteno da zbog svog ucenja, ili
n bilo koga drugog ko mu nije imam, eini sedZd,
inace bi namaz bio pokvaren. Otda nije pohvalno
da uopce i ajet sedzde, ili da slsa nekoga ko nije
imam natnaz.

Kada se cini sedzdei-tilavet

Sedzd

treba Ciniti odmah nakon sto se ajet sedzde

ili . Ukoliko se sedzda odmah ne cini, raz-,
mak ne bude dg, treba Ciniti. U slucaj da se raz
mak odzi, sedzda se nece uCiniti, niti se ciniti nak
nadno, prema prihvacenon i dobropoznatom misljenj,
pravo onako kao kada prode nnaz pri pomracenj
snca ili mjeseca.
Prema stavu nekih safijskih pravnika, koji neprih
vatljiv, sedzd treba naknado ciniti, kao sto se ak
lanjavaj pritvrdei suneti sabaha i d npr.
U sl da onaj ko proci ili cuje ajet sedzde ne
bude imao abdest, prema misljenj koje podrzava veCia
ucenjaka, ciniCe sedzd ako abdest mogne zeti odmah,
u protivom sa njega spada dznost obavljaja sedzde.
Begavi smatra da slucaja sedzd treba uCiniti,
kao sto , njem, obaveza m ko mz
mjezina, da z ponovi nakon zavrsetka namaza.

proCi

113

Mi smo, ipak, optedjeljenja da treba voditi acuna

kako to i jest obicajeno.
Allah najolje zna!

vremeskOin azmaku,

***
ko odjednotn pouCi vise, ili sve ajete u kojima
sedzda, ucinice sedzdu za svaki ajet poseno. Ako
vise pilika i jedan ajet, duzan za svako n
uciiti zs sedzd. Meduti1n, ako isti ajet pono,,i
ekoliko t, i 'i t ne ucini sedzdu, dovo]jno da
d sedzdu ucini na k.
Ucenjaci tojako obtzlazu slcaj kada se odmah
nako g ajeta pi"vi put ii sedzda. ajis
pavnije isljenj sedzd t svaki t einiti,
sYako n zaseban razlog za sedzdu.
Hanife, I Suiejdz 1 Nast el-Makdisl, kao safij
ski autoritet, kazu da dovoljo sedzdu uCiniti sno
pvi put. Pisac djela "El- 'Udde" kostatia da se t'etve
safijskog ezheba izdaju 0\10m tnisljeju.
m ttecetn stavu v sedzda dovoljna ako ve
meski raz1nak ne bude dg.
Ako se nnaz vise t poovi isti ajet u koje1n
sedzda, t znati sJjedece: ako to bude jednmn
ekatu, im se tri petl1odna tnisljeja, (tj. kao
da rijec d prigodi); ako to d dva eka
ta, vz , i i su tome jedoglasi, na
svakOin rekat uCiniti sedzdu, i tetira se kao dvije z

s pigode.

114

***

k ptovanj, prijevoznotn sredstvu,

ajet sedzde, ii sedzd simbolicno, kako to
konstatiraj Hanife, Malik, Safija, Ahmed,
sf, Mhammed, Zfer, Davud i dr.
ekim hanefijskirn pravnicirna sedzdu ne treba
ciniti, medtirn, ispt-avan stav vecine cenjaka.
Nije dopsteo simbo1icno Ciniti sedzd, onorne ko
prijevozom st"edstvu ne podlijeze olaksicarna
vazecitn za ptnika.

Ako

proci

***
U slucaj da neko arnazu prouei ajet sedzde prije
nego sto prouci Fatihu uCinice sedzd, za razliku od
onoga ko to prouCi na I"uku'u ili na sedzdi, kad za
branjeno uCiniti sedzdei-tilavet, bduCi da se Kui"' an i
sarno na stajanju narnazu.
Ako bi kl"enuo da Cini sedzd i posurnnjao da Ii
i Fatih ili ne, uCiice sed.Zdei-tilavet, potorn ustati i
pi"ouCiti Fatih, di da nije dopsteo sedZd odgadati.

***
Prerna safijskom tnezhebu, nece se uCiniti sedzda
ako se ajet sa sedzdom pi"oCi nekom dt"gorn jezik
(perzijskom ) ili ako se takav ajet kon1entarise.
Hanife srnata da i u titn slucajevirna treba
ciniti sedzd.

115

***

Onaj ko cuje ajet sedzde i ucini sedzdu zajedo s

onim ko ajet proucio, ne treba nijjetiti sedzdu za
ucacem, jer ga sedzda ne veze za njega, i zato tnu
dopusteno da sa sedzde ustane prije ucaca.

***
Prema safijskom mezhebu nije pokudeno da imam
uei ajet sedzde i sedzdu ueini cim taj ajet prouei, bilo u
dnevnom ili nocnom namazu, dok to Maliku
pokudeno. Pretna Ebu Hanifi pokudeno da ajet sedZde
uei samo u dnevnom namazu, ne i nocnom.

***
Stav Safije, Sa'bija, Hasana Basiije, Salima . Ab
dullaha, Kasin1a, 'Ataa, 'Ikr-imeta, Ebu Hanife i sljedbe
nika, i Malika u jednom predanju, jeste da dopusteno
ueiniti sedZdei-tilavet u vrijeme kada zabt-anjeno namaz
klanjati. Pokudeno tada ueiniti sedzdu misljenju
Abdullaha . Otnera, Se'"ida . Musejjeba, Malika u
drugom predanju, Ishaka . Rahuvejha i Ebu Sevra.

***
Stav velikog broja ucenjaka da rukii' situacUi kad
postoje druge mogucnosti ne moze zamijeniti sedzdei

116

tilavet. misljenj Ebii Hanife to moguce. Argu

ment prvom misljenju analogija na obicnu sedzd
namaz.

Onome ko na bilo koji naCin onemogcen da sedzdu

ueini na propisan nacin dozvoljeno da sedzdu ueini i
saretom, kao sto to cini i u namazu.

Kako uciniti sedzde-i tiHivet

Znaj da se sedzdei-tilavet cini na dva nacina. Prvo
izvan namaza, i drugo namazu. U prvom slucaj zani
jetiCe se sedzdei-tilavet, donijeti pocetni tekbir, dici
rke kao sto se to cini u namazu, zatim donijeti drugi
tekbir i spustiti se na sedzdu. Ovaj drugi tekbir nije uv
jet za valjanost sedzde, nego samo pohvalan, kao tek
bir za sedzdu u namazu.l
U safijskom mezhebu postoje tri stava oko pocetnog
tekbira za sedzdei-tilavet. Preovladujuci stav jeste da
pocetni tekbir uvjet bez kojeg sedzda nije ispravna.
drugom taj tekbir pohvalan, i sedzda bez nje
ga ispravna. Ovaj stav zastupa sejh Muhammed
el-Dzuvejni.
Prema trecem stavu nije cak ni mstehab prouCiti
pocetni tekir.
Allah najbolje zna!
l - Prema ucenju lnet'ijske pravne skole ne uci se pocetni tekblr,
nego samo tekblr koji se inace uci zbog sedzde u namazu. ucinjenoj
sedzdi prouci se jos jedan tekblr, Cime sedzdei-tilavet obavljen. Ovo
napominjemo zbog toga da stavovi safijskog mezeba ne i prouzrokova
li nedoumicu i kont"uziju. (. prev.)

117

Onaj ko bude stojecen1 polozaj, proucice pocetni

tekir, zatim spustajuci se sedzdu izreci di"ugi
tekic

misljenju mnogih safijskih pavnika, onaj ko ajet

sedzde pi"oci sjedeci, pohvalno da ustane i postpi
kao onaj ko ajet prouci stojeci. Osnov ovakvom stavu
analogija prema pocetnotn tekbi1 i sedzdi u nz.
Ovaj stav zauzi1naju i insistiraju na jemu sejh
Muham1necl el-Dzuveji, Kadi Husejn i njegovi
uceici, pisac djela Teti1nme i pisac djela Tehzib, zatim
veliki znalac iam Ebu Kasim et"-Rafi'!. linatnu-1
Hai"etnejn, k sto pi"enio ovaj stav i od svoga
Mhnmeda, komentai"ise: "Ne zam da ovako 111i
sljeje ilo ko potninje i da ono ima ozbiljno poiste."
Konstatacija Ilainu-1-Haeinejna sasvim tacna,
, doista, stav koji kitizia nema osnove u hadis Vje
ovjesnika, s.a. v .s., niti su ga zastupali uzoiti autoriteti
iz anijih generacija, ne oponira m ni vecina nasil1
atoiteta.

A1lah najbolje zna!

Cinjenja sedzde t se pridzavati svih po
pisa. Ruke na tlo treba staviti ispod ramea, pste sasta
viti i okenuti pre1na Kili, izYaditi n1ke iz ukava da se
jima dodi!le tlo, laktove 1-asiriti, odvojiti stomak od
ogu - ako i 1nsk, dok zena to ciiti,
spustiti celo i nos t1o, i potpuo se tii"iti na sedzdi.
NaSi autoi"iteti kaiu: - Na sedzdi ti"eba uCiti sve sto se uCi
i u sedzdi amazu, tj. ti puta izgovoriti ~'il ~~~
"Slava mome Gospodaru Uzviseotn!"
Zatim dodati:
Pilikom

118

~~/~~/~ ,~r::..Uj ~~~ ~~ ::11~1

~.

/-

~r ~1 !~~ ,.~ ~ ~~~ ~ ~~;

-$

&

jl

~J)Ij ~~~ ~ ~
"Gospodaru ! Tebi sedzd Cinim, vm
i Tebi se pepstam! lice sedzd Cini Onome ko ga
stvoi i oikova, Onome koji m, snagom i m svoj
om, slh i vid podai! Neka Uzvisen Allah, najljepsi
Stvoitelj, Slavljeni, Koji nema nedostataka, Gospoda
meleka i Dzibila!"
Potom lijepo pouCiti posebn dov za sedzdei
tilavet, koja glasi:

~~~ , 1)-~ !/~~ ~~ , ~~r !/~~~~~~~

. $~~~~!/~~~;~ LS; Wlj '~
"Gospoda,

sedzd01n ovom upisi mi nagadu kod

sacuvaj mi za bduCi svijet, zbog nje mi teiet
olaksaj, i piimi tni sedzd kao sto si pimio od
svoga Davda, alejhi-s-selam!"
Ova dova isk1jcivo amijenjena za sedzdei-tilavet,
bi tebalo stajati na njoj.
Ucenjak uzo, Isma'Il ed-Daii sv01ne tefsi1 biljezi
da m Safiji, kao dovu t prouCiti:

\~~~\ ~~~~~~j~~~l~~~~,
Slava Gospoclaru nasem! ~ Gospoclara
seg se ispunilo! (El-Isia', 108).
Ovo pedanje od Safije vrlo neoicno, pemda
piihvatljivo. Jasno se, naime, iz 'n razaznaje da onaj
ko ovaj ajet prouci na sedzdi zaslzuje samo pohvalu.

119

Zbog toga 11ajbolje da se sve citirae dove imaj

i da se sa 11jima obraca Allah za d ovog i
dg svijeta. Ukoliko se proci samo jed11a dova
zadovoljen propis, kao sto sedzda ispravl1a cak i
ako se 11ista ne proci, bas kao i namaztl.
Poslije 11 dove treba proeiti tekbir i stati.
Medtim, da li potreb11o predati selam?
Sljedbe11ici Safije smatraj da , od dva Safiji11a sta
va, ispravniji onaj kojem selam treba predati, di
da pocetni tekbir vjet za sedzdei-tilavet, sto znaCi da
poprima oblik dzenaza-11amaza. Ovo podpire i sahih
preda11ja k Ibn i Davd biljezi od Abdllaha .
Mes'uda, petna kojem 011, kada bi i ajet sedz
de ci11io sedzd i d selam.
dt-ugome stav selam 11 t pedavati, isto kao
i kod sedzdei-tilaveta u namazu, jer niko biljezi da
to Vjeovjesik, s.a.v.s., Cinio.
Ovdje se, s obzirom pvi stav, postavlja pitanje da
li treba proueiti Ettehijjat akon sedzde?
Tu postoje dva stava od kojih ispraviji
kojem ne treba eiiti tesehl1ud (sjedenje), bduci da
treba ueiniti i kijamu (staja11je ).
Neki prav11ici safijskog mezheba izmiuj stava
i pretacu ih tri forme. prvoj, najisprav11ijoj, treba
predati selam bez sjede11ja. drgoj nis obavez11i 11i
selam 11i sjede11je, dok trecoj formi obavez
110.
Prvu formu zagovaraj Mhammed . Siri11,
Abdrrahman Slemi, Eb-1-Ahves, KiHibe i Ishak
. Rahvejh. Drgu form, kojoj selam 11ije obave
vid

120

za, preciziraju Hasan Basrl, Se'ld . Dzbejr, Ibrahlm

Neha't, Jahja . Vessab i Ahmed.
Sva gore spometa s odose se prvi
slcaj, kada se sedzda cini odvojeno od amaza. U
sl da sedzd treba ciniti amazu, treba doi
jeti poceti tekbic
Pohvalo , misljej vecie k, da se,
kada se amjerava eiiti sedzdei-tHavet, proei tekbir
bez dizanja rk, i da se nakon dizanja sa sedzde do
nese tekbir.
Iznimka stav safijskog pravnika i ' . Ebi
Hrejreta, koji kaze da tekbir i potreba ni prije ni
poslije sedzde.
Propisi vezani za sedzd i ono sto se i na njoj s
vec razjasnjeni, potrebno dodati da i1nam ne
treba odljiti n dova, izuzev kada to sam dzemat
trazi. Zatitn kada htjedn stati sa sedzde ne treba Ciniti
krac sjednic, nego odmah stati. l rijetke
pavnike koji s se dotakli ovog propisa spadaj Kadi
s, Begavl i Rafi '1.
Propis vezan za sedzd namaz nesto drgaeiji.
Stav koj i Safija odabrao, i koji temeljen na sahih
hadisima koje preose Bharija i drgi mhaddisi,
izrieito govori tome da pohvalno Ciniti krac sjed
nic, svim namazima, akon sto se eini druga sedzda
iza prvog rekata, kod cetverorekatnih namaza iza
treceg rekata. Kad se, kod sedzdei-tilaveta namaz,
digne sa sedzde obavezno spraviti se stojeci polozaj,
i tada lijepo nesto proeiti prije nego se cini rk',
premda rk' dopsteo einiti i bez n.
121

odabtanim v1emenima za n

Kr'ana

Znaj cla ajodabanije uciti ' an namaz.

Safija i i koji se sa jim slaz, kaz da duljeje
kijatna oclabraije od dl sedzde.
Sto se tice n r' ana izvan nz, ajodabl-a
ije Yijetne za to , S tim StO duga poloYina
i

di

od v. Pova]no citi u'

izmel

aksama i jacije. Najodabaije Yije1ne za

toku d nako sabal1-naza.
Dopsteno uciti ' an u sYako doba d i i i
ikad i pokleno zbog g drgog. Stoga e
pihYatljiYa i neosovano predaje koje penosi I
DaYd, gdje 'an . Refa' pipovijeda da neki
jegovi sejhovi nis odobravali n . ' iza
ikidija-atnaza, obazlazci to cijeicom da Sll
Zidovi u to vijeme cili \'t?
Najodabaiji dai za s: petak, poedjeljak,
cet\'tak, d bora\1 ka Arefat, zadjih deset d
nz i pvih deset d zu-1-hidzdzeta. Najodaba
niji mjesec za u u' mjesec atnaza.
U slucaju da se k pomete pilikom u, zabo
aviYsi koji ajet s1ijedi iza ajeta koji i, i zapita
ekoga, k to ii k kako to Cinio Abdullah
. Mes'ud, Ibahin1 Nel1a'I i Besi . Ebi Mes'ud, Allah
jima i zadoYolja, koji kazu: "Ako se k po1nete
upita dgoga, k pouci pethodi ajet i neka
suti, ako zapita: kako ispavo to i to, zbit
ga."

ucenje

122

***

Onaj ko zeli c1t-ati ajet kao agnent, potijebice

sljedec fi-az: Uzviseni 1h k to i to, ili: UzYi
seni Allah kaie to i to. Ovo ispt-avno misljenje koje
sglaso praksi svih cenjaka aijih i kasijil1 geneacija.
Ibn I Davd iljezi da vi tabi '1n Mtarif .
AbdlHih . Sih111 govoio: "Ne govoite: 'Uzvisei
Allah kaze', g ecite: 'Rekao Uzvisei Allah. "'
Medtin1, stav 1\tltaifa supotan m sto se
nalazi ' i sunetu, kao i paksi ashaba i drgih
cenjaka. Allah jednom t izricito kaze: Allalz is
tinu govo1i i pra1;i put upcl~je! (El-Ahsab, 4).
Mslim si ocl Zera cia Allahov Posla
ik, s.a.Y.s., k:
"UzYiseni Allah kaze: uCini clobro c(jelo hic:e cle
seteJostruko nagracten!" (El-En'atn, 106).
Bharija, poglaYlj tefsiru, k01netirajci ajet:
Nec:ete zasluiiti nagradu ; dok ne ucjelite dio
onoga sto vam najclaie! (l 'Imran, 92), preosi
pitanje Talhe, koji kaze:
"AllahoY Poslanice, UzYisei Allah kaze: Necete
zasluziti agaclu s1;e clok ud~jelite dio onoga .~to
vam 1~dz?"
Dovoljan argmet ovakva -fomla Ebu Talhiog
pitanja Vjerovjesnika, a.s.
hi penosi sljedeci slcaj: Mesuk kazje da pi
tao Ais: ,,Z UzYisei Allah ne kaie: (~~~~~~~~~ ~L.iJj~
gaje obzmjujasno vidio?" (Et-TekYt, 23) Aisa m
odgovoi: ,,Z isi da Uzviseni Allah kaie:
123

~).:.~~~\ ~/.4 ;.~~~~\ :s!o.J '~

Pogledi do Njega 1nogu doprijeti, do po
gleda dopire? (El-En'am, 103). Zar nisi cuo da UzYi
seni Allah kaze:

~~~ ~~~ ~ ji ~ \IA :..U1 ~ ~~ ~ ~1.5' ) ,

Ni jednom covjeku nije dato da 1nu se Alla obraca
osim objavom ili iza zastora. (Es-Sura, 51 ).
Zatim dodala: "Uzviseni Allah kaie:

~1 J)i ~ J;w)l ~~ ~ ~

Poslaice, dostavi sto ti s~ od Gospodara tvo

ga objav(juje!" (El-Maide, 67).
U zviseni Allah kaze:

4ill \1!;. 0).0\\ ~~~~\)~\~\~:;~~: t

Reci: Niko, osinz Allaha, i nebu ni Ze1nUi, ne
sta se dogoditi! (En-Neml, 65).
Neizbrojivi su pritnjeri u kojim ucenjaci svih genera
cija na ovakav nacin citiraju ajete.
Allah najbolje zna.
z

propisima vezanim za hatmu Kur'ana

Ovaj odlomak obt-aduje pet pitanja.

Ptvo: kada uCiniti hatmu.
Ukoliko pojedinac zavrsava l1atmu, pohvalno , kao
sto vec aprijed pojasnjeno da to bude u namazu,
narocito na sabahskim - sto bolje - ili aksnskim
sunnetima. Pohvalno jos da jednu hatmu zavrsi s
bahu, pocetkom dana, dn1gu na aksnu, krajem dana.
124

Medtim,

ako se hatma zavrsava grupno, izvan na

maza, Jijepo da to Cini pocetkom dana - sto prema
nekim ucenjacima vrjednije -, ili u sumrak, kao sto
ranije apomenuto.
Drugo: Lijepo da se posti onaj d u kojem se
namjerava zavtsiti hatma, izuzev ako se taj dan poklopi
s danom koji vjerom zabranjen za post.
Ibn Ebi Davud u sahih predanju iljezi da su prvaci
tabi 'ina Kufi, Talha . Musarrif, Hubejb . Ebi Sabit i
Musejjeb . Rafi, oicavaJi postiti na dan kada su
zavrsavali hatmu.
Trece: NaroCito pohvalno prisustvovati zavrsetku
hatme. Buharija i Muslim prenose od Ummu 'Atijje da
bi A1lahov Poslaik, s.a.v.s., naredivao i zenama sa
mjesecnim pranjem da izadu na Bajram i prisustvju
hutbi i dovama muslimaa.
Darimi i Ibn i Davud pripovijedaju kako Ibn
Abbas zaduzivao jednog covjeka da nadgleda kada
ko zavrsiti hatm. Kada bi ga ovaj obavijestio, Ibn Ab
bas bi prisustvovao zavrsetku hatme.
Ibn Ebu Daviid prenosi, t1 dva sahih predanja, da
Katade, prvak tabi 'ina i ucenik Enesa . Malika, kazi
vao: "Kada bi Enes htio da zavrsi hatrnu Kur' ana, saku
pio bi porodicu i proucio dovu."
Drugo predanje ka:Ze da ugledni tabi''in, Hakem .
'Utejbe pripovijedao kako su Mudzahid i 'Abde . Ebi
Lubabe slali njega, govoreei: "Mi te pozivamo da
prisustvujes hatmi Kur' ana koju zavrsavarno, jer se
dova ptirna kada se zavrsava hatma."

125

Druga
zavsetk

sat1 predaja

kazu: 1ah1net se spusta i

da su se
l1atme ' ana, i kazivali da se

Mdzahid pipovijedao

hat1ne.

ashabi sakplja1i adi

tada spsta ahmet.
Cetvrto: \1 l lijepo da se nako zavsetka hat1ne
pOUCi doYa, kao StO VeC nap01nento.
Dai"im1 pi"eosi ijeci H1nejda el-A'1edza: "Na dovu
onoga ko proCi r' arnia cetii hi1jade zneleka!"
Dovu t uCiti iskeo ocl srca, moliti za korisne
stvai, kao n. moliti za uput mslitnanitna, vladat"u i
nnjesicitna.

kojim i
d11 . k,
r hat1ne cili dovu
za dobobit svih mslitnaa i msli1nat1ki, tn'tn"ia i
Hakitn

iljezi

da

neki
poslije

ucejaci, 1ned

n1'1niki.

Pohvalno

Flj

'l5 ~~

citi

sazete i obuhYatne dove, kao

~ '~ lJ;j '~~~ }1

0

(:

/;",\

..

~ ~ll,

U>)._)o (

'c;_,.u ~1 ~~

',$ \}{~(~ ~/..>-'\

/~
.
_;-..

"Gospoda.1

nas, oeisti s srca, pokij nase mahane,

nas zastiti, kasi s bogobojazoscu,
podai n sve dobro i buduceg i ovog svijeta, i adahni
s pokooscu i sve dok nas bdes dizao zivot!
svojom

dobotom

,LS;_J\ 43 ,l5;. ~1~ G~~ ~~

~</ "'.~_ ~:.r ! 3).. ~ Gc_i.~1j

,,..::~~~~~~
""

G ~f"j ,~1 ~{1~ )JI ~-~i~ ~ ~~13 ,Cy~t

...

....

_..

,....

_..

,....

""'

."..

. ~L~~.UI
Gospodau s,

.;

""

~-/ .JI ~~ ~:,

Dzennet m pl'ipemi i Dzehenema

nas spasi! Sacvaj nas zla nas samih i znih postupaka

126

nasih, sacuvaj nas kazne dzel1ennemske i kaze k

, zastiti nas iskseja zivot i SJnti, i smtnje
Mesiha Dedzdzala!

. ~~) ~u:J1) ~~3 L>~~ ~u ~~~~

Gospoda s,

molitno te za
cednost i neovisnost!

ut, ogobojazost,

1: -~'-\ ,Cjjtj , ~\ ~lyj , ~\) G~~t ~~~ ~l ~~

!;~~~~~; ~1 ~(__.._ ~ ,~\~~ ~~~

.~I ~?':\
Nas Gospoda, Tebl na cuvaje poYjeivramo nas
vjeru, s tijela, konac nasih djela i zivota, nase poodice,
pijatelje i sve tnuslimane, i neizbojive daove kojim si
nas obasuo koji se tic i ahireta i ovoga nn svijeta!

~~ ~\~~'Jij ~l ;r-:.UI ~LJij ~ 11 dL L~ ~~

3

-~-- ' ~~(<--_ 1~

-1

')';,!'-:?._;

Gospoda

nas, molimo za opost, za zastit

da nas sacuvas na oYotn i bducem svijet, da
nas sastavis, iz Tvoje dobote i ahmeta, sa m dra
gim u kuci pletneitosti !"
v,

; , :~~~~
~

=:..

~~~~~/~~)) ,~~~~'~ ~~~-~

".,.~~,._,..

.".

",..

",-

f"'o

-'!],.

,.... ....

,-"...;;:;

....

'~)\~~~'~~~~:\)~~)\)'~~\)

~~ ~u,~p1j ,~1_,;: )1~1~~ '~~,~~)~

jjl
. f--:

Zati1n moze citi: "Gospodc nas, ti vladae

rnuslitnane, nadahni ih cla praYedno sude svojim
12.7

rodirna, da im Cine dobro, da budu agi, samilostivi i

brizljivi. 01ni1i ih narodu i narod omjli njjma! Izvedj ih
ocuvaj ih Tvome pravome putu, uCini ih slugama
Tvoje Ciste vjere.

1 ~ '~~~\ ~~~~ d~ ~)) '~~ ~~~ J.iJI ~~

-~~~)1~) '~~
Gospodaru s! Blag bdi prema asem vladaru
Tvome robu, uputj ga svemu sto korisno ovorn i
buducem svijetu. Omili ga narodu arod omjJi njemu."
Nakon toga moze dodati druge dove za uptu vlada
ru, kao npr.:
~

""..

""'

,,.

".

.,...

;,...

.,..

...__,

,-,

,..

..",.,..

...

.,.

".

:;

....

t>'\ ~\

~~\ :1-t>-i ~ o~IJ ,o,:)~iJ u-I , ',:)\; ~

r_I~Jj ~~\ /~1~ ~1;::1 ~~~ ilijj ,~~\ ;~)

.;:

'/- ....

,..

..,.::;:i

..~

,. ",.

,.,..

"".

..

"".. ".

,.. ....

.,

.,. . .,...

,.

. ~~~ l}_r;-! ~) o~i \~\;, \.. ~ i';L. ~~~) , ~lp:>jl

"Gospodaru, sacttvaj vladara, njegovu dzavu, zastiti

njegove podanike i vojsku, pomozi ga potiv epUatelja
Tvoje v i svih protivnika. Pomozi rnu da iskorijei
ruzna djela i ozivi svako dobro i vr1ine. Njjme sacuvaj
islam, i daj moc jemu i njegovu narodu.

...

,.

....

,...

,...

",.

,.."...

.,.

.".

....,

,...

,~U,j\ ~~~ '~J~i ~)) ~\ Jly>-i

~

;.,.

Jl

",."

...

~'~

,...

",.

~",

...

_,

;.

...

_, ,.

",.

",.

.... ",.

... :;i

&i ~\
Jl ".

::;:i ...

;;

...

rLJ '~~~\ ,~L_.;:,_;-" ~~'~)"!,:) ~\

.,...,...

~......

JJI ,...

...

",.,...

,..

Jl

",.

,...

~ ?.IJ 'r-- \ ,~_,.t ~~~~ ~~~ ~~ ,~__,.....i

~~~)~~) ~~~~~~~~:,;:~~) ,~lj ~~~~~)

~~~~~~~~~ ~~~'+ ~~~ ~~\ ~~~ 1)-~

...

...

,...

,.

...

Jl

...

...

Jl

...

;;i .:;;

",.

,....,.,..

....

"

~ ~~ ';; ~1..9 ~J_ro-1~ rJ..-f:T ~\ ~~ . ~~~ ,~\

128

~~b~L1~~~~,~~J~~~~,~~PJI

~ ~ ~ '!/~ ,~1:,1 ~~1 ~ ~ ~~ .~L:j

.~(?-1
Gospodaru nas, izmijeni stanje muslimana i zivot im
uljepsaj, podaj im sigurnost u njihovim domovima, iz
miri njihove dugove, izJijeCi bolesne, potnozi njihove
vojske, zastiti i na putu dzihada; oslobodi i suz
anjstva, duse im zalijeCi, srdzbu u srcima im stisaj, srca
sjedini i prosvijetii imanom i mudroscu, ucvrsti i u
vjeri Tvojeg pos]anika Mhammeda, s.a. v.s., nadani i
da ispune zavjet koji su Ti cvrsto dali, pomozi ih protiv
Tvog i njiovog neprijatelja. Istiniti Boze, i nas ubroji
medu njih!
Ucini ih onim koji dobro cine i dobro nareduju, zla
se klone i z]o sprjecavaju, koji brizljivo cvaju Tvoje
propise, i uvijek pokorne, koji s medu sobom pra
vedni i iski"eni.
Gospodaru, sacvaj njiovim djelima i rijeCima
i podari im nepi"ekidan lagoslov !"
Pohvalno da se dova otpocne i zavrsi rijecima:

~ : ~~ .~-~;~~~~~; ~~ ~CJI ~~ ~ ~~
,~I;!JT
~ ,~1;.1~
:.:.~-~ L..S ,~ ... ~) ~~
....
....
.:;

,.,..

-:,:;.

~~~ ,~(~!Js- :.:_$-~~ L.S '~~~~~~~~ .!!~

.~ ~~ ~L,J\ ~ ,~l..!

"Neka
lagodati

...

.Jt

",.

",

:;i

",

_...

.,...Q

...

..-

hvala Allahu hval01n Vl"ijednom NjegoYih

i dostojnom Njegove tt-ajne lagodarnosti.

129

Gospodaru nas, budi milostiv i spas Ml1nmedu i

njegovoj Cistoj porodici, kao sto si 1ilostiv' bio Ibahi
mu i njegovoj porodici. Blagoslovi Mhammeda i nje
govu cistu porodicu, kao sto si lagoslovio Ibahima i
njegovu poodicu. Ti si, uistinu, hvale dostojan i ple
menit!"
Peto: Lijepo nakon zavsetka hatme zapoceti dru

gu, kao sto su to

prakticiali

svoj stav hadisom koji penosi

Boziji Poslanik, s.a.v.s, k:

~~~ Jk.?~~~ ~ })

ucenjaci, potkrjepJjujuc1
s,

u kojem stoji da

:Ju ~ .JJI _,_.... -Ji ~ .w1 ~ ~~,

.

.... ",.

".

.((~ ~T_;JIC~\)) :t ~~~:~ .(;il>-)\J

- Najbolje djelo zavsiti sa jednim i odmah

zapoceti sa dn1gim putovajem (el-hall ve--ihla)! -
kakvom putovanju i?! - pitali su pisutni. Zapocinjati sa ucenjem Kur'aa i zaYrsavati ga! - od
govorio Allahov Poslanik, s.a.v.s.

130

SEDMO POGLA VLJE

Odnos sYih ljudi prema Kur'anu
Muslim penosi hadis od Temima Darija u koje1n
Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaze:

~..U\ }) : JL_j $ ~~ -:.>~: JL_j ~ o!.lJI ~ ~)..UI ~ ~

~\ ~~, .U_,_....,)3 -L<3 . )
~

JU ~~: Lili. <t ~\

.((~~

- Vjera pravilan odnos! Zapitasmo: - Prema

kome? - Prema Allahu, Njegovoj Knjizi, Njegovom
Poslaiku, vodama muslimana i oicnim ljudima.
Ucejaci objasnjavaju: Pravila odnos prema Alla
hovoj Knjizi cvrsto vjerovanje da Kr'an govoi i
,. objava Uzvisenog Allaha, slici mu ljudski govor jer
ljudi isu kadri saeiniti nesto poput Kur' ana; postivanje
i iskreno ucenje Kur' , uljepsavaje glasa i skruseno
ucenje, tacan i pravila izgovor, zastita svetosti
Kur' ana od iskrivljenog tumacenja i skrnavljenja, vjero
vanje u istinitost svakog njegovog harfa, zivljenje
njegovim propisima, izucavanje Kur' ana, shvatanje
primjera koje navodi i prihvacanje pouka, promisljanje
njegovoj nadnaravnosti, prakticiranje jasnih ajeta i
prednost nad manje jasnim, istrazivanje ajeta sa opcom
i posebnom porukom, derogirajuCih i derogiranih ajeta,
sirenje nauka u' ana i pozivanje njegovoj istini, itd.
131

***

Stanoviste svih mslimana da se r' mora sto

vati, stititi i velicati, da onaj ko svjesno porekne i1i doda
koliko jedan harf, postaje kafir.
Imam i hafiz Kadi 'Ijad konstatira: "Znaj da onaj ko
svjesno is1ijava r' an, s ga, zanijece koliko je
dan harf, porekne k'anski propis i1i vijest, prihvati sto
r' an porice ili porekne sto r' an potvrdje, i1i po
smnja bilo sto kr' ansko, prema jednoglasnom stavu
svih muslimana, takav nevjernik."
.
Nevjernik , takoder, ko zanijece ili porekne Tevrat,
Indzll ili bilo koju drg Allahovu knjigu, ili ih s i
skrnavi.
Svi musJimani duzni su vjerova da Kur' an, koji
diljem svijeta, zapisan Mshaf kojeg dl"ze svo
jim rukama, koji zapoCinje sa: ~ ~u1 ~ ~ ~~ ,,
zavrsava sa: ~ ~_,.-UI ~~~i ,, Allahov govoi" objavljen
Njegovom poslaniku Mhammed; da ssta istina
sve sto njem, da nevjernik ko svjeso i
namjerno porekne, izmijeni ili doda koliko jedan harf
Kur'anu kojeg su svi muslimani prihvatili ...
Ebu Osman . Haddad kaie: "Svi vjernici Jedog
Allaha jednoglasno tvrde da kafir onaj ko zanijece
samo jedan kr' anski harf. Na osnovu toga s pl"avnici
Bagdad zahtijevali javno pokajanje Ibn Senebuza,
ucaca i prvaka karija Bagdad, jer i i
podcavao nepravilnim kiraetima kojitn se dodaj
nepostojeci harfovi Mshaf. Tom prilikom , pri

132

sstv

vezira Ebu 'Alija . kl, tristo dvadeset trece

godine (934.) napravUen zapisnik kojem se pismeno
odrice n nepravilnim kiraetima.
Mhammed . Zejd izdao fetv koja gla
si: "Kaznice se onaj ko kaze djetet: 'Allah prokleo
tvog mallima i ono te i' - makar pritom mislio
na njegov los odgoj, ne na Kr'an.
Bice pogljen onaj ko prokne Mshaf.
(Ovdje se zavt'sava citat iz knjige Kadi 'Ijada.)

***
Haram tmaciti r' an bez znanja ('ilm).
izrieito zabranjj mnogobrojni hadisi, sto jedno i
stav svih cenjaka.
Dopsteno tmaciti r' an samo onome ko
n toliko daje dostojan tefsira Kr'ana, ko posjedje
toliko predznanja da zna znacenja kr' anskih rijeei, i
nakon svega dsom prihvata znacenje koje odabire.
Tek tada moze vlastitim napregncem (idztihadom)
komentarisati samo ono idztihad dopsten,
kao znacenja rijeci, mdrost skrivenih i jasnih propisa,
i posebno znacenje ajeta, deklinacija i tome
slicno.
Sa drge strane, ono sto nije dopsteno komentarisa
ti licnim idztihadom, tj. tamo gdje se vt posto
janje tradicije, i s1 cisto jezickog znacenja
kr' anskih izraza, komentar najstrozije zabranjen bez
pozivanja na vjerodostojno predanje od komentatora iz
prvih generacija.
133

Onaj ko ne ispunjava sve vjete za tumacenje

Kui' ana, ne tnoze sarnostalno tumaCiti i' an, te
zato koristiti komentare autoriteta tefsirske znanosti.
Mufessiri koji Kur' an komentarisu samostalno, bez
vjerodostojnih izvora, mogu se svrstati u nekoliko ka
tegorija.
.
PRV : Oni koji pojedine ajete koriste kao argu
mente za ispraYnost vlastitog mezheba ili podupiranje
licnog stava, uz sYijest tome da ajeti bas i ne znace
sto oni tvrde. Njihov osnovi motiv u tome jest da
budu nadmocni nad svojim takmacima.
DRUGA: Oni koji svojim komentarom pozivaju na
put dobra. U tu svrhu, oni se koriste pojedinim ajetirna
za koja nemaju nikakvu potvrdu da ona mogu biti argu
ment jihoYim doticnitn t\'l"djama.
TRECA: Komentatori koji kur'anske izraze kornen
tarisu bez pozivaja mjerodayne izvore za mufessire,
jer praYa z kur' anskih izraza mogll se znati jedio
putem predaja od jezicara i mufessira, kao . znacen
k rijeCi i njeno dekliniranje; njena podloznost ispu
staju ekih kosonanata i slaaCiYanju njena oliCja;
sktivenom, stYarnom i prenesenorn znacenju; , po
sebnoj, cjelokupnoj i stilskoj vaznosti rijeCi; njenoj ran
ijoj ili kasnijoj upotrebi u recenici; i bilo sta drugo sto
stavlja u drugi kontekst u odnosu na onaj koji se na
daje na prvi pogled.
U sYemu tome nije doYoljno samo poznavanje araps-
kog jezika, nego nuzno znati misljenje mufessira
znacenju doticnog izraza, jer ima slucajeva gdje oni
jednoglasno odbacuju bukYalno i slazu se da on ima 134

sebno, tj. implicitno znacenje, odnosno nek drug

tr koja sprotna vanjskoj formi izraza, tj. kada
i mnogoznacna, i tek njena potreba u drugom kon
tekst precizira jedno od moguCih znacenja, na osnovu
cega tako prokomentaise prilikom svake njene upo
trebe u ajetima. Sve navedene kategorije tefsira spadaj
u tefsir samostalnom misljenj ("Si)~I, sto sto
gi h-am.
AJlah najbolje zna!
***
Haram prkosno se prepiati i t-aspav1jati r' n,
kada komentatoru npi". postane potpuno jasno
da znacenje nekog ajeta gtnent suprotan njegovom
pravc, on ajet nastavi tmaciti kao dokaz njega, prem
da postoji samo neznatna vjerovatnoca kojoj ajet moze
biti sglasju s tim - kad tn dakle d znano da isti
na sprotna njegovoj tvrdnji. Medtim, nije grijesan onaj
kome se ne ukaze pravo znacenje ajeta.
N ovakav propis otvoreno kz sahih hadis, koji
Hurejre prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
sitaciji

.((_;s ~T_;JI :1~1 )) : l &,.,ji $ .1 _,..... u>

"Osobno nagadanje Kr'anu kf."
Hattabi Iijec mia' (nagadanje) objasjava ovako:
"Neki cenjaci I"ijec mii"a' t1nace kao sumj, eki kao
asprav koja izaziva smnj u r' , neki kao ras
prav oih koje s zaslijepile stasti raspravljaj
ajetima ljdske sdbie i t01ne slico."

135

***
Cisto postovanje Kur' ana nalaze da onaj ko zeli upi- .
tati za razlog spominjanja jednog ajeta prije drugog, ili
iz kojeg se azloga ovaj ajet nalazi na ovom mjestu, da
kaze: - U cemu mudrost toga i toga?

***
Nije lijepo reCi: - Zaboravio sam taj i taj ajet; tom
slucaju se kaze: - Izbrisao mi se iz sjecanja; ili nestao
mt tz pamcenJa taJ 1 taJ ajet ~~ .
Buharija i Muslim prenose hadis od Abdu1Hiha .
Mes'uda, u kojem Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaze:

"

~ ')) : ~ .JJI \ : \~ .JJI ~~~~<)-! .I... rY'

.;

((:;>-~ ~ , \Js l~..iS i:: ~ r-5<-~>-i

"Ne govoi"ite: Zabot"avio sam ajet taj i taj; nego: ajet
mi se izbrisao iz pamecenja."
Buharija i Muslim biljeze od AiSe da Vjerovjes
nik, s.a.v.s., nekog covjeka dok ueio Kui"'an i
rece:

ill1~~)) :JW \_r ~~$ ~1-Ji~.JJ\~J~~rY'

",.. .

oJI

... ..,

.((~i ~~Ti}_?~ ~

"Allah mu se smilovao! Podsjetio tne na ajet koji

mi ueinjen da ga zabot"avitn!"
Ibn Ebu Davud prenosi da 'Abdurahman es
Sulemi, ugledni ucenjak iz generacije tab'ina, rekao:

136

Nemoj reci: ispustio sam taj i taj ajet ~i,,nego i:

zanemario sam ajet taj i taj :- 1~11.
Njegov stav suprotan vjerodostojnim hadisima,
koji su mjerilo i oslonac, sto znaCi da dopusteno upo
trijebiti rijec ~i - ispustio sam.

***
Dopusteno reci: Suretu-1-Bekare, Sretu AII
'Imran, Suretu-n-Nisa', Suretu-1-Maide, Suretu-1
En'am, itd.
Neki cenjaci iz ranijih generacija misljenja su da
treba reCi: sre kojem se spominje Bekare (Krava),
sure u kojem se spominje 'l 'Imran ('Imranova po
rodica), sure kojem se spominj zene (En-Nisa').
Ispravno , medutim, ono prvo, jer Buharija i Mus
lim prenose hadis kojem Allahov Poslanik, s.a.v.s., u
vise priJika doslovno govori: Sret-1-Bekare, Suretu-1
Kehf, itd. d ashabima, dovoljno napomenuti
rijeCi 'Abdullaha . Mes'uda, koji kazivase: "Na ovom
mjestu objavljeno Sretu-1-Bekae."
Medu mnogobrojnim hadisima i predanjima izdvaja
se hadis koji prenose Buhal"ija i Muslim, kojem 'Ab
dllah . Mes 'iid kaze: "Proucio sam AJlahovom Posla
niku, s.a.v.s., Suretu-n-Nisa' ."
Rijec sure moze se izgovol"iti na dva nacina, sa hetn
zetom ;~ i obicajeno, bez hemzeta ;~' sto is
pl"avnije, i sto Kur' an potreijava. izgovora na
vodi Ibn Kutejbe djelu Gal"Ibu-1-hadls.
137

***

Dopusteno i kiaet Ebu 'Amrov, Nafilov kiraet,

Hamzin kiraet, Kisaijev kiraet, itd., sto su prakticirale i
ranije i kasije generacije, i to bezupitno. Otuda e
prihvatljivo misljenje Ibrahitna Neha'ija, koji kaie:
,,Nisu voljeli da se kaze: sunet tog i tog, kiraet tog i tog!"

***
Ne treba sprjecavati nevjet-nika (kafira) da slusa
Kur' an, shodo ajetu:

~ ~~ ~~ ~ :.;.- ~?.t ~~~~ ~_)11 ~ ~~i ~~3 ~

'

'-

'

'

'

Ako neki mnogoboiac od tebe zat1azi zastitu, ti ga

zastiti da bi Allallove UeCi, potonl ga otpenii
mjesto za 1~jega pouzdano. (Et-Tewbe, 6).
Medutim, zabranjeno mu da Mshaf dotice. No, da Ii
dopsteno podeiti ga r'n? Nasi atoriteti kai:
"Ako ne postoji izgled da primiti islam, stnije ga
se poducavati Kur' anu", dok u s]ucaju kad ima izgleda
za to, postoje dva stava, od kojih ispravniji onaj
kojetn takvo sto dopsteno. drugom stavu to ni
tada nije dopusteno, kao sto nije dopusteo ni prodavati
m Mshaf, k i postojao izgled da primiti islatn.

***
Misljenja cenjaka razlieita s pogledu dopste
nosti pisanja kur' anskih ajeta u posudi sa vodom, koj
otn se bolesik okupa, i1i se napije.
138

Prema misljenju Hasana Basi"ije, Mudzahida,

Kilabeta i EYza' ija takaY Cin dopusten, dok Neha'i to
ne odobi"aYa.
KadT Husejn i BegaYi dopustaju da se ajeti pisu
slatku i drugim jelima, i da se to pojede. KadT Husejn
jos dodaje: "Ako se nesto iz u' ana ispise di"vetu,
nije lijepo to drYo zapaliti !"
*

**

Sta\' safijskog mezheba da 1ekruh ispisivati

ajete i AllahoYa lijepa imena zidoYima i odjeci. 'Ata
kaze da dopusteno pisati ajete zidu dzatnije oki"en
utom prema Kili. Prema Maliku dopusteno pisati
pojedine hai"foye iz Kur' ana, ukoliko se pise kozi i
trski, ako se brizljiYo cuYa.
Neki safijski pravnici kazu da nije zabranjeno pisati
ajete necetnu sto se s paznjom nosi uz sebe, na
cemu vec pisano nesto sto nije iz Kui"' ana, iako
bolje da se to ne Cini, jer se nosi i onda kada se nema
abdest. Ukoliko se vec napise, treba Yoditi racuna
stivanju napisanog, kao sto to naglasio Imam Malik,
sa Cijim misljenjem se slaze i fetYa koju izdao sejh
'Amr . Salah.

ucenju Kur'ana i puhanju radi lijecenja

I pored toga sto Ibn i DaYd prenosi od ashaba

Dzuhajfeta Vehb . Abdullaha, Hasana Basiije,

139

Ibra1ma

Neha'ija, da takav cin meki,h, moze se si

gurno ustvrditi da nije mekruh, nego, naprotiv, da
pohvalan sunnet.
Aisa prenosi:

~ 5' ~\; ! ~Ji ~~~ iJlS ~ ~\ iJi ~ .JJI ~ L;J~ ~

.,.

tA ",..

....

,.

..,

", ,

,..

. ~_y-i .9) (-l>-i .\. ji)~i_Jj~ ~~ ,~ ~

...

,..,..

....

,.,.

......

...

,...."

~,.~.~

~~~ ~ t_\.k.;.......l ~ ~ ~ ~ '(y-'WI .;;_ ~_yi J.i)J (~1

~~~~-- ~~~~ LoJ '~ ~~~~ i..y

~J~J~Io\JJ .((~

"Svaku , kada bi Vjerovjesnik, s.a. v.s., legao

postelju, skupio bi ruke, phnuo 11 dlanove i 11 njih
prouCio: l huvallah ehad, Kul euzu birabbi-1-felek i
Kul euz birabbi-n-nas. Zatim bi rukama potrao tije
lu koliko mogao, zapocinjci od glave, lica i prednje
strane tijela. Tako bi uradio tri puta." (hi i Mus
liin)
U drugim se rivajetima nalazi i dodatak na ovo. U
jednom od njih hazreti Aisa kaze:
'~~ ~~ iJi ~....-44 iJIS ~\ l-U : ~ .\ ~ 4...:~ ~\.;

"Kada se razbolio, naredio tni

uradim."
U drugom se rivajetu kaze:

da mu to

tako

~~~.UI~)IJ~~:~ o~$~1iJlS :~-'

~~

!)+: ~ ~~

...

,.

... ~ "'

.::....:S ~ LJ.; ):~ ...\1 ~ 4...:JLY ~U . ~~~_;,

. it~_r.J

140

~~..:.! ~iJ

"U toku bolesti od koje umro, AlJahov Poslanik,

s.a.v.s., puhao sei i uCio tl"i posljednja sureta iz
Kut"'ana."
Aisa dalje nastavlja: "Kada ga savladala bolest,
puhala sam njega uceCi 'avviztit, zatim sam ga,
zbog bereketa, potirala njegovom rukotn."
U nekim rivajetima stoji: "Kad se zaliti na bo
]ove, samom sebi i 'avviziite i h."
Jezicari kazu: nefes ~ iago phanje bez plj
vacke.
A11ah najbolje zna!

141

OSMO POGLAVLJE

ajetima i suretima koje pohvalno uciti

u odredeno vrijeme i odredenim situacijama
Znaj da ovo poglavlje dosta opsirno, i nemogce
sva pedanja koja se penose, zbog toga cu u
najkracim crtama napomenuti samo ono sto cini srz po
glavlja, prelazeci, uglavnom, k dokaza,
vecina pr-edanja vezana za ovo poglavlje dobro poznata
svim ljudima.
Prvo sto t napotneuti jeste da sunet mogo
uciti Kur' an uz nazan, jos vise ga citi u zadjoj
trecii, najvise u epanim nocitna zadje treCine
amazana; zatim v trecii mjeseca z-1-hidzdzeta,
noeito dan Arefata (deveti d); u petak, vijek
poslije sabah-amaza, i n.
Treba redovno Citi sureta i Sin, El-Vaki' i Tebareke.

citiati

***
Snet

da se na sabah-namaz proCi Sretu-s-Sedzde

--~.~~~' na prvom Suret-1-Insan ~ ~L.:J~\ ~ Ji :,~ na
dgom rekat. Ne treba ciniti ono sto rade eki itnami,
uceci svega nekoliko ajeta iz sureta, z vece ote
zanje prilikom n. Treba, naime, prouCiti sureta
cijelosti, i razgovijetno, osrednjom brzinom.

143

Sunnet da se na prvom rekatu dzuma-namaza uci

Suretu-1-dztlmu' , dn1gorn Suretu-1-rnunafikun, ili
da se na prvorn prouCi Suretu-1-A'Ia ~ ~:~1 ~~ ~~ ~ ),
na c{rugorn Suretu-I-GasUe ~ w1 . ::.. .:. \_;.. .!Jl:ii .~- pre

'

"

danja su autenticno prenesena od Allahovog Pos1anika,

s.a. v .s., i treba sreta uCiti cijelosti.
AJJahov PosJanjk, s.a.v.s., uoblcavao da na baj
rarn-narnaz

uCi sure Kaf <()> i

se prouCiti Suretu-1-A'Ia ~~~

Sret-1-Kamet

rnoze

;.:1 F, i Suretu-1-Insan

~ ~LJ)r\ ~ Ji :f ~

***
U sunnet spada ucenje Suretu-1-Kafiliin ~ ~_,~\5JI ~i ~ Ji t
na prvorn, Suretu-1-IhHis ~%i (~ 1 drugorn e
katu sabahskil1 sunneta. Moze se proCiti ajet:

~ Gl J!i ~ :~ (~)~
Recite: "Mi vjen~jemo Allaha i ono sto se ob
nanza ... " (El-Bekare, 136) i ajet:

javljje

~~~ ;1~ ~~ Jl ~~..5 ~~~ ~~i ~~

Reci: " sljedbenici Knjige, dotlite" da se okupinzo
oko jedne rUeci nanza i vanza zajednicke ... " ( Alu
'Imran, 64).
Pohva1no Citi Sretu-1-Kafiru i sretu-1-Ihlas
aksarnskotn sunet, na snetu poslije obavljanja tawa
fa i na istihat-a-amazu.

144

Onaj ko klanja vitr-namaz od tri rekata, uCice na

prvom Suretu-1-A'la, drugom Suretu-1-Kafirii, i
trecem Suretu-1-Ihlas. Na trecem rekatu se jos moze
prouCiti Suretu-1-Felek i Suretu--Nas.

***
Pohvalo eiti Suret-1-Kehf

u petak, na osnovu

hadisa koji preosi Ebii Se'id el-Hdri.

U svom djel El-Umm Safija ovako kaze: "Pohvalo
jos da se Sret-1-Kehf i uoCi petka, osnovu sa
hih hadisa koji pieosi Ebii Muhammed Daiimi od Ebii
Se'ida el-Hudiija, da rekao: ' prouCi suretul-Kehf
i petka, bice m osvjet1jeo iirom ono izmed
g i '. "'
Darimi bi1jezi hadis kojem pohvalo uCiti pet
kom ste Hiid, dok pozati tabi 'i Mekhl kaze da se
petkom uCi sure Alu 'Imran.

***
Pohvalo u svakoj pri1ici Citi Ajet-1-Kursi, i tre
ba poCiti svake noCi. Nako svakog amaza treba
prouciti Mu' avvizetej, Sretu-1-Felek i Suret--Nas.
U sahih hadisu koji biljeze Ebu Davud, Tirmizi i
Nesal, 'Ukbe . 'A1nir kaze:
"Naredio mi Allahov Poslanik, s.a.v.s., da poslije
svakog namaza proCim Suret-1-Felek i Suretu-
Nas."

145

***

Pohvalno prije spavanja prouciti Ajetu-1-KsT,

Suretu-1-Ihlas, Suretu-1-Felek, Sret-n-Nas i posljednje
ajete sreta Bekare. Qyo treba uCiti llYijek pred spavanje.
Bharija i MsJim prenose od Mes'da e1-Bedrija
da Allal1ov Poslanik, s.a. v .s., rekao:
~ ~~'11 )) : Ju $ .JJI _,_...,) -1 ~ .JJI ~ ~).1;)~ ~~ ~

"..",..,.,

"",.

~~)~\ :~\). (( oi.::AS" " ~\} if ;_;:.~.\ ~"" !-

" n proCi

ona

posljednja dva ajeta

biti sasYim dovoljna."

sreta k,

Rijec ~~ neki ucenjaci objasnjaYaj kao da su ta

dva ajeta dostatna zamjena za nocni namaz.
U odlomku ucenju u' ana i puhanju, citian ha
dis kojem Aisa kaze da Vjerovjesnik vijek prije
spavanja i sueta IhHis, Felek i Nas.
In Davud prenosi da hazeti Alija rekao:
"Nisatn vidio nijedog razmnog covjeka, koji primio
islam, daje legao i no sto proucio Ajetu-1-Kusijj."
U drugom dn koje zadoYoljava kriterije Bharije i
Mus1itna, Alija ka:Ze: "Nisam poznavao nikoga razumoga
da legne i nego li pouci ti zadja ajeta sureta k."
U hasen hadisu kojeg blljezi Ahtned, 'Ukbe . 'Ami
kaze da mu Allahov Poslanik, s.a.v.s., k:
) : ) : $

.wl "_-") JL; :JL; ~.;_;, .wl ~_;-~ ;.~ __ :;_ ~ ~

:; Js- . :. . ;\ LJ (( ~~YJij %i

ill1 ~ ~) ~~,; ')'l ;_ ~

-~J_)i \.

146

"Ne

dopsti

proCis sreta

sebi da ti prode noc da ne

IhHis, Felek i Nas." Od tada sam ih i

svake noci."
Prema sahih ptedanj, Ibrahim Neha'I kaze da s ih
stariji podcavali da prije spavanja, postelji, r
sreta IhHis, Felek i Nas.
Tirmizi prenosi hadis, za koji kaze da hasen, ko
jem Aisa kaze:
,_-1 (( :;)1 i~ ~ i ':1 ~\ .JLS : Lp. .JJI ~ ~~~ ~
1.$ ..L.._;:JI aiJJ . (( :i1

"Allahov Poslanik, s.a.v.s., prije spavanja

i Isa'."

sreta Zmer

***
Pohvalno vijek nakon spavaja prouCiti zadnje
ajete sureta Alu 'Imran, zapocevsi sa ajetom:

~~~~~\) ~ljt:..:.JI ~ ~ ~l~

stva1Aanju nebesa i Ze1nlje...
hi i Mslim preose da Allahov Poslanik,
s.a.v.s., uCio nakon spavanja zadnje ajete sureta Alu 'Imran.
Doista,

sta trea uciti kod oiesnika

Pohvalno da se kod bolesnika proCi Fatiha, se
sahih hadisu navodi da , nakon sto Fatihom iz
lijeCio bolesnika, Allahov Poslaik, s.a.v.s., upitao Ebu
Se'lda: "Kako si z da lijek?"
147

Vec ranije spomenuto, kako to prenose Bharija i

Mslim, da Allahov Poslanik, s.a.v.s., uCio sureta
Ihlas, Felek i Nas, zatim puhno ruke i potiao tijelo.
Talha . Msarrif pripovijeda da s ni govorili
kako bolesik d lakse kada mu se ui Kur' an.
Kada se Hajseme razbolio otisao sam da ga obide1n. Primjecujem da si danas prizdravio - rekoh mu.
- UCi1i su mi Kur'an- odgovoi"i.
Hatib Bagdadi piica da bi Remadi, kada bi se razbo
lio, povikao: "Pozovite mi muhaddise!" Nakon sto bi se
sakupili, Iekao bi im: "Citajte mi adis."
Ako tako stoji stvar sa hadisom, onda , bez smnje,
Kur' an jos efikasniji.

Sta treba uciti kada neko umre

da pohvalno uciti sure Sin ~...,.....: ,,
sto potvrdje hadis koji slabim senedom prenose Ebii
Davud, Nesa1 i I Madzdze, kojem Ma'kil . Jesar
Ucenjaci

kaze da

kaz

Vjerovjesik,

~~~~

IJJ)I)) :JL;

s.a.v .s., rekao:

~~~~ ~.\~~.~'

~~\.:......~~ "!\

jU\3 ~3 1~ y.i ~~

. (( r5ti:,:O

"UCite Sin kadaje k na smti."

Mudzalid prenosi da Sa'bi pripovijedao: "Ensarije
imale i uCiti Suret-1-Bekare kada bi neko i

na

sauii."

Mudzalid slab pienosilac hadisa.

AJJah najbo]je zna!

148

DEVETO POGLAVLJE

pisanju i postivanju mushafa

Znaj da Casni Kur' an zapisan za zivota Allahovog

Poslanika, s.a.v.s., onako kako do danas sacuvan u
Mushafima, iako tada nije bio sakp]jen u jedan Mu
shaf, bio cijelosti cuvan u srcima tnnogobrojnih
ashaba, dok su ostali znali napamet veci dio Kur' ana.
Za vijetne hiJafeta Ebii Bekra, k pogibije veli
kog broja hafiza, plaseci se smti drugih hafiza i
moguceg neslagaja oko Kur' ana, Bekr upitao
ashabe sta i n1isle tome da on citav Kur'an sakupi u
jednu zbik su se oni s tim saglasili. On potom
sakupio jedan primjerak Mushafa i pohranio ga kod
Hafse, zene Allahovog Poslaika, s.a. v .s.
Zbog velikog teritorijalnog sirenja zemlje, halifa Os
man se spoienja oko Kur'ana koje i moglo
dovesti do izbacivanja odnosno dodavanja nekih ajeta,
te naredio da se pepise primjeak Mushafa koji
cuvala Hafsa, i uz jednoglasan pistanak Alije i ostalih
asahaba poslao jedan primjeak Mshafa u vece is
lamske cetre, aredivsi da se nisti svaki dugi M
shaf, koji se bilo cemu razlikuje od toga.
Allahov Poslaik, s.a. v .s., za svoga zivota i saku
pio Mushaf jedu zbirku, iako aredivao da se sve
objavljeo zapise, objava jos uvijek trajala,

149

postojala i tnogucnost da Allah neke ajete zamijei

drgim. Nakon smrti Vjerovjesika, s.a.v.s., kad vise
i ilo bojazi za takvo sto opci interes alagao da
Bekr i ashabi sakpe cijeli r' an na jedno mjesto,
i oni su to ucinili.
11isljenja istoricara nisu jednoglasna oko broja pl'e
pisanih pritnjeraka Mshafa. Imatn 'm ed-Dan1
kaze da , prema vecini cenjaka, Osman naredio pe
pisivanje cetii primjerka. Jedan pimjeak posalo ll
Basr, drgi Kfu, treci Siij, dok cetvrti
zadrzao kod sebe.
Prema Hatim Sidzistaniju, prepisano sedam
Mshafa. Pri poslan u Mekk, dugi u Siriju, teci u
Jemen, cetvrti Bahrein, peti Basru, sesti Kufu,
sedmi zadria u Medii.
Ovo bi i sazetak onoga sto se tice pvog sakupljanja
Mushafa, m svjedoce i mnogi hadisi koji se nalaze
"Sahihu".

***
Jednoglasan stav cenjaka da pohvalo pepisi
vati Mshaf lijepitn, jasim i Citkim ukopisom.
Lijepo bizljivo apisati sve tacke uz potpuno
vokaliziraje rijeei, jer se tako Mshat v od gesaka
i pogesnog ucenja.
Ospot-avanje Sa'ija i Ibahitna Neha' ija koje se od
nosi pisivaje tacaka hafovitna, ilo vjeto
vao opcom situacijotn u jihovo vijetne, kad posto
jala Inogucost izmjee pojedinih harfoYa.

150

Kada nestalo bojazi od izn1jee pojed.iih hatfo

va, nije postojao ikakav raz1og da se im te
olaksic~, svejedo sto s nesto v, sigro
da su korise, jei takav korak sustii isti kao zapisi
vaje i klasifikacije auka, izgt-adja obrazovnih usta
O\'a, msh i tome slicno.
Allah najbolje z!
***
pisati kr' aske ajete neeim sto
eCisto. safijskotn 1nezhebu mekuh pisati ajete
zidovima, dok stav 'Ataa, sto vec i r,
da to dopsteno. Moze se pojesti hana kojoj
apisan ajet, dok kd spaliti dvo kojem
ispisano bilo sto iz r' .
Nije

dopsteo

***
Stav svih mslitnaa da se svetost Kur'ana 1n
cuvati i ' an 1n postovati. Ucejaci kaz: Ako i
tnslima - ezillah - bacio ' kaalizaciju,
bi tim cinom postao vik. Haram u' sta
viti pod glav kao jastuk, ali i bilo kakv dg kjigu
sa korisim sadzajem.
Pohvalo stati g kada se r' donese
d ekog, ako pohvalo stati iz pocasti
cejacitna i ugledicitna, d za st iz pocasti
' postoji t-azlog vise. No tome satn opsino i
argmentiano pisao ti taktatti postivanju ' ana.
151

Darim1 prenosi sah1h predanje koje1n lbn El)I M

lejke pripovijeda da 'Ikritne . Dzehl, stavljao
Mushaf sebi na lice, i govorio: "Ovo Knjiga n1oga
Gospodara! Ovo Kitab moga Gospodara!"

***
Haratn sa sob01n ponijeti Mshaf neprijateljsk
ukoliko postoji i najmanja mogcnost skmavljenja
njegove svetosti, sto stvrdje i dobro poznati hadis u
Bharijinoj i Mslimovoj zbirci:
zemlj

.)~1 ~) ~_;.!)~ ~i ~ ~ .WI _,......) ~i :~1 ~

"Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio da se putje
sa Kur' anotn u zemlj nepijatelja."
Haram prodati Mushaf emusliman, ako vec
dode do kpoprodaje, misljenju Safije, ugovor
nevazeci i Mshaf se mora odmah vratiti.
Duzost skrbnika malog djeteta i Inalotnnog
covjeka da im spijeci svaki dodir sa Mshafom,
postoji mogcnost gazenja njegove svetosti.
~

***
Haram dodiivati ili nositi Mshaf bez abdesta, sve
jedo da li :Nlushaf i koicatna ili , ili se dodiivao
ispisai tekst ili magia lista. Takode zr do
dirivati omot ili sadk u kojem se v Mshat'. Naspram
ovog isptvog i odabraog stava stoji nepihvatljiv stav
ekih k m kojim sve dopsteo.

152

Isti propis vazi i za plocu na kojoj ispisan ajet, bez

obzira da li se adilo duzem ili kracem kur' anskom
tekstu, ili cak sai110 jednom dijelu ajeta, kao sto
obicaj da se dacima pise taii. Dakle, takvu plocu
h-am doticati bez abdesta.

***
Sta ako covjek bez abdesta, dzunub ili zena sa
mjesecnim pranjem budu listali r' an stapicem ili
necim s1icnim?
U ovom slucaju ispravan stav onih safijskih pav
nika iz Iraka koji to dopustaju, buduci da se ne radi ni
dodirivanju ni nosenj Mushafa. drugom misljen
ju, to haram jel' se to smatra nosenjem lista, nosenje
jednoga lista isto kao i nosenje Citave knjige.
Haram , medutim, listati Kur' an rukom zamotanom
u rukav, jer se lista rukon1 ne rukavom. Ovo otkriva po
gresnost stava nekill nasih pravnika koji to dopustaju.
Ako dzunb ili onaj ko bez abdesta htjednu napi
sati nesto iz r' ana, to dopusteno z uvjet da ne drze
ili ne dodirju papir, iako neki pravnici pt-ave l'azliku
izmedu onoga ko netna abdesta i dzunuba.

***
Dopusteno covjeku bez abdesta, dznbu i zeni se
mjesecni111 prajem Citati i ositi knjige iz islnskog
prava i dugih znanosti koje sadt".Ze kul"' anske ajete,

153

odjecu na kojoj su ajeti izvezei, v sa ugt-avianim

ili ispisanim ajeti1na, tase u kojim se, d ostalog,
alazi i Kur' , doclirivanje zida, slatkisa i jeHl. sa
k' anskim atpisi1na, sve to status Msl1afa.
Pvak kadija Ebu s Maved1 djel Hav1 kaze:
Dopsteo dodirivati d kojoj s izvezeni aje
ti, ali i dopsteo oaCiti, se olacenjem takve
nosje tazi kr' anski bereket.
Misljenje Mavedija nepihvatljivo i, koliko znam,
niko ga nije podrzao, nego, naprotiv, Imam Dzvejnl
jasno kaze da dopsteo olaCiti takv d, sto
sasv1m 1spravno.
Allah najbolje z!
Zabanjeno dodiivati ili nositi ko1nentare '
(tefs1re) ako teksta r' \1 ise g ko1netaa,
ako preovladava k01nenta, misljeje veCine k
da etna nikakve srnetnje tom sl nositi i citati
komenta.
Perna

nekima

zabana astupa

tek onda kada su aje

slovima, ili slovitna az1ieite

ti napisai krpiji1n
od kometaa.
kaze1n: m

zimati i"k kjig

kojoj su
i ajeti.
Nas atoi"itet, pisac cljela Tetimme, kaze: "Ako
pihvatimo da to haram, d Inekh."
Dopsteo zi1nati k hadiska djela ako
sadze ajete, iako bolje da se zi1naju sno pod ab
destom. safijsk01n 1nezhebu, moze se zeti k
hadisko djelo koje sei sadzi ajete, dok to eki u
dje1irna iz islnskog v s1natraj ararnom.
podjedakoj Injei komenta

154

Dopusteno uzimati u rke ili nos1t1 napisan ajet

Cije ucenje dokinto (1nensh), kao StO npr. ajet:
Kan1ent~jte starca i staricu ako pocine l...
Ovaj se popis primjenjje i na Tevat i Indz1l.

***
Nije dopsteno uzi1nati Mshaf dijel01n odjece na
koji pala neCist (nedzaset), dok, prema ispt-avnom i
opceprihvacenom misljenju, nema smetnje da se
Mushaf uzme preostalim cistim dijel01n odjece.
N as autoritet, Ebu Kasim Sajtne1 to odobrava,
zbog cega su ga kritizirali safijski pravnici. Kadi Ebu
Tajjib kaze: "Ovakvo misljenje jednodusno d
svi ucenjaci, iako takaY Cin nekima mekruh, sto
takoder ne stoji."

***
Onaj ko se zadesi bez vode, uzece tejemmum - ako za
njega vazi olaksica - i moze uzitnati Musl1af uke, bez
obzira da li tejetnmn z zbog nz ili ne.
Medutim, onome ko ne nade ni vod za abdest ni zemlj
za tejemtnn1, dopsteno da klanja onako kako moze,
ali m totn sl zabanjeno da dodirje Mshaf,
m dopsteno klanjati samo iz ki-ajnje uzde.
Ako vec bude imao Mshaf sa sobotn, ne 1noge
ga d nekome drg01n, i ne mogne zeti abdest, u tom
sl radi se krajnjoj uzdi te Mshaf 1noze nositi.

155

Kadi Ebu Tajjib u ovom slucaju ne obavezuje tejem

tnun1, sto se moze prihvatiti, jer ne postoji razlog da
se tejemmu111 ne uzme.
Mushaf moze uzeti u ruke onaj ko' bez abdesta,
ako se plasi da Mushaf izgorjeti, pasti u vod, kana
lizacij ili 11 ruke nemuslimanima, budci da se radi
vanrednim okolnostima (li-d-darure).

***
Da li roditelj ili ueitelj duzan narediti djetetu koje
shvaca, da zme abdest pilikom nosenja 1\llushafa ili
papira na kojem su apisani ajeti?
Od dva misljenja ispravnije misljenje kojem to
oni nisu duzni, zbog teskoce necega takvog.

***
Dopusteno prodavati i kupovati Mushafe. Ovo stav
HasanaBasrije, 'Ikrimeta, Hakem . 'Utejeta i In 'Abbasa.
Safiji, podavanje Mushafa tnekrh.
Ibn Mnzir prenosi da rnisljenj 'Alkameta,
Ibn Siina, Neha'lja, Surejha, Mesruka i Abdllaha .
Jezida kpoprodaja Mushafa mekrh, dok s prodaj
Mushafa Omer i Ebu Musa el-Es'ari strogo osudivali.
Neki ucejaci stnatraju prodaju rnekuhorn kpo
vanje dopustenirn. 0\'akav staY Ibn Munzii pienosi od
Ibn 'Abbasa, Se'Id . Dzubejra, Ahmeda . Hanbela i
Ishaka . Rahvejha.
A11ah najbo1je zna.

156

***

Ovo kraj knjige, koja predstavlja samo sazet pri

kaz adaba ucenja Kur' ana. Vec na pocetku knjige na
pomenuo sn razloge zbog koji ovo djelo nije moglo
biti opsirno.
molim Allaha Uzvisenog za opcu korist ove
knjige na svijeta, meni, mojim prijateljin1a i svak
om muslimanu koji proCita. Neka hvala Allahu,
Gospodaru svjetova, hvalo1n VI"ijednom Njegovih lag
odati i dostojnom Njegove ti"ajne lagodarosti. Neka
najpotpuniji salavat i selam nasem vodi Poslaniku Mu
hammedu, njegovoj Cistoj porodici i svin1 di"ugovima.
Ovo kraj knjige.
Pisac ove knjige Muhjiddin, Allah njim bio zado
voljan, rece:
Knjigu sam zapoceo pisati cetvrtak 12. I"elu-1
ewwela 666. g., zavrsio sam cetvrtak ujutro ....
666. Hidzri (30. novembra 1267. do 21. decetnbra
1267. godine.)

(Prevodilac ove knjige, Hsejn, sin Jsfov, unk

Allah njime bio zadovo(jan, kaze: "P,Uevod
knjige zapoceo sam 1njesec redieb, zavrsio po
nedje(jak tr, 7. sewwiila 141 . g. Hidiri, ili 12.
1990., 723 godine poslije pisanja kl~jige, i 71 go
dina nakon smrti pisca casnog imama Nevevija, AllaJz
se SJnilovao i Dzennet ga nastanio sa svi1n sf:jed
benicima Svijetlog Kr'ana.)

Mstafin,

157

DODATAK

Buduci da hifz Uzvisenog Kut' ana sve vise dobi

ja na poplarizaciji nasim krajevima, m svje
doci iz dana u dan sve veCi bioj hafiskih dova, mis
lim da prigodno knjig sa sadzajem adabima
n i' ana potpniti zlatnim pravilima koja
ve]ikoj mjeii olaksavaj ucenje i' ana napamet.
U ovom slcaju Iijec piijevodu jedanaest zlatnih
pravila za n hifza r' ana Plemenitog, koje na
pisao Abdrrahman Abdlhalik.
odabranosti hafiza Allahove Knjige govori hadis
koji pienosi Bharija: "Najbolji med vama onaj ko
nauCi Kr'an i i"' druge podcava."

161

PRVO PRA VILO

Iskren nijet- ihlas

Za ucenje Kur' ana napamet neophodan iskren i cist
nijet. Hifz i briga oko Kur' ana moraju biti jedino u ime
Uzvisenog Allaha, postizanja Njegovog zadovoljstva,
Njegovog Dzenneta i neizmjetne nagrade pipremljene
za onog ko bude Kur' an ucio i znao napnet.
Uzviseni Allah kaze: R samo Allah iskreno
ispovijedajci vjer. /skrena vjera dg Allahu. (Ez
Zumer, 2, 3).
Reci: "Meni naredeno da sanzo Allal1 robjem,
iskreno ispovijedajci vjer." (Ez-Zurner, 11 ).
U hadisu koji prenosi Mus]im, A11ahov Poslanik,
s.a. v.s., kaie: "Uzviseni Allah kaie: ' sam najneovis
niji saucesnik saucesnistvu, Cije djelo bude
ueinjeno zbog Mene i zbog jos nekoga dugog, ga
prepustiti tom dugom.
znaei da nema nagrade ni sevaba onaj ko iz dvo
licnosti i zbog ugleda nauei Kur' an. Stoga nema sumnje
da veliki grjesnik onaj kome Kur' an bude sredstvo
stjecanja ovoga svijeta i ovosvjetske koristi.

162

DRUGO PRAVILO

lspravan izgovor harfova prilikom ucenja

N akon iskrenog nijjeta prvi korak putu hifza
Kur' ana jeste ispravan izgovor hatfova, sto se moze
postiCi sno slsanjem savrsenog ucaca (karije) ili
vrsnog hafiza, jer ucenje Kur' ana iz usta usta jedini
ispravan naCin. Allahov Poslanik, koji najrjecitiji
Arap, stneno i u' an od Dzibrila, potom ga
on ucio Dzibrilu - kako to Buhaija penosi - svake go
dine jednom, godini u kojoj peselio na ahiret
Dzibril ga preslusao dva t.
N isti naein neposredo i usmeo, Vjeovjesnik, s.a. v .s.,
podcavao ashabe, ashai svoje ucenike tabl 'Ine, i tako
nepekidnim slijedn iz generacije generaciju.
Danas to postaje nasa duznost, da u' an nauCimo
od savrsenog ucaca, uz pravovremeno ispravljanje
svake greske i bez potpunog oslanjanja na vlastiti trud.
Ova napomena vazi i za one koji s vrsni poznavaoci
aapskog jezika i njegovih pravila, su kur'anska pra
vila u mnogim ajetima suprotna opcepoznatitn pravili
ma arapske gramatike.

163

TRECE PRAVILO

Svakodnevno nauciti odreden broj ajeta

Vrlo bitan faktor koji t na hifz jeste da se svaki
dan naCi koliko se moze odreden broj ajeta, npr.,
stranicu ili dvije, osminu dzuza itd.
Nakon odredivanja broja ajeta za hifz, treba se odmah
privikavati ispravnom izgovor i neprestanom po
navljanju. Ponavljanje najdjelotvornije ako bude me
lodicnim glasom, jer se tako prakticira sunnet i utvJduje
hifz. Sluh se privikava na melodiju, melodija ojacava
pncenje, privikava jezik na staljeni ritam, koji, ako
poremeti harmonij, osjeti i najmanju pogresku piilikom
ucenja.
Melodicnitn ucenjetn Kur' ana slijedi se zor Posla
nika, s.a.v.s., koji kaze: "Ne pripada nna onaj ko
r' an ne i melodicno." (Bharija)

164

CETVRTO PRAVILO

Ne uci novo dok ne usavrsis hifz ajeta

koje si danas naucio
Nedopustivo da hafiz uCi nove ajete prije nego sto
vec nauceno sasvim ne usavrsi, jer samo tako se hifz
moze utvt"diti i ustaliti. Zato nema sumnje da ponavljanje
naucenog i danju i nocu poboljsava hifz. se vr1o lah
ko postize ucenjem na dnevnim namazima, ili, ako
rijec imamu, na nocnim namazima, zatim na nafila
ma, prilikom iscekivanja namaza i iza predavanja sela
ma. Na ovakav naCin hifz se lahko uci, sto omogucava
svakome, bez razlike, da Kur' an uCi napamet, bez obzi
l koliko bio zauzet, jer ovakav metod ucenja hifza ne
trazi dodatno vrijeme, sa jedne, sa druge strane uz
uredno klanjanje namaza ajeti biti vec dobro nauceni
prije nastupanja noCi.
Ukoliko hafiza posao onemoguCi da utvrdi ono sto
danas nauCio, sutradan nece uciti novo, nego ponavlja
ti vec nauceno dok ga ne usavrsi.

165

PRAVILO

Uci uvijek iz istog mushafa

Dobar pomagac hifz r' ana praksa hafiza da
za hifz imaj poseban Mhsaf koji nikada ne mijenjaj,
jer pouzdano se zna da covjek pnti i vizelno kao sto
pamti i slusanjem. Neprestanim ponavljanjem redos
lijed ajeta i njihov raspored na stranici, gledanjem
Mushaf dboko se rz razm. Mijenjanje M
shafa i pamcenje iz raz1iCitih izdanja u kojim raspored
svake stranice nije identican, otezava pamcenje i izazi
va zbrku i nered u hifz, zato neophodno da se Mshaf
iz kojeg se uCi hifz nikada ne mijenja.

166

SESTO PRAVILO

Razumijevanje Kur'ana olaksava hifz

NajveCi pomagac hifz razmijevanje ajeta i
pronicanje misao koja ajete povezje tematsk cje
lin, zbog toga hafiz ptinden na citanje tefsira ajeta
koje i napamet. Uz to, neprestano mora biti mom
pristan kada i, da bi mogao naceno sto lakse po
navljati. No i pored toga ne treba se potpnosti oslanja
ti na razmijevanje ajeta, jer osnova svem jeste meha
nicko ponavljanje nacenog, da se jezik sto bolje
svikne na ritam n, makar razm i ne pratio
znacenje.
U protivnom, iskljCivo se osloniti na razmijevanje,
znaCi brzo zaboraviti naceno napamet i zamckivati
Cim razm i najmanje odstan, sto se redovito desava
prilikom dgog n.

167

SEDMO PRA VILO

Ne uci novo sure dok staro ne savladas od

pocetka do kraja
Kada naei jedno sre napamet, pogresno da hafiz
odmah zapocne sa cenjem drugog sreta, prije nego
sto vec naceno potpnosti savlada i d kadar da ga
tecno proei od pocetka do kraja, ne osjecajci nikakv
tegob na jezik ni napor m da se prisjeti redoslijeda
ajeta. Hifz mot-a biti kao voda, tecan i lahak tolikoj
mjeri da se bez i najmanjeg zamckivanja, proci cijelo
sre, makar se podsvijesti znacenje ajeta i ne pt-ati
lo, bas kao sto se zna Fatiha napamet, pola dana i
pola nocj, sto , svakako, plod jednog neptestanog po
nav1janja i n.
Odmah treba napomenti da se rijetko koje sre moze
naciti tecno kao Fatiha, ali takav stepen hifza treba biti
neprestana teznja hafiza, sve dok svaka sra napose ne
d dobro i cvrsto nacena, to se moze postici samo
onda kada se svako sre zasebno dobro savlada.

168

OSMO PRAVILO

Stalno preslusavanje naucenog

Nezamislivo da se prilikom hifza hafiz osloni na
sebe samoga, sto znaCi da ga neko drugi mora preslusava
ti, bilo napamet ili gledajuCi u Mushaf, iako praksa
da to bude pred dobrim i jakim hafizom koji hifz moze
sacuvati Cistim i bez pogreske.
Covjek vrlo cesto nauei ajet pogresno, sto ne prim
jecuje cak i onda kada gleda u Mushaf, jer pogled kasni
za jezikom i greska se ne primjecuje.
Zbog toga preslusavanje naein da se greske is
prave i Kur' an tacno nauei.

169

DEVETO PRAVILO

Redovito ucenje
Ucenje Kur' ana napamet razlikuje se od pamcenja
cega drugog, kao naprimjer poezije i proze, jer
Kur' an se \'t"]o b.-zo zaboravlja.
U hadisu koji prenose Buharija i Mus1im, Allahov
Poslanik, s.a.v.s., kaze:
"Tako mi Allaha koji vlada mojom dusom, Kur' an
se brze zaboravlja nego sto deve bjeze iz svojih spona."
Ako hafiz samo na kratko zanemari nauceno, Kur' an
brzo zaboraviti, zato sa r' anom mora zivjeti, nad naucenitn
neprestano bdjeti uz neprekidno ponavljanje, upravo onako
kako to AIJahov Pos]anjk, s.a. v.s., s]jkovjto pikazuje:
"Hafiz Kur'ana kao cuvar sputanih deva: ako nad
njima bdije sacuvace ih, ako ih zanen1ari pobjeci ."
(Buharija i Muslitn)
I drugi hadis naglasava isto: "Neprestano ueite
Kur' an, , tako mi Allaha cijoj vlasti dusa,
r' an se brze gui (iz pamcenja) nego sto deve bjeze
iz svojih sputa." (Buhija i Muslim)
Ovo znaCi da hafiz treba imati svoj dnevni vird, odreden
broj sahifa svaki dan, odnosno da treba minimalno prouCiti
jedan dzuz svakog dana, maksimalno deset dzuzova, na
sto pozorava Allahov Poslanik, s.a.v.s.: "Kur'an ne moze
razumjeti onaj ko ga prouCi za manje od tri dana."
Redovito ucenje i neprestana briga hifzu pomaze
da naceno napamet dze traje, inace, svako zanetnari
vanje prouzokuje sJajenje hifza i zaboravljanje.
ilo

170

DESETO PRAVILO

Treba obratiti posebnu paznju

na medusobno slicne ajete
Kur' anski ajeti su mnogocemu slicni znacenju,
izrazima i kontekstu. naglasava i 23. ajet sure (Ez
Zumer):
Allah objavljuje najljepsi govor, Knjigu slicnu
smislu, cije se pouke ponav(jaju, zbog kojil1jeza podila
zi one koji se Gospodara svoga , kada se sjete n1i
losti Allahove, koze njihove i srca njihova se sn1iruju...
Ako Kur' an sadrzi preko sest hiljada ajeta, onda
bar dvUe hiljade ajeta necemu slicno. slicnost
ponekada tako velika da se poneki ajeti razlikuju samo
u jednom harfu, jednoj, dvije ili vise rijeCi.
Zbog toga hafiz neminovno morati obratiti poseb
nu paznju na medusobno slicne ajete. Cvrstina hifza
bice srazmjerna paznji posvecenoj ajetima koji
medusobno slice jedan drugome .~..!~..:...:;..,
Nije naodmet da se studiozno iscitavaju knjige koje
su posvecene ovoj vrsti ajeta.

171

JEDANAESTO PRA VILO

Iskoristiti zlatne godine za ucenje hifza

Doista Allahova milost ukazana onotne ko iskoristi
zlate godie za u hifza, to jeste prilizno odredeno
od pete do dvadeset trece godie. Ljdska memorija u
ovom periodu izzetno jaka, s to zlatne godine za
apamet. Prije pete godina covjek slabije pamti,
poslije dvadeset trece saga pamcenja slabi, sto se na
domjesta boljim razmijevajem i dljim shvatajem.
Zbog toga zlate godine zivota za n napamet treba
sto mogce vise iskoristiti za n hifza.
U ovom period ljdskog zivota izuzetno brzo se
pamti sporo zaboravlja, za razliku od zrelih godina
zivota, kada se sporije i teze pamti, vrlo brzo zabo
ravlja. Kako to divno kaze poslovica: "Pamcenje mla
dosti kao klesanje kamen, pamcenje starosti
kao pisanje vodi."
Ovo pravilo od posebnog znacaja, i zato ga treba
svako od nas primijeniti na sebi i iskotistiti zlatne go
dine za n Kr'ana napamet, ako vec kasno da
se primijeni na sebi, treba ga primijeniti na sinovima i
kcerima.
U Allaha se pozdavam i samo od Njega pomoc
trazim. Vjecan Allahov salavat i se]am neka s nasem
poslanik Mhammed, njegovoj Cistoj porodici i njeg
ovim plemenitim drugovima.

172

SADRZAJ

PREDGOVOR......................................................................7

PRVO POGLAVLJE ........................................................... 13

vrijednosti ucenja Kur' ana i oih koji ga pamte ............ .13

DRUGO POGLAVLJE ....................................................... 19

predostj ucenja Kur'ana i ucaca

nad drugim djelima i drugim Ijdima .................................. 19

TRECE POGLAVLJE .........................................................21

postivanju ucaca r' ana zabrani

nanosenja im uvrede ............................................................21

CETVRTO POGLAVLJE ...................................................25

ponasanju citelja Kur' ana onoga ko ucj Kur' an ..........25

ponasanju ucenika ...........................................................37

POGLAVLJE ...........................................................43

ponasanju hafiza Kur' ana ............................................... .43

ustrajnom ucenju Kur'ana nocu ......................................50

imperatjvu neprestanog ponavljanja r' ana,

i prjjetjj od zaboravljaja naucenog ..................................53

n ko zaspj ne prouci vjrd ......................................54

SESTO POGLAVLJE .........................................................57

ponasanju prilikom ucenja Ku'ana ................................57

Pohya]no poavljati jedan ajet

zbog razmisljanja njemu ...................................................67

lk prilikom Kr'ana ...................................69

173

Pohvalno grupno uCiti Kur' an, nagradu imaju

i ucaci i slusaoci, dok posebnu nagradu zasluzuje

onaj ko uzrok i ko podstice na takav skup .......................78

naizmjenicnom ucenju Kur' ana .......................................81

g1asnom ucenju Kur'ana ..................................................81

Pohvalo uljepsati glas prilikom ucenja Kur' ana ............85

Pohvalno zatraziti od onoga

ko ima lijep glas da uCi Kur' an ...........................................88

Prilike u kojima nije pozeljno uciti Kur'an ........................ .9 1

malo poznatim, vaznim pitanjima ................................93

Kada se kur' anski tekst upotrejava kao oican govor ......95

nekim dragocjenim propisima

vezanim za ucenje u namazu ...............................................98

sedzde-i tiHivetu ............................................................. ! 05

broju i mjestima sedzdei-tilaveta ................................... 107

Korne sunnet da ucini sedzdu? ...................................... 110

skracivanju sedzde ......................................................... I ll

Kada se cini sedzdei-tilavet ............................................... 113

Kako uCiniti sedzde-i tilavet .............................................. 117

odabranim vremenima za ucenje Kur' ana ..................... 122

propisima vezanim za hatmu Kur' ana ........................... 124

SEDMOPOGLAVLJE ..................................................... 131

Odnos svih ljdi prema r' n ....................................... 131

cenju Kr'ana i h radi lijecenja ........................ 139

OSMO POGLAVLJE ........................................................ 143

ajetima i sretima koje pohvalno uciti

u odredeno vrijeme i odredenim sitacijama .................... 143

Sta treba uciti kod bolesika ............................................. 147

Sta treba uciti kada neko nre .......................................... 148

DEVETO POGLAVLJE ................................................... 149

pisanj i postivanj mshafa ......................................... 149

174

DODATAK ....................................................................... 159

Prvo pravilo: Iskren nijet- ihlas .................................... .162

Drugo pravilo: Ispravan izgovor

harfova prilikom ucenja .................................................... 163

Trece pravilo: Svakodnevno

nauCiti odreden broj ajeta .................................................. 164

Cetvrto pravilo: Ne uCi novo dok

ne usavrsis hifz ajeta koje si danas nauCio ........................ 165

Peto pravilo: Uci uvijek iz istog mushafa ....................... 166

Sesto pravilo: Razumijevanje

Kur'ana olaksava hifz ........................................................ 167

Sedmo pravilo: Ne uCi novo sure

dok staro ne savladas od pocetka do kraja ........................ 168

Osmo pravilo: Stalno preslusavanje naucenog ............... 169

Deveto pravilo: Redovito ucenje ................................... .170

Deseto pravilo: Treba obratiti

posebnu paznju na medusobno slicne ajet ......................... 171

Jedanaesto pravilo: Iskoristiti

zlatne godine za ucenje hifza ............................................ 172

175