RASPRAVE ZH, SV, 17 0991) UDK #08.62-818 Ivor znanatven ad risen: 1681 Nada Vajs FITONIMIJSKA SASTAVNICA U HRVATSKIM PREZIMENIMA U priloga se analizinaju hevatekaprosimena iavedena iz ftonima. Za kor ‘us je szet Lekathpresimena SR Hrvatshe. 1. Onomastika kao znanstvena disciplina koja prougava postanje imena ual (antroponimija)_ te mjesta i drugih lokaliteta (toponimija)_postaji zapravo od pojave historijske i komparativne lingvistike ali kao disciplina rubnog statu ss, “Revolucionarni” pomaci nastali u modernojlingvistici u prvoj poloviei 20. stoljeéa wopée ne zadiru u prowavanje vlasttih imona, Nije se pojavila, a vjero: Jjatno se nose ni pojaviti neka strukturalna ili generativna analiza viastitih ime- ‘na, Osim toga, u djelima opée lingvistike ili u jezikoslovnim opisima pojedinih jezika nema spomena o vlastitim imenima, No ipak, o vlastitim se imenima raspravlja ve6 Gitavo ovo stoljete, ali potica} tome nije doSao od lingvistike, nego fd logike, Ime se javlja kao logicko-filozofski problem!, a sredinom stoljeéa predmetom je i antropolodkih prougavanja” ‘Svaka ta disciplina razmatra vlastito ime iz svoje todno odredene perspek- tive i nije uputno rezultate istragivanja s jednog podrugja prenositi na neko ddrugo, primjerice s logike ik antropologye na lingvistlku. S druge pak strane ne ppostojitotno odredena granica izmedu pojedinih disciplina i ne mozemo odredi- 1i gdje prestajelingvistika a gdje pocinjelogika ili antropologij. 2. Promatra lise kao jeziéna datost, viastito se ime mofe analizirati s et ri razliite razine: 1, grafijeko-pravopisne, 2. fonetsko-fonoloske, 3. morfosin- taktidke i 4, somantithe (koja u novije doba ukljuduje i pragmatiku). Predmet ovoga rada je jedan elemenat semantiske razine: odredeni tip motivacije vlast- tog imena. 1 Lavi Wittgenstein, Trociatus Logico-Philsophicus, 1821; Gottlob Frege, Funktion, Be ‘riff Bedeutung! Panflogische Studien, Gttingen 1962, Logsche Untersuchungen, itis fin 1968 ran. pojrod” Bone logigues et phibeophique, Peis 1971), Berrand Ruse, Tike Meaning of Meaning”, find, wl. 28, 1920, 308-404; An Tnguiry into Meaning and ‘Truth London 140, Logie ind Rnotledge, Beeaye 1901-1960, London 1956 2 Clade Lévi-Strause, La peste souoage, Pris 1902. 2931. VAS, FITONIMSKA SASTAVNICA UU HRVATSIM PREZINENIMA 5. $ obsirom na semantith razinu moramo napomemii da ostavijmo po strani brea. logigko-flocoska pa lingvisticka rgpravijanja 2 teore 0s Tanti! vlastitog imena. 8 jedne stran, ret je, primeric, © teorjama_ koje Arte da vlantto ime nema znaéerja (Mil Dlska ova je tora koja dri da. Jo inn etikata Sj ve znadene scepliuj w_foniche}sbarnoati ("Das go undo Ge- nanntsein”, Marty* i Funke), ili da ime izravno upuéuje na objekt pomotu svoje fonitke datorti (Gandiner’, 8 druge pak strane pests eon po Kojima imona ‘imaju najvide znaéenja zato Sto su najindividualnija (Bréal, Sprensen®), to jest osobnojeime znak koi ima vide znatenja nego jedan jesifaiznak. Tred pak te oretiar! ematraja dau vlasitaimena zoakovi koi’ nemaj ni vise ni manjo snatenja nego ostall anakov i nasioo ih definirati pomotu.konkretaji, des lkriptivnih kriterija (Kurylowiea") itd, Nobile kako bile svakio tin euprtataveni stavova ima svoj i log Tings. wtemeljenost ont onomasitka tera mora ved racana, 4, Od 16. stoljoca dalje, na toritoriju Hirvatske javljaju se imena svetadke ‘motiviranosti kad se umjesto prozimnih narodnih imena (tipa Smitiklas, Ne- ven) potinju upotrebljavati imena koja se sadrlajno odnoge na kult odredenog sveca ili svedevu osobu, zatim se javijaju imena u Kojima se odradavaju povijesni oblici staledke podvojenosti, obigajnog prava, vjerska i nacionalna pripadnost’ U daljem razvoju i nastajanju hrvatskihantroponima semanticka je motivacija gotovo neiserpna, primjerice: Ijudske osobine i avojstva, éovjekove umne i fisié- ke sposobnosti i stanja, zanimanja, rodbinski odnosi, razna vjerovanja (ta st uubrojena i profilaktiska ‘ili zaétitna imena koja pak mogu pokrivati vige razlif tih semantigkih motivacia), svijet u evo) svojej fizidkoj pojavnosti (zemljopisni pojmovi i pojavnosti, vjetrovi, vatra, voda, kovine, mineral, biljke, Zivotinje i njihovi sastavni dijelovi), apatraktni pojmovi duhovne nadgradnje, mitoloska Disa ita? ‘S John Stuart Mil A Sytem of gia Ratizenatve and Inductive, being @ Connected View of ‘he Principles of Boidence ond the Method of Slee Inesigtin, London 1843. 4 Anton Marty, Untrsuchungen sur Grandloging der allgemeinen Grant und Sprachphil- Sophie, Halls «8.1908; O- Funk, Innere Sprachform. Eine Binfuhrangin-&. Marte Spr Chphilsophie, Roichonborg 1824 5 Alan Gardner, The Theory of Proper Names, Oxford 1954 6 Dfchol Brea, Essa de sémanique, Pais 1897; Holgere 8, Sarenses, The meaning of proper ‘names, Copenhagen 1863, 1 Jeray Kmplowice, “La postin Ungultgue du nom propre", Onomastion, Wrolay 1986, 1~ ri BV. Simunové, Naka presimena (porijhlo ~ anatenle ~ ratprostranence) Zagreb 1985, ste, 181 dae 9 Usp. Martie, “O naredim mena i precimenina u Hivata 1 Srba", Rad JAZU BL, 1886, ‘I-14, 8, TB86, 69-154, Valentin Putanr, “Eas ojerifnom mak i onomastici tao antro= enim Hrvatake), Letihpreimena SRI, Zagres 116, Predgovor at, VAR. 294-RASPRAVE 28, 8V. 1799) ‘Svaku tu semantishu sferu ljudskog fivota_moglo bi se kroz hrvatsku an- troponimiju posebno razmatrati i usporediti je s antroponimijama drugih ev- ropekih naroda a to bi nam motida dalo odgovor zasto bai jedna of navedenih maotivacia. 5. U ovom émo prilogu razmotriti prezimena potvrdena na teritoriju Hvatske po popisu iz 1948", temeljena na nazivima biljaka (Gitonimima). U kkorpus nisu ula prezimena koja su nastala po nazivima iz botanitke termino- logge, to jast nazivi koji se odnose na sastavne dijelove biljke, primjerice list, cuije, Klas, amo, grozd, korijen", granje (alogl. fraska') itd, a kojih je bro} Medutim, botanigki termin tm, jako oznaéava dio bijke, wzeli smo u obzit jer je naziv 2a odredene vrste (tn = Paliurus aculeatus, Prunus spinosa; kore- nje = Daucus carota"), a u razliitim svezama, kao tr kiselibijeliimekifern.., dio naziva. za desetke vrsta biljaka. S druge pak strane, nazivi kao draé, Zito, salata, trava, rua, gljiva mogu biti hiperonimski nazivi 2a odreteni tip bilike (ealata, gljiva), a osim toga mogu cznatavati jednu ill vise sta (draé = Pai urus aculeatus, Zito = Triticum vulgare, Secale cereale, Panicum millaceum), pai porodicu (trave = Gramineae, ruée = Rosaceae). ‘Imena, odnosno prezimena nastala od fitonima, jednako kao i fitotoponi- ril® vezana su motivacijski na neki nagin ua tlo, pa se u jednoj kategorialno} podjeli ova imena mogu svrstavati uw imena podrijetia, dok imenaiprezimena nastala prema nazivima za Zivotinj'®svojim postanjem mogu vlazitiu katego- riju nadimaka koji su uglavnom hipokoristci ili eufemizmi znatnog afoktivnog naboja ii su pak imena profilaktigkog smisla”. 10 ebaikprsinna, Itt oan, Zagred 1978 11. phirainom obi, kormyjeomaéava “mrs (Daucus carat), no takay ie ne karaters. 12V. AR 60; Skok 2.24 Bela 1181; up, preaine Pasta potwrdenow Dubrovai (usp. ste ‘nipoterdu ea Dubromne a. 1283, Galeri de Frascare de arvl, "Spat dubrovake kance: Inve" Bling, JAA 1984, de. 1202. 18 Usp. List, Zo, Zrus, Zris., Grezdan, Orosdanis,Oradeh, Grontenovit.., Klas, Kast, sini, Coes, Cojtan, Cote, Cufjettanin, Koren, Kerjento, Boren. i 1M. Sule, Jugolaconeh?imend bias. 415,160 15 Flora | vogstacla.optento proetaiah edn of vatnih extagen. toponinii optenito (usp. N. Va, "0 fone) asetawnit w toponimi” Vor jugslovenehaOnomasticha onfirentin Skopje 1980, 47-52, peso donoa | relevastna bibingrae; Ch. Beylon ~ P. Fabre, Les noms de lew ede personnes Pars 1982, st 2341 4). 16 Usp. Francia Gouri, “Nom Wanimase dans Vanthroponymie betonte*, Revue intemati nate dionomastiqu, 1972, 268-216 1 Usp. Ch, Baylon ~ P. Fabre, Les noms de leu de personnes, st 210-220, 295IN VAIS, PITONIMUSKA SASTAVNICA U HRVATSICIM PREZIENTMA, 6. Daklo, u nafem je korpusu gotvrdeno oko 700 prezimena koja predatav- \iaju neizvedene i fzvedene likove iz apetativa koji se odnose na 90-ak bilinih vrstal®, Za mnoga prezimena ovije, dakako, ne biemo mogli meritorno ulaziti u to Sto je prvotna motivacija a sto sekundarna", to jest uglavnom rezultat parct- rologkih djelovanja. Da bi dois bila rij 0 seleundarnoj motivacj,moraju oba elementa (semantizma) biti prisutna —u danoj sredinj, Primjerice, dok bi se za sinkrono tumagonjo toponima Bork (dio grada Koréule™) mogli uzeti w ob ziribor “Pinus” ital, Borgo “grad”, jer bor sa semantizmom “pinus” postoji w toj sredini, naprotiv, oponim Malinska ne mote se tumaéiti pomoéu fitonima rmatina, jer se tome odmah suprotstavjalingvisticka geografija koja pokazuje dia tog somantizma 2a tu formu u tom regionu nema, pa jo tumadenje pomoés ‘matina “Rubus idaeus", zapravo pucka etimologi, te tako zakliuéuje éovjek koji je stranae u tj sredini, Naime juni otogani imaju rij bor u svakodnevnoj uuporabi, dok sjoverni Gakavcirijoé malin(a) u anagenju “Rubus idacus” jednos- tavno ne poznaju, veé mote dodiu obsir samo malin “malin bog migracije stanovnistva, presimena no mogu biti na ist nagin vozana ust tla kao toponimi, pa ovdje nlkako ne vrjade dvrst krterii Lingyistighe goo- srafije. BaS zhog toga prezimena se ne mogu istradivati i tumaéiti poledinaéno, voé na ulupnosti grado, paso tok na tomelju njezine razmjestonost i dijalokat. skih obilegjagovora mogu donceti pertinentni zakijusci o podrijethe ovog ii conog pregimena (io njegovu etimoloskom i geografskom podrijetli). 7, Kojo au tobillke koje eu poslutile kao poticaj da se njihovi nazivi upot Jebe za imenovanje ljudi (mena > prezimena)? To su: = drvese = grmije ~ sumuniklo bile (1. Yekuvile, 2. kurey, 8. evijece) — kulturno bilje (1. voée, 2. povrée, 3. ratarske i industrijske bile) ~ gljive i ostalo bilje. 8. Za svaku navedenu skupinu pokuiat demo okvirno: 4) nabrojtifitonime iz kajih su nastala prezimena i njthovu frekvenciju; TS Govormo w okvirnim brojevima opresimenimaivstama bia jor, kao dt emo viet, mo {mse formalno preklapnia ath oenovs, al rashtogpostaja samantismse, pj nemo (Stunjekdacidirann dred porjelo presimena. Prinjerice presimens Buca, Buca, Buea, Bucanoc ne motemo ret da su nastala prem Lafkavskom nasivubuca = Gundeos (Cuear- ‘ta pepo) id bun = eda pts” alae. oon > tal boc Skok 1 17 boca 19 Usp. P. Bee, "Formation secondaire et motivation dans qualques noms d'animaus en gascon LR 2,186, 20 REW 1407 296[RASPRAVE ZH, sv. 17199) ») ukazati na zastupljenost tako tvorenih prezimena i njihovu geografsku distribuciju, te na zastupljenosttih istih fitonima w osobnim imenima i topo- nina ©) ukazati na tvorbu prezimena (glede aloglotskih clemenata i razigitih formanata koji su uvjetovani djalekatnim Sarenilom na teritoriju Hrvatske)" 9. Od drveta javijaju se sliedeti fitonimi i njihovi aloglotski parnjaci® breaa (<40), urba (<40), cer (<20), topol{a) (<20), lipa (<20), grab (<10), dub (<10), hrast (<10), jasor (<10), oliva (<10)// maslina (<1), smreka® (< 10), ostanj (<10), bor (<8), Ken (<5), jela (<5), jablan (<5), palma (<8), brest (<1), jella (<1), dubae (D, tiga (). 8.1. Svi ovi fitonimi koji oznaéuju kontinentalno i malim dijelom medite- ransko drveée (palma, maslina) pokazuju znatnu zastupljenost i u toponimiji? 9.2. Sto se tite zastuplienosti tih fitonima u osobnim imenima, ona je velo slaba (i to ponajvige u Zenskim imenima (Javor/ka, Jela, Oliverla, Palma”, ‘Maslina), dok je, naprotiv, u povijesnom razdabliu take motiviranih imena bilo znatno vise: Hrastimir, Vrban, Breza isl 9.3. Vetina izvedenih prezimena glede formanata upuéivat ée na etnignost, pa tak i kad jo rijeéo onim sufiksim a koji obiéno izrazavaju partronimignost (Covaci-evac, “inac). U nasem sluéaju, prezimena kao Brezovae/Brezovec, Vrbi- naciVrbinec, Lipovee, itd, prije 6e upucivati na etnidki sadriaj: “Govjek iz..”, ne- {go na descondenciju: “sin od..". 9.4. Prezimena nastala izravno od fitonima, to ingvistiki predstavlja ka- togoriialni prijelaz apelativ (fitonim) > osobno ine (prezimel, kod oznaka 2a Opanéar), no mote upuéivati i na etniénost: Brezar, Brizar, Bre zarié, Cerar, Hrastar, Klenar, Klenovar, Palmar, Smrekar, Smrkar, Kos- tanjear. 10. U skupini grmlje javijaju so sljedeée_biljke, odnosno fitonimi: Cornus mas (drijen, drin <20), Crataegus (glog <10), Myrtus communis (mirta, mréa <10), Viburnum lantana (kalin <10), Sambucus nigra (bazga <5), Zizyphus ju- juba (Zitula, Zusola <5), Rosa canina (Gipak <5), Taxus baccata (tisa). 10.1, Fitonimi koji oznaéuju razlitite grmove veéinom su kontinentalnog tipa, osim mire i zigule (karaktoristiéne 2a mediteransko podneblje), i evi st znatno zastuplieni u toponimiji®. 10.1.1. Opozicija kontinentalna nasuprot mediteranske zastuplienosti jaka odrazava se i u zastuplienosti u prezimenima ia tih osnova, Prezimena ful Cimotski), Zuzul, Zuzzolich, Zuzulié (Rijeka) potjeéu iz dalmatinskih li- kkova koji reflektiraju tal. giuggiolo, a taj oblik pokazuje znatne varijante uzdud istodne i zapadne jadranske obale (cizola, Ztula, Zuzula, kalabe. dinzula, itd). Izvor fitonima je gré. Elupou “Brustbeerbaum, giuggiolo”, 10.1.2. Prezimena Mréelié, Mréela, Mréevié, Mréica, Mréié s obzirom na podrutje zastupljenosti (od Rijeke do Koréule) mogia bi potjecati od likova ‘mréa, maréela koji su dalm. leksigki refleksi od lat, myrta (* myrtea, * myrticel- 1a)", no ne mote se ni iskljuditi worba od esnove mrk®? 10.2. Naziv romanskog podrijetla sambak (i sanbak)" koji je aloglotski parnjak slavenskim nazivima za bazgu (Sambucus nigra) nalaai se U preziments ‘Sambunjak™ (zadarsko podruéje). Sveclav. i praalay. buses! (1s prosirenim oxnovama Bad— fy hasnijein, beg) nalazi se u slavonskim fitonimima i iz njih izvedenim prezimenima: 8 > a, ¢ ubaza, baadov, bazga, baztha, bezeg i prezimenima Bazika, Bazikié, Bezek, Be di, Bezdek; 8» = 0. bz0va, u kajkavskom prezimenu Baik”. ; s umetanjem 129 Usp Drenooe, Drenavo, Drnwo, Drnewe, Drenovas,Glogov, Gogooae, Glogoenet, Glo ica, Mréewae,Kelincih, Katinovien, Spo, Sipuih 80.6. Robi, Lexicon Grasanicum 16%; v Sok 1221 ving, SLY, Stok 2474s. v met BR, Siok 2467s. mebowt 88 od at. samducue REW 751; Sule 7 834 na sje matomo dopustti i lavedenjod lt. SABULUM > salbun “plesk 85 V, Skok 119s, . bas, 8 Usp. {toponin Brock (akedoni. ST U ovom se presimens ne mote iui ni onomatopeiia oeova koja jew hajkavoom gel ket “fakat?" i wmenel ealjta “sree”. Skok , 1650, Beale A 1201 2991. Vais, FITONIMIJSKA SASTAVNICA U HRVATSIIM PREZIMENIMA samoglasnia -o-, -u-, wsamogiasnigiu skupinu bz- u bozo, buzika i prezime- ima Bozae, Rozak, Bozié, Bozikovié, Buzga, Buzgo, Buzgou. 10.3. Fitonimi ove skupine uglavnom se ne_pojavijuju u osobnim imenima, sim um. i. imenima Drijenkola, Drenistav(a) i 2, imenu Mirta. Prezimena nastala izravno i fitonima ove skupine pokazuju zastupljenost svih biljaka: Dren, Glog, Sip(ak), Bazike, Mirte, Kalin(a) 10.4. Prijevoj drm" (< aveslav. i praslav. dréw) saguvan. je w presiment- sna Drnas, Denasin, Dinasina, Drnazin, Drnetié, Drne8, Drnig, Drnovae, Drno- Sek, Dmoviek. Osim toga znano je da su Slaveni drijenu (Cornus mas) pridavali kultno maéenje™ 10.5. Prezimena iz ove skupine (osim onih izvodenih iz fitonima mirta i i- Zola) uglaynom su zastupliona u srediznjoj Hrvatskoj i Slavoniji, Na obalnom potezu javljaju se prezimena s dijalekatnim varijantama osnove: ikavsko drin: Drinkovi€. 10.6. Sto s tte formanata nema znatne razike od presimena navedenth shupini “ave hipokoristitni suiksi: Drenis, Drinié, Drentig, Drenek, Drenéek, Glogié, Kalinig, Sipek, Sipe, Sipie ~ slotenisufsis Drencevie, Drenkovié, Drinkovié, Drinié, Drinovae, Cle. seas Clogs,“ Gtgoits, Glogoteh, Kain Katnvte ‘Sipkie®, iphovié, Teovee; Drinski, Glogothi, Glogovshi, Kalinski LL. U skupini koju smo uvjetno nazval ovati 1. ekovito bilje 2. korov. 8. evijete U-stvarnosti, dakako, izmodu tih podgrupa ne. mote biti ostrih granica jer i cevijet i korov mogu biti rabljoni ljokovite svrho, kao &to i jekovita biljka i ko- ov mogu imati funkeiju ukrasnog evijeta. samoniklo bilje, mozemo razli- 11.1. Od Kjekovitog bilja.u prezimenima nalazimo ove fitonime': kopriva (£15) Urticn; dafran/zafran, Zofraniafranidzafran (<15) Crocus sativus; smi- BB V. Skok 1436 «.v. dijn. 130 Otale {put ste: zdrav kao dronfovina renova sx; ev ko dron(ovng), wep J- Mate ‘Frasolhi ent hrotshoge i erpahogjeihaZagreb 1882 103. 40 Ne mode se pourdano wri dab Spt, Siph,Sipkoos wi evadenl isp, pak (nanviza ‘Panica Granstum i Roe canine) jer ef ornova hij a alas a fp an matenjom "tr, 8 ak” dom, o ibe. (V Sho 8950p. 441 U zagradiu Sonim naveet Gamo hao i dosadsokvin bro presimana (<.), bog vite r+ 300[RASPRAVE ZH, 8V. 17099) Yelemilje (<5) Antenaria dioica; bositiak (<5) Ocymum basilicum, kumin (4) Carum carvi; mazuran(a) (4) Origanum majorana; Sparog(a) (3) Asparagus officinalis; irputnc (8) Plantago; melisafmitisa. (@) Melissa officinalis; kaloper 2) Balsamita. major; papratipraprat Aspidium, Polypodium, Ceterach; paprica Aspienium, Thymus); hacun (Colchicum); pegan (Peganum harmala), drimo. vac (Galanthus nivalis, Leueajum aestivum), ruzmarin (Rosmarinum), Surlin (Caspelia bursa pastors). 11.1.1. U oschnim imenima ne postoji znatna zastupljenost ovih fitonima, Gini se da sa jedino zastuplieni fitonimi smilie i bositjak: Smiljan(a), Smilj- hola, Bositjkola, isvi se, ali u Zonskom liku javljju i kao prezimena. 11.1.2. Neizvedena prezimens u ovej su skupini: Kopriva, Safran, Zofran, Safran, Kumin, Trputac, Trputee, Koloper, Poprica, Drimovae, Bosiljak, Milt 4a, Milisa, Mazurana, Pegan. 11.1.3. U ovoj skupini takoder nalazimo bije koje je karakteristiéno 2a me- dliteransko ili Kontinentalno podneblje, to se u osnovnim crtama odrazava iu prezimenima stih podrugja. 11.14, Na obalnom potezu potvrdena su prezimena Sparofié, Sparati¢ (rk, Rijeka) i Sparodié (Rijeka) So je prema sparoga (< tal. < gré)* 11.1.5. Prezimena Maguran (Lika), Mazuranié (Hav. primorje), Mazurana (Goréula) zasnivaju se na fitonimu mazuran(a)" 11.16. Prezime Pegan (Labin, Rijeka) nastalo_jo od istoimenog naziva 2a, vrstu rate, romanskog podrijetla; v. Vinja, Goditnjak IV,2, ANUBIH 1966, 93-102, str. 100. 11.1.7. Dalmatinska prezimena Milisa (Split, Sibenik), Milisi¢ (Split, Za- dar, Koréula), Milisa (Primodten, Rijcka) izvedena su od romanskog naziva mitisa, miliga < ge. uéhova", no ne mote se sasvim ni iskljuiti slavensku cosnovt mil “carus”, koja se javlia kao veoma éesti prvi ili drugi elemenat.jo8 ‘upraslavenskoj antroponimif. 11.1.8, Prezime Surlina (Rab), kao i neizvedeno Surlin (Imotski, Hvar), verojatno izravno, u antroponimnjskoj funkeii nastavijaju, fitonim durlin naziv 2a Capselia bursa pastoris, kojojetimologije ne znamo, no valja dopustiti i moguénost izvodenja iz apelativa durla “pastirska svirala”,'perzijskog podrije- tia’, ‘oikoet pobihnaziva radi potpuneientifkacenavedimo i eutavni nase. 42.V, Siok 3.309». y. eparog: REW 707 4$5-V. Skok 2346 8. .magurens; REW 395, SA geay 45 V. Vina oe, 100 47 Baek 40, 48 V. Skok 3,665 zurma, 301[N. VAIS, FITONIMUISKA SASTAVNICA U HRVATSKIM PREZIMENIMA 11.1.9, Od kontinentalnog bilia navige je presimena izvedeno iz Sitonima opriva, a medu.takvim prezimonima najvige jo nosilaca s prezimenom Kopriv- jak, uglavnom w srediinjoj Hirvatsko 1.1.10. Sto 20 tige tvorbejavljajs so uglavnom isti formanti kao i kod prot- hhodnihskupina, dodani: ‘) antroponimngj osnovi (osebnom iment ii nadimku): Koprivie, Koprivec, Koprivice, Koprivnié, Koprionik, Koprivéevié, Smilja- novig, Bosljéig, Bosiljvié, Zafranovie, Zafranis, Safranovis, Safranjevit, Sa- franié, Sofranck, Zofaranié, Papratovié, Keloperouie, Rusmarinovié, Kuminee. 'b toponiminoj osnov, pa prezimena nose etnigko zna&enje: Smiljanié, Smi- Vanee, Cmiljanié, Koprivenaclec, Koprivéanee, Koprivsek, Bosiljevac. 11.1.1. Zanimljivo je napomenuti da seu prezimenima, u kojima je osno- va naziv za Crocus sativus, odrazava.razlitito posredstvo zahvaljujuél kajem je taj fitonim arapskog podrijetla, bio pretziman. Oblici sa s- (Safran) predstavla- {ju knjievno prousimanje naziva, a to jo i najveci_ bro} prozimena u srediénjo} Hrvatskoj (osim ves spomenutih, jo8 i Safranko, Safranj, Safranjho); oblic sa c= (ij.2-),& 1d upuéuje na taljansko posrodstvo (Zafran, Zafarano, Zafora nié, Zafranovie Zefran, Cafranko, Cafrun, Déofran), a obicisaz- govore 0 njo- aékor posrednistv Zafranié, Zofran, Zafaranié) 11.2, Od korova‘, u prezimenima su zastupljeni ovi fitonimi: trn (<2), hi. peronim za bodlikavo bilje i naziv za Paliurus aculeatusi Prunus spinosa; draz (<5), naziv 2a Paliurus aculeatus, a u svezama i kao izvedenica naziv za druge vrste; éifak (<6), Xanthium spinosum, lopuh, lapwh, lepuh, lopuk (<6), Lap- a; sijerak, sirak (<8), Sorghum vulgare; kukolj (5), Agrostemma githago; ro 4g02 (8), Typha latifolia; loboda, Chenipodium, troskot; Chenipodium aviculare. LL2.1. Navedeni se fitonimi ne pojavijyju_ u osobnim imenima (ili barem nije uobiajeno), dok su u toponimji znatno zastupljeni®™, 11.2.2. Neiavedena prezimena potvrdena su, obzirom na sve navedone fito- anime: Draé, Draéa, Rogoz, Tra, Trina, Lapuh, Lopuk, Kukolj, Sirak, Sjerak, Citak, Loboda, Trosk 11.2.8. Najveéi se broj prezimona tomelji na osnovi trn, trina: Trnéié, Tmak, Traka, Trainié, Trar, Tratevié, Trainovié, Tmovaciee, Trnavee, ‘Tmki, i oni su zastuplieni u sredisnjoj Hrvatskoj, dok su prezimena Dorn", Dorner, Dornik, 2bog njemackog jeziénog utjecaja zastupliona u Slavonij, a prezimena Spina", Spinzie, Spinelli, abog taijanskog jeaiénog utjecaja u Rijeci, Lofinju i Zadru, “49 Usp, Tustrovana horovska flora Jugostaoi, Matica srpska, Novi Sad 1978, 50 Usps Rogoano,Rogoancn, Tnocate, rave, Tre, Serkoving, Drageoic, Drake, Lapua, 51 Njom. Dora u prasredeta joan ovelay 52 Tal, epina “ten, DEI S692 Skok 3504s. v.tm, 302RASPRAVE ZH, 8.17 0991) 11.2.4, Za utvrdivanje prozimena fitonimskog postanja potrebno je pored ‘uporabnog podruéja fitonima poznavati i njegovu apelativnw ‘vrijednost, tj, ot- rmologiju. Tako je Skok u poznatom dubrovatkom prezimenu Sorkodevié s pra ‘yom vidio antroponimsku iavedenicu od primitivnoga Sorgo (prezimo. koje je, kkao i prezime Sorgié s hrvatskim hipokoristitkim sufiksom i danas Ziv) Tal janski (jj. mletacka i emiliska realizacija) lik sorgo, koji oznagava “arapski tak”, potjege iz vulg, latinskoga * suricum (se. granum) j. (grano di) suria = Syria®. Na nasem podrudju, a iz hrv. refleksa sirah, sjerak, isto etimologije, Potjetu prezimena Sirakouié,Siradié, Sjerak, Sjerkovié, Sergovis 11.2.5. Ostala prezimena iz ove grupe, zastupljena uglavnom u sredisnjoj Hivatskoj, josu: Rogozinec, Rogoznica, Lepusié, Lopusié, Lopusanshi, Citho, Citha, Citkovie, Kukolja, Kukolian, Kukoljek 11.3. Od evijeca, u prezimenima se pojavliuju ovifitonimi: nuda, roza, roa (240), fijola, vijola | Yubica (<5), halos, kolod (5), iris (3), neven (2), narcis 2), garoful (2), trandofil, jaglae, jorgovan. 11.2.1. $vi se ovi fitonimi javijaju kao muta, ali dese kao Zenska vlastita imena: Neven, Nevenka, Rusa, Ljubica™, Ljiljana, Iris, Trandafil(a), of kojih dva potonja imena nisu pucke antroponimne kreacije. 11.3.2, Neizvedene fitonime nalazimo u ovim prezimenima: Rufo, Rots, Rose, Naréizo, Neven, Ljubica, Fijola, Vifola, Kalo8, Kolos, Iris, Ljiljan, Ga. rofolo. 11.5.3. Najveti broj prezimena javija ss fitonimom rsa (Rosa) < lat. ro- ea, Razlititi ikovi naziva za rau govore o jeziénim ostacima ijezicima posre- Gnicima, &to se odrazava iu prezimenima, Naziv ruda govori o talijanskom posrednistvu, Prezime Rudié ima veoma velik broj nositelja. Najiée ih se javlja uIstri, Rijeei, Gorskom kotaru, a nesto i ws srediinjoj Hirvatskoj. Ostala eu prosimena: Rudab, Ruganié, Rugar, Rusch, Rusiie, Ruscha, ‘Njemaéki utjecaj odradava sew nazivu roza i kajkavskom liku roa: Rozac, Rotanek, Roianit, Rotié, Rotelié, Rozman, Rozmajer, Rozmanié, Rozner, ta- utolosko prezime Rozncvet, i neprilagodena njematka slozena prezimena: Ro- senbaum, Rosenberg, Rosenfeld, Rosenkraus, Rosenzweig, itd 11.3.4, Prozimena Garofolo (Rijeka), Gorofulié (Split, Braé, Sibenik), od fal, (let, garofolo “karanfil”, javljaju se na podrudju talijanskog jeziénog lutjecaja, kao i prezimena Violié,'Vijolié (Dubrovnik, Koréula), Vijola (stra), 58 5282 = v aera ‘54 Zadistribacu tal. lonina Ps Asiecher, HP 65,1040, 484-441 [55 Ime Liubiow (de Bosna) ancl, nalasimo w MITRagipeava 918, 56 V. Shak $174, © ran 51 V. Bowro 300 303,1N. VAIS, FITONIMISKA SASTAVNICA U HRVATSKIM PREZIMENTA nnastala prema tal. (lat) viola, U Kontinentalnom podrugju (uglavnom kajkav- sko jezigno podrugje) koje je pod njemaékim utjecajom, nalazimo prezimena Fi- ola, Fijola, Fiolié Fyolié’ < fiola, njem. Veilchen™, Hrvatski naziv za istu bik Gubica nismo wzeli u obsir u izvedenim prezimenima (kao Ljubidié isl), jer je u pitanju drugi semanticki poticaj iz osnove {jub-/-iub. 11.3.5, Potvrdena su jo8 prezimena: Kalost, Kalotié, Kolosié < halos, kolos “evijot iz Oxjonta™4, Nevendlié < neven®, Ijilja, jijanit < Yiljan), sto jo ‘udena posudenica preko njem. Lilie < lat. tilium®! 11.3.6, Kako se w naem korpusu nalaze samo dva_ éoyjeka s prezimenom ‘Trandofilovié (Brinje) i Trandifilovié (Vinkovei), najyjerojatnije su oni dos iz zapadne Srhije gdje se tim nazivom redovito oznaéava Althaea rosea i jo8 éesée Rosa sp Ivor j oigledno w biz (| novogr) tpravtépeiln = “tidesetolista’, a danas “rua” 11.3.7. Za prezimena Perun, Perunski vjerojatnija je direktna motivacija: (bog) Perun, dok se za prezime Perunicié moze protpostaviti izvodenje iz fitoni ma perunika. Za prezimena Durdevié, Durdi¢ itd. vjorojatnije je da su moti ana viastitim imenom izvedenim iz sanktorema sv. Juraj (Georgius), a ne fitonimom durdica. Drugim rijegima, ne motemo pretpostaviti da je put bio, primjerice, “ime” Durad ~ billka “durdiea” Convallaria majalis - “prezime” Durdinovié.., veé su dva odvojena puta: “sanktorem” ~ “bilfka” i “sanktorem” + “prezime”, Isto vrijedi i 2a presimena Margaretié, Margariti¢ itd. koja su iavodena od sanktorema sv, Margareto, a ne od bike margareta (Bellis peren- ili za prezimena Ieandié, Iuanéovi, itd, od sv. Ivan, a ne biljke ivanyjéica 11.8.8, Prezime Jorgovanovié (ajar. Flieder) primer je tipiénog pohrvaéi- ‘vanja stranih prezimena, kojo jo nadasve desto w 19. stoljecu®, 12, U najbrojnijoj skupini kulturnth biljaka razlikujemo nekoliko cjlina: 1, voée (opéenito) 2.povrée 8. ratarsko i industrijsko bilje 12.1, 04 voéa zastupljeni su fitonimi: orth, oreh, orihfnugata (<30), loze (<20), kruska, rusha, hrudea (<20), sjiva, sliva (<18),visnja (<10), tre (<5), mushat (<5), tresnja, Sreénja, krika (<5), jagoda | fragola (<6), jabuke (<5), BEV. Skok 8696, v vot 50 V. ok 222 v. alo 10 aveslaw i praia. oenove; ¥. Skok 3.476. v. vont. U presinenu Nevendié og Dis pet- fostait Loonova neo Ge nent, navn), agpravjono eimologje CV. Bera 2.2211 Skok Bilbo. v-negesal talent augmontatirse-damunutivl suis end + 61 V, Seok 2.302 62 Skok 2490s, v. transi, 63 V, P, Sinovie, Nat presimena, te. 258, 304[RASPRAVE ZH, SV. 171991) dinja (<5), malina (<6), jabuka (<5), naranéa / aranza (<5), badem, bajam | ‘mindola, mandola (A), smokva (A), ogresta, jegrist (8), kupina (2), boroviea (2), dinja/ pipun (2), amuta (2), armelin (2), ladonja (1). 12.1.1. Zastupljonost je ov ftonima u osobnim imenima, nadasvo Zonshi- ma, znatna: Kupina, Badem(a), Naranéaldéa, Malina, Dunja, Alma, Jagoda™, Treinja, Viénja, Loza(n). Stoga j i velik broj prezimena metronimitkog. posta. nja: Jagodie, Dunjie, Dunjevie, Narandié, Malinae, Kupinié, Viénjié. U toponinifi su zastuplent gotovo evi fitonimi™® 12.1.2. Prezimena s fitonimskom osnovom koja. oznaduje voée, ragirena su po éitavoj Hirvatskoj, ali su veGinom regionalizirana obzirom na razliite dijale- keatne realizacije iste osnove ili obzirom na aloglotske likove karakteristiéne 2a Jkrajeve s odredenim stranim jeziénim utjecajem. 12.1.8. Inravni prijelaz fitonim + prezime nalazimo za gotovo sve fitonime: Orak, Oras, SYiva, Sliva, Hruska, Kruska, Rusko, Mushat, Tre, Jogoda, Du- nj, Kupina, Borovice, Jabuka, Jaboka, Malina, Naranéa, Naranda, Ogresta, Amula, Armelin, Ladogna. 12.1.4, Nesto vide aloglotskih osnova pruéaju nam prezimena Mindulié, Mindoljevie, Mandolié i Bajami¢ kod kojih vidimo razlifitost_ putova kojim su fitonimi prodiraliu hrvatski: dalmatski (mindula sliva Prunus domestica): Slivak, Stivar, Stivarié, Slivo; kajitevni lik thiva: Stivar, Syivae, SYjivari, Shjvce, Sylvie, Syivo™, 12.1.17. Preostalo jo da jo’ spomenemo presimena koja su invedona iz fito- nima koji osnaduju nee visto uobigajenog, ali cjenjenog voéa: Vidnjar, Visnja- 16, Visnjevae, Vidnjevis, Viiniea, Visnjovie, Vinan; vJabuear, Jobuéanin; Matinac, Matinee; Smokvine, Smokavis, Smokovit; Kupinig, Kupinski; Boro- vidke; Dunjak, Dunjevis, Dunyté, Dunit. 12.1.18. I hiperonimskih naziva za Vitis vinifera Joza itr nastala su bro na pretimena radirena po cjelej Hrvatskoj: Lozan, Lazo, Lozanié, Lozani, Lo- zanov, Lozonkovié, Loztea, Losié, Lozina, Lozinjah, Lozovina, Lovie” ita ‘rea, Trelis, Tran, 12.2, Od povréa zastupljeni su aljededftonimi: ren (<20), grah | fozol, batul, paulj (<20), biber | papar, paper, piper (<15), grasah (<5), repa (<5), kupusihapus (<6), ugorak, ougorak, ogurek | kumar (<5), kapula (<5), - ‘mrkva (A), perdin, petrusin (<4), salata (8), Cesnjfak (2), dié (2), paprika, havo- 40, paradajz, praz, buéa™. 12.2.1, Sto so tide zastuplienosti fitonima, koji ornadavaju povrse, u oso nim imenima, mozemo ustvrditi da ih nema, Gotovo jo ista situacja iu toponimiji (uz neke iznimke za grah, kupus®? i nneke dvajbene toponime kao Luvkavac, Luéno® 12.2.2. Prijelaz fitonim + prozime zastupljen je 2a gotovo ave te ftonime: Hren, Grah, Fazol, Biber, Papar, Piper, Poper, Griiak, Grasek, Kumar, Repa, Kopus, Mrkva, Kopulica, Pergin, Petrusin, Salata, Cednjak, Cié, Paprika. 12.2.2. Aloglateka xa canove nalaze 1 brojnim prezimenima, 12.2.3.1. U izvornojtalijanskoj grafji, prezime Cavoli (Zadar) temelfi se na nazivu za “eyjotaéu”, Brassica oleracea var. botrytis, koja se u Dalmaciji naziva ikavol(o), Ravolin™ < tal. eavolo™. ‘7 Prema. heraldic i drugo imo horSulanseobitei Amer, Pirsoui mole a powtsal 4 x ‘eksom od iat. PIRUM (REW 6524), er au gb inal Krad, 18 Usp. Skok 8405s. Aa. 2 er, Pipes dala, ni poets se ata nonin ih, pa ian tran 80 Ova jo ill amo narnatena ali bx rade; brezlotene v bij 17, 81 Grahovo, Grahovas, it 2 Kupurine. 83 Objatnjonle, vn, us presimena ievedena od hapa, 184 Simonove BR 78 6 DEL a3 307'N.VAIS, ITONIMMSKA SASTAVNICA U HRVATSICM PREZIMENIMA, 12.2.3.2, Prezimena Cie (Split, Dubrovnik), Ciderié (Split) izvode se iz na- siya sa “olanutak", Cicer arietinum, koi seu Dalmacjinaziva 4 < talc 12.2.8, Btimologja je nadasve vaina u slufajupresimena (Laurenciue Mathei de) Prase, to se spominje 7. srpnja 1283. u dubrovackoj kancelarii"’ Podrudjo upotrebe iskljucuje_svako tumaéenje pomoéu slavensko osnove i upu- Guje na fitonim praz, pras, Allium porrum®, ij. “poriluk", sto je ofigledni grec zam apéooy koji je 8 istom vrijednoscu rasprestranjon po Balkanw i u juin} alii" 12.2.3.4, Prezimena Perkin, Pergineo, Perginovié i Petrusin odradavaju ra- ‘lik w prilagodbi kontinentalnih (persin i var.)i dalmatinskih (petrusin i var.) naziva 2a Petroselinum sativum iste etimologije, lat. petroselinum < grt. erpootvoy™, 12.2.3.6, Prezimena Kapulica, Kopuli, Kopulin, Kopulike nastala su od naziva kapula (Allium cepa, 2a Dalmaciju), koji predstavija tipiéni dalmatski refleks < lat, cepulla < cepa*!, dok kontinentalni naziv lide nismo uzeli uw obzir jer je, kako u toponimiji tako i w pretimenima, vrlo tesko tvrditi da li su ova iavedena iz fitonima ili iz viastitog imena bibliskog postanja Like, ili pak iz praslav. pridjeva lukav, Sto je prvotno matilo “savinut” > (ak “arcus"™®. 12.2.3.6. Prezimena Vugorek, Vugrek, Vugrat, Vugorsek i Ogurek temelje se na hrvatskim kajkavekim nazivima ugorak, s protezom vugorek i s metate- zom samoglasnika ogurek za “krastavac", Cucumis sativus, nodovolino obja- Snjene etimologije"’. Isto se povrée javlja i u sinonimnom nazivu kumar Ghukumar), w Dalmacii, u prezimenima Kumar, Kumarié. Prezimena koja bi ‘mogla potjecati od knjiZevnog lika rastavac (prezime potwrdeno u neizvede- ‘nom lik) nismo uvrstlijer su moguéa preklapanja s osnovom krasta “crusta” iz koje je iaveden i sim naziv krastavac™*. 12.2.8.7. Svu raznolikost prodiranja tudiea nal javik vidio iu raaliitim realizacijama fitonima jednog te istog etimona (lat. phascolus < gré.)® za Pha- seolus vulgaris: mletasho posrednistvo u Dalmaciji ~ fagol; ph > p u padul (Is WS V.Skak 12494. v, cacaion BT hag, ioprava 1108, 8 Za ove potrde wp. Sionovie BR ot. 21. 89 Za dotalnj podathe v. Robin, Leroon grasanicum 422, M. Vasmer, Die Grechsche Lehrer in Sero-Kroatischon, Bera 1944 122 0 V. Shale 263, prs. 91 V. Skok 2444. apa 92 V. Skok 2527 vik; 2,98, v. Lika; 2.280 vsti 93 Skok $597. .ugorak 4 od let. cuoumara< lt, V Beslj 2.1104 Skok Le 95 V, Shoe 2,181. y, hasta 96 REW 646 308[RASPRAVE 214, SV, 17 2993) tra); f > bu basulj (kajkavsko podrutje); fiz! (njematko posredstvo™, a po- tede 2a sve te realizacijenalazimo iw naSem korpusu prezimena: Fasoi, FaZo- Ui, Fato, Patol, Fatul: Poul, Pazulines, Pazulj, Pasuljié; Bazulié, Bodulj Fiuleti, Fidulet, Fituletié, Fidulie, Fizulié 12.2.3.8, Sinonimni slavenski fitonim grah zastupjon je u brojnim prez rmenima srediénje Hrvatske i Slavonije: Grakeh, Grahié, Graho, Grahoo, Gra- hhovac, Grahovee, Grahovar, Graovac, Graoves, ‘dr. 12.2.8. Sltna je situacijaj Kod Stonima_ za kolonijalnu bijku Piper sp. aj stl. osnova poprn (< lat piper < gré. xexép1) pokazuje razliiterealizaci- jen: £> a> ell >» > o: papar’® poper, dok vasijanta piper predstavja bal kkanski grecieam, a biber balkanski turcizam®®: Paparié; Poper; Piperae, Piperhovie; Biber, Biberica, Biberina, Biberovié, Biberski 12.2.3.10, Prezimena potvntena w Istri Zucon i Zuccon invode se iz tal. fi tonima zucea"™ “tikva”. 12.28.11, Fitonim kupus (Brassica oleracea) s varijantom kapus!™! java ju sew prezimenima zasupljenima uglavaom u sredisnjo) Hrvasko}: Kupusinac, Kapusovid, Kepusta, Kapustié 12.2..12. Naziv salata, a Lactuca sp, Koji je balkanska rjet tal. podrie tia (< tal. njoalata™ nalazimo u prezimenima zastupjenima u Dalmactj Salata, Satatié, Salatho. 12.28.13. Presime Lattuga (Opatija) izvodi_ se iz tal. fitonima fattuga < Lactuca’®* “vest salate”. 12.24, Preostala su nam brojua prezimena iavedena iz slavenskihfitonima 2a raaitito povrée iz svakodnevne kulinarske upotrebe. 12.2.4.1. Hren (Avinoracia lapathifolia) i raliite dijalektalne realizacie: ren Glavska), hren (prema njem. Kren)" javljju se w ovim prezimenima u sre- Aisnjj Hrvatakojt Hrenar, Hrenck, Hrenié, Hrenko, Hrenkovié, Hrenovee, Hire. novec, Hrenovié, Hrenjak; u Dalmaciji i djelom w sredisnjo) Hrvatska): Ren, ‘Renas, Renié, Renko; u Slavonij: Kren, Krenar, Krenarevié ‘97 Usp Skok 1,126 ov bata ‘98 « nastavkom ih, Sitonim paprika (Capsium annum) vt epemansom neavedonom proei- 90 V. Skok 2601... papas 100 REW 2368 cuewia; DE-4122 101 0 rack u interpretec elmolodih rafonia 2a pus var ved eam lool w Rspracama Zavnas jeaihB-9, 1982/1865, 265-28, ot 270-3, onde naglala r.272) da wpe jodi AB, Budmania nego Skoka 2.43, pe we zbog vallhog bree varGant tlio dla Jedacanatnog mater, 02 REW 7221. 103 REW 4833, 10 V. Skok 1685 ven, 3091N. VAIS, FITONIMWSKA SASTAVNICA U HRVATSKIM PREZIMENIMA 12.2.4.2. Fitonim grasak"* (Pisum sativum) javija se u prezimenima koja su zastupljena po cijelaj Hrvatskoj: Gragar, Gradevié, Grasek, Graskouié, Gra- Skounjak, Grasko, Grasovee. 12.2.4.3. Repa", naziv za Brassica rapa mote se u presimenima preklapa- tis leksemom rep “cauda”, pa navodimo samo ona 2a koja je najvjerojatnije da ime fitonim u osnovi: Repnit, Repnjak, Repinac, Repinec, Repino. 12.2.4.4. Naziv mrival”, 2a Daucus carota, javlja se u presimenima Mrkvar, Mrkvicka (u sredisnjoj Hrvatskoj) iMrkve) (Labin). 12.2.4.5. Cefnjak, naziv za Allium sativum, nalazi seu, osim veé spomenu- tog neizvedenog prezimena, iu prezimenu Ceénjakov Durdevac). 13.8, U treéoj podgrupi ratarskog i industeiiskog bilja zastupljoni sa ovi fitonimi: trava (<20), pSenica, Senica (<10), zob (10), jeéam, jaémen (<5), Zito (<5), hmelj (<5), riga (<5), proso | jagli (<5), pamuk /bumbak (<5), ko- opti (4), tat) 18.3.1. Njedan od ovihfitonima nije poslutio za tworbu osobnih imena. U toponimiji je situscija nedto drugadia, te nalazimo vetinu fitonima kojt su u njoj tnstuplieni: Trovarica, PSenii, Zitnjak, Zitni, Prosenih, Trotench, ‘rato, 18.8.2. Neisvedena presimena potvrdena su za vetinu fitonima: Pros, Penica, Senica, Zob, Hmelj. 18.3.3. Hiperonimshi naziv trove, koji je etimolaski postverbal od stesl tru- 1, a znatio je prvobitno “brana 2a stole i jade”, a kasnije “billke koje tome ‘sluge — herba”'"*. Prezimena izvedena iz te osnove potvrdena su za srediinju Hrvatska i sjeverni dio obale: Travan (stra), Travaé, Travasié (Rab), Trovica Astra, Kain, Sienik, Zadar), Travéié Sibenik; sredinja Hivatska: Travori, Travarevié, Travaneié, Travité, Travljanin, Travenséak, Travnié, Travnikar, iu 13.3.4, Jetam (Hordeum), Proso (Panicum), i penica (Triticum) prast vensko su kalturne bile i nihovi nazivi au samostalne praslavenske.kreacile iz indoevropskoga’™. 13.3.4.1. Prozimena s csnovama jeéam, jagmen castupljona su u sredisnjo) Hrvatsko: Jeémenak, Jeémenica, Joimenih, Jeéminek, Jeémenjak; Jaémeniak, Jaémenovis, Jaimenica. Prezimena Arpod, Arpadzié,Arpadié (upanja, SI, Brod, Sav. Podege) mo emo tumatiti samo etimoloski (< mad. drpo “jetam”), jet madarski Atonim 105 Zain, w Shak 1,604 ev rah, 106 Fei. v. Sok 3.129... pe. 107 tim v- Skok 2.468 -v-mekva. 108 V, Skok 8404. v, trv 108. Skok 1768s. v.jtam; $62. proas 2,586» pam 310RASPRAVE ZH, SV. 17 1991) nije kod nas u uporabi, ves su ta prezimena iz ir utjecaja 1.3.4.2. Proso je, 2a razliku od Sita, iekljutivo slavenski naziv 2a “Zito”. ‘Arapski iavori 9. 10. st. navode da je proso najvainiji slavenski poljoprivredini produkt”, Prezimena s tom osnovom potvrdena su u Istri: Prosen, Prosenek; 1 Sisku: Prosenek iu Pakracu: Prosenc. Drugi naziv 2a jetam jagle, jagli"”, potvrden jo u prezimenu Jaglicié (2a Slavoniju, Jastrobarsko, Nova Gradigku i Glinw) 18.43, Nazivi plenica | varjantadenca_ pon sou presimenima Péenitha, Pienitnik, PSeniénjak; Senityjak, Seniganin koja su zastupljena u ‘srediinjoj Hrvatskoj i Slavonij 13.3.5, Prezimena iavedena iz naziva Zito"? hiperonim za vige vista) 2as- tupljena su uglavnom u sredisnjoj Hevatskoj i Kvameru: ZitanoviéZitinié, Zi- Inik, Zitnikova, Zitnja, Zitnjak. 13.8.6. Zob, naziv za Avena sativa, ustaljen je u 2apadnim, dok je ovas ka- rakteristidan za istotne krajeve. Tako imamo prezimena u sredignjoj Hrvatskoj iSlavonij: Zobar', Zobarié, Zobec, Zobel, Zbenica, Zobié, Zobouié, dok je zvedeno prezime Gvas potvrdeno u krajevima nascljenim Srbima (Petrin) Pakrac). 19.8.7. Tret, tratika, nazivi su 2a bilku donetenu $ istoka (Arundo donax) koja se usgaja 2a razne industrjske potrebe, zastupliena je u prezimenima sro- dilnje Hrvatske: Trstenak, Trstenjak, Tretenjadki, te u slozenom preziment Tretoglave. 13.3.8. Sveslavenske posudenice konoplia. (Cannabis eativa), iz vulgarnoy latiniteta, i Amelj (Humulus lupulus), iz istotnih jezika, nerijesena postanja!™, zastupljene su uovim prezimenima: Konoplak, Konopliak, Konoplié, Kono- PYigs Hnmeljok, Hmeljine, Hmeljaf, Hmelina, Hmelar, Hmelas, Hmelik, Helin. 13.3.9. Rizo, naziv za velo cijenjonu prehrambenu biljku.aziiskog podrije- tia, Oryan sativa, u nad je jezik preuzet iz njematkog Reis", Sto so tife osnove koja je u rida ne moze se sa sigurno8éu tvrditi dase ona nalazi u prezimenima na Rig- (Rian, Rigenko, Rizer, Ritmar, Ritmarié, Rigner, Riznik), jer ona mo- su biti nastala iz homofone osnove s drugim semantizmom, madarskog jezitnog 110 V. Skok te 111 fvoden is rae. omove lao invedenicama unakretil ila ijagode,v. Skok L,746 6. v igh, 112 Btn. v. Skok 3681. to, 113 Dakako, woenoije jorjstan lkaem soba) “mandueare Baas” toga posta ao to nim. V. Skok 36086. ¥. zat 114 V.Skok230 a. v-kanap: 1674. heal 115 V. Skok 148. v- angie. anVAIS, FITONIMUSKA SASTAVNICA U HRVATSKIM PREZIMENTMA 13.3.10. Nazivi 2a “pamul” u natim su krajevima dvojaki i jod uvijek nedo- voling razjagnjeni!, U knjizevnom je jeri preuzet_balkansii turcizam pa- uk", dok na obainom pojasu postoje iskljudivo refleksi bumbok, bombak. ‘Ta je dvojakost vidliva u prezimenima i njihove) goografskoj dsteibuejs Pa. ‘mugar (Velika glava), Pamukéew (astrebarsko), Pamukovié (Dri, Koréula, Zagreb), Pamublié (S| Poiega); Bumbak, Bumbakovié (Sibenik, Split, Rijeka) 14, U posljednjoj grupi gljive i ostalo raslinje navest emo ncka neizve- dena prezimena koja se temelje na hiperonimskom nazivu gljiva, ali u deminu- tivigiranom liku GUjivioa i na nazivima 2a dvije vrste jestivih gljiva: Boletus: Vrganj i Hydnum repandum: Prosenjak™® 14.1. T nakraju, spomenut éemo jo neka prezimena koja se temelje na na- zivu za Fooniculum marinum, vrstu morske trave, koja se u narodu naziva ba- tala, batalaza, batalazina, Sto so izvoli iz lat. BATIS “Meorfenchel”' Potvaden je kao ihtionim batala2 i kao toponim Batala (dio Gruske luke u Du- brovniku) i Batalaza"®, ‘Na obalnom pojasu prezime nije saguvano u neizvedenom oblile, veé kao Batalusa, u Prvié-luci. Neizvedeno prezime Batala potvrdeno je u naSom kor- ppusu u Osijeku i Veboveu, ali za njegovu vezu s fitonimom ne mozemo ‘gurni, jednako kao éto tu vezu zbog éestih migracija stanovnistva ne mozemo ni inkljuiti, Zanimljivo je da u spisima dubrovacke kancelarijo!!, na dvadesotak mjesta nalazimo dubrovasko prozime Batalla, Batallo, koje se temelji na gore spome- nutom fitonimu, 16. Zakijudujuét mozemo ustvrditis 1. dae fitonimijska sastavnica u hrvatski prezimenima znatno zastuplie- 1a, ito uneizvedenom, i, znatno vite, w izvedenim likovima; 2, u tak tvorenim prezimenima ogituju se, kako se moglo i ofskivati di katniikovi fitonima, osnove i formanti, koji ‘se, 2bog migracija stanovnistva, ire po ditavoj zemij, To isto veijodi i za aloglotske osnove i formante u prezi- ‘menima, pa 86 2bog toga ne mofe govoriti o podudaranjima romanskih osnova s Dalmacijom ili gormanskih ea sjovernom Hirvatskom. U tome je temeljna ra alika u distribuciji izmedu prezimena i toponima (pa i samih fitonima), jer su vi potonji vezani uz tlo. 116 V. Skok 1285. v.bumba V. Vinj,Chnsha it XV, 11987, st. 4-6, 117 Shai 809. 118 Onialaevedenn precinena s omovem proven- mogu biti i druge mtivacie 19 V. Vin SRAZ7,1950,19,opbimie Gahaosha rie 1981, 78-76 120 V. Skok, Slevensvoomansivo 1,108, bee naznale poten, 121 V. Mag. Index nominum ot 982 312RASPRAVE 2H, S¥.17 0990) 8. s obzirom na afektivni naboj, prezimena izvedena iz naziva za billke ra alikuju se a) od nadimaka i 6) od prozimona izvedenih od zoonima. U prvom je slutaju afektvina ispunjenost znatna, jer nadimak redovito nas- taje iz potrebe za razlikovanjom nosilaca istog prezimena, ali, moda i vigo, ia Zelje 2a Sto izraenijim stilistiskim sadrZajom, Zhog avoje administrativne upo- abe, afektivni naboj iz prezimena nestaje. Kad je rijeé o razlici prema prezimenima izvedenima iz zoonima, lako je vi dioti da so osnove u “fitonimskim” prezimenima veoma rijetko podaju metafo- 1igkoj afektivnoj uporabi (primjerice bukva za “glupost”), dok 2oonimske osnove neusporedivo ée8ée sluze upravo toj evrsi. To nam opravdava tvrdnju di se nazivi za biljke, bad zato sto nose manje afektivnog naboja tj. zato sto su st listitki neutralni, bole podaju za tvorbu prezimena, Kojima takva neutralnost odgovara, dok su zoonimi i njihove izvedenice neusporedivo deci kod nadima- ka jer ovi upravo trade Sto jai stilisticki naboj 318N. VAIS, FITONIMLSKA SASTAVNICA U HRVATSKIM PREZINENTIA KAZALO PREZIMENA, Amula 1213, Bozikovié Amula 12417, Brest Amulié 12.417. Brestak Aranza 12.114. Brestié Amelin 12.16, Brestovac Armelin 12.13. Brestovethi Annellini 12.16. Breza Arpadig 133411. Brezac ‘Arpad 138.41. Brezak Arpadsié = 18.3.4. Brezar Brezarié Bazulié 12.2.8. Brezee Bazulj 1223.7. Brezek Bajamié 114. Brezié Batala 141. Brezigevié Batalla 14. Brozovitok, Batallo 141 Brezovlek Batalusa M41 Brezovae Bazika 103, Brezovac Bazika 102 Brezovee Bazikié 102, Brezovié Bezdek 102, Brezovjak Bezdi 102, Brizar Bezek 102, Bumbak Biber 122.2, Bumbakovié Dibereie 12209. Burge Biberica 12289 Buzgo Biberina 12.289. Buzgov Biberovié «12.289. Baile Biborski 12.289. Bor 94, Cavoli Borovica 12.19, Cer Borovigka 2.1.17, Ceranovié Bosiljak 11412. Corar Bosiljtic 11110, Corsi Bosiljevae 11.110, Cerjan Bosiljevié 1.1.10. Cerovae Bozae 102. Cerovéec Bozak 102, Corovee Bozié 102. Corovié a4[RASPRAVE 24s, SV. 17 (1991) Ceroveki Cerovéek Cmiljanie Cafranko Sete ik Coinjaow Ge Gicax Gieta Gieko Gickovie Ge Gir Gresner Grosnik crane Grosnjek Dinjar Dorn Dorner Dornik Draé Drage Dron Drenéek Drenéevié Drentié Drenek Drenié Drenkovié Drimovac Drindié Drinié Drinkovig Drinkovié Drinovae Drinski Drnas 98, 98. ILL.0. MAaL ALLL 12.2.3; 12.2.4. 12.245, 12.2.2, 1122, 1125, 1125, 1125, 12232 122.32. 124111, A211 12441 32111 12441 12.15. 1123. 1123, 1123. 1122, 1122, 103, 1086, 108. 106, 106. 106. 106. 11.12, 1086. 108. 105. 108, 108, 108, 104. Drnasin Drnasina Drnazin Drnet Drnetié Drnié Drnoiek Drnovac Drnovieke Dubae Dubak Dubee Dubie Dunja Dunjak Dunjevié Dunjié Dunjko Diafran Durdovié Durdié Faio Fazol Fazoli Fasolj Fasoli Fijola Fjolié Fiola Fiolié 12.117, 12.1.4; 12.1.17 12.1.1; 12.117 12.117, LLL. 1137. 113.7, 122.81. 1222, 122.7. 122.37, 12.287, 1133; 134) 1134, 1184) 134. 1228.7. 12237. 12237 122.37, 12.2.7, 12113, 98 3151N. ValS, FITONDALSKA SASTAVNICA U HRVATSKI PREZIMENDIA Gabrovec Garofolo Garofulié Gijiviea Glog Glogic Clogoski Glogovae Glogovee Glogovie Glogovski Glogovsek Gragake Gragar Graiek Gratevie Gratko Gratkovié Gradkovnjake Grafovec Graber Grabarac Grabaree Graberié Grabek Graber Grabovac Grabovec Grabovis Grabovor Grah Grahok Grahié Graho Grahov Grahovae Grahovar Grahovee Graovae Gravee 316 96,98. 1132; 1134, 34, 14 103, 1086. 106, Grosta Hmelar Hmelas Hmelik Hmelin Hmelina Hmelj Hmeljas Hmeljak Hmeljina Hrast Hrastar Hrastié Hrastovac Hrastovee Hrastovski Hrastovigale Hraiéanee Hren Hrenar Hrenek Hrenié Hrenko Hrenkovié Hrenovac Hrenovee Hrenovié Hrenjake Hruséak, Hruska Hruskaé Hruikar Hrutkovee ‘Hruskovié Iris Ivandovig Tvandié Jacmeniea Jaémenjak 1218, 1338 19.38, 1338, 1338, 1338 1332, 1338, 1338, 1338 94, 99, 97, 98, 98, 98, 98, 98, 12.2.2, 12241. 2241 12241 12241 12241 12241 1224.1 pean 12.2.4. 12.41.46, 12.13, 116, 121.16 2116, 121.16. 11.82. 1137, 1137, 1884.1. 1334.1-RASPRAVE ZH, SV.17 1991), Jagmenovis Jablan Tablanoveo Saboka Jabuéanin Sabuear Tabuka Sagligig Jagoda ‘Sagodanovié Jagodar agodig Jagodin Jagodina Sagodnik, Savor Savordié Savorek Tavorevié Tavorovié Javorski Tavorséak Joémenak Totmenica Sogmenile ‘esmenjak Josminek Jogritnik Teléa Selick Selovéan Telovetki Teloviek Sorgovanovié Kalin(a) Kalinié Kalinoveié Kalinovié Koalinski Kaloper Kaloperovig 18.8.4.1 94. 98 1213, 12.1.7, 12.117, 1213, 133.42 1218. 12.113. 12.113. 121 12.118. 12.113. 11.12. A110. Kalos Kalosi Kalosié Kapuli Kapulica Kapulika Kapulin Kapus Kapusinae Kapusovié Kapusta Kapustié Kastanjevac Kastenjevee Klen Klenak Klenar Klenovséale Klenovsek Klenovar Klenovié Klenovski Konoplié 1132, 1135, 1135, 12.236, 1222; 12.238, 122.86. 12235. 1222, 1228.1. 1223.1 32.2.8:11 317NN. VAIS, PITONIMLSKA SASTAVNICA U HRVATSKIM PREZIMENINA Krenar Krenarevié Kerise Kris Krigjak ‘Krugevar Kruske Kruskovié ‘Kruskovnjak Kruivar Kukolj Kukolja Kukoljan Kukoljek Kumar Kumarié Kumin Kuminee Kupina Kupinié Kupinski Ladogna Lapuh Lattuga Lepusié Lipa Lipac Lipovae Lipovéan, Lipovee Lipovie Lipovséan Lipovsek Loboda Lopuh Lopusanski Lopusié Tezan Tozani Lozanié Lozankovié ais 12.2411. 12.241 12111. 12111 I2LIL 12.116. 1213, 12.116. 12.116. 12.118 1122, 1125, 1125, 1128, 1222; 12286, 12236. 1112, ILL.10. 1213, 12.14; 121.17. 32.1.7, 12.1.8; 12.1.9. 1122, 1223118. 1125, 94. 97. Lozanov Lozica Lozié Lozina Lozinjak ozo Tjilja Ljijan Ljiljanié Ljubica Tjubieié Malina Malinac Malinee Mandolié ‘Margareti¢ Margaritié Mazuran Magurana Maduranié Milisa Miliga Milisié Mindoljevie Mindulié Mirta Moskatelo Mréela Mréelié Mréevie Mréica Mri Mrkva Mrkvar Mrkvigha Mrkvoj Muskat 121.18, 11s, 2118, 12.118. 12118, 12.118, 12118, 11s, 1135. 11.82. 1138. 1132, 1134, 1213, 12.14 12.1.7. 12.117, 12.14 1137. 113.7, W118, 113; W115, 115, 11.12; 11.17. 11.2) 11.17 17, 1214. 1214, 103, 12.112. 10.12, 10.12, 10.12, 10.12, 10.12, 122.2, 12244. 122.44 122444 12.112.[RASPRAVE ZH, SV. 17 1981) Muskat ‘Muskateli ‘Muskatelo ‘Mudkatilo ‘Muskatovie Naranga Narandié Naranda Narandié Nareizo Nespolo Neven Nevendié Nogarotto Ogresta Ogrestié Ogurek Oliva Oliveris Orak Orak Oras Oras Oragéan Orasie Oraginovié Orehow Orehovae Orehovié Oresan Oresanin Oresar Orasee Oreaié Oreskovié Oredinik Orthovae Orihovié Ovas 1218, 12.112. 12.112. 1.112. 12.112. 12.1.3, 12014. 1213, 121 1132, 121.15. 1182, 1135, 121.10, 12.1.3; 12.1.8. 12.18. 12236. Palma Palmar Palmié Pamuéar Pamukéev Pamullig Pamukovié Papar Paparié Papratovié Paprica Paprika Pasul Paitulinee Pagulj Paulj Pogan Persin Persinee Perginovié Perun Perunisié Perunski Petrugin Petrugin Piper Piperae Piperkovié Pipunié Poper Praso Progen Prosenak Prosene Prosenek PBenicnjake 94. 99. 97. 133.10. 183.10, 133110, 133.10, 12.22, 12239, 111.10, 1112, 12.22. 12237, 1228.7, 12237, 12287, 111.2511.1.6. 12.22; 12.234. 12234. 12234 1137, 1137, 1137, 122.84. 1222, 1222, 12239, 122.39, 1215. 12.2.2; 12.2.8, 12233, 13342, 13342, 13842, 13342, M4 133.2. 133.2, 13343, 133843, 13343, 319'N. VAIS, PITONIMISKA SASTAVNICA U HRVATSKIM PREZIMENA Ren Renae Renié Renko Repa Repinae Repine Repinec Repnik Repnjak Rigan, Rizenko Riter Rigmar Rizmarié Rizner Rink Rogoz Rogoznica Rose ‘Rosenbaum Rosenberg Rosenfeld Rosenkraus Rosenzweig Rozmajer Rozman Rozmanié Roznevet Rozner Roda Rozae Rodanck Rozanié Roketi¢ Rokié Ruska Rukar Ruskovathi Ruskovee Ruskovié Ruza 320 12.2.4. 1224.1. 1224.1. 12241. 12.2.2. 12248, 12243 12243, 12243, 12243, 18.39, 1339, 13.39. 133.9, 13.39. 1389, 1339. 1122, 1125, 1132, 1133, 1133, 133 1138, 1133 1133, 1133. Rugak Ruganié Rogar Ruiek Rusigka Rusieié Rugmarinoviél Safran Salata Salata Salatié Salatko Sambunjak_ Siratié Sirak Sirakovié Sjerak Sjerak Sjergovie Sjerkovié Sliva Slivae Slivar Slivarié Smiljanee Smiljanis Smiljanovic Smokavié ‘Smokovie ‘Smokvina ‘Smréake ‘Smrékovié ‘Smrénjake Smreka Smrekar Smrkar Smriak Smriek Sorgié Sorgo 1138, 1133. 1133, 1133, 1133. 11.33 11.10, 1142. 1222. 12.2.3.12. 122312. 1228.12. 102. 124, 1122, 24. 1122, 24. 2. 124. 1213. 121.16, 12116. 12116. 12.116. ILL10. 11110. 11110, 12.41.17, 124.17, 12.117, 97. 98. 98.-RASPRAVE ZH, 8V.17 (1901) Sorkodevié 11.2.4. Topoliéak 9.8 Sparosié ILA. ‘Topolick 9.8. Spincié 123. Topoliniak 9.8. Spina 1123, ‘Trandafilovié 11.3.6. Spinelli 1123. Trandifilovis 11.36. Travan 18.33, Safran 1412. Travandié «13.3.3. Safranck = 11.1.10, Travarevié 18.8.3, Safranié A110. 1333, Safranko = .A.11, 1333, Safranovié 1.1.10. 1833. Safranj wu 13.33. Safranjevié 11.110. 1333. Safranjko = L111. 13.33, Seniganin 18.8.4, 1333, Seniénjak 18.38.43, 1333, Senica 13.3.2. 1333, Siptaky 103. 1333, Sipak 106. 1218, 106. 124.411 106, 2111, 105. 32.011 106, 1122. 12.116, 123, 12.13, 1123, 12.116. 1123, 12.116, 1123, 12.116, 1128, i216. 1122, 12.116. 1123. 14. 1123. 118, 1123. is. 1123. 1123, 106. 1123, 94, 1122, 97, 112, 97, 1112. 98, 1213. 98, 118, 98, 13.37. 98, 1337. 821[N. VAIS, FITONDALSKA SASTAVNICA U HRVATSKI PREZINENTA ‘Testenjak ‘Trstoglavec ‘Trsun Vijola Vijolig Violié Vignar Visnjar Visnjarié Visnjevac Visnjovis Visca Visnjie Visnjovié ‘Verba Virbac Vibanéevié Vebanek Vebanovié Vibec Vibek vibié \Vebinac Vrbinee Vrbjanin Vrbovae Vrbovee Vrbovan, Vrbovsek Vrganj Vugorick Vugorek: Vugraé Vugrek Zafarano Zaforanié Zafran Zafran Zafranié Zafranovié 322 138, 1337. 12118, 11.82; 1194, isa. 134. 32.41.17, 12117. 12.117 12.117 12.117 12.117 Zafranovié Zetran ob Zobar Tobarié obec Zobel Zobenica Zobié Zobovié Zuccon Zucon 2uaul Zuzulié Buzzolich MAdL ALLA. 18.3.2. 1336, 13.36. 1336, 1336. 1336, 1336. 1336, 12.28.10. 12.2810. 1011, 10.1.1, 1011, 1.4.40. 1385, 1335, 1335. 1335. 1835, 18.35. 10.1.1RASPRAVE 24, SV, 17 0891) LITBRATURA AR Retnik hroatshoga ii rpekoga jeziko, JAZU 1 — XXII, Zagreb 1880-1976. Bezlaj F. Bezlaj, Btimolothi stovar slovenskega jezika, 1 — Ul (A-J, K-O), {Ljubljana 1977-1982 Boerio G@. Boeri, Disionario del dialetto veneziano, 8.ed, Venezia 1867, DEI C. Battisti ~ G. Alessio, Dizionario etimologico italiano, I-V, Firen- 20 1948-1957. KR ——_Retnik hrvatshoga kajkavekoga. knjiZeunog jezika, JAZU i Zavod 2a Jezik IPP, Zagreb ev. 1-5, A — lazno ( dalj). MbRag Monumenta historica Ragusina, Spisi dubrovadke hancelarie (Zapi- {8 notara Tomazina de Savere 1282-1284) knjign Tr (prepisao i pri- redio Josip Lutig), JAZU Zagreb 1984. REW _W, Mayer-Lible, Romanisches Etymologisches Worterbuch, Hel org 1935. SimonovigD. Simonovié, Rotanidh renih, Imena biliaka, Beograd 1959, Skok P. Skok, Etimologijehi rieénik hroatshoga ili erpehoga jezika, I-TV, Zagreb 1971-1974. SRAZ Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia (od 5. knjige Studia Ro- ‘anion Zagrebiensia), Zagreb 1956 id Simundié M. Simundié, Rjsénik osobnih imena, Zagreb 1988, Suck B. Sulek, JugosZavensht imenik biti, Zagreb 1879, Skalié Abdulat’Skalje, Turcizm: u srpskohroatskom jeziku, Sarajevo 1966, ZiePh Zeitschrift fir romanieche Philologie, Halle Saale), a zat PObin- gen 1877.5, Résumé A COMPOSANTE PHYTONYMIQUE DANS LES NOMS DE FAMILLE CROATES Dans la contribution sont pasa en revue les noms de famille de la population de Croatia derives des nome de plantes. L'examen anthroponymique eat baeé aur le Lake prezimena SR Hevatske (Lexigue dee noms de famille de la République de Croatio) pa- Fu en 1976 selon le recensement de 1948, ‘Lee anthroponymes Tefldtont assez fidalement Ja distribution géographique ee phytonymes qui peuvent revétir pour la méme espice deux ou plusiours formes synonymiques slon 'infiuence linguistique subie dans les endreits conccrnés. On a pris ‘en considération — afin de montrer le parelléime eynonymique et la diverité des in- ‘uences exercées par les langues environnantes ~ lea sources historiques ragusaines Ga Xille sidce, [Le corpus embrasse environ 900 noms de familes ayant pour hage les dénominati cons de presque 90 esptces de plentes. 828