PAMENJE

1. Hipermnezija je poremeaj koji se oituje u pamenju svih informacija koje se percipiraju. T

2. Alzheimerov sindrom je progresivna degenerativna bolest. T
3. Engram je hipotetski trag pamenja. T
4. U amneziji je mogue uenje putem klasinog kondicioniranja. T
5. Amnezija moe biti posljedica jakog stresa ili traume. T
6. Kod retrogradne amnezije dogaa se gubitak znanja i informacija steenih prije traume. T
(vjetine su najee ouivane)
7. Lakunarna amnezija naziv je za parcijalni gubitak pamenja pri kojem se osoba ne prisjea
detalja nekog specifinog dogaaja. T
8. Kod veine ljudi se pamenje verbalnog materijala pripisuje se lijevoj hemisferi. T (literatura)
9. Jostov zakon govori o injenici da e od dva traga pamenja iste snage u trenutku mjerenja,
due biti odran onaj koji je stariji. T ( literatura)
10. Postupno osipanje tragova pamenja najbre se odvija kod slunog senzornog pamenja. N
( kod vidnog)- literatura
11. Ako nauimo kako voziti skateboard, moemo pretpostaviti da emo nakon toga potroiti
manje vremena da nauimo voziti snowboard zbog pozitivnog transfera. T
- literatura
12. Deja vu nastaje kad interpretaciju informacija iz pamenja doivimo kao rezultat perceptivne
analize. N (to je jamais vu) literatura
13. Uz Alzheimerovu bolest se vee otar pad sintagmikih asocijacija. N ( paradigmikih)literatura
14. Kod introverata je zaboravljanje najee sporije nego kod ekstroverata. T-literatura

15. Grupno pamenje je bolje od individualnog. T- literatura

16. Pod visokim stresom ljudi e dobro zapamtiti periferne detalje. N (seminar; zapamtit e
centralne detalje)
17. Stariji engrami su trajniji. T (seminar)
18. Tri kategorije poremeaja pamenja su BOLEST,LOKALIZACIJA i TRAJANJE. N
(knjiga,Zarevski) (nije trajanje nego funkcija)
19. Pri svjedoenju ljudi koji su bili izloeni visokostresnim situacijama najbolji nain ispitivanja
je neposredno dosjeanje. N (seminar; bolje je odgoeno dosjeanje)
20. Kod psihogene amnezije sauvano je retrogradno pamenje, a postoji jak deficit u
anterogradnom. (N)-Vrani, pred.
21. Najistaknutiji sindrom kod oboljelih od Alzheimerove bolesti je pad u semantikom pamenju.
(T) psih.pamenja str.90
22. Korsakovljev sindom, osim to je est kod alkoholiara, u vrlo malom postotku se moe se
pojaviti i kod trudnica.(T)-Vrani, pred.
23. Zaboravljanje se odvija sporo prvih nekoliko sati i dana nakon uenja. to vrijeme vie
prolazi, to bre zaboravljamo. N (obrnuto)
24. Represija i nemogunost pronalaenja informacija veu se samo uz dugorono pamenje. T
25. Ako novo uenje ometa prije naueno, govorimo o proaktivnoj interferenciji. N
(retroaktivnoj)
26. Zajedniki naziv za proaktivnu i retroaktivnu interferenciju je negativni transfer. T
27. Smanjena mogunost pamenja naziva se hipomnezijom. T
28. Lana sjeanja ili paramnezije esto se pojavljuju u mladoj odrasloj dobi. N (starijoj dobi)
29. Primarna amnezija odnosi se na jak deficit u dugoronom pamenju bez manjkavosti u ostalim
aspektima kognitivnog funkcioniranja. T
30. Pacijenti s anterogradnom amnezijom vrlo loe pamte lica i vizualne sklopove. T
31. Alzheimerova bolest se uspjeno lijei ubrizgavanjem razliitih tvari koje usporavaju
propadanje neurona. N (neizljeciv je)

32. Osoba oboljela od Korsakovljeva sindroma ima razmjerno dobro kratkorono pamenje za
verbalne informacije, dok znatno tee izlazi na kraj s neverbalnim materijalom. T
33. Broj estica koji se moe drati u kratkoronom pamenju raste kroz djetinjstvo i ranu odraslu
dob, a vrhunac dostie u starijoj dobi. N (vrhunac u mladoj odrasloj dobi, nakon toga
ponovno opada)
34. U situaciji u kojoj je vano da se neke informacije vrlo dobro obrade, starijim osobama treba
dati pismenu informaciju. T
35. Djeca u dobi od 7 do 10 godina koriste mehaniko ponavljanje. T
36. Depresivna osoba ee e se dosjetiti lijepih sjeanja te nakon toga postati jo depresivnija
zbog nostalgije za ljepim vremenima. N (sjetiti e se ruznih stvari koje su "dokaz" za
njezinu bezvrijednost...)
37. Vrlo jake emocije dovode do poboljanja pamenja. N (pogoranja)
38. Osobitosti naeg pamenja utjeu na razvoj linosti pojedinca. T
39. Kontekst ima znaajnu ulogu kad se radi o prepoznavanju. N (dosjeanju, na prepoznavanje
nema utjecaj)
40. Fenomen deja vu ubraja se u paramnezije. T ( psih pam i u str 84)
41. Alzheimerovu bolest ne prati oteena verbalna fluentnost. N (psih pam i u str 90
42. Korsakovljev sindrom kod kroninih alkoholiara se javlja kao posljedica vitamina A. N (psih
pam i u str 91)
43. Za vjerodostojniji iskaz svjedoka bolje je traiti njegovo dosjeanje nego postavljati mu
sugestibilna pitanja. T (psih pam i u str 273)
44. Anksioznost i neuroticizam pozitivno koreliraju s vjerodostojnou svjedoenja. N (psih pam
i u str 267)
45. Na interferenciju najvie djeluje vrijeme proteklo od uenja gradiva. N (slinost materijala)
[Psihologija pamenja i uenja]
46. Nemogunost dosjeanja dogaaja prije oteenja mozga se zove
anterogradna amnezija. N (Zarevski)
47. Na umjetan nain (elektrino podraivanje mozga) moemo postii izazivanje odreenih
kognitivnih procesa poput onih pri pamenju. T (Zarevski, str.74.)

48. Dosjeanje vjetine zatvorene petlje olakano je stoga to svaki pokret predstavlja znak za
dosjeanje sljedeeg pokreta. T (predavanje)
49. Postupno osipanje tragova pamenja, represija, nemogunost pronalaenja pohranjene
informacije i interferencija su posljedice zaboravljanja. N (uzroci; Zarevski, 72. str.)
50. Idiot-savanti su osobe iji je um izuzetno razvijen pa zato i mogu zapamtiti ogromne
koliine informacija. N (oni su umno zaostali; Zarevski, 81. str.)
51. PTSP i depresivnu spiralu ubrajamo u propuste pamenja koji se nazivaju postojanost
pamenja. N (depresivna spirala nije poremeaj, niti propust pamenja, ve teorijska osnova
depresivnog poremeaja)
52. Propusti pamenja imaju i svoju korisnu stranu. T (seminar)
53. Sam protok vremena nije dovoljan da doe do gubitka informacije iz pamenja. N (Zarevski) po teoriji postupnog osipanja tragova pamenja dovoljan je sam protok vremena
54. Jedan od simptoma Korsakovljeva sindroma je izraena retrogradna amnezija. N (Zarevski)
anterogradna
55. Sugestibilnost je propust pamenja prema kojem informacije dobivene od drugih ljudi
doivljavamo kao produkt vlastitih sjeanja. T (seminar)
56. Kod Alzheimerove bolesti ne dolazi do intelektualne deterioracije. N (seminar) dolazi
57. Psihogena amnezija je amnezija s oitim organskim razlogom. N (seminar) - nema oitog
organskog razloga
58. Pogreno povezivanje je netono dosjeanje uzrokovano stavljanjem sjeanja u krivi kontekst.
T (seminar)
59. Kada nauimo voziti desnom stranom ceste, teko nam je voziti lijevom. To je primjer
retroaktivne interferencije. N (Zarevski, tono je da je to primjer proaktivne)
60. Sekundarna amnezija se odnosi na probleme s dugoronim pamenjem koji su
uzrokovani deficitom ostalih kognitivnih procesa. T (Zarevski)
61. Nedostatak vitamina B zbog prevelikog uzimanja alkohola najistaknutiji je simptom
Alzheimerove bolesti. N (Korsakovljevog sindroma) (Zarevski)

62. Traumatine i neugodne dogaaje lake e potisnuti u pamenje osoba koja je u depresivnom
stanju. N (tee e ih potisnuti) (Zarevski)
63. Teorija uma je sposobnost uivljavanja u kognitivno-emocionalnu
perspektivu druge osobe. T (seminar)
64. Alzheimerovu bolest dovodimo u vezu s oteenjem tzv.Papezovog kruga.N
(seminar,knjiga Zarevski,Papezov krug-Korsakovljev sindrom,atrofija koreAlzheimer).
65. Do rastresenosti pri pamenju dolazi zbog povrne obrade informacija. T
(prezentacija Propusti pamenja)
1. Idiot-savanti pokazuju izvanredne mogunosti pamenje u ogranienim
podrujima ljudskog djelovanja.- T, Zarevski,81. Str
2. Ispitivanje oevidaca zloina o detaljima dobar je nain provjere vjerodostojnosti iskaza.- N,
Zarevski, 269. Str

3. Eidetske slike su isto to i fotografsko pamenje. T Zarevski str. 82

4. Prvi opis krivinog djela trebalo bi zanemariti zbog utjecaja stresa na

svjedoka. N Zarevski str. 267 268 (Prvi opis krivinog djela je esto i
najtoniji.)
5. Transaktivno pamenje je pamenje vie ljudi T (Psi pamenja I uenja)
6. Blokiranje je propust pamenja. T (Vrani predavanje, orkalo Biruki str. 154)
7. Tipina krivulja zaboravljanja je linearna. N (zarevski)
8. Najbre zaboravljamo informacije iz kratkoronog pamenja. N (zarevski)
9. Ako smo se znali voziti na koturaljkama, lake emo se i nauiti klizati. Ova se pojava naziva
negativni transfer. N (zarevski)
10. Pojava eidetskih slika svrstava se u hipomnezije. N (zarevski)
11. Promjene pamenja uzrokovane senilnom demencijom svrtsavamo u sekundarne amnezije. T
(zarevski)

12. Veza izmeu pamenja i uenja je linearna. T (seminar)

13. Daktilografija je zatvorena vjetina. N (seminar)
14. Do interferencije pri dosjeanju moe doi i zbog prepriavanja nekih dogaaja. T (seminar)
15. Krivulja uenja u amneziji je pozitivno asimetrina. N (seminar)
16. Hipokampus je dominantan u pamenju vidno-prostornih informacija. N (seminar)

17. Kod pojave lanog sjeanja, pojedinac je svjestan toga da je sam izmislio
dogaaj, odnosno popunio rupu u pamenju dogaajem koji se nije
dogodio. N
18. Hipermneziju esto susreemo kod savanata. T seminar
19. Efekti interferencije jai su kod starijih nego kod mlaih ljudi. T (Zarevski knjiga)
20. Korsakovljev sindrom je progresivna atrofija kore velikog mozga. N (Alzheimerova) (Vrani
pred.)
21. Najee paramnezije su vezane za dogaaje za koje smatramo da su se dogodili u djetinjstvu.
T (Vrani pred.)
22. Alzheimerova bolest je praena manjkom neurotransmitera u modanom
tkivu. T
23. Od Alzheimerove bolesti se moe oboljeti ve u srednjoj dobi. T
24. Pad u epizodikom pamenju predstavlja normalnu pojavu za veinu ljudi
nakon 60 godina, ali ostaje razmjerno dobro sauvano semantiko
pamenje. T (Zarevski: Psihologija pamenja i uenja)
25. Osnovni zadatak psihologije svjedoenja je odrediti faktore koji utjeu na
opseg i tonost iskaza svjedoka, te kako ih maksimizirati. T (Zarevski:
Psihologija pamenja i uenja)
26. Ovisnost pamenja o stanju je pojava kad fizioloko stanje utjee na pamenje u smislu boljeg
dosjeanja kad se ponovno nalazimo u stanju u kojem smo usvojili informaciju. T
27. U situaciji u kojoj je vano da se neke informacije maksimalno dobro obrade, starijim
osobama treba dati usmenu informaciju.

(pismenu)

28. Kod amnestikog sindroma gotovo uvijek dolazi i do intelektualne deterioracije. N (seminar)

29. U osjetnom i kratkoronom pamenju protok vremena je glavni uzrok gubljenja informacija. N
(smjena informacija je glavni uzrok; Zarevski, 73 str.)
30. Amnezija je vezana uz neuspjeh stvaranja novog deklarativnog pamenja dok proceduralno
ostaje neoteeno. T (Zarevski, 88. str.)
31. Fuga je psihogena amnezija koju karakterizira naglo i neoekivano bjeanje
iz prijetee ivotne situacije. N (disocijativna amnezija) (predavanje Vrani)
32. Jedan od propusta pamenja je blokiranje koje je vezano uz proceduralno
pamenje. N (deklarativno pamenje: semantiko i epizodiko) (seminar)
33. Dosjeanje je najbolje kod male djece. N (Psihologija pamenja i uenja)
34. Depresivno raspoloenje minimalno ometa automatske procese pamenja.
T (Psihologija pamenja i uenja)
35. Zatvorene vjestine se brze zaboravljaju od otvorenih vjetina. N (obrnuto
je. seminar)