Konstrukcija autobusa

6. ZATITA OD POARA U AUTOBUSIMA

6.1 Uvod
Poari u autobusima se mnogo ee deavaju nego u drugim prevoznim sredstvima, a i
evakuacija u sluaju poara je veoma oteana zbog prisustva dima i toplote. Iz tih
razloga kod autobusa se osim predvienih optih sigurnosnih konstrukcionih zahtjeva
postavljaju i posebni zahtjevi vezani za protivpoarnu bezbjednost.
Rezultati norveko - vedske studije, u periodu od 1996-2004. godine, su pokazali da
broj poara u autobusima je znatno vei nego kod drugih klasa vozila. Tako da su
poari kod autobusa ak 5-10 puta ei nego kod putnikih i teretnih vozila. Takoe je
vedsko itraivanje pokazalo da se, u odnosu devedesete godine, broj incidenata sa
autobusima u kojima se pojavio poar skoro uduplao, slika 110, i da se svake godine
kod 1% autobusa, od ukupnog broja autobusa, dogodi poar.

Slika 110. Poarni incidenti u autobusima u vedskoj 1996-2009

(The Swedish Bus and Coach Federation (2010), SP Technical Research Institute of Swedish
(2011))

127

Konstrukcija autobusa

Stoga se u posljednje vrijeme u cijelom svijetu poklanja

autobusa i u skladu sa tim doneeni su mnogi pravilnici.

panja poarnoj zatiti

U Evropskoj Uniji pored Pravilnika ECE R 107, koji osim optih konstrukcionih
zahtjeva za autobuse definie i zahtjeve koji se odnose na protivpoarnu zatitu,
doneen je pravilnik ECE 118, Jedistveni tehniki propisi u vezi ponaanjem
materijala tokom gorenja, a koji se koriste u unutranjosti autobusa.
U SAD je NHTSA provela vie istraivanja vezano za detekciju poara, suzbijanje
poara, i razvoj testnih postupaka.
U Australija je preduzeto niz aktivnosti u cilju ublaavanja posljedica poara u
autobusima u koje su ukljueni kako dravne institucije (Federal Government) tako i
proizvoai autobusa (Bus Industry Confederation -BIC),
Uzroci poara u autobusima su podjeljeni u est razliitih kategorija:
1) Tehnika greka (neodreena, ali ne podmetnuti poari),
2) Tehnika greka, elektrina (poar je poeo na elektrinim sistemima u
vozilu),
3) Tehnika greka, curenje (vatra je poela kao rezultat curenja goriva i
palenja u kontakt sa toplim dijelovima npr. izduvnim sistemom),
4) Tehnika greka, trenje (vatra je poela kao rezultat zagrijavanja od trenja,
obino u leajevima tokova ili koioni sistemi),
5) Podmetnuti poari,
6) Nepoznato.
Veina poara je izazavana uslijed curenja goriva u motorskom prostoru ili
neispravnosti elektroinstalacija. Meutim mnogi izvjetaji nakon poara su u principu
dosta turi pa se esto ne mogu izvesti sigurni zakljuci o uzroka poara.
Na slici 111 a i 111 b su prikazani procentualni udjeli uzroka poara na autobusu,
prosjeno za etiri godine za Norveku,odnosno devet godina za vedsku. Iz slika se
moe vidjeti da je najvea razlika konstatovana kod uzroka poara nepoznata tehnika
greka i elektrine instalacije. Tehnika greka koja se vodi kao neodreena je
najvjerojatnije tehnika greka curenje kako je konstatovano u studiji. Takoe je
konstatovano da se tehnika greka- trenje i podmetnuti poar smatraju kao oekivana
vrijednosti, dok, udio nepoznato je visoka, i vjerovatno treba biti srazmjerno
raspodjeljena
na druge uzroke. Neslaganje rezultata je uzrokovano
uslijed
nepouzdanog uzimanja podataka i konstatacije koja je izneena u prethodnom
paragrafu.

128

Konstrukcija autobusa

Slika 111 a. Uzroci poara u norvekim autobusima izmeu 2001 -2004,

srednja vrijednost

Slika 111 b. Uzroci poara u vedskim autobusima izmeu 1996 -2004,

srednja vrijednost
Kao dve najopasnije nezgode koje se mogu desiti sa autobusom su nezgoda uslijed
prevrtanja i nezgoda uslijed poara, slika 112 i 113 a i b. Nezgode uslijed poara su

129

Konstrukcija autobusa

esto kombinovane sa drugim akcidentnim situacijama, kao to su prevrtanje autobusa

ili frontalni sudar pa se samim tim poveava stepen opasnosti.

Slika 112. Prevrtanje autobusa

130

Konstrukcija autobusa

Slika 113. Poar autobusa (a) i poar u motorskom prostoru (b)

Prema statistikim pokazateljima od 383 nezgode sa prevrtanjem autobusa, kod 12 je
nastao poar, kada su autobusi potpuno izgorili, a kod 256 frontalnih sudara 14 je bilo
sa poarima. Za poare je veoma bitan elemenat i vremensko ogranienje za evakuaciju
putnika. Takoe, vatra generie dim, otrovne gasove i toplotu, koji mogu da blokiraju
evakuaciju putnika. Poari su veoma teke nezgode sa izuzetno visokom stopom
smrtnosti i stopom povreivanja.
U sluaju nezgode putnici u autobusu moraju da napuste vozilo to je bre mogue.
Stoga se koriste sve vrste izlaza koja su na raspolaganju za evakuaciju. Zahtjevi za
izlaze u sluaju opasnoti (EE- mergency exits) su definisani u UNECE pravilniku 107,
kao i opti zahtjevi bezbjednosti autobusa.
Za izlaze u sluaju opasnosti su definisani slijedei zahtjevi:
-

potreban broj izlaza zavisno od klase autobusa,

lokacija izlaza i raspored
zahtjevane minimalne dimenzije izlaza,
potreban pristup izlazima,
tehniki uslovi njihovog rada.

Detaljniji opis zahtjeva vezano za izlaze dati su u prethodnom poglavlju U ovom

poglavlju e se definisati ostali tehniki zahtjevi bitni za protivpoarnu bezbjednost
autobusa.

6.2 Zatita od poara -motorni odjeljak

U motornom odjeljku autobusa se nalazi veliki broj posebno rizinih mjesta tj. dijelovi
koji mogu uzrokovati pojavu poara (slika 114 a od turbopunjaa, slika 114 b
remenskog prenosa, 114 c vrui dijelovi motora).
U motornom odjeljku se ne smiju upotrebljavati materijali za zvunu izolaciju koji su
zapaljivi ili materijali podloni upijanju goriva, maziva ili drugih zapaljivih materija,
osim ako je materijal prekriven nepromoivom zatitom.
Treba preuzeti mjere opreza ili odgovarajuim poloajem motornog odjeljka ili
obezbjeivanjem otvora za drenau, da bi se izbjeglo, nagomilavanje goriva, maziva ili
bilo koje druge zapaljive materije u bilo kojem dijelu motornog odjeljka.
Pregrada od termoizolacionog materijala treba da bude ugraena izmeu motornog
odjeljka ili bilo kojeg drugog izvora toplote (kao to retarder, ili ureaj za zagrijavanje
unutranjosti karoserije osim ureaja koji funkcioniu cirkulacijom vrue vode) i

131

Konstrukcija autobusa

ostatka vozila. Svi spojevi, zaptivke, i sl. upotrebljeni u dodiru sa pregradom treba da
budu otporni na vatru.
Ureaj za grijanje koji ne radi sa toplom vodom moe biti postavljen u odjeljku za
putnike ako se nalazi u kuitu od materijala otpornog na temperature koje ureaj
generie, ne isputa otrovna isparavanja i postavljen je tako da nijedan putnik ne doe u
kontakt sa bilo kojom zagrijanom povrinom.

Slika 114. Rizina mjesta u motoskom prostoru za nastajanja poara

a) turbopunjaa, b) remeski prenos, c) vrui dijelovi motora
(SP Technical Research Institute of Sweden)
U sluaju vozila koja imaju motor iza odjeljka vozaa, odjeljak treba da bude
opremljen sa alarmnim sistemom koji e vozau dati zvuni i vizuelni signal u sluaju
prevelike temperature u motornom odjeljku i u svakom odjeljku u kojem se nalazi
grija sa sagorijevanjem. Na slici 114 d je prikazan sistem firme FIRETRACE za
dojavu poara i gaenje poara.

132

Konstrukcija autobusa

Slika 114 d. Alarmni sistem za dojavu poara i sistem zatite kod autobusa
Alarmni sistem mora biti konstruisan tako da detektuje temperaturu u motornom
odjeljku, i u svakom odjeljku u kojem se nalazi grija sa sagorijevanjem, koje prelaze
temperature koje se javljaju prilikom normalnog rada.
Alarmni sistem treba da je u funkciji svaki put kad je ukljuen ureaj za pokretanje
motora, sve dok se ne ukljui ureaj za zaustavljanje motora.

6.3 Rezervoar goriva

Poloaj otvora za punjenje gorivom treba da bude dovoljno udaljen od zagrijanih
dijelova motora (izduvne cijevi) i dovoljno udaljen od vrata za putnike ili varat u
sluaju opasnosti (50cm kod autobusa sa oto motorom, 25 cm sa dizel motorom).
Takoe zatvara otvora ne smije da stri izvan konture karoserije i mora se sprijeiti
mogunost njegovog nehotinog otvaranja.
Rezervoar gorivo mora biti smjeten na autobusu na taj nain da se u sluaju nesree
to manje moe doi do oteenja rezervoara. Zato se zahtjeva da njegov poloaj i svi
dijelovi budu dovoljno udaljeni od prednje i zadnje strane vozila (tj 60 cm minimalno
od prednje strane i 30 cm od zadnje strane vozila).
Takoe rezervoar mora biti hidraulinom probom ispitan kao i otporan na koroziju.

133

Konstrukcija autobusa

6.4 Instalacija za napajanje gorivom

Instalacija za napajanje gorivom ne smije biti smjetena u prostor za vozaa i putnike.
Instalacija (cijevi) moraju biti tako postavljene da ne moe do njihovog oteenja
prilikom kretanja vozila, a u sluaju curenja goriva iz bilo kog dijela instalacije treba se
obezbjediti da gorivo pada direktno na kolovoz, a ni u kom sluaju ne smije da pada na
izduvni sistem ili visokonaponske kablove.. Takoe vibracije vozila ne smiju da imaju
uticaja na instalaciju za napajanje gorivom.

6.5 Elektrina oprema i vodovi

Svi kablovi na autobusu treba da budu dobro izolovani i svi kablovi i elektrina oprema
treba da budu u stanju da izdre temperaturu i vlanost kojoj su izloeni. U motornom
odjeljku, posebnu panju treba obratiti na njihovu pogodnost da izdre okolne
temperature i uticaj svih zagaivaa s kojima e vjerovatno doi u dodir.
Nijedan kabl upotrebljen u elektrinom kolu ne treba da provodi struju veu od one
koja je prihvatljiva za takav kabl u pogledu instalacija i maksimalne okolne
temperature.
Svako elektrino kolo koje napaja dio opreme, osim alnasera, kolo paljenja , svjeice,
ureaj za zaustavljanje motora, kolo za punjenje i uzemljenje treba da sadre osigura
ili prekida. Kola koja napajaju opremu niske potronje mogu biti zatiena
zajednikim osiguraem ili zajednikim prekidaem kola, ako njihov zbirni kapacitet
ne prelazi 16A. U sluaju ureaja sa ugraenom elektronikom ova kola mogu biti
zatieni ureajima koji su ugraeni u elektroniku. U tom sluaju, proizvoa daje sve
relevantne tehnike informacije.
Svi kablovi treba da budu dobro zatieni i privreni tako da se ne mogu otetiti,
trenjem, abrazijom i slino. Svi elektrini kablovi treba da budu locirani tako da ne
mogu stupiti u kontakt sa dovodom goriva ili bilo kojim dijelom izduvnog sistema, ili
da budu izloeni prekomjernoj temperaturi, osim ako je obezbijeena odgovarajua
izolacija i zatita, kao na primjeru solenoidnog izduvnog ventila.
Autobusi i trolejbusi s vie od 25 mjesta kojima se prevoze putnici moraju na glavnom
kablu elektrine instalacije imati sklopku kojom se iskljuuju svi strujni krugovi u
vozilu osim tahografa ili euro-tahografa koji se mora posebnim vodovima spajati na
akumulatore. Ruica sklopke mora biti:
-

na dohvatu ruke vozaa, slika 115 ,

mora biti jasno oznaena i opremljena zatitnim poklopcem ili drugom
zatitom, radi onemoguavanja sluajnog ukljuivanja. Uz sklopku mora biti

134

Konstrukcija autobusa

jasno ispisano uputstvo o postupku rukovanja (npr. skinuti poklopac i povui

ruicu ili ukljuiti samo kad je vozilo zaustavljeno).
Sklopke mora omoguiti izvrenje slijedeih funkcija:
-

brzo zaustavljanje motora,

iskljuenje jednog pola akumulatora.

u vozakom prostoru autobusa

sa vanjske strane autobusa

Slika 115. Prekida sklopke za smanjenje opasnosti

Ako uslijed deformiteta na kabini, oblast prekida nije dostupna, svi autobusi imaju
prekida na zadnjem dijelu vozila, ili sa strane u zadnjem dijelu, slika 115. Prekida
mora da bude neovisan o upravljakim funkcijama u autobusu. Naime, tamo gdje bi
iskljuenje struje izazavalo veu opasnost od koristi, zahtjeva se da ti strujni krugovi
ostanu pod naponom nakon iskljuenja struje, a to su: napajanje tahogarafa, sigurnosno
unutranje osvjetljeje autobusa, centralizovano zakljuavanje vrata, signalana lampica
za sluaj opasnosti.

135

Konstrukcija autobusa

Akumulatori
Svi akumulatori (baterije) treba da budu osigurani (dobro uvreni) i lako pristupani.
Odjeljak za akumulator treba da bude odvojen od putnikog i vozaevog odjeljka i
ventilisan prema spoljnjem vazduhu. Prikljuak za akumulator treba da bude zatien
od rizika nastanka kratkog spoja.
Materijali
Nisu dozvoljeni zapaljivi materijali unutar 100 mm od komponenti izduvnog sistema,
bilo koje visoko-naponske elektrine opreme ili bilo kojeg drugog izvora toplote osim
ako je materijal efikasno zatien. Ako je potrebno, zatitom e se sprijeiti dolazak u
dodir maziva ili drugih zapaljivih materija sa izduvnim sistemom ili drugim izvorom
toplote. U ovom sluaju, zapaljivim materijalima se smatraju oni koji nisu predvieni
da izdre temperature koje e se vjerovatno nai na pomenutim lokacijama.

6.6 Protivpoarni aparati i oprema za prvu pomo

U autobusu je potrebno obezbijediti prostor za ugradnju jednog ili vie protivpoarnih
apararta, od kojih se jedan nalazi pored vozaevog sjedita. U vozilima Klase A ili B
prostor za protivpoarni aparat ne smije biti manji 8 dm 3 i za vozila Klase I, II ili III od
15 dm3. U sluaju autobusa na dva nivoa, treba obezbijediti dodatni protivpoarni
aparat za gornji nivo.
U autobusima je potrebno obezbijediti i prosto za ugradnju oprema za prvu pomo
(jedan ili vie). Prostor ne treba da bude manji od 7 dm 3, a dimenzija treba da budu
minimalne 80 mm. Protivpoarni aparati i opreme za prvu pomo mogu biti osigurani
protiv krae ili vandalizma (npr. unutranji pretinac ili lomljivo stakla), s tim da su
lokacije ovih predmeta vidljivo oznaene i da je omoguen lak pristup za vrijeme
hitnog sluaja.

Slika 116. Protivpoarni aparat i kutija prve pomoi

136