NAVIJAKA SOLIDARNOST

Europska unija
European union
Ovaj projekt je financiran
sredstvima EU.
This project is financed by the
European Union.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Ured za udruge

Ovaj projekt sufinancira Ured Vlade Republike Hrvatske COUNTRY BASED SUPPORT SCHEME (CBSS) OF THE EUROPEAN
za udruge.
INSTRUMENT FOR DEMOCRACY AND HUMAN RIGHTS (EIDHR)
This project is co-financed by the Croatian Government 2012 CROATIA.
Office forCooperation with NGOs.

SADRAJ

Predgovor................................................................................................5
I. Direktna demokracija kao rjeenje
upravljanjem nogometnim klubovima....................................................7
to je to direktna demokracija?..............................................................7
Primjeri upravljanja u Hrvatskoj............................................................10
Kakav bi to onda bio klub voen po
direktno-demokratskim principima?.....................................................13
II. Policijska represija nad navijaima i
navijako nasilje....................................................................................17
Zato represija ba sada?......................................................................17
Vano je znati svoja prava......................................................................18
Neki savjeti za navijako organiziranje pred samu utakmicu.................35
III. Rasizam i nacionalizam na tribinama...............................................39

PREDGOVOR

Ovaj prirunik nastao je tijekom 2014. godine i napravljen je od strane

lanova Udruge navijaa NK Zagreb Bijeli aneli. Nastao je kroz tri
modula treninga, radionica i predavanja koja se bave zajednikim sa
situacijama kojima se navijai unutar republike Hrvatske susreu. Potjee iz iskustva navijakih i ultras pokreta. I obini navijai i lanovi ultras
pokreta lanovi su dvije razliite tradicije, ali imaju dosta zajedniko, prvenstveno jer su na istim tribinama i dijele iste problem. Prirunik obuhvaa razliite probleme s kojima se navijai susreu od samog ulaska na
stadion pa sve do pozivanja karnivalne atmosfere na tribinama. Prvi dio i
prvi modul zove se Direktna demokracija kao rjeenje upravljanjem nogometnim klubovima. Na tome modulu prialo se kakvo bi za navijae
bilo najbolje rjeenje upravljanje klubom. Drugi dio zove se Policijska
represija i navijako nasilje. Viegodinji pritisak nad navijakim udrugama i skupinama u Hrvatskoj od policije doveo je do jasnih krenja ljudskih prava navijaa. Cilj je i upoznati navijae sa svojim pravima i s nekim
tehnikama kako osigurati da policija nee koristiti neprimjernu silu ili se
ponaati na neprikladan i nelegalan nain. Takoer prirunik analizira
zato, kako i na koji nain dolazi do navijakog nasilja na stadionima i izvan njih. Trei dio zove se Rasizam i nacionalizam na tribinama. Naime,
obje tradicije takoer esto susreu s raznim vrstama diskriminacije,
to prema navijaima, a to od strane navijaa prema nekim ugroenim
skupinama. Za navijae je vie vezano za tribine i javno okupljanje, na
ponaanje prilikom utakmica i nainom direktnih akcija. Unutar navijaa
su prisutne razliite vrste diskriminacija poput rasizma, homofobije, nacionalizma, ksenofobije itd.

I. DIREKTNA DEMOKRACIJA KAO RJEENJE

UPRAVLJANJEM NOGOMETNIM KLUBOVIMA

U Hrvatskoj veina nogometnih klubova su udruge graana. Iako bi takvo

rjeenje za nogometne klubove trebalo biti najdemokratinije i najpovoljnije jer bi tada navijai, simpatizeri, zaposleni i igrai svojim ulanjenjem u klub imali direktan uvid u sve organizacijske i financijske spise kluba, to u gotovo svim klubovima nije sluaj. Naime, te udruge su uvelike
privatizirane od strane jednog ili vie ljudi koji onda kroje politiku kluba
po svojim nahoenjima. Klubovi esto postaju privatna zabava lokalnog
politkog namjetenika koji od velikih tradicija klubova stvaraju vikend
igraku za sebe, svoju obitelj i svoje pobornike, te godinama degradiraju
klubove usputno zaraujui ogroman novac za svoj privatni dep. Naravno da takva situacije nije povoljna za navijae, koji ipak klubovima
donose neki novac, i ne ele da on bude otuen nego uloen u buduost.
Takoer, veliki problem je umjeanost lokalne politike u klubove. Lokalni
monici esto ili sami preuzimaju klub ili namjetaju svoje ljude te kroz
njega peru javni novac. Kao savreno rjeenje prepoznali smo direktno-demokratski sustav koji bi onemoguio mnogo takvih situacija.
to je to direktna demokracija?
Ponimo od prvotnih pojmova:
Demokracija (demos = narod; kratein = vladati) izvorno i doslovno
znai vladavina naroda.
Oblik drutvenog ureenja u kojem vlast proizlazi iz naroda, tako da
je narod vrhovni nositelj vlasti.
Oblik vladavine u kojem svi graani imaju jednako pravo sudjelovati
u donoenju odluka koje se tiu njihovih ivota (individualnog ivota
i zajednikog ivota).
7

 Vladavina veine u korist veine.

Dva temljena oblika demokracije:
Predstavnika (elektorska, parlamentarna) demokracija
Direktna (neposredna, izravna) demokracija
Predstavnika demokracija
profesionalni politiari kao predstavnici svojih glasaa (u naemu
sluaju predsjednici klubova kao predstavnici svih lanova)
koncept voe, prenoenje moi sa veine na pojedinca
Problemi predstavnike demokracije:
Izabrani predstavnici u teoriji predstavljaju glasae (skup glasaa) I njihove glasove na izborima, meutim u praksi glasaju po stranakoj liniji,
a ne u interesu glasaa koje zastupaju
Stranaka linija uvjetovana je:


utjecajem lobija i monih interesnih skupina


privatnim interesom demokratski i nedemokratski izabranih voa stranaka


interesom odranja stranke na vlasti


interesom stranakih voa unutar stranke
Odluke su podlone i interesima svakog pojedinog zastupnika:


privatni i poslovni interesi zastupnika


korupcija


zastraivanje


dodvoravanje glasaima


graani se izjanjavaju jednom u etiri godine o predstavnicima koji nakon toga nisu duni sluati volju graana ili donositi
odluke prema obeanjima


predstavnike je teko opozvati, a njihov neprihvatljivi rad
sprijeiti


ne postoji odgovornost profesionalnih politiara, odnosno nain da za svoj lo rad profesionalni politiar pravovremeno bude
sankcioniran


potie apatiju biraa, neaktivnost i nezainteresiranost
za bitna pitanja zbog nemoi i zato to se odgovornost, ali prvenstveno
8

mo prebacuje na predstavnike


predstavnici postaju nezamjenjivi voe


izbor dirigiraju snane stranke to ukida mogunost stvarne opozicije
Direktna demokracija
oblik demokracije koji je najblii idealu demokracije, jer na minimum
smanjuje jaz izmeu subjekta demokracije i procedura demokracije
oblik demokracije u kojem ljudi glasaju o drutvenim / politikim
inicijativama direktno, za razliku od predstavnike demokracije u
kojoj ljudi glasaju za predstavnike koji onda glasaju o drutvenim /
politikim inicijativama
Zajednica glasa direktno ili putem mandatara (rasprava; formuliranje
problema, pitanja i prijedloga za njihovo rjeavanje; rasprava; donoenje
odluka; izvravanje odluka; provjera izvravanja odluka)
Princip kolektivnog donoenja odluka u kojem sudjeluju svi zainteresirani na koje se dotina odluka odnosi


svi imaju jednako pravo sudjelovanja u raspravi


svi imaju pravo glasa


sustav raspravljanja, odluivanja i izvravanja odluka je
horizontalno strukturiran
nema voa pa tako niti njihove pristranosti jer odluke donose svi
odluke su donesene prema volji veine i prema interesu veine, a ne
pojedinih voa
na svakome je odgovornost pri odluivanju, ali i provedbi odluke
mo odluivanja i upravljanja se vraa u ruke cjelokupne zajednice
kroz raspravu se tei konsenzusu
konsenzus nije nuan, ali je poeljan jer se njime tite interesi manjine
veina odluuje, a manjinu titi konsenzus koji se postie raspravom,
kompromisima itd.
Elementi modela direktne demokracije:
Delegati I mandatari
9



kako nema voa, konkretne zadatke odrauju delegati ili
mandatari
Delegati:


izabiru se jednokratno za izvravanje neke dunosti


nemaju pravo pregovaranja ili odluivanja umjesto tijela
koje predstavljaju


smiju samo prenositi odluke ili stavove tijela koje predstavljaju
Mandatari:


pojedincima ili grupama daju se mandati da izvravaju
neke uestale tehnike poslove za tijelo koje predstavljaju, ili kad je nuno brzo djelovanje
Pravo na opoziv (delegata i mandatara)


lako opozivanje pojedinaca izabranih za neku funkciju


laka kontrola pojedinaca koji obavljaju konkretne zadatke
Primjeri upravljanja u Hrvatskoj
Na nekoliko primjera u Hrvatskoj vidjeli smo kako se opa naela
demokracije kre. Prvo smo od lanova Udruge navijaa NK Zagreb Bijeli aneli uli situaciju u njihovom klubu. NK Zagreb je jedan od najzatvorenijih klubova u Hrvatskoj. Klub koji godinama rezultatski stagnira upravljan je od strane jednog ovjeka koji se doslovno iivljava nad
njegovom tradicijom i navijaima. No, kako ne bi previe skretali sa
teme, klub je Udruga graana koja se zove Nogometni klub Zagreb. O
toj udruzi nita se ne zna. Niti lanstvo, niti tijela udruge. Samo sluajno
do navijaa doao je statut star preko 14 godina u kojemu se vidi postojanje tijela: i to redom; Skuptina, predsjednik kluba, tajnik kluba, direktori (sportski, tehniki, direktor marketinga), nadzorni odbor, upravni
odbor, stegovna komisija Meutim za NK Zagreb je poznat samo predsjednik kluba, te postojanje tajnice. Sva ostala tijela su nepoznata. Kako
njihovi lanovi, te zapravo i njihovo stvarno postojanje. Tu se vidi jasno
krenje statuta, zakona o udrugama i javno poslovanje kluba. Krenje jo
vie zabrinjava kada znamo da klub upravlja sa gradskom imovinom, te
svake godine utri neku koliinu javnog novca, to od strane grada tako
10

i od strane HNS-a. Naravno tu je i najproblematiniji dio. NK Zagreb je

udruga graana u koju se ne moe ulaniti. Navijai su nekoliko puta
ili sa zahtjevom prema klubu kako bi ostvarili pravo ulanjivanja po zakonu o udrugama, no dobili su samo jasno ignoriranje. I tako udruga sa
nepotrebnim ogromnim brojem tijela, sa samo nekoliko lanova, troi
ogroman novac graana, nikome za to ne polae raune i pritom jasno
kri zakon.
Drugu situaciju uli smo od inicijative Zajedno za Dinamo. Njihov klub
je u slinoj situaciji kao NK Zagreb. Samo to imamo udrugu graana,
ne pod diktaturom jednog ovjeka ve pod oligarhijom jedne obitelji.
Dinamo upravalja sa do dvadeset puta veim novcem od bilo kojeg drugog nogometnog kluba u Hrvatskoj. Razlog je opet javni novac. Naime u
republici Hrvatskoj sportske udruge izuzete iz poreznog sustava, tako da
sve to zarade, ne moraju nikome pravdati. Zahvaljujui dogovoru izmeu
gradonaelnika i klubskog vodstva od strane grada prema GNK Dinamo u
nekooliko godina otilo je 130 miliona kuna. Vodstvo Dinama taj novac
upotrebio je da napravi nevjerovatno iroko poslovanje, i mnogostruko ga je umnoio. Danas, osim to vlada cijelim hrvatskim nogometom,
ta obitelj iako je u njihovom poslovanju oitih i jasnih nepravilnosti, jo
uvijek je nedodirljiva ak i od strane vlasti i zakona. Tako imamo situaciju da Dinamo kao klub ima nelegalne suradnje sa nekoliko prvoligakih
klubovia ime kri zakon o trinom natjecanju, a slino kao i NK Zagreb
izuzet iz poreznog sustava te svaki transfer nije duan pravdati ikome.
Cifre od transfera u vrijeme njegove vladavine su astronomske. Takoer
tu su u i lihvarski ugovori sa igraima i za nas najbitniji dio, upravljanje udrugom graana GNK Dinamo. Ta udruga ipak malo javnije posluje
pa znamo koji ljudi sjeda na kojim pozicijama i u kojim tijelima no ipak
postoje mnoge nepravilnosti kojima se skriva ilegalan rad. Iako lanski
model u Dinamu postoji, lanovi nemaju nikakvo pravo glasa i ovlasti
nad svojom udrugom. Oni su tu samo da uplate lanarinu. Na izborima skuptina kluba bira upravu, a uprava bira skuptinu kluba. I nikakve
promjene nisu mogue osim onih kojih mafijaka oligarhija unutar kluba
dopusti. Inicijativa Zajedno za Dinamo sastoji se od lanova Dinama i
bori se za transparentne izbore i transparentno poslovanje unutar kluba
na temelju demokratskih prava jedan lan jedan glas. Kroz godine
11

djelovanja inicijative je upozoravala na kriminal i nazakonitosti u klubu. Naravno zbog koliine novaca koji se kroz klub okree i umjeanosti
mnogih politikih struktura u ove nelegalne poslove, oni se nisu uspjeli
niti pribliiti svome cilju iako su zakoni na njihovoj strani.
Trea pria dolazi od Udruge Na Hajduk. To je udruga organizirana s
jednim ciljem. Da se kriminal i politika iz HNK Hajduk izbaci, da se nakon vie godina netransparentnog i loe voenja kluba konano stvari
ponu odvijati transparentno, kako u Hajduku, tako i u cijelom Hrvatskom nogometu. Naime Hajduk je proao pretvorbu iz udruge graana
u dioniko drutvo to je zapravo preduvijet za gubitak navijakih prava
osim u sluaju da se navijaima ponude dionice kluba. Upravo zato osnovana je udruga Na Hajduk. Kada je klub bio na rubu bankrota te je bilo
oito da ne moe financijski podnijeti optereenja zajedno sa dugovima
koje su napravile bive uprave prilikom netransparentnog poslovanja,
navijai su bili ta slamka spasa. Udruga je osnovana te se u dogovoru sa
portskim dionikim drutvom ljudi koji se ulanjuju u nju, ulanjuju se
zapravo u Hajduk. Svojom lanarinom pomau klub, a imaju pravo glasa
izabrati vodstvo svoje udruge, te direktno biraju Nadozorni odbor Hajduka. Time, iako demokracija nije u potpunosti zaivila, navijai zapravo
postavljaju ljude koji nadziru rad u klubu kako bi sve bilo transparentno.
Svaki lan udruge moe postati kandidat za nadzorni odbor, i svaki lan
ima jednako pravo glasati.
Najdalje u demokratizaciji je otila ekipa iz Varadina. Kada je njihov
klub nakon godina pljake i unitavanja od strane politiki podobnih ljudi, promijenio ime, navijai su odluili osnovati svoj klub. Vratili su ime
NK Varteks, te stari predratni grb. Sada imaju klub, koji iako igra po najniim ligama, presedan je za demokratski voen klub. Makar su u svojoj
udruzi/klubu zadrali tijela predstavnike demokracije, taj klub je zaista
voen od strane navijaa, a vrhovno tijelo je Skuptina, na kojoj zaista svi
lanovi imaju pravo glasa, te svi lanovi mogu biti birani.

12

Kakav bi to onda bio klub voen po direktno-demokratskim principima?

Koncept dir-dema je zapravo najjednostavniji koncept. Iz svoje udruge
valja izbaciti predstavnika tijela (predsjednika, dopredsjednika, tajnika,
odbore, komisije...) i graditi udrugu na samo jednom tijelu Skuptini.
Uz Skuptinu, treba dodati samo jo Sastanak ili Savjet, kao tijelo koji je
po svemu podreeno Skuptini, a razlog je to ipak birokratski dravni
aparat zahtjeva odgovorne osobe zastupnike, to je zapravo nesvjesno traenje voa.
Funkcije Skuptine trebaju biti:
Saziva Skuptinu Kluba,
utvruje politiku razvitka Kluba,
donosi i mijenja Statut te Pravila i smjernice o radu Kluba,
odluuje o udruivanju u savez s drugim organizacijama,
donosi financijski plan i zavrni raun,
donosi i mijenja program rada,
donosi druge akte i odluke vezane za rad Kluba,
bira i razrjeuje dunosti stalne sudionike u Savjetu Kluba,
bira i razrjeuje dunosti druge predstavnike i zastupnike kluba te
odreuje njihov mandat,
razmatra i usvaja izvjea o radu Kluba,
daje smjernice za rad Kluba,
odluuje o osnivanju ustrojstvenih oblika (ogranaka, sekcija, radnih
grupa i sl.) te im utvruje zadae,
bira i razrjeuje likvidatora Kluba,
odluuje o prestanku rada Kluba,
tumai Statut, Pravila i smjernice o radu kluba te ostale dokumente
Kluba,
obavlja i druge poslove odreene zakonom ili Statutom.
to je to Savjet ili Sastanak?
1. Savjet je izvrno tijelo Kluba i najvie tijelo upravljanja izmeu dva
zasjedanja Skuptine.
2. Savjet ine stalni i zainteresirani sudionici.
13

3. Stalne sudionike u Savjetu bira Skuptina na vrijeme ne due od godinu dana i iste osobe mogu biti ponovno birane.
4. Stalne sudionike u Savjetu bira se meu lanovima Skuptine.
5. Skuptina bira pet lanova Kluba kao stalne sudionike u Savjetu od
ega njih troje i kao potpisnike pravnih i financijskih spisa.
6. Stalni sudionici u Savjetu su zadueni za novano poslovanje, evidenciju lanstva i brigu oko ostalih organizacijskih aspekata Kluba.
7. Zainteresirani sudionici u Savjetu su svi oni lanovi Kluba koji su prisutni na sastanku Savjeta, a koji ujedno imaju pravo biti i lanovi Skuptine.
8. Svi sudionici u Savjetu jednakopravno sudjeluju u raspravi i donoenju odluka na sastanku Savjeta.
9. Pravilima i smjernicama o radu kluba detaljnije se odreuje nain
odluivanja i rada Savjeta.
Funkcije Savjeta ili Sastanka:
saziva Skuptinu Kluba,
organizira i rukovodi poslovanjem Kluba,
utvruje prijedlog programa djelatnosti i planove rada i Statuta koji
se podnose Skuptini na razmatranje i prihvaanje,
brine o izvrenju usvojenog programa rada i provedbi odluka Skuptine Kluba,
podnosi izvjea o radu Skuptini Kluba,
upravlja imovinom Kluba,
obavlja i druge poslove predviene Statutom i Pravilima i smjernicama o radu kluba.
Dakle, uveliko smo ograniili ovlasti Savjeta, iako je Savjet zapravo jednak
Skuptini odnosno, svi koji dou na sam sastanak Savjeta imaju jednako
pravo odluivanja. Ipak svaka vea odluka Savjeta mora biti potvrena
na Skuptini. Na taj nain se izbjegava bilo kakva mogunost prekoraenja ovlasti, krae i sl.
Dolazimo sada do logistikih dijelova. Kao to je ve navedeno Skuptina
kluba odluuje o osnivanju ustrojstvenih oblika (npr. sekcija, ogranaka,
radnih grupa i sl.) te im utvruje zadae. Taj dio je jako bitan. Zapravo se
14

sve klupske zadae i obaveze mogu staviti pod obaveze npr. radnih grupa. Radne grupe ne postaju tijela udruge nego samo skupina ljudi unutar
udruge koja je zaduena za neki dio posla te je duna o tome pravodobno obavijetavati Skuptinu. Radnih grupa moe biti beskonano i ovise
o potrebama kluba. Poeljno je da jedna osoba ne bude u vie radnih
grupa, i da te radne grupe ne budu prevelike, niti premale. Tako bi za
jedan nieligaki klub dovoljno bilo da ima pet radnih grupa.
Radne grupe:
1. Administracija rjeava administrativni dio, papire prema gradskom
poglavarstvu, nogometnom savezu, pravna pitanja, prijavljuje igrae i
utakmice
2. Financije raunovodstvo, kako se finanicije u klubovima okreu na
tjednoj bazi jako je bitno imati ovu radnu grupu kako bi financijski izvjetaji Skuptini bili dostavljani na tjednoj bazi jer bi se time uvelike
smanjila mogunost malverzacija
3. Marketing i promocija kluba odravanje web-a, facebooka, galerija,
webshopa, obnova prodajnih rekvizita, reklamiranje, sponzorstva, benefiti i humanitarne akcije kako za klub tako i za lokalnu zajednicu, press...
4. Logistika prijevoz momadi, odravanje terena i opreme, kuhanje i
nabavka svega to je potrebno za normalno odvijanje utakmica
5. Momad trener + jo nekoliko ljudi (pomonih trenera) koji se
bave samo sa momadi, ili razliitim uzrastima, organiziraju i odravaju
treninge, itd.
Naravno i radne grupe su obavezne davati izvjetaje Skuptini, a o detaljima se treba dogovoriti na samoj skuptini, kada bi bilo poeljno donijeti
i interni dokument koji bi se zvao Pravilnik i smjernice o radu kluba i
u kojima bi se sve funkcije po dogovoru detaljnije opisale i dogovorile.

15

II. POLICIJSKA REPRESIJA NAD NAVIJAIMA I

NAVIJAKO NASILJE

Kao to smo u uvodu napomenuli, danas, policijski odnos prema navijakoj subkulturi je zaista poprimilo vrlo represivne metode. Radi se ve i
o krenju ljudskih prava navijaa kao graana i njihovo predstavljanje kao
problematinu populaciju i promicanje jedne skupine ljudi u graane
drugog reda. Naime, nije policija sama upetljana u ovaj komplicirani akt,
ve i sami klubovi za koje navijai navijaju pa i mediji koji igraju svoju
veliku ulogu. Tu se radi zapravo o jednom kompliciranom sociolokom i
drutvenom problemu.
Zato represija ba sada?
Navijai su krajem osamdesetih i devedesetih godina po prvi puta organizirani u organizirane grupe. Vrlo brzo su od strane visokih republikih politika jako nacionalizirani i to sa jednom svrhom izazivanjem
nacionalnih netrepeljivosti kako bi dolo do rata u bivoj dravi. Tada
je na stadionima bio veliki broj graana i nogomet je zaista bio popularan sport s kojim se vrlo lako moglo utjecati na iroke radnike mase,
tadanje radnike drave. Politka je tako dobila i nacionalnu mrnju, i
nasilje kao njezin rezultat. Nasilje tada postaje dio navijake subkulture
kao jedan od oblika navijakog izraavanja. Sigurno je da je tako neto
veliki drutveni problem, no zato se onda tada, ali ni u meuvremenu,
niti policija, niti klubovi, a niti mediji nisu toliko bavili svojim huliganima kao to se bave danas. Stvar je jednostavna, kada visokoj politici
takva situacija odgovara, tada se nemaju namjere petljati u takve stvari.
Meutim ta visoka politika, arogantna kakva je, nikada nije zamiljala
da e se danas morati boriti protiv demona koje je sama proizvela. No
koliko je ta tvrdnja istinita, i koliko dananja situacija u nogometu pa i
17

represija prema navijaima odgovara dananjoj visokoj politici ostaje pitanje. No zanimljiva je medijska eksponiranost navijakih nedjela u trenutku najvee gospodarske krize i ekonomskog kraha drave. Ali opet zanimljivost je da navijai danas vie nisu bezglava rulja kao nekada i da ih
se danas vie ne moe lagano izmanipulirati za postizanje politikog cilja
nekog monika ili jedna stranke. Ipak neki oblici poput nasilja i ksenofobije ostali su kao uroeni unutar navijakog pokreta u Hrvatskoj jer su
se pojavljivali u samom poetku organiziranog navijanja. Danas imamo
situaciju da se naelno takve negativne pojave u nogometu osuuju, no
ne na adekvatan nain. Navijai su u medijima prikazani samo i iskljuivo
kao huligani, a od toga profitira i nogometni savez te klubovi koji na taj
nain skrivaju svoje ilegalne poslove, a i visoka politika koja profitira time
to se kroz medije provlae ipak trenutno manje vani problemi u drutvu. Nema nikakve strategije niti inicijative da se s navijaima takve stvari
rijee na adekvatan nain komunikacijom. Policija s druge strane oito
velikoduno surauje s gazdama klubova i tu takoer postoji odreena
simbioza. Naime, na najveem hrvatskom derbiju koji zadnjih godina u
prosjeku gleda otprilike tri tisue gledatelja, mi imamo brojku od nekoliko stotina policajaca. Preveliki broj policajaca nalazi se i na svim drugim derbijima prve lige, ali i na potpuno nevanim utakmicama. Nije se
jednom dogodilo da policija namjerno izazove probleme svojim neopravdanim postupanjem poput upadanja na tribine i privoenja ljudi, samo
kako bi opravdala svoje prenapuhane brojke na sportskim terenima.
Stoji i argument da su navijake grupe trenutno najvee politiki nemanipulirane grupe barem kod nas, to ih svrstava u potencijalno opasnu
skupinu kako za politiku, tako i za sustav i onoga tko ga brani.
Vano je znati svoja prava
Kod neprimjerenog postupanja policije i klubova vano je znati svoja
graanska prava. Kod takvih situacija bavimo se sa dva konkretna zakona Zakon o policijskim poslovima i ovlastima, i zakon o spreavanju
nereda na portskim natjecanjima. Oba zakona su dosta neodreena, i
postoje mnogi problemi untar njihovih lanaka. Evo najbitnijih lanaka i
stavaka iz oba zakona, a koji se tiu navijaa.
18

Zakon o policijskim poslovima i ovlastima:

lanak 2. - opasnost je stanje bliske i izravne mogunosti nastupanja
tete za zatieno dobro.
lanak 3.a - policija je ovlatena, u mjeri u kojoj je to potrebno, kao
i radi nadzora zakonitosti postupanja policijskih slubenika, zvuno
i vizualno ili na drugi nain snimiti obavljanje policijskih poslova i
primjenu policijskih ovlasti odgovarajuim tehnikim ureajima.
lanak 5. - policijski slubenik postupa imajui u vidu razmjer izmeu
ovlasti koju primjenjuje i svrhe obavljanja policijskog posla.

- Policijski slubenik e uvijek primijeniti policijsku ovlast kojom
se u najmanjoj mjeri zadire u slobode i prava ovjeka, a postie svrha
obavljanja policijskog posla.
lanak 6. policija e, sukladno mogunostima, poduzeti hitne mjere
nune za otklanjanje izravne opasnosti za ljude i imovinu, ako je oigledno da te mjere ne moe pravodobno poduzeti nadleno tijelo.

- Policijski slubenik e i izvan slube poduzeti radnju spaavanja
ivota i zatite osobne sigurnosti ljudi i imovine.
lanak 11.f osumnjienik koji se odazvao pozivu policije radi prikupljanja obavijesti bit e pouen:

-o razlozima pozivanja i koje su osnove sumnje protiv njega,

-o pravu na tumaenje i prevoenje, sukladno odredbama posebnog propisa,

-o pravu da nije duan iskazivati niti odgovarati na pitanja,
da po zavretku prikupljanja obavijesti ili po isteku est sati od trenutka
dolaska u policijske prostorije iste moe odmah napustiti.
lanak 14.
1. Policijski slubenik primjenjuje policijsku ovlast u skladu s Ustavom
i zakonom.
2. Policijski slubenik je duan potivati dostojanstvo, ugled i ast svake
osobe, kao i druga temeljna prava i slobode ovjeka. Posebno ob19

zirno policijski slubenik postupa prema djeci, maloljetnim, starim i

nemonim osobama, osobama s invaliditetom i prema rtvi kaznenog djela i prekraja.
3. Osobama s invaliditetom e se prilikom postupanja sukladno ovom
Zakonu osigurati potrebna prilagodba i odgovarajua podrka, uzimajui u obzir specifinosti svakog pojedinog oteenja (tjelesno,
senzoriko, intelektualno i mentalno).
lanak 28. osoba iji se podaci nalaze u zbirci ima, sukladno posebnom zakonu, pravo uvida, ispisa i ispravka osobnih podataka sadranih u zbirci osobnih podataka a koja se na njega odnose.
lanak 52. ako postoji opasnosti za ivot ljudi ili imovinu, policijski slubenik moe privremeno ograniiti pristup, kretanje ili zadravanje u prostoru ili objektu. Ako drukije nije propisano zakonom,
ogranienje pristupa, kretanja i zadravanja smije trajati dok postoji
opasnost za ivot ljudi ili imovinu.

U sluaju iz stavka 1. ovog lanka, policijski slubenik e
udaljiti osobe i prema okolnostima naloiti uklanjanje stvari iz prostora
ili objekta.
lanak 79. radi sprjeavanja kaznenih djela za koja se progoni po
slubenoj dunosti i prekraja, policija moe snimati javna mjesta audio video ureajima.

Kad postoji opasnost da prilikom javnog okupljanja doe
do ugroavanja ivota i zdravlja ljudi ili imovine, policija je ovlatena
obaviti audio video snimanje i fotografiranje javnog skupa. Policija
mora namjeru o snimanju iz stavka 1. i 2. ovog lanka prethodno javno
objaviti.
lanak 81. sredstva prisile u smislu ovog Zakona su:

tjelesna snaga,

raspriva s nadraujuom tvari,

palica,

sredstva za vezivanje,

ureaj za prisilno zaustavljanje motornog vozila,

slubeni pas,
20

slubeni konj,
posebna motorna vozila,
kemijska sredstva,
vatreno oruje,
ureaj za izbacivanje vode,
eksplozivna sredstva,
posebna oruja.

lanak 82.
1. Sredstva prisile smiju biti uporabljena u sluajevima propisanim ovim
Zakonom radi zatite ivota ljudi, svladavanja otpora, sprjeavanja
bijega, odbijanja napada i otklanjanja opasnosti ako je vjerojatno da
se mjerama upozorenja i naredbi nee postii cilj.
2. Sredstva prisile se s posebnim obzirom primjenjuju prema djetetu,
osobi s invaliditetom, osobi ije je kretanje znatno oteano, trudnici
u vidljivom stadiju trudnoe, te osobi koja je oigledno bolesna.
3. Sredstva prisile se uporabljuju nakon prethodnog upozorenja, osim
ako je vjerojatno da bi prethodno upozorenje ugrozilo postizanje cilja.
lanak 83.
1. Policijski slubenik nee uporabiti sredstva prisile u mjeri veoj od
nune za ostvarenje svrhe postupanja.
2. Policijski slubenik e uvijek uporabiti najblae sredstvo prisile kojim
se postie cilj.
3. Policijski slubenik prestaje s uporabom sredstva prisile odmah po
prestanku razloga zbog kojih je sredstvo prisile bilo uporabljeno.
lanak 84. policijski slubenik je ovlaten uporabiti tjelesnu snagu
radi:
1. svladavanja otpora osobe koja remeti javni red i mir ili koju treba
dovesti, privesti, zadrati ili uhititi,
2. sprjeavanja samoozljeivanja osobe,
3. odbijanja napada na sebe ili drugu osobu ili na objekt ili prostor koji
osigurava,
4. sprjeavanja samovoljnog udaljavanja osobe s odreenog mjesta.
21

5. policijski slubenik je ovlaten uporabiti raspriva s nadraujuom

tvari kad su ispunjeni uvjeti za uporabu tjelesne snage, osim u sluajevima svladavanja pasivnog otpora.
6. policijski slubenik je ovlaten uporabiti palicu, ako je uporaba tjelesne snage ili rasprivaa s nadraujuim tvari, bezuspjena ili ne
jami uspjeh.
lanak 85. policijski slubenik je ovlaten uporabiti sredstva za
vezivanje radi sprjeavanja:
1. otpora osobe ili odbijanja napada usmjerenog na policijskog slubenika,
2. bijega osobe,
3. samoozljeivanja ili ozljeivanja druge osobe.
lanak 91. - policijski slubenik je ovlaten uporabiti vatreno oruje:
1. u nunoj obrani,
2. u krajnjoj nudi ako bez uporabe vatrenog oruja ne moe otkloniti
istodobnu ili izravno predstojeu neskrivljenu opasnost za vlastiti ili
ivot druge osobe, koja se na drugi nain nije mogla otkloniti,
3. ako na drugi nain ne moe uhititi osobu zateenu u kaznenom djelu
za koje se moe izrei kazna zatvora od najmanje deset godina ili osobu za kojom je raspisana potraga zbog poinjenja takvog kaznenog
djela,
4. ako na drugi nain ne moe sprijeiti bijeg osobe koja je osumnjiena ili optuena za kazneno djelo iz stavka 1. toka 3. ovog lanka ili
osobe koja je pobjegla s izdravanje kazne zatvora za takvo kazneno
djelo.
lanak 95.
1. Policijski slubenik je ovlaten narediti skupini osoba da se razie
ako se skupina protupravno okupila ili se protupravno ponaa te tako
moe izazvati nasilje.
2. Ako se skupina ne razie, doputeno je uporabiti sredstva prisile iz
lanka 81. ovog Zakona, osim sredstava iz toke 10., 12. i 13. tog
lanka.
3. Sredstva iz stavka 2. ovog lanka doputeno je uporabiti samo po
22

zapovijedi naelnika policijske uprave ili policijskog slubenika kojeg

on ovlasti.
lanak 98.
Osobni podaci policijskog slubenika koji je uporabio vatreno oruje su
tajni.
Ministarstvo e osigurati besplatnu pravnu pomo policijskom slubeniku protiv kojeg se poduzimaju radnje u okviru prethodnog postupka,
kazneni postupak ili postupak naknade tete u vezi s obavljanjem policijskih poslova koje je po ocjeni policije obavio u skladu sa zakonom.
Ocjenu iz stavka 2. ovoga lanka donosi povjerenstvo koje imenuje glavni
ravnatelj za Ravnateljstvo policije i naelnik policijske uprave za policijsku upravu.
Ministarstvo e osigurati besplatnu pravnu pomo i graaninu koji je
pruio pomo policijskom slubeniku, protiv kojeg se vodi postupak iz
stavka 2. ovoga lanka, zbog radnje poinjene u vezi s pruanjem pomoi.
Zakon o spreavanju nereda na portskim natjecanjima
lanak 1.
Svrha je ovoga Zakona osiguravanje sigurnosti gledatelja, natjecatelja i
drugih sudionika portskog natjecanja ili portske priredbe i stvaranje
okruenja koje sprjeava, suzbija i sankcionira nedolino ponaanje, nerede, te nasilje, prije, za vrijeme i nakon portskog natjecanja ili portske
priredbe, zatita gledatelja koji se dolino ponaaju, zatite drugih
graana i njihove imovine, imovine pravnih osoba te stvaranje uvjeta
da portsko natjecanje ili portska priredba to vie pridonosi kvaliteti
ivota graana, osobito mladei.
lanak 2.
Ovim se Zakonom propisuju:

protupravna ponaanja prije, za vrijeme i nakon portskog natjecanja ili portske priredbe (u daljnjem tekstu: portsko natjecanje),

obveze i odgovornosti portskih udruga, ustanova i trgovakih
drutava (u daljnjem tekstu: portski klub) koji su organizatori ili sudjeluju u portskom natjecanju, te portskih saveza i drugih portskih udruga
23

vie razine,

posebni uvjeti koje mora ispunjavati portski objekt i obveze
vlasnika ili korisnika portskog objekta,

obveze i odgovornosti gledatelja portskog natjecanja, osobito
ograniavanja u mogunosti prisustvovanja portskom natjecanju,

obveze i odgovornosti portaa, trenera, sudaca i drugih osoba
koje vode portsko natjecanje,

obveze i odgovornosti sredstava javnog priopavanja,

obveze i ovlasti ministarstva nadlenog za port i ministarstva
nadlenog za unutarnje poslove u provoenju ovoga Zakona,

kaznena djela, prekraji i sankcije za protupravna ponaanja
propisana ovim Zakonom.
lanak 4.
1. Protupravnim ponaanjem u smislu ovoga Zakona smatra se:

posjedovanje ili konzumiranje alkoholnih pia i drugih pia koja
sadre vie od 6% alkohola, droga te posjedovanje pirotehnikih sredstava, oruja i drugih sredstava pogodnih za nanoenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja,

pokuaj unoenja ili unoenje u portski objekt alkoholnih pia,
droga, pirotehnikih sredstava, oruja i drugih
predmeta koji su
prema prosudbi redara pogodni za nanoenje ozljeda ili za stvaranje
nereda i nasilja,

pokuaj ulaska, dolazak i boravak na prostoru portskog objekta u alkoholiziranom stanju iznad 0,50 g/kg,
odnosno odgovarajui iznos miligrama u litri izdahnutog zraka,
maskiranje lica kapom, maramom ili na drugi nain radi
prikrivanja identiteta,

pokuaj unoenja, unoenje i isticanje transparenta, zastave ili
druge stvari s tekstom, slikom, znakom ili drugim obiljejem kojima
se iskazuje ili potie mrnja ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti,

bacanje predmeta u natjecateljski prostor ili gledateljski prostor,

pjevanje pjesama ili dobacivanje poruka iji sadraj iskazuje ili
24

potie mrnju ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili

vjerske pripadnosti,

paljenje i bacanje pirotehnikih sredstava,

paljenje ili unitavanje na drugi nain navijakih rekvizita i drugih predmeta,

pokuaj nedoputenog ulaska ili nedoputen ulazak u natjecateljski prostor ili u gledateljski prostor ili prostor koji je namijenjen
sucima ili drugim osobama koje sudjeluju u portskom natjecanju,

boravak i zadravanje na mjestu u gledateljskom prostoru za
koje se ne posjeduje ulaznica ili odgovarajua isprava izdana od strane
organizatora.
2. Protupravna ponaanja iz stavka 1. ovoga lanka mogu biti ostvarena
tijekom itavog razdoblja od polaska, putovanja, trajanja natjecanja do povratka sa portskog natjecanja.
3. Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga lanka, unoenje i posjedovanje portskog oruja od strane natjecatelja koji to oruje unose u portski objekt radi sudjelovanja na portskom natjecanju
u odgovarajuem portu, ne smatra se protupravnim ponaanjem.
II. PORTSKO NATJECANJE
lanak 5.
1. Organizator portskog natjecanja duan je procijeniti mogunosti
izbijanja nereda i nasilja na portskom natjecanju i poduzeti mjere
radi njihovog sprjeavanja i suzbijanja, propisane ovim Zakonom i
drugim zakonima i propisima za njihovo provoenje, te propisima
meunarodnih i domaih portskih saveza i drugih portskih udruga
vie razine.
2. Organizator portskog natjecanja u procjeni opasnosti od nereda
i nasilja i ocjeni potrebnih mjera za njihovo sprjeavanje i otklanjanje duan je suraivati s nadlenim policijskim tijelom i osigurati
dovoljan broj osoba, ukljuujui i policijske slubenike, na prostoru
portskog objekta i u njegovoj neposrednoj blizini, radi provoenja
mjera sigurnosti portskog natjecanja.
3. Organizator portskog natjecanja duan je postupati po nalogu
policije glede poduzimanja mjera sigurnosti u postupku pripreme,
organiziranja i odravanja portskog natjecanja.
25

4. Kada je za vrijeme odravanja portskog natjecanja dolo do protupravnog ponaanja gledatelja u veem opsegu, slubene osobe
organizatora koje vode natjecanje dune su privremeno ili trajno
prekinuti portsko natjecanje.
lanak 10.
1. Redari su duni:

tititi sudionike portskog natjecanja te imovinu koja se nalazi
u portskom objektu,

utvrditi posjeduje li osoba ulaznicu ili drugu odgovarajuu ispravu izdanu od strane organizatora te sprijeiti neovlaten ulazak u
portski objekt,

utvrditi posjeduje li osoba koja ulazi ili se nalazi na portskom
objektu alkoholna pia, drogu, pirotehnika sredstva, oruje ili druge
predmete pogodne za nanoenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja
te takve predmete privremeno oduzeti,

utvrditi posjeduje li osoba koja ulazi ili se nalazi u portskom
objektu transparente, zastave, simbole i sl. kojima se iskazuje ili potie
mrnja ili nasilje na temelju rasne, nacionalne, regionalne ili vjerske pripadnosti ili neke druge posebnosti i privremeno oduzeti takve predmete,

zabraniti pristup u portski objekt osobi koja je u alkoholiziranom stanju iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajui iznos miligrama
u litri izdahnutog zraka ili pod utjecajem droge, ili koja pokuava unijeti
u portski objekt alkohol, drogu, pirotehnika sredstva, oruje ili druge
predmete pogodne za nanoenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja,

zabraniti gledateljima prijelaz iz jednog dijela portskog objekta u drugi dio,

zadrati gledatelja koji se nasilno ponaa ili drugaije remeti
red i mir na portskom natjecanju i predati ga policiji,

onemoguiti gledatelje u pristupu u one dijelove portskog objekta koji nisu namijenjeni gledateljima,

osobe zateene u poinjenju prekraja predati policiji.
2. Radi provedbe dunosti iz stavka 1. ovoga lanka redari su ovlateni:
izdati upozorenje i zapovijed, pregledati osobu, privremeno oduzeti
predmete, utvrditi osobne podatke, podvrgnuti utvrivanju prisutnosti
alkohola u organizmu, zabraniti i sprijeiti ulazak u portski objekt.
26

3. Redari u obavljanju svojih poslova smiju uporabiti tjelesnu snagu ako

na drugi nain ne mogu odbiti:

napad usmjeren prema sebi, prema gledateljima, prema natjecateljima i drugim osobama,

napad usmjeren na unitenje ili oteenje dijelova portskog
objekta i njegove opreme.
4. Redari zaposlenici trgovakog drutva koje obavlja zatitarsku djelatnost i pripadnici policije imaju i ovlasti propisane posebnim zakonima.
lanak 14.
Organizator portskog natjecanja e pozvati klubove navijaa domaega portskog kluba, a gostujui portski klub klubove svojih navijaa, da
zajedno razmotre mjere koje mogu poduzeti klubovi navijaa radi sprjeavanja nereda i nasilja prilikom portskog natjecanja te za vrijeme
putovanja na portsko natjecanje i u povratku sa portskog natjecanja.
lanak 15.
portski klubovi e podupirati osnivanje i rad klubova navijaa, omoguiti lanovima klubova navijaa kupnju ili dodjelu ulaznica za portsko
natjecanje, organizirati za lanove klubova navijaa posjete portskim
objektima i upoznavanje s natjecateljima i slubenim osobama portskog kluba, pruati im pomo prilikom putovanja u zemlji ili inozemstvu na
portska natjecanja u kojima sudjeluje portski klub, koristiti kao redare
i lanove klubova navijaa.
IV. GLEDATELJI
lanak 24.
1. Gledatelj se, za vrijeme dolaska na portsko natjecanje, tijekom
portskog natjecanja i nakon odlaska sa portskog natjecanja, ne
smije protupravno ponaati.
2. Gledatelju koji se protupravno ponaa zabranit e se i sprijeiti
dolazak na portsko natjecanje, udaljit e se iz portskog objekta i iz
okolice portskog objekta ili mjesta odravanja portskog natjecanja
i mogu mu se izrei ovim Zakonom i posebnim zakonima propisane
prekrajne i kaznenopravne sankcije.
27

 lanak 25.
1. Policija je ovlatena osobi koja se izjasni ili je prema okolnostima oigledno da ide na portsko natjecanje, a svojim ponaanjem izaziva
osnovanu sumnju da je pod utjecajem alkohola ili droga ili se drugaije protupravno ponaa utvrditi identitet, pregledati nosi li alkoholno
pie ili droge, pirotehnika sredstva, oruje i druga sredstva pogodna
za nanoenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja, nosi li transparente, zastave, simbole i sl. koji sadravaju rasistike ili druge poruke
koje mogu izazvati nesnoljivost, oduzeti joj takve stvari, podvrgnuti
je utvrivanju prisutnosti alkohola u organizmu mjerenjem koliine
alkohola u litri izdahnutog zraka odgovarajuim mjernim ureajem,
udaljiti je iz sredstava javnog prometa, zabraniti joj dolazak u mjesto
portskog natjecanja ili ulazak u portski objekt, zadrati je do isteka
vremena od dva sata nakon zavretka portskog natjecanja.
2. Policija je ovlatena u provoenju odredbe stavka 1. ovoga lanka
pregledati autobus, vlak ili osobni automobil koji prevozi navijae na
portsko natjecanje i sa portskog natjecanja.
3. Ako je osoba iz stavka 1. ovoga lanka voza ili suvoza u osobnom
automobilu policija moe iskljuiti iz prometa osobni automobil do
isteka vremena od dva sata nakon zavretka portskog natjecanja i
prema takovim osobama poduzeti druge mjere iz stavka 1. ovoga
lanka.
lanak 26.
1. Policijski slubenici, pored ovlasti propisanih drugim propisima, imaju i ovlasti koje prema ovom Zakonu imaju redari.
2. Policijski slubenici mogu gledatelje koji se protupravno ponaaju
zadrati u portskom objektu ili u okolici portskog objekta do dva
sata nakon zavretka portskog natjecanja i prema njima poduzeti
i druge mjere propisane ovim Zakonom i posebnim zakonima.
3. Prilikom poduzimanja mjera iz stavka 2. ovoga lanka vodit e se
rauna da se ne ugrozi sigurnost drugih gledatelja, natjecatelja i da
se ne onemogui odvijanje portskog natjecanja.

28

 lanak 27.
1. Policija e osobe iz lanka 25. stavka 1. i lanka 26. stavka 2. ovoga
Zakona privesti i zadrati u prostorima policije ili drugim pogodnim
prostorima.
2. Pogodnim se smatraju prostori koji imaju sanitarne i vodoopskrbne
ureaje i koji osiguravaju viesatan siguran boravak pojedinca ili
veeg broja ljudi.
3. Prostori u kojima se zadravaju osobe iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti pod neprekidnim nadzorom policijskih slubenika.
lanak 28.
1. Ukoliko policija ocijeni da uslijed protupravnog ponaanja gledatelja
u portskom objektu i/ili u njegovoj okolici prije poetka portskog natjecanja prijeti opasnost za sigurnost gledatelja i natjecatelja
moe zabraniti odravanje portskog natjecanja.
2. Ukoliko policija ocijeni da uslijed protupravnog ponaanja gledatelja
za vrijeme odravanja portskog natjecanja prijeti opasnost za sigurnost gledatelja i natjecatelja zatraiti e od slubenih osoba koje
vode portsko natjecanje da privremeno ili trajno prekinu portsko
natjecanje.
3. Ukoliko policija ocijeni da organizator portskog natjecanja nije poduzeo mjere iz lanka 5. i lanka 6. stavka 5. ovoga Zakona, uslijed
ega prijeti opasnost za sigurnost gledatelja i natjecatelja, zabranit
e odravanje portskog natjecanja.
4. Kada je za vrijeme odravanja portskog natjecanja dolo do protupravnog ponaanja gledatelja u veem opsegu, a ne prijeti opasnost za sigurnost gledatelja i natjecatelja, policija e predloiti
slubenim osobama koje vode natjecanje da privremeno ili trajno
prekinu portsko natjecanje.
VII. SANKCIJE
lanak 31.
Sankcije za prekraje propisane ovim Zakonom su novana kazna, kazna
zatvora i zatitne mjere, a za maloljetne prekritelje i odgojne mjere.
Sudjelovanje u tunjavi ili napadu na gledatelje ili druge osobe.
29

 lanak 31.a
1. Tko za vrijeme odlaska na portsko natjecanje, trajanja portskog
natjecanja ili povratka sa portskog natjecanja sudjeluje u tunjavi
ili napadu na druge gledatelje, redare, slubene osobe organizatora
natjecanja, portae ili druge osobe, uslijed ega je neka osoba teko
tjelesno ozlijeena, kaznit e se za samo sudjelovanje kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
2. Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena smrt
neke osobe, poinitelj e se kazniti za samo sudjelovanje kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.
3. Organizator ili voa grupe koja poini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
4. Organizator ili voa grupe koja poini kazneno djelo iz stavka 2. ovoga lanka kaznit e se kaznom zatvora od tri do deset godina.
5. Nema kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ako je osoba koja
je sudjelovala u tunjavi uvuena u nju bez svoje krivnje ili samo radi
toga jer se branila ili razdvajala druge sudionike u tunjavi.
Organiziranje nasilja na portskim natjecanjima
lanak 31.b
Tko organizira ili vodi grupu ljudi koja zajedniki za vrijeme odlaska na
portsko natjecanje, trajanja portskog natjecanja ili povratka sa portskog natjecanja sudjeluje u tunjavi ili napadu na druge gledatelje, redare,
slubene osobe organizatora natjecanja, portae ili druge osobe, uslijed ega je neka osoba tjelesno ozlijeena ili je dolo do oteenja ili
unitenja tue stvari ili imovine vee vrijednosti, kaznit e se kaznom
zatvora od jedne do pet godina.
Unitavanje stvari ili imovine na portskom natjecanju
lanak 31.c
Tko za vrijeme odlaska na portsko natjecanje, trajanja portskog natjecanja ili povratka sa portskog natjecanja oteti, izoblii, uniti ili uini neuporabljivom tuu stvar ili imovinu vee vrijednosti, kaznit e se
novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
30

Nepotivanje mjera i zabrana

lanak 31.d
Tko se za vrijeme trajanja zatitne mjere iz lanka 32., sigurnosne mjere
iz lanka 34. ili zabrane prisustvovanja portskom natjecanju iz lanka
34.a ovoga Zakona zatekne na prostoru portskog objekta ili se njegova
prisutnost utvrdi na drugi nain, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
lanak 32.
1. Prekrajni sud moe poinitelju prekraja propisanog ovim Zakonom
uz novanu kaznu i kaznu zatvora, pored zatitnih mjera i mjera opreza propisanih Prekrajnim zakonom izrei i zatitnu mjeru:

zabrane prisustvovanja odreenim portskim natjecanjima na
podruju Republike Hrvatske s obvezom javljanja u policijsku postaju,

zabrane prisustvovanja odreenim portskim natjecanjima na
podruju Republike Hrvatske s obvezom boravka u policijskoj postaji,

zabrane odlaska na odreena portska natjecanja u inozemstvu na kojima sudjeluju hrvatske reprezentacije ili portski klubovi s obvezom javljanja u policijsku postaju i obvezom predavanja putne isprave.
2. Zatitne mjere iz stavka 1. ovoga lanka mogu se izrei u trajanju koje
ne moe biti krae od jedne godine niti due od dvije godine.
3. Za prekraje propisane ovim Zakonom zatitna mjera oduzimanja
predmeta obvezno se izrie.
4. Pravomonu odluku o prekraju u kojoj je izreena zatitna mjera
iz stavka 1. ovoga lanka, sud osim podnositelju optunog prijedloga dostavlja i nacionalnom portskom savezu, koji je o tome duan
obavijestiti organizatora portskog natjecanja, odnosno ugovornog
distributera ovlatenog za prodaju ulaznica te klub, odnosno udrugu
navijaa.
5. Organizator portskog natjecanja ili ugovorni distributer odbit e
prodati ili dodijeliti ulaznicu za odreeno natjecanje osobi kojoj je
izreena zatitna mjera iz stavka 1. ovoga lanka ili mjera opreza za
vrijeme dok traje ta zatitna mjera ili mjera opreza.
6. Organizator portskog natjecanja duan je poduzeti mjere za onemoguivanje pristupa na prostor portskog objekta osobi za koju zna ili
31

je duan znati da joj je izreena zatitna, odnosno sigurnosna mjera

zabrane prisustvovanja odreenim portskim natjecanjima ili mjera
opreza.
7. Organizator portskog natjecanja ili ugovorni distributer odbit e
prodati ili dodijeliti ulaznicu za odreeno natjecanje osobi za koju
raspolae saznanjima da se ranije protupravno ponaala te e poduzeti mjere za onemoguavanje pristupa na prostor portskog objekta toj osobi.
lanak 32.a
1. Osoba kojoj je izreena zatitna mjera iz lanka 32. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, duna je najkasnije dva sata prije poetka
odreenog portskog natjecanja pristupiti u nadlenu policijsku
postaju prema mjestu prebivalita, a ako je odsutna iz mjesta prebivalita i nalazi se u Republici Hrvatskoj u najbliu policijsku postaju
i javiti se deurnom policijskom slubeniku te ga izvijestiti o adresi na
kojoj e se nalaziti za vrijeme trajanja odreenog portskog natjecanja, kao i za vrijeme do isteka dva sata nakon zavretka tog natjecanja.
2. Adresa iz stavka 1. ovoga lanka ne moe biti unutar podruja od dva
kilometra od portskog objekta na kojem se odrava portsko natjecanje za koje je osobi izreena zatitna mjera iz lanka 32. stavka
1. podstavka 1. ovoga Zakona, osim u sluaju kada ta osoba unutar
navedenog podruja ima prebivalite ili boravite, odnosno mjesto
rada ili u drugim opravdanim sluajevima.
3. Osoba kojoj je izreena zatitna mjera iz lanka 32. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona, duna je najkasnije dva sata prije poetka
odreenog portskog natjecanja pristupiti u nadlenu policijsku
postaju prema mjestu prebivalita, a ako je odsutna iz mjesta prebivalita i nalazi se u Republici Hrvatskoj u najbliu policijsku postaju,
te je duna boraviti u slubenim prostorijama policije ili drugim pogodnim prostorijama do isteka dva sata nakon zavretka portskog
natjecanja.
4. Osoba kojoj je izreena zatitna mjera iz lanka 32. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona, duna je najkasnije pola sata prije poetka
odreenog portskog natjecanja pristupiti u policijsku postaju prema
mjestu prebivalita, a ako je odsutna iz mjesta prebivalita i nalazi se
32

u Republici Hrvatskoj u najbliu policijsku

5. postaju i javiti se deurnom policijskom slubeniku te ga izvijestiti o
adresi na kojoj e se nalaziti za vrijeme trajanja odreenog portskog natjecanja kao i za vrijeme do isteka dva sata nakon zavretka
tog natjecanja te je duna sedam dana prije odravanja portskog
natjecanja predati putnu ispravu u policijskoj postaji prema mjestu
prebivalita.
6. Ako je osoba iz stavka 1., 3. i 4. ovoga lanka iz opravdanih razloga,
radi zdravstvenog stanja ili profesionalnih obveza koje ne trpe odgodu, u nemogunosti postupiti sukladno odredbama stavka 1., 3. i 4.
ovoga lanka, duna je javiti se telefonom u policijsku postaju prema
mjestu prebivalita i izvijestiti o adresi na kojoj se nalazi.
7. Policija je ovlatena provjeriti nalazi li se osoba iz stavka 1. i 4. ovoga
lanka na danoj adresi.
8. Policija moe za osobom iz stavka 1., 3. i 4. ovoga lanka koja nije pristupila u nadlenu ili najbliu policijsku postaju i javila se deurnom
policijskom slubeniku ili za koju se provjerom utvrdilo da se ne nalazi na danoj adresi, raspisati potragu radi dovoenja sucu prekrajnog
suda.
9. Policija e prekrajnom sudu dovesti osobu iz stavka 1., 3. i 4. ovoga
lanka, ako je zateena u prostoru portskog objekta ili je njezina prisutnost utvrena pregledom zapisa videonadzora portskog objekta
ili zapisa videonadzora koji je obavila policija.
lanak 33.
1. Ako je portsko natjecanje, na temelju mjerila iz lanka 5. i 6. ovoga
Zakona ocijenjeno s visokom opasnou od izbijanja nereda i nasilja,
na zahtjev policije predsjednik prekrajnog suda osigurat e prisustvo suca prekrajnog suda i zapisniara, ukoliko portski objekt raspolae odgovarajuim prostorijama za njegov rad.
2. Ukoliko portski objekt ne raspolae odgovarajuim prostorijama
za rad prekrajnog suca, potrebno je osigurati njegovo deurstvo u
prostorijama nadlenoga prekrajnog suda.
3. Deurnog suca na zahtjev organizatora odreuje predsjednik prekrajnog suda najblieg mjestu odravanja portskog natjecanja iz stavka
1. ovoga lanka.
33

lanak 34.
1. Poinitelju kaznenog djela uinjenog za vrijeme odravanja portskog natjecanja sud moe pored kazne i sigurnosnih mjera propisanih
Kaznenim zakonom izrei i sigurnosnu mjeru zabrane prisustvovanja
odreenim portskim natjecanjima u trajanju koje ne moe biti krae
od jedne godine niti due od pet godina raunajui od pravomonosti sudske odluke, s tim da se vrijeme izvravanja kazne zatvora ne
uraunava u vrijeme trajanja ove mjere.
2. Na sigurnosnu mjeru iz stavka 1. ovoga lanka, na odgovarajui nain
se primjenjuju odredbe lanka 32.a ovoga Zakona.
lanak 34.a
1. Osobi za koju postoje saznanja da se ve ranije protupravno ponaala za vrijeme dolaska, odravanja ili odlaska s nekog portskog
natjecanja prekrajni sud na prijedlog policijske uprave nadlene
za mjesto odravanja portskog natjecanja ili policijske uprave
nadlene za podruje na kome se nalazi prebivalite takve osobe
moe izrei zabranu prisustvovanja odreenom portskom natjecanju ili zabranu prisustvovanja portskim natjecanjima za vrijeme
koje ne moe biti krae od est mjeseci niti due od godinu dana.
2. Osoba kojoj je izreena zabrana iz stavka 1. ovoga lanka duna je
najkasnije dva sata prije poetka odreenog portskog natjecanja
pristupiti u nadlenu policijsku postaju prema mjestu prebivalita, a
ako je odsutna iz mjesta prebivalita i nalazi se u Republici Hrvatskoj
u najbliu policijsku postaju i javiti se deurnom policijskom slubeniku te ga izvijestiti o adresi na kojoj e se nalaziti za vrijeme trajanja
odreenog portskog natjecanja, kao i za vrijeme do isteka dva sata
nakon zavretka tog natjecanja.
3. Adresa iz stavka 2. ovoga lanka ne moe biti unutar podruja od
dva kilometra od portskog objekta na kojem se odrava portsko
natjecanje za koje je osobi izreena zabrana iz stavka 1. ovoga lanka,
osim u sluaju kada ta osoba unutar navedenog podruja ima prebivalite ili boravite, odnosno mjesto rada ili u drugim opravdanim
sluajevima.

34

Neki savjeti za navijako organiziranje pred samu utakmicu

(1) Nalaenje
Policija esto prati socijalne medije poput foruma i drutvenih mrea
kako bi saznali gdje se razne grupe okupljaju, na primjer, prije utakmice
ili prosvjeda. Vano je biti svjestan da takvi kanali nisu otporni na takvu
vrstu pijunae. Jedno od rjeenja je dogovaranje i nalaenje u manjim
grupama kako bi na poetku izbjegli probleme. Ako policija naie na
takvu grupu, i prepozna njihove namjere, jo uvijek ima razne trikove
koje e koristiti radi prikupljanja informacija. Na primjer, postoji zakon
kojim je nelegalno konzumirati alkohol na javnim mjestima u Hrvatskoj.
Policija esto selektivno primijeni ovaj zakon zbog prikupljanja informacija. Ako netko unutar grupe posjeduje na vidiljivom mjestu ili konzumira alkohol, nee se prvi puta dogoditi da vas zaustave te legitimiraju
na mjestu.
Takoer, policija e vas pokuati pregledati zbog raznih razloga: kada vjeruje da e sprijeiti krivino djelo, dok istrauje to se ve dogodilo, i
kako bi prikupili to vie informacija o dogaaju koji kontroliraju i ljudima
koji se tamo kreu, te taktikom intimidacije kako bi izvrili pritisak nad
protestom ili organiziranom navijakom grupom. Naime, njihove moi
nisu ba velike, a njima je takoer snana poruka koja rui jednu vrstu
intimidacije da osoba nikada ne treba objasniti policiji zato je negdje
I koje su joj namjere.
Takoer bi se moglo dogoditi da e se policija pokuati infiltrirati u navijaku grupu u civilnom odijelu. Ako priate s nekim i imate sumnju da
je policajac u civilu, uvijek moete tu osobu upitati jer policijski slubenik je duan predstaviti se pokazivanjem slubene znake i slubene
iskaznice na zahtjev osobe prema kojoj e primijeniti policijsku ovlast.
Takoer, uvijek prije primjene policijske ovlasti, moraju se predstaviti
pokazivanjem slubene znake i slubene iskaznice (lanak 17.). Meutim, iznimno nee se predstaviti u sluaju da e to ugroziti postizanje
njenoga cilja.
esto policajac u civilu pristupa prijateljski pita nekoliko pitanja, i to
esto u potrazi za informacijom. Treba se uvijek prisjetiti, da bilo koja
informacija koju osoba izgovara moe biti iskoritena protiv nje. Bez
komentara e odraditi svoj posao. Takoer policija ponekad pokuava
35

snimati. Zakonski je odreeno da policija u medijima mora najaviti snimanje dogaaja koji snima. Tada je pruanje pasivnog otpora rjeenje
- izbjegavajte gledati u kameru itd. No u zakonu o sportu takoer stoji da
ako osoba krije lice s namjerom da ne bude identificirana, policija ima
ovlasti da te privede.
Krajnje rjeenje - Bust kartice
Kada je mogua situacija vie privoenja ili ak sukoba s policijom, dobro je dijeliti bust kartice s informacijama o tome kako osoba treba postupati osoba bude privedena (eng: busted). Na bust karticama obino su
navedeni podatci: (1) broj odvjetnika od kojeg moete dobiti besplatan
legalan savjet (2) podsjetnik da kod policije sve proe bez komentara.
(3) vane informacije i izvadci iz zakona koje navodimo ovdje:
Legalno promatranje
Policija esto prekorauje svoje ovlasti i radi stvari koji nisu skroz legalne.
Zato je dobro kao grupa imati nekoga uza sebe koji e promatrati sva
dogaanja oko grupe. Izabere se jedna osoba koji nosi neto to ga vidljivo odvaja od mase, npr. fluorescentnu jaknu. Ta osoba takoer treba
bloki i pisalo. Kada se policija bude pribliivala navijaima s namjerom
legitimacije, pregledavanja i/ili privoenja, legalni promatra e;
(i) Zapisati sve detalje (slubene brojeve svakog policajaca)
(ii) Napraviti video snimku mobitelom ili nekim drugim sredstvom. Posebno je vano snimiti razgovor izmeu policajca i ispitivanih, ili privoenja
istih, pa tako i mogue nasilne postupke policije te prekoraenja ovlasti.
Legalni promatrai rade kao svjedoci tako da imate vie informacija u
sluaju da se neto loe ili neoekivano dogodi. A s video snimkom,
policija e osjeati vie pritiska da radi sve po zakonu. Ukoliko ste vidjeli i/ili doivjeli neprikladno policijsko ponaanje, kao legalni promatra,
traite svjedoke i

- zapiite detalje (broj itd.) policijaca, naite druge svjedoke

- napravite detaljne biljeke o svemu to se dogodilo to prije,
ukljuujui vrijeme i datum kada su biljeke napravljene.
36


- dopunite witness form to prije, pogotovo ako ste vidjeli ili
ako su drugi vidjeli neto to je rezultirao s uhienjem ili ozlijedom.

- razmotrite elite li napraviti albu protiv tog policajca ili ne. Ako
ste ozbiljno ozlijeeni, prvo konzultirajte odvjetnika

- recite o tom dogaaju svima koje poznajete
(2) Ulazak u stadion
Ulazak u stadion je kritian trenutak to se tie nadzora od strane policije
i redara. Stadion je mjesto koji je relativno lako nadzirati naspram ostalih
javnih povrina i svi su posebno izloeni prilikom ulaska i izlaska. Nekoliko stvari koje bi se mogle dogoditi:

- Policija ponekad evidentira na ulasku na stadion. Njihov cilj ovdje je promijeniti vae ponaanje na tribini jer ako doe do nekih stvari
koje nisu u skladu sa zakonom, poput koritenja pirotehnike, oni imaju
detalje od onih navijaa koje su evidentirali prilikom ulaska. Tako se na
obavijesni razgovor esto ne zovu oni navijai koji kre zakon nego oni
koji su evidentirani. Na njih se onda pokuavaju izvriti razliiti naini
pritiska kako bi odali prave krivce.

- esto e prve legitimirati one koji nose transparente stalno
traei voe navijaa. Protiv ove taktike se nije lako boriti. Savjet je da
ipak voe navijanja, bubnjari i ostali bitni faktori za izgled tribine ne
unose transparente. No ipak se neto moe nauiti od engleskih casualsa, koji ne izgledaju vidljivo kao grupa i/ili prijetea masa.
(3) Na tribini, tijekom utakmice
Na tribini su grupe esto pod nadzorom, i kao navijai esto deluju
oporativno. Bitno je solidarizirati se jedan s drugim unutar grupe to se
pogotovo prilikom krenja ovlasti policije, uzima zdravo za gotovo. to je
vie mogue, bitno je da se i razliite grupe koje prate druge timove solidariziraju kako bi postigli to veu i areniju frontu koja djeluje na razliitim djelovima grada i zemlje. Trenutani ZAKON O SPRJEAVANJU NEREDA NA PORTSKIM NATJECANJIMA nikako ne ide na ruku navijaima jer
je u najmanju ruku protuustavan i kri neka temeljna ljudska prava.

37

III. RASIZAM I NACIONALIZAM NA TRIBINAMA

Hrvatski stadioni i tribine su puni netrepeljivosti. To je nepobitna injenica. Gotovo na svim stadionima prve lige povremeno se dogaaju takvi
ispadi. Ispada ima i na reprezentativnim utakmicama ime se nacionalna
vrsta sramoti u svojim natjecanjima. Bitno je i za napomenuti da to nije
samo Hrvatski problem jer se sline stvari dogaaju diljem Europe, pa
i u razvijenijim demokracijama zapadne europe. Dodatni problem je i
ksenofobija i ovinizam koji krase nae organizirano navijanje. Ponekada
su i cijele koreografije usmjerene prema omalovaavanju protivnika ili
pak nekih nacionalnih pa ak i spolnih manjina. ovinizam je problem
koji krasi navijake skupine prvenstveno zbog potrebe dokazivanja snage
i organizacije, ali poglavito drugim navijaima. Oito je da tu dolazi do
nekoliko kontradikcija. Tu je upleteno mnogo faktora poput maizma, pa
ak i regionalne netrepeljivosti unutar drave koja se trenutno pomalo
ini smijena no vrlo brzo moe poprimiti neke osobine koji mogu biti
pogubne. Zar je zaista potrebno da neki navija Hajduka ili Dinama izgubi
ivot zbog besmislenih organiziranih tunjava na autoputu? Ksenofobija
pak pokazuje svijest drutva. Iako je situacija u regiji slina to se tie
drava u okolini Hrvatske u smislu gospodarstva i niske drutvene svijesti, jo uvijek su najbitnije one stvari koje nisu drutvene, a na nacionalizam se jedne strane odgovara se jaim nacionalizmom s druge strane.
Oita destruktivnost u opem javnom mijenju se posebno reflektira na
navijae jer su oni onaj radikalniji dio drutva. Takve su stvari sigurno
problem za navijae, a jednim dijelom zbog toga, veina hrvatskih tribina
zjapi prazno. Nema vie cijelih obitelji, niti irokih drutvenih i radnikih
masa ve iskljuivo organizirana navijaka skupina od prosjeno mladih
mukaraca. iroke mase odbija kao i policijska represija, tako i kriminal
unutar nogometa, navijakih skupina i jo vie injenica da zbog jednog
39

odlaska na utakmicu mogu bukvalno dobiti po glavi. No iako navijake

grupe za sebe vole rei da nisu rasisti, da su nepolitizirane, ove fotografije dokazuju suprotno:

Torcida (HNK Hajduk Split)

Bad blue boys (GNK Dinamo Zagreb)

40

Kohorta (NK Osijek)

Armada (HNK Rijeka) - reprezentativna utakmica

41

Demoni (NK Istra 1961)

Zbog toga se unutar drutva razvijaju netrepeljivosti, ali ovaj put prema
navijaima. Postaju drutveno odbaeni i ona radikala koja nije poeljna.
to se tie rasistikih povika na stadionu jo nekoliko stvari je vrijedno
spomenuti. Jasno je da takve uzvike uvijek pokree manjina no problem
je u oporativnoj prirodi navijake mase. Masa vrlo brzo preuzima uzvik
manjine i tada dolazi do toga da cijela grupa uzvikuje pojedini pogrdni ili
rasistiki uzvik. Ponekad je bitno provocirati, npr. protiv razliitih uprava,
korumpiranog nogometnog saveza i slinih problema u nogometu, no
to ne znai da je u redu da se njih poistovjeuje s pojedinim manjinama
ili ugroenim skupinama. Nacionalizam je opet jedna potpuno drugaiji
nivo rasizma. esto se mjenjaju osjeaji poput patriotizma sa nacionalizmom. To to je osoba patriot i voli svoju zemlju NE znai nuno da mora
mrziti onoga koji je u njegovoj zemlji drugaiji ili pak susjedne zemlje i
narode koje su u njegovoj blizini. Upravo suprotno, njih valja potovati,
a prezirati njihove i svoje nacionalistike skupine, jer imaju iskrivljeno
miljenje o vama ili sebi. Navijake grupe s druge strane se ograuju od
te manjine, ali ne inei nita kako bi se takve osobe uklonile, i kako bi se
ove negativne pojave uklonile..
42

esto ujemo dva argumenta:

1. Da uzvici kao npr. cigan i srbin nisu nuno uvrijedljivi, no jasno je
kada grupa to uzvikuje to misli pod time. To su obino za onoga tko
uzvikuje rijei prezira, kako prema ovim skupinama ili manjinama,
tako i onome kome se uzvikuje.
2. Da treba neto koristiti na taj nain kako bi postigao odreenu razinu
radikalnosti, pa e vie ljudi prije posluati, i da e se prije skrenuti
panja na pravi problem itd.

Ovi su argumenti neprihvatljivi, prvi jer ignorira postajanje drutvenog
konteksta u kojem se takvav uzvik uje, odnosno, drutveno gledano,
uvrede su, i utjeu na ponaanje ljudi koji ih koriste. Drugi argument, jer
je to odlik manjka kreativnosti... ima cijeli niz drugih taktika koja grupe
koriste bez koritenja bilo koje rasistike ili nepodobne izjave. Takoer
je bitno ne generalizirati i shvaati da velika veina ljudi na tribini nisu
rasisti.
Ipak postoje i neki pozitivni pomaci u navijakoj subkulturi kod nas.
Postoje mnoge akcije humanitarnog tipa koje su pokrenuto upravo od
strane navijaa. Te akcije su nekada za lanove same navijake grupe, ali
imamo primjera i za humanitarnim akcijama za samu zajednicu. Primjer
moe biti financirano djeije igralite u kabrnji, malome dalmatinskom
mjestu koje je za vrijeme rata pretrpilo straan zloin. To je primjer dobrog puta kako bi navijai mogli ruiti predrasude ostatka drutva prema
svojoj subkulturi. Korak dalje moe biti povezivanje sa razliitim organizacijama, koje mogu utjecati i pripomoi prilikom nekih problema s
kojima se susreu navijai. Povezivanje sa drugim subkulturama, takoer
dolazi u obzir. Jedan od netipinih koraka su napravili Bijeli aneli, sa
svojim odravanjem radionica unutar osnovnih i srednjih kola na kojima
se s najmlaima raspravljalo o navijanju openito, kroz igru i dramski dio
gdje su pokazali kakva je to njihova nenasilna i nerasistika praksa navijanja, a to je velika razlika od onoga to im se o navijaima predstavlja
u medijima. Djeca su tada uila da se stave u poziciju igraa, navijaa pa
ak i policije koja kontrolira situaciju na stadionima.
43

UREDNIK
Zlatko Nikoli
AUTOR TEKSTOVA
Andrew Hodges
IZDAVA
Centar za mirovne studije
LEKTURA
Zlatko Nikoli
OBLIKOVANJE
Valentino Muni
GODINA
2014.

Europska unija
European union

Ovaj materijal nastao je uz finacijsku podrku Europske unije, u okviru projekta Dobrodoli izbjeglice, koji se provodi u sklopu programa EIDHR 2012 P
Country Based Support Scheme. Za sadraj je iskljuivo odgovoran Centar za
mirovne studije i ne moe se smatrati slubenim stavom Europske unije.
This publication has been produced with the assistance of the European Union
within Refugees Welcome-Improving conditions for asylum migrants reception
and integration project under Country Based Support Scheme (CBSS) of the European Instrument for Democracy and Human Rights (EIDHR) 2012 Croatia. The
contents of this publication are the sole responsibilityof Centre for Peace Studies
and can inno way be taken to reflect the views of the European Union.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Ured za udruge

Stajalita izraena u ovoj publikaciji ne odraavaju nuno stajalite Ureda Vlade

Republike Hrvatske za udruge.
The views expressed in this publication donot necessarily reflect the position of
the Croatian Government Office forCooperation with NGO-s.
46

Europska unija
European union
Ovaj projekt je financiran
sredstvima EU.
This project is financed by the
European Union.

48

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Ured za udruge

Ovaj projekt sufinancira Ured Vlade Republike Hrvatske COUNTRY BASED SUPPORT SCHEME (CBSS) OF THE EUROPEAN
za udruge.
INSTRUMENT FOR DEMOCRACY AND HUMAN RIGHTS (EIDHR)
This project is co-financed by the Croatian Government 2012 CROATIA.
Office forCooperation with NGOs.