PRIRUNIK

prikupljanje sredstava i pisanje

prijedloga projekata / strateko
planiranje / zagovaranje

PRIRUNIK FINANCIRA:
Vlada RH Ured za ljudska prava
IZDAVA :
Srpski demokratski forum

ZAGREB, LISTOPAD 2008.

Uvod :

Prirunik o prikupljanju sredstava i pisanju prijedloga projekata, stratekom planiranju,

te zagovaranju dio je projekta Edukacija vijea nacionalnih manjina, manjinskih
predstavnika i lanova lokalne samouprave na podrujima od posebne dravne
skrbi, koji realizira Srpski demokratski forum uz potporu Europske unije.

Cilj projekta je nauiti novim znanjima i vjetinama predstavnike manjine, te na taj

nain ojaati kapacitete vijea nacionalnih manjina.

Prirunik se bavi metodama i nainima prikupljanja sredstava za realizaciju ideja i

odrivost organizacije, pisanjem prijedloga projekata, stratekim planiranjem, te
poduzimanjem strategija i akcija u cilju zagovaranja, odnosno mijenjanja procesa
donoenja odluka i utjecanjem na drutvene, politike i ekonomske prilike razvijajui
znanja, vjetine i stavove zagovaraa.

Usvajanjem ovih znanja predstavnici nacionalnih manjina i vijea nacionalnih

manjina stjeu preduvjete za samostalno i neovisno djelovanje i prikupljanje
sredstava.

Sadraj prirunika namijenjen je svima koji sudjeluju u procesima implementacije

Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, svima koji rade u nevladinom i
civilnom sektoru, te svima koji ele razvijati i promicati ideale snoljivosti, uvaavanja,
tolerancije, razvoja civilnog drutva i promicanja i jaanja demokratskih standarda.

SADRAJ

1. Prikupljanje sredstava i pisanje prijedloga projekata

2. Strateko planiranje
3. Zagovaranje

.. 5

. 23

. 36

4. Prilog obrasci projektnog prijedloga ( aplikacije )

PRIRUNIK O
PRIKUPLJANJU
SREDSTAVA I
PISANJU PRIJEDLOGA
PROJEKATA

TO JE PROJEKT
Prijedlog projekta je jedna od najefikasnijih metoda prikupljanja sredstava od
razliitih vrsta donatora. To je dokument, ne dui od petnaestak strana, napisan
jasnim jezikom i potkrijepljen konkretnim injenicama. Cilj je uvjeriti donatore da vam
odobre sredstva za realizaciju ideje opisane u projektu. Krajnji ishod dobro realiziranih
projekata je opi boljitak i pozitivna promjena.

TO JE PRIKUPLJANJE SREDSTAVA
Prikupljanje sredstava je planski proces pomou kojeg se osiguravaju novac i
drugi materijalni i ljudski resursi za realizaciju ideja i odrivost organizacija. Posao
prikupljanja sredstava zahtjeva timski rad, istraivanja izvora sredstava, razvijanje i
planiranje pristupa izvorima sredstava, izbor metoda rada, razvijanje potrebne
dokumentacije za uspjean posao.

ZADACI PROJEKTNIH PRIJEDLOGA

Definiranje problema

Donatori ne daju novac bez jakih razloga. Dakle, prilikom razvijanja projektnog
prijedloga dobro razmislite na koji nain ete obrazloiti problem, ali na nain da :
a) bude inspirativan i motivirajui za ulaganje donatora u rjeenje
b) ne ini se ne rjeivim
c) dokazuje da se oekuje ukljuivanje zajednice u rjeavanje problema
d) opisati mogue, oekivane rezultate koji su realni i dokazuju boljitak

Kako izgleda slika rjeenja

Obzirom da je problem ispitan ranije i za njega ste ve izradili odreeni plan, kada se
netko ve odluio baviti njime, logino je da za njega postoje i rjeenje. Od
predlagaa projekta se oekuje da ima jasnu sliku tog rjeenja. Tu je sliku
potrebno opisati i obrazloiti zato se oekuje da rjeenje koje se nudi projektom bude
uspjeno.

Kako e se sve izvoditi

Projektni prijedlog je i plan kojim se obavezujemo da emo neto i odraditi. To je

ugovor i komunikacijsko sredstvo s potencijalnim donatorima. U tom dokumentu jasno
obrazlaemo i kako emo odraditi planirane akcije. To obrazloenje jasno pokazuje,
korak po korak, na koji e se nain stii do rjeenja. Nakon to je projekt jednom
prihvaen i financiran, navedenog plana potrebno se drati, ukoliko nije s
donatorom dogovoreno mogue odstupanje.

Kakav dojam ostavljate kroz projektni prijedlog

Ve je gore navedeno da je projektni prijedlog sredstvo komunikacije. Njime neto

obeavate, na neto se obavezujete i takav dokument mora biti dobro isplaniran
unaprijed. esto se dogaa da udruge piu projekte od prilike do prilike ili kada
netko objavi natjeaj za dodjelu sredstava. To nije dobar pristup. Ako ivite u svojoj
zajednici i osjeate njezine probleme, nastojati ete strateki djelovati u pravcu
rjeavanja tih problema, pa e i projekti biti paljivo planirani. To e dovesti do
sustavnog djelovanja i nakon dueg vremena rjeavanja i uzroka problema.
Donatori ne vole osjetiti panino grebanje za novac, a posebno ne neposredno
prije planiranog poetka provoenja projekta. To je krajnje neprofesionalan pristup i
valja ga izbjegavati.

Kako armirati donatora

Pripremite se dobro za kontakte s donatorima. Upoznajte problem do sri i nastojite

ga prezentirati tako da i sam donator vidi problem vaim oima, da o njemu razmilja
u pravcu koji bez dvojbe ide istom logikom kao i vaa. Uinite to tako da vam
donator vjeruje da ste kadri izvesti predloeni projekt i da projekt dobije znak
prioriteta.

UMJETNOST I VJETINA TRAENJA NOVCA I DRUGIH SREDSTAVA

Novac je oko nas, samo ga treba dokuiti. Ovo je vjetina za koju vam je
potrebno pregrt informacija. U prethodnom dijelu je opisano to je potrebno
potivati pri pisanju prijedloga projekta, ali to nije dovoljno. Prijedlog projekta mora
biti upuen na pravu adresu. Financijska sredstva su ograniena, a va prijedlog je
samo jedan u nizu. Kako biste bili konkurentni i atraktivni za donatora, razmislite o
sljedeim stvarima:

Istraite donatore i informirajte se o njihovim uvjetima za dodjelu sredstava.

Provjerite da li su vai ciljevi i misija u skladu s odabranim donatorom.

Zahtjev podnosite onom donatoru koji financira takvu vrstu aktivnosti
kakvu vi opisujete u projektu.

Pretraujte donatore i to neka vam bude permanentna aktivnost.

Pronaite ih nekoliko i obratite im se. Donatori vole sufinanciranja.

Ne veite se za samo jednog donatora. Taj donator moe otkazati

financiranje i zatei vas nespremne.

Poveite se u partnerstvo s nekom organizacijom. Donatori cijene

angaman vie aktera iz zajednice. To ima ostavlja dojam sigurnosti, jer iza
projekta stoji vie zainteresiranih.

Provjerite koje dijelove projektnog prorauna odreeni donator financira.

Neki donatori financiraju iskljuivo aktivnosti i ne uzimaju u obzir niti
honorare, niti bilo koje druge trokove. Prednost e moda biti to relativno
lako dodjeljuju sredstva, pa ete se za ostatak snalaziti negdje drugdje.

Obratite panju na visinu iznosa koju donator dozvoljava za odreenu

grupu trokova. esto ete naii na pravilo koje kae da za honorare ne
odvaja vie od 30 % ukupnog prorauna.

Provjerite kolika je ukupna svota novca koju donatori dodjeljuju za jedan

projektni prijedlog i pokuajte se prilagoditi tome. Ukoliko vam svota prelazi
njihove limite, onda svakako proraun podijelite na nekoliko donatora i to
jasno i prikaite.

Planirajte prikupljanje sredstava, jer od obavijesti da vam je projekt

odobren za financiranje, pa do izvrenja prvih uplata ponekad zna proi i
do pola godine.

Donatori ele podii svoj kredibilitet putem financiranja projekata i

organizacija kojima vjeruju i koje imaju kredibilitet. Oni meusobno
komuniciraju i razmjenjuju informacije. To znai da ete biti preporueni
ukoliko profesionalno radite ili e vam se desiti suprotno, ukoliko ne
odravate obeanja, zloupotrebljavate povjerenje, loe provodite
aktivnosti, nemate uredne narativne i financijske izvjetaje i ne predajete
ih na vrijeme itd.

Zapamtite da su donatori isto ljudska bia. Prikupljanje sredstava je

kontakt s ljudima, a to trai dobre komunikacijske sposobnosti i odravanje
obeanja. Na kraju, razvijajte prijateljski odnos s donatorima i odnosite se
prema njima na taj nain, jer oni su povjerovali u vas i vau ideju onog
trena kada su odluili svoj novac uloiti u va projekt.

KAKVE PROJEKTE DONATORI ELE

ele projekte u koje je uloeno mnogo razmiljanja i planiranja. Ostale
karakteristike
predloenih projekata koje donatori oekuju su:

Projekti s dugotrajnim utjecajem sa malo sredstava,

Odrivi projekti

Projekti koji e proizvesti i druge uspjene projekte, ideje, studije, primjere

partnerstva...

Projekti koji se provode na irem geografskom podruju, jer veu vie

partnera, pomau vie korisnika i ire njihov ugled na veem podruju

Projekte koji su kreativni i inovativni

Projekti koji pokrivaju vie korisnika s istom koliinom novca

GDJE PRONAI DONATORE I INFORMACIJE O NJIMA

Poznati donatori od prije
Dobro je krenuti s onim donatorima koje znate od ranije. Od njih se moe
zatraiti niz informacija koje e pomoi pri daljnjem istraivanju. Oni mogu dati
informaciju o mogunosti financiranja i kod drugih, po misiji slinih, donatora. Na
njihovim web stranicama nalaze se linkovi koji vas vode do potrebnih informacija.

Javni dogaaji
Koritenje razliitih manifestacija, od dobrotvornih, humanitarnih, pa do
razliitih festivala izlobi, aukcija, koncerata, igara i drugih, direktno ukljuujete
lanove zajednice u proces. Obino su sredstva koja se sakupe ve unaprijed
namijenjena za neku priliku, ovisi to je zajednici hitno potrebno. To mogu biti obnove,
ureenja, humanitarna namjena, i slino.

Vlastita proizvodnja
Neke organizacije imaju ve uhodane projekte koji generiraju prihode od kojih
se organizacija djelomino uzdrava. To mogu biti razliiti tipovi usluga, proizvodnja
hrane, umjetnina, razliitih rukotvorina, poduavanja, pravni poslovi i slino.

Pretraivanje Interneta
Donatori sve vie objavljuju informacije o svojim djelatnostima i mogunostima
za dobivanje potpore putem Interneta. Ukoliko u trailicu unesete rijei poput:
Foundation, Philanthropy, Funding, Fund-Raising, Non-Profit, Grants, Finacial Aid, dobit
ete niz informacija pogodnih za pretraivanje. Sve podatke paljivo pohranjujte u
svoju bazu podataka. Na taj nain ete vremenom imati pravo malo bogatstvo i
posao e vam biti olakan.

Ministarstva
Obratite li se bilo kojem od nadlenih ministarstava dobit ete informacije koje
e vas dovesti do potrebnih sredstava. Obino ministarstva i financiraju neke
projekte, tako da se moete i direktno njima obraati za sredstva.

Poduzetnici, kompanije, korporacije

Sve je vei trend da velike korporacije odvajaju sredstva za razvoj zajednica u
kojima postoje i rade. elja za izgradnjom to boljeg imagea drutveno odgovornog
poduzea njima osigurava bolju prodaju i u javnosti ostavlja pozitivan odjek.
Meutim, postoje i korporacije koje ele oprati svoje loe djelovanje, bilo u prolosti
ili sadanjosti, pa ete esto vidjeti kako neke naftno-preraivake kompanije
podupiru projekte koji unapreuju ekologiju.
Ovakva podrka zauzvrat trai reklamu. Kompanije e u veini sluajeva
radije dati robu nego novac. Oni e vam uvijek radije pomoi u proizvodu, pa se
sukladno tome obraate i istraujete. Kontaktirate ih preko njihovih odjela za odnose s
javnou.
Korporacije e uvijek eljeti znati odgovore na nekoliko pitanja:

Tko ste i to elite da podupiru?

Kakva je njihova korist od toga?

Koje su relacije izmeu vaeg projekta i njihovih potreba?

Kakav publicitet e dobiti?

Kako mogu biti sigurne da e se novac

Da li mogu osigurati proizvode umjesto novca?

Strane vlade
Gotovo svako veleposlanstvo ima programe za razvoj civilnog drutva i
predviene fondove za financiranje projekata. Kod nekih se tono zna razdoblje u
godini do kada primaju prijedloge projekata, dok kod drugih to moete obavljati
tijekom itave godine. Oni obino daju manje i brze potpore, a neke financiraju i
vee poduhvate kao to su obnove, izgradnja, opremanja i slino. Kod njih se moete
informirati i o drugim donatorima, jer posjeduju dobre baze podataka o njima.

Jedinice lokalne uprave i samouprave

Svaka upanija, grad ili opina kroz odjele za drutvene djelatnosti ima
pripremljena godinja sredstva za financiranje projekata razliitih lokalnih udruga.
Nemaju svi razvijen sustav transparentnog dodjeljivanja sredstava iz prorauna, to bi
bilo dobro da imaju, ali to moe biti jedna od zadaa lokalnih organizacija da vre
pritisak na njih ne bi li razvili potrebnu dokumentaciju i proces.
JLUS su daleko blie svojim lokalnim udrugama, nego strani donatori. Prednost je
dijeljenje istog prostora i poznavanje prilika u istoj zajednici. Prednost je i u tome to
JLUS mogu pokrivati i neke trokove koje vam ne mogu, ili po svojoj strategiji
djelovanja, drugi donatori nee. JLUS imaju i ad-hoc sredstva, namijenjena za hitne

situacije, jednokratna dogaanja ili pokrivanje nenadanih trokova. Aplicira im se na

isti nain kako i drugim donatorima.

METODE PRIKUPLJANJA SREDSTAVA

Projektni prijedlog

Specijalni dogaaji i manifestacije

Od vrata do vrata

oglaavanje

sponzorstva
lanarine

upiti direktnom potom

usluge organizacije

uline akcije

dobrovoljni prilozi graana

proizvodi organizacija

telefonski brojevi za posebne

namjene

aukcijske prodaje

Osobni kontakt

Second hand shop

Mogunost prikupljanja vee svote novca iz

vie izvora
Mogunost susreta, novih poznanstava,
prezentacija
Osobe moraju biti trenirane, imati
akreditaciju, akciju objaviti u medijima, akcija
ima jedan cilj
Prikupljanje novca u humanitarne svrhe,
objava sluaja za potporu i iro-rauna za
uplatu
esta su, a za uzvrat trae dobru reklamu
lanstvo organizacije upuuje obaveznu ili
prema mogunosti, svrha je odreena
statutom ili nekim drugim aktom
Jo nije uvrijeeno kod nas, koriste ga
eventualno neke vjerske organizacije. U
pismu se alje upit s uplatnicom na
ponuene svote novca.
Organizacije mogu naplaivati svoje usluge
(savjeti, obuke, tehnika pomo, umjetnike
usluge, organizatorske usluge....)
Promotivni materijal (alice, majice, iltovi,
kape, CD, kiobrani.....) na tandovima
Na javnim mjestima se mogu postaviti kutije
za prikupljanje sitnia. Na kutiji naznaiti
svrhu i logo
Prodaja proizvoda (eko-proizvodi,
rukotvorine, predmeti specifine namjene,
umjetniki predmeti, originalni i aljivi
predmeti...)
Brojevi se koriste kada su u pitanju hitni
sluajevi, vee akcije, usluga davanja
informacija putem telefona...
Mogu se prodavati antikviteti, unikati,
umjetnika djela, predmeti poznatih osoba, ,
a namjena sredstava moe biti razliita. Ljudi
obino vole davati za konkretnu i jasnu svrhu.
Osobna poznanstva i kontakti su osnova
dobro obuenog strunjaka za prikupljanje
sredstava. Etinost, potovanje donatora i
gajenje prijateljskih odnosa mogu dati
neoekivane rezultate.
Trgovinice u kojima se prodaje noena roba,
koju graani mogu donirati, ili uz malu
nadoknadu dati na prodaju. Potrebno se
zahvaliti i drati informirane donatore robe o
visini njihova uloga i prikupljenih sredstava u
nekom vremenskom periodu

10

CIKLUS PRIKUPLJANJA SREDSTAVA ZA RAD UDRUGE

DEFINIRANJE POTREBA

EVALUACIJA

PROVOENJE I PRAENJE

ISTRAIVANJE

STRATEGIJA

1. DEFINIRANJE POTREBA

Zato nam trebaju sredstva?

to je to potrebno vaoj zajednici?

Kako vaa organizacija stoji s resursima za ispunjavanje te potrebe?

Koliko je nam novca, otprilike, potrebno?

2. ISTRAIVANJE

Istraite lokalne mogunosti

Istraite izvore informacija o donatorima

adresa i naziv potencijalnog donatora

Interesirajte se da li financiraju projekte i programe kao to su vai

tko e razmatrati va projekt

ako je to jedna osoba, kako joj je ime i koju funkciju obavlja

da li su zainteresirani za podruje na kojem vi djelujete

kakvu vrstu projekata financiraju

financiraju li sve trokove

koliko su novca spremni davati

koji su im izvori sredstava

kakva im je prolost

koliko se eka na odobrenje

da li imaju vremenska ogranienja za slanje projekata ili aplikacije
primaju tijekom cijele godine

koliko esto razmatraju projekte
da li moemo dobiti novanu pomo ili donaciju opreme ili neto tree?

koliki je maksimalni iznos sredstava koji moemo dobiti od odreenog

donatora?

11

kada su rokovi za podnoenje prijedloga projekta?

koje procedure (uspostavljanje kontakta, podnoenje prijedloga, nain

doznaivanja sredstava, nain izvjetavanja) zahtjeva donator?

kako treba izgledati zahtjev za financiranje?

to sve trebamo priloiti

3. STRATEGIJA PRIKUPLJANJA SREDSTAVA

Odrediti ciljeve i namjenu prikupljanja sredstava

Odrediti metodu

Izraditi plan prikupljanja

Odrediti rokove

4. PROVOENJE I PRAENJE

napraviti bazu podataka o donatorima i pratiti

primjenjujemo metode sukladno potrebama i izvorima sredstava

pratimo uspjenost upotrebe metoda i trenutnog statusa projekata

5. VREDNOVANJE / EVALUACIJA

Analiza uspjenosti pojedinih metoda

Izrada preporuka za daljnji rad

I NA KRAJU...
Ovdje su jo neke sitnice, ali vrlo bitne!

Traite sredstva, ako neete vi, netko drugi e sigurno!

Budite profesionalni i izgledajte tako.

Pokaite da ste od rijei i od povjerenja.

Budite iskreni i idite srcem.

Vjerujte u sebe i ideju koju prezentirate.

traite pomo, ako ne moete sami.

Motivirajte donatore svojim nastupom. Projekt je samo dokument na

papiru, a vi i donator ste iva bia.

Uspjeni u ovom poslu ete biti ako niste debelokoac, imate dobar dar
sluanja, brzo razmiljate, niste brzi na jeziku i ne sramite se traiti za ono u
to vjerujete.

12

STANDARDNA STRUKTURA PROJEKTA

PISMO NAMJERE
Pismo od 1 strane koje se alje donatorskoj organizaciji radi uspostavljanja
prvog kontakta.
U njemu iskazujemo namjeru obraanja projektom, te prikazujemo vezu izmeu
donatorove misije i naeg projekta. U pismu obrazlaemo svrhu projekta, ciljeve,
koliinu novca, druge izvore sredstava (ako postoje), svoj doprinos (in kind/u naturi) i
kvalifikacije za obavljanje posla.
NASLOVNA STRANA
Mora biti lijepo i uredno uraena. Na njoj bi trebali biti vidljivi:

podaci o organizaciji (telefon, fax, e-mail, web, adresa i kontakt osoba),

naslov projekta (jednostavan, jasan i iz njega se vidi ime se projekt bavi)

glavni cilj projekta

na kom podruju djeluje (geografskom)

visina prorauna

vremensko trajanje

odgovorna osoba

SAETAK
Vrlo kratko opisati projekt, sluei se sljedeim odredbama:

podruje djelovanja (ljudska prava, ene, djeca I mladi, demokratizacija,

zdravstvo)

podruje pokriveno projektom (teritorijalno)

korisnici(broj i osnovne karakteristike)

ciljevi

metode rada

Saetak se pie na kraju, kada ve imate sve potrebne podatke. Donator ga ita
prvog i esto ne ide dalje od toga. Stoga je jako bitno napisati saetak jasno i kratko.
UVOD
U uvodu o svojoj organizaciji moete navesti sljedee:

dosadanja iskustva s donatorima i neke rezultate

misiju, viziju i aktivnosti organizacije,

informaciju o osnivanju i kratku povijest organizacije,

najvanije ostvarene rezultate,

dosadanju podrku dobivenu od drugih institucija i pojedinaca.

13

OPIS PROBLEMA
Opis problema mora sadrati jasnu definiciju problema. U ovom dijelu projekta
govorimo o kvalitativnim i kvantitativnim pokazateljima, koji ukazuju na postojanje
drutvenog problema, koji se moe brzo da rijeiti ili ublaiti. Iznosimo injenice koje
potkrepljuju teinu problema i pri tome vodimo rauna da su podaci konkretni, a ne
uopeni, da pogaaju sutinu problema, a ne pretpostavku to bi korisnici trebali,
eljeli ili htjeli.
Ukoliko znate da je netko slian ili isti problem rijeio na nain koji vi nudite,
opiite to u ovom dijelu. Nemojte biti previe tragini i nepotrebno uveliavati
problem. Nitko se ne eli baviti neim to je nepopravljivo ili nema bar malih
rezultata. Prikaite problem u njegovoj realnoj veliini, ali pokaite da vjerujete u

rjeenje koje nudite, jer za to imate dobre i uvjerljive (realne) argumente

Informacije kojima se sluite moraju biti provjerene i naveden njihov izvor.
Opis problema trebao bi da govori o rezultatima vaeg istraivanja provedenog prije
nego ste krenuli pisati projekt. Ovdje govorite o:

uzrocima problema,

posljedicama koje trenutno pogaaju korisnike,

to e se dogoditi ukoliko se problem bude zapostavljao

na koga se sve te posljedice odnose

Nadalje, u ovom dijelu dajete opis situacije u socijalnom, politikom i

kulturolokom kontekstu, kao i stav nadlenih institucija, Vlade (lokalne i nacionalne)
prema problemu. Navodite dodirne toke strategija razvoja na lokalnom ili
nacionalnom nivou. Trudite se biti realni u doziranju veliine problema, te mogunosti
njegovog rjeenja, ali vodite brigu da ovaj dio projektnog prijedloga nije mjesto gdje
vi nudite i opisujete rjeenje. Ukoliko kaemo da (IZMILJENI PODATAK ZA PRIMJER) u
naoj zemlji 65 % djece nieg osnovnokolskog uzrasta ima karijes. Ukoliko se ne lijei i
ne spreava, uzrokuje druge bolesti, kao npr. upale zglobova, bubrene smetnje...,
onda taj podatak puno vie govori nego kad kaemo da mala djeca trebaju razbijati
strah od zubara i obuku kako se odravaju zubi.
Moemo rei da u ovom dijelu iznosite tamnu stranu medalje, a rjeenje i
sliku drutva kada se problem bude rjeavao, iznosite u ciljevima i aktivnostima.

DUGORONI I KRATKORONI CILJEVI

Ciljevi govore o pozitivnoj promjeni koja e se dogoditi kada se na problemu
bude radilo. To je iskaz smjera promjene. esto se grijei kada se umjesto o ciljevima
pie o aktivnostima koje e se odraivati. Osnovnu razliku ini formulacija koja uvijek
zapoinje glagolom izraenim u infinitivu i on pokazuje smjer promjene. To su obino
glagoli kao npr.: poveati, ublaiti, poboljati, ojaati, potaknuti, smanjiti itd.

14

Organizirati i provesti edukaciju nije cilj, to je aktivnost ili metoda pomou koje
emo postii odreeni cilj (u ovom sluaju povisiti nivo znanja o neemu). Ove razlike
su bitne, jer donatoru pokazuju da razumijete ono to radite, s kojim ciljem to radite i
zato to radite. To dokazuje da niste sami sebi svrha i da shvaate procese u koje
ete se uputati.
Ciljevi su dugoroni i kratkoroni. Dugoroni ciljevi ukazuju na procese koji e
se rjeavati godinama, dakle tijekom dueg vremenskog perioda, a ne samo jednim
vaim projektom. Va projekt u ovom sluaju samo djelomino doprinosi boljitku
situacije. Kroz dugorone ciljeve govorimo o eljenoj situaciji u budunosti, kao npr.:
Poboljati kvalitetu ivljenja u zajednici XY.
Kratkoroni ciljevi ukazuju u kom pravcu emo djelovati kako bismo ostvarili
dugoroni cilj. Oni su obino ostvarivi u tijeku projekta, pa se zato formuliraju tako da
preciziraju koliinu promjene koja e se dogoditi u odreenom vremenskom periodu.
Akronim SMART ( sastavljen od 5 engleskih rijei) najprihvatljiviji je nain izraavanja tih
promjena:

ENGLESKI
SPECIFIC

HRVATSKI
SPECIFINI

OBRAZLOENJE
SMJER PROMJENE

MEASURABLE

MJERLJIVI

ACHIEVIBLE

PROVEDIVI

RELISTIC

REALNI

STUPANJ PROMJENE
IZRAEN KVANTITATIVNO
OSTVARIT E SE PO
ZAVRETKU PROJEKTA
STVARNO IZVODIVI

TIME BOUNDED

VREMENSKI ODREENI ILI

OGRANIENI

U ODREENOM
VREMENSKOM PERIODU

Pravilno postavljenim ciljevima, slijedei SMART, omoguit emo lake

mjerenje uspjenosti projekta kroz monitoring i evaluaciju. Jasnim postavljanjem
indikatora koji oznaavaju mjerljivost (postotak ili iznos poveanja, smanjenja,
poboljanja...), vremenski period, izvodljivost, postavljamo indikatore uz pomo kojih
moemo mjeriti eljeni utjecaj naeg projekta na boljitak za korisnike i zajednicu. Npr.:
Poveati opskrbu elektrinom energijom u selima X, Y, Z za 50 % u periodu od 12
mjeseci.
Postoje neki utjecaji koje jednostavno nije mogue mjeriti na ovakav nain.
Obino se to odnosi na projekte koji se bave utjecajem na svijest, vrijednosti, stavove,
vjerovanja, osjeaje. To su ciljevi za koje se oekuje da e pokazati promjenu
provoenjem odreenih aktivnosti kroz odreeni vremenski period upotrebom neke
specifine metode (metoda se ne iskazuje kroz cilj). Npr.: Poboljati povjerenje
izmeu graana i djelatnika lokalne samouprave u periodu od godinu dana.

15

KORISNICI
Korisnici projekta su svi oni na koje se direktno ili indirektno odnose promijene
proizvedene vaim projektom. Direktni korisnici ostvaruju direktnu korist i pogoeni su
problemom. Indirektna skupina korisnika ima takoer korist od projekta, ali nisu
direktno pogoeni problemom. Oni su najee povezani s direktnim korisnicima i
sudjeluju u aktivnostima. Ako su u naem primjeru direktni korisnici mjetani sela X, Y, Z,
onda su mogui indirektni korisnici njihovi roaci, koji ne ive s njima, ali ih se tie
rjeenje ovog problema. Indirektni korisnik je i HEP, HT, razne trgovine, proizvoai i
slini.
U ovom dijelu opiite i neke karakteristike korisnika, kao npr.: dob, socijalni
status, broj, spol, etnika pripadnost, sposobnosti, vjetine, obrazovni status,
geografska rasprostranjenost, iskustva, specijalna znanja i vjetine itd. .

AKTIVNOSTI/METODE
U ovom dijelu projektnog prijedloga konkretiziramo na koji nain mislimo doi
do ostvarenja ciljeva i pretvoriti ih u eljne rezultate. Pri tome je potrebno razmiljati o
logici izmeu izbora aktivnosti i zacrtanih ciljeva. U aktivnostima navodimo i tko e biti
odgovoran ili tko e provoditi aktivnosti, vremenski odreujemo kada e se pojedina
aktivnost dogaati i koji resursi su nam potrebni. Aktivnostima opravdavamo
proraun.
Kako bi pravilno razlikovali aktivnosti od ciljeva, za njih emo koristiti glagole i imenice
kako bismo opisali zadatke koje emo obavljati. Dakle, organizirati mjesni sastanak je
jedna u nizu aktivnosti koja e dovesti do ostvarenja navedenog primjera
kratkoronog cilja u prethodnom odjeljku.
Aktivnosti moraju slijediti odreeni kronoloki slijed, kao kad se gradi kua i
poinje se od temelja, zavrava krovom. itanjem tog slijeda trebali biste dobiti tonu
i jasnu sliku o tome kako e va projekt tei.
Ovaj dio prijedloga projekta bi trebao biti detaljno opisan u narativnom
obliku. Neophodno je da kod itatelja ostavite dojam organiziranih, sposobnih
pojedinaca za provedbu, a aktivnosti moraju biti realno odabrane, koliinski i
vremenski ostvarive. To ete potkrijepiti dobrim opisom strunjaka ili drugih ljudi koji e
biti angairani i provoditi projekt. Dajte opise zaduenja, poslova i broj angairanih.
Nakon to ste naveli detaljne opise aktivnosti, moete se posluiti
gantogramom ili Ganttovom tabelom, u kojoj ete kronoloki navesti aktivnosti koje
su vodile ka ciljevima, staviti ih u vremenske okvire i navesti odgovornu osobu.

16

1. Cilj:

Poveati opskrbu elektrinom energijom u selima X, Y, Z za 50 % u periodu od

12 mjeseci.

aktivnosti

Sije.

Velj.

Ouj.

Tra.

Svib.

Lip.

Srp.

Kol.

Ruj.

List.

Stu.

Pro.

1.1. .
intervjui s
mjetanima
1.2.
obilazak
lokacija
1.3. XXX
1.4. XXX
PM projekt menader APM asistent projekt menadera ST struni tim

APM,
PM, ST
ST
APM,ST

EVALUACIJA
Mjerenje uspjenosti projekta jednako je vano kao i postizanje uspjeha.
Podaci prikupljeni procjenom uspjeha ponajprije se koriste za unapreenje projekta,
promjene u metodama (usmjereno na voenje projekta, kvaliteta rada voditelja
projekta), preispitivanje ciljeva (usmjereno na korisnike i postizanje ciljeva) i procjene s
poetka projekta . Pomou evaluacije moemo dobiti sliku o tome da li su utroena
sredstva opravdala postignua. Odluka o nastavku ili prekidanju projekta donosi se
na osnovu nalaza evaluacije.
Podatke koje prikupljamo dijele se na vrste i meke. vrsti podaci govore
o poboljanju i oni su skup relevantnih injenica. Oni su mjerilo uspjenosti i lako ih je
kvantitativno izraziti, jer se oslanjaju na razliite brojane indikatore. Meke podatke je
tee prikupljati, jer se obino zasnivaju na promjenama stavova i ponaanja.
Subjektivni su i govore o kvalitativnim promjenama. Ovim podacima procjenjujemo
provedbu projekta , rezultate i utjecaje.
Evaluacije mogu biti vanjske i unutarnje. Ukoliko je projektom planirana
vanjska evaluacija, svakako je treba uvrstiti u proraun. Ova evaluacija daje
objektivnije rezultate, jer ju radi osoba koja nema veze s vaim projektom i
organizacijom. Postoji i unutarnja evaluacija, koju obino radi netko iz organizacije
tko za to posjeduje potrebna znanja i vjetine.
Metode evaluacije su sljedee:
metoda
Upitnici, ankete

svrha
Vei broj
informacija u
kratkom vremenu

intervjui

Razumijevanje
percepcija,

prednost
Anonimnost,
jeftinoa, lako se
usporeuju i
analiziraju,
obuhvaaju puno
ljudi i podataka,
iroke informacije,
osobni pristup,

Odg.
osoba
APM

nedostatak
Nepreciznost i
povrnost, ne daju
cjelokupnu sliku

Dugotrajnost,
mogu utjecaj na

17

dojmova i iskustava

prilagodljivost

promatranje

Prikupljanje
preciznih
informacija o
provedbi projekta

Pregled projektne
dokumentacije

Prikupljanje
informacija u tijeku
projekta iz
izvjetaja, ugovora,
zapisnika, planova
itd.

Fokus grupe

Istraivanje kroz
grupne diskusije o
stavovima,
percepcijama,
miljenjima

Direktna
informacija,
vidljiva su i
ponaanja,
prilagoava se
zbivanjima
Sveobuhvatna
informacija o
prolim
dogaajima,
pisani trag izvor
informacija,
izbjegavaju se
predrasude
Brz nain do
grupnih impresija,
duboke i kljune
informacije

odgovore, skupa
metoda, teko se
obrauje
Moe utjecati na
ponaanje
sudionika, moe
utjecati na
objektivnost
interpretacije
Vremenski
zahtjevna,
nefleksibilna,
ogranieni podaci

Teko analizirati sve

komentare,
potreban facilitator,
ovisi o broju ljudi i
da li e se pojaviti

ODRIVOST
Obzirom da se jednim projektom ne zavravaju potrebe identificirane u
zajednici, logino je da e se nastaviti i potreba da se dugorono radi na postizanju
to boljih rezultata i poboljanja. Donatore upravo taj dio cijele prie najvie zanima.
Kakve su mogunosti nastavka projekta? Kako ete osmisliti budue aktivnosti? Da li
e projekt ii izmijenjen ili identian? Koliko dugo e trajati rad na problemu? Kako e
se za daljnji rad namai sredstva? Da li ste kadri pokrenuti samofinanciranje? Kako e
zajednica prihvatiti projekt i postoji li mogunost da i ona sudjeluje u nekim
trokovima? Imamo li mi kapaciteta i potrebnih resursa pomou kojih emo osigurati
odrivost projekta.
Razmislite na koji nain se va projekt i proizvedeni efekti od njegove
provedbe nastavljaju. Moda nee biti potrebe da se projekt nastavi u cijelosti, ve
ete nastaviti samo s nekim njegovim dijelovima, a moda predviate da bi projekt
mogao toliko napredovati da bi u budunosti prerastao u program.
Svaki donator eljeti e saznati kakvi su vam planovi za budunost. Ukoliko ih
nemate, ostavljate utisak nesigurne organizacije, koja oportunistiki prilazi poslu.
Razmislite tko bi sve mogao biti zainteresiran da u budunosti financira va projekt.
Da li su to neke druge fondacije, da li su to neka dravna tijela, lokalna samouprava,
strana veleposlanstva itd. .
Ako traite sredstva za nastavak projekta, osim financijske odrivosti, vano je
donatoru prikazati do koje mjere je projekt vaan korisnicima i kakav je njihov odnos

18

prema projektnim aktivnostima. Ukoliko nemate izgraen taj odnos s njima, nastojite
to popraviti i dati im ansu da projekt doivljavaju kao sastavni dio svoje zajednice, da
se identificiraju s njim.

PRORAUN
Ovo je dio projekta koji brojano izraava ono to ste u projektu napisali.
Proraun mora realno prikazivati trokove koje e projekt proizvesti tijekom provedbe.
esto puta su dobri projekti padali radi loe uraenog prorauna. Bez obzira to
donator moda nema pojma o stvarnim trokovima i cijenama kod nas, upravo ovdje
je potrebno pokazati racionalnost i ne prelaziti vie od 10 % prave vrijednosti projekta.
Ukoliko premaite tu cifru, ugovorom ste obavezni vratiti viak sredstava, a dojam koji
donator dobiva je da ne znate planirati. Na osnovu tih nepotroenih sredstava moe
se desiti da vam u iduoj godini nastavka projekta ne odobri realno potrebnu sumu
novaca.
Proraun je sastavljen od etiri grupe trokova:

Trokovi osoblja

Direktni trokovi

Indirektni trokovi

Ostali trokovi

Svi koji rade na projektu

(koordinator, voditelj,
asistent...)
Uskladiti postotak vremena
rada i cijenu rada
Uvrstiti doprinose i poreze
Osobe koje sudjeluju u
realizaciji projekta (voditelji
radionica, savjetnici, treneri
i drugi poslovi po
ugovoru...)
Publikacije
Putovanja
Svi trokovi koji se direktno
ostvaruju radom na
projektu
Ponekad i neki indirektni
trokovi mogu biti direktni
(telefon/fax, raunalo,
potanski trokovi...)
Reijski trokovi
Najam
bankovni transferi
administrativni trokovi
(revizija, knjigovodstvo,
odravanje..)
oprema
Odlazak osoblja na
seminare, treninge,
konferencije
Evaluacije
Strateka planiranja

19

Svi oni trokovi za koje se

sredstva namii i iz drugih
projekata, a osiguravaju
odrivost organizacije
direktno ili posredno

Proraun obino sadrava ukupni proraun, koji nam daje informacije o

grupama trokova i njihovim iznosima i proraun po stavkama, koji daje detaljan
popis potreba, financija i izvora financija. Donatorima je dobro prikazati odakle
namjeravate ili ve osiguravate sredstva. To je bitno radi transparentnosti i otvorenog
odnosa izgradnje dobrih odnosa i veza s njima. Neki donatori ne ulau u projekt
ukoliko jo netko ne sufinancira. Udruga treba u proraunu prikazati i vlastiti doprinos.
Ako je to rad volontera, izrazite ga u satima i izraunajte koliko novaca i vi ulaete na
taj nain.
STAVKE

1. trokovi
osoblja
1.1.
voditeljica
1.2.
1.3.
2. direktni
trokovi
2.1.
organizacija
radionice
2.2. najam
prostora za
radionice
2.3.
2.4.
3. indirektni
trokovi
3.1. najam
ureda
3.2.
3.3.

Jedinica
mjere

koliina

Jedinina
cijena u
Kn

Ukupan
proraun
u Kn

Osoba/
mjeseno

1/12

5.000

60.000

mjeseno

2.000

4.000

mjeseno

1.000

2.000

mjeseno

12

1.000

12.000

Vlastita
sredstva

1.000

Donator
1

Donator
2

22.000

38.000

1.000

2.000

2.000

4.000

4.000

2.000

PRILOG UZ PRIJEDLOG PROJEKTA

U prilogu se nalaze informacije koje slue kao podrka projektu. To mogu biti sljedee
informacije:

Profesionalna biografija svih koji rade na projektu

Spisak lanova upravnog odbora

Rjeenje o registraciji

20

Popis donatora kojima je upuen prijedlog i okvirno vrijeme oekivanog

odgovora

Pisani materijal o organizaciji (projektu9

Isjeci iz novina

Sporazumi o suradnji

Preporuke

Financijski izvjetaj i izvjetaj revizije

Fotografije

Izjave korisnika

I na kraju, napravite jo jednu, konanu provjeru prije slanja. Moda e vam neka od
ovih pitanja pomoi u tome:

Da li je problem jasno definiran

Da li se jasno vidi tko je za to odgovoran?

Da li ponueno rjeenje izgleda ostvarivo i da li je u vezi s problemom?

Da li je proraun toan?

Da li je vrijeme pravilno rasporeeno?

Jeste li ostavili sve svoje podatke?

Koritena literatura:
Istvan Kostolanyi: Project Proposal Writing, Johns Hopkins University, Baltimor USA,
Besim Nebiu: Prirunik za pripremu prijedloga projekta, REC SEE, 2002.
Trevor Young: How to be a Better Project Manager, The Industrial Society, London UK
INTERNET: Free Management Library
Program obuke predavaa, AED Zagreb, Civil Society Development Fondtion-Poland 1999
The Management Center: Planning & Managing Successful Fundraising, 1997, 5th Fundraising Conference,
Sofia

21

PRIRUNIK IZ
STRATEKOG
PLANIRANJA

O STRATEKOM PLANIRANJU
to je strateko planiranje? Zato planirati, kad ionako nita ne ide po lanu?
Isplati li se planirati kada su vremena promjenjiva i nestabilna?
Mnoge udruge i organizacije mue se traei odgovore na ova pitanja i razmiljajui
o uvjetima pod kojima bi se plan trebao ostvarivati.

22

Strateki plan je alat, i kao svaki drugi alat pomae pri obavljanju nekog
posla. U ovom sluaju to je upravljaki alat pomou kojeg obavljamo lake i bolje
poslove u organizaciji.
On nam pomae izabrati kako najbolje odgovoriti na uvjete koje nam dinamine
promjene nose.
Strateki plan pomae izabrati specifine prioritete kojima emo se baviti, a
odluka o njima mora biti donesena na nekoliko nivoa. To znai da u proces planiranja
moraju biti ukljueni svi, bilo direktnim sudjelovanjem, bilo informiranjem o
napredovanju planiranja i davanjem eventualnih opaski i prijedloga.
Planiranjem gradimo pripadnost organizaciji i obavezujemo se na provedbu i
prilagoavanje plana danim uvjetima.

Razlozi za planiranje:

jasno razumijevanje svrhe postojanja organizacije, posla koji obavlja,

vrijednosti i vjerovanja koji vladaju unutar njenih lanova.

Pomo pri praenju i usmjeravanju aktivnosti, postignua i mjerenja

rezultata rada.

Pruanje informacija o organizaciji, koje odraavaju njezinu originalnost i

predstavljaju u javnosti.

Planiranje kreira razumijevanje o postojanju organizacije i razlozima

donoenja odluka.

Jaa timski rad i stimulira strateko razmiljanje o tome to stvarno je, a to

nije vano za organizaciju.

Uvjeti za uspjeh:

Suglasnost i podrka najvieg vodstva, upravnog odbora, izvrnog

direktora, predsjednika kroz itavi proces.

Jasno odreene uloge svih sudionika u procesu, od davanja miljenja do

konane odluke.

Postojanje volje za aktivnim sudjelovanjem i ukljuivanjem, kao i

podravanje ire podrke i ohrabrivanje na davanje miljenja. Na taj nain
se dobiva osjeaj vlasnitva nad onim to proces planiranja proizvede.

Dovoljno popratnih materijalnih dobara, kao to su novac za trokove,

prostor za planiranje, tehnika pomagala, vrijeme i sl.

23

Volja da se ide u promjene, da se stvari vide novim oima, da se pokreu

teka pitanja, suoava s razliitostima i donose odluke vane za one zbog
kojih postojite.

Dobro radno okruenje i odnosi bez ozbiljnijih konflikata.

PROCES STRATEKOG PLANIRANJA

Priprema

Zajednika vizija

Utvrivanje zajednikih vrijednosti

Misija

Analiza situacije, dionika, korisnika

Definiranje ciljeva/kritinih pitanja

Pisanje stratekog plana

Provedba

PRIPREMNA FAZA - ODLUILI STE ZAPOETI ILI JO NE?

to se bolje organizirate, rad e biti laki I produktivniji. Loa organiziranost
moe demotivirati, a tada nastaju frustracije i posao ima lo rezultat. U pripremnoj fazi
nastojite dobiti pristanak svih koji su bitni za planiranje i biti spremni svoje vrijeme
odvojiti za taj posao. Tim za planiranje bi trebao proanalizirati prijanje pokuaje
planiranja, ako ih je bilo, te kakove su rezultate ti procesi proizveli. Procjena i annaliza
zapreka dobro e doi u ovom dijelu, jer na osnovu njih isplanirat ete bolji proces
svakog novog pokuaja stratekog planiranja.
Ukoliko se uvjeti za planiranje nisu ispunili, bolje je planiranje odgoditi za neka
druga vremena, kada e to biti mogue za sve koji su za to potrebni.
VIZIJA
Vizija je slika daleke budunosti, koja govori o tome kako e izgledati uspjeh.
To je prva stepenica stratekog planiranja. Ukoliko je vizija nejasna ili ne postoji, teko
da e organizacija znati u kom pravcu ide i kako izgleda uspjeh. Ona inspirira i
motivira ljude da zajedno rade na svojim idejama. Mnogi svjetski voe i vizionari
izgovarali su rijei koje su opisivale neku budunost, za koju se tog momenta inilo da
je nedostina.
Najjai suvremeni vizionar Martin Luther King, Jr. , duboko je vjerovao u san o
kojem je govorio u svom poznatom govoru u Washingtonu D. C. 1963., ispred
Lincolnovog spomenika, pred gotovo 200.000 ljudi sudionika Pokreta graanskih
prava. Ta vjera u budunost jednakih ansi za sve ljude bila je dobro iskomunicirana s

24

javnosti i inspirirala mnoge na pronau sebe u toj viziji. Uspjesi tog vizionarenja nisu
zavrili, ali neki su itekako vidljivi.
Vizija opisuje novu realnost. Vizija opisuje budunost za koju ete se zalagati i
nastojati ostvariti.
Kod definiranja vizije ne opisujemo radnje koje poduzimamo, nego dajemo
opis slike rezultata proizvedenih odreenim radnjama. Intuitivno proizvodimo ideje i
nastojimo ne sanjati utopistiki. Vizija mora biti pozitivna, inspirativna, motivirajua i
razumljiva, ona govori o promjenama.
Vizija moe biti unutarnja i vanjska. Vanjska vizija je vizija drutva u kojem elite
ivjeti, dakle, kako e on izgledati kada bude poboljan, promijenjen, drugaiji.
Unutarnja vizija govori o vama, vaoj organizaciji, unutarnjim uspjesima i rezultatima.
Ona je inspiracija za napore koje ete uloiti kako bi postigli svoju svrhu postojanja.
esto puta se dogodi da se vizijom smatraju opisi izgleda organizacije. To to
e organizacija poduplati svoje lanstvo ili imati duplo veu kuu nego sada ne
znai nita. Nikoga neete inspirirati dugorono takvim motivima. Poduplano
lanstvo, duplo vei prostor da, ali zato? Uvijek vodite rauna da se i ovakvim
opisima daje vanost ukoliko se u njima mogu pronai vai korisnici, ako duplo vei
prostor znai da e mladi u njemu imati svoj atelje za izradu umjetnina od kojih e
moi zaraditi, afirmirati se, postati poznati i vani svojoj zajednici....
VRIJEDNOST
Vrijednosti I vjerovanja lanova organizacije su organizacijske vrijednosti. One
moraju govoriti o tome da je vaa organizacija sposobna odgovoriti na potrebe
klijenata. Ovo je temelj neke organizacije i zato je jedna od najvanijih koraka u
definiranju strategije. One daju identitet organizaciji. Ukoliko vaa organizacija
poveava lanstvo, bitno je da svaki lan zna za vrijednosti organizacije i da se o
njima diskutira sasvim otvoreno. Ukoliko se to ne prakticira, moe se desiti da dou u
sukob vrijednosti i aktivnosti koje se provode.
Kako bi se vrijednosti to bolje definirale vodite se sljedeim pitanjima:

to vas vodi i pokree u vaem radu?

Bez ega ne bismo eljeli raditi?

Koja ponaanja definiraju te vrijednosti?

Koji principi su nam vani?

Nakon to ste napravili podue liste, nastojite se dogovoriti s kolegama to

vam je zajedniko i bez ega ne elite nikako dalje raditi. Tako definirane vrijednosti
vodit e vas u radu i na osnovu njih znat ete vrednovati i visoku razinu kvalitete
vaeg rada.

25

MISIJA
Izjava o misiji treba ukljuivati*:

Svrhu postojanja vae organizacije krajnji rezultat koji organizacija eli

postii i za koga

Posao sredstvo, metoda pomou koje ete postii ispuniti svrhu

Vrijednosti koje vas vode u obavljanju vaeg posla

Poeti se moe jednostavnim pitanjem: zato postojimo? To najee nije lak

posao za sve lanove organizacije. Za takve sluajeve dobro je napraviti odmak od
svakodnevice i pokuati se prisjetiti koji to problem organizacija nastoji rijeiti. Taj je
problem razlog postojanja organizacije, a izjava o misiji trebala bi opisati kako e to
svijet izgledati, kada se eljena promjena dogodi.
Svrha objanjava rjeenje problema. U jednoj reenici objanjava zato
organizacija postoji i krajnji rezultat njezinih aktivnosti.
Izjava o obino sadri dva osnovna elementa:

Glagol u infinitivu, koji govori o smjeru promjene (npr.: poveati, smanjiti,

ukloniti, sprijeiti...)

Identificira problem koji organizacija rjeava ili uvjete koje treba imati i koji
govore kako e biti kad se promjena desi (npr.: svi jednaki pred zakonom,
plan djelovanja o zatiti okolia..

Posao govori o sredstvima pomou kojih e se postii svrha. Opis posla esto koristi
glagol: pruiti, omoguiti, te se povezuje sa svrhom koristei rijei poput: kroz, sa, uz...
esto puta je teko govoriti o svrsi, a puno lake o onome to radimo. Kako bi
bilo jednostavnije spojiti u izjavu o misiji i svrhu i posao, dobro se pitati: to mi to
radimo? Kada dobijemo odgovor (npr.: titimo prava manjina, popravljamo kue...),
upitamo se zato to radimo. Odgovor na to pitanje dat e nam logiki povezane
svrhu i posao.
Vrijednosti i vjerovanja naglaavaju vanu povezanost vas i vaih korisnika i
drugih dionika. Stavljanjem ove komponente u misiju jasno dajete do znanja
vanjskom okruenju kakva ste organizacija i pomou toga lake e se dionici
identificirati s vama, preispitati kako njihove vrijednosti idu s vaima.
ANALIZA OKRUENJA
Analiziranje prijanjih I sadanjih strategija
Strateki razmiljati znai svjesno donositi odluke o tome kako e se koristiti
ogranieni resursi kako bi se ostvarila svrha postojanja. To ukljuuje odluke o onome
to ete raditi, a to neete raditi, na to ete troiti energiju i to e biti vai prioriteti.
Potrebno je koncentrirati se

26

* IZVOR: Allison/Kaye: Strategic Planing for Nonprofit Organizations

na vlastite kapacitete i snage i ono to vas razlikuje od drugih u ostvarivanju misije i

ciljeva. Razmiljajte na koji nain , uz to manju potronju energije i ograniene
resurse, dati najbolje od sebe. Kada proanalizirate va prijanji rad, strategiju koju ste
koristili i ono to trenutno radite, doi ete do toga da ete znati u kojem pravcu
vaa generalna strategija treba ii. Na primjer, ako je vaa dosadanja strategija bila
biti organizacija koja radi direktno s graanima, ima mnogo volontera, smjeteni
smo u lokalnim zajednicama. Kako biste odluili da li ete nastaviti ili promijeniti ovu
strategiju, pronaite odgovor slijedei ova pod pitanja: je li ovakav trend uinkovit?
Ako je/nije, zato? Hoe li se ovako nastaviti i u budunosti? Zato da/ne?
Analiza dionika
Obzirom da je proces stratekog planiranja kompleksan i da bi bio to
primjereniji i uspjeniji, za oekivati je da e i svi oni koji imaju koristi od vae
organizacije, interes u njenom postojanju, dati svoj doprinos izradi dobrog i
provedivog plana. Dionici se dijele na unutarnje i vanjske. Unutarnji dionici su svi oni
koji su unutar organizacije i nije dovoljna samo njihova percepcija situacije i
okruenja. Vanjski dionici su oko nas i to su prvenstveno bivi i sadanji korisnici usluga,
pa zatim donatori, sponzori, potencijalni suradnici, poslovni ljudi, politiari,
gradonaelnici, ministri.... . Svi oni mogu dati svoje miljenje o tome to je organizacija
i kako je radila, da li je ispunjavala svrhu svog postojanja i u kojoj mjeri zadovoljavala
potrebe klijenata.
Kod prikupljanja podataka od ovih dionika mogu vam pomoi pitanja kao
npr.:

to dionici misle da su nae snage, slabosti, mogunosti, prijetnje?

to je naa organizacija odradila dobro do sada i zato?

to u budunosti oekuju od nae organizacije?

Koje aktivnosti/projekti/programi su doprinijeli pozitivnim pomacima u

zajednici?

Osim to ete od dionika sakupiti potrebne informacije, koje e vam pomoi

odrediti daljnji pravac djelovanja, i vi ete analizirati njih. Ovoga puta neete ukljuiti
samo vae korisnike i saveznike, nego i one koji nemaju pozitivan stav o vama i nisu
sretni to postojite, dakle vae protivnike. Ova analiza iznjedrit e bitne informacije
koje e vam pomoi odrediti pravac djelovanja prema svima njima.
Analizirat ete:

karakter njihova utjecaja pozitivan, negativan, neutralan

jainu utjecaja velik, srednji, mali

vaa oekivanja od njih

27

njihova od vas

mogue akcije koje biste poduzimali kako bi ispunili oekivanja i poveali

pozitivan utjecaj, odnosno umanjili ili neutralizirali negativnosti.

Dionik

+
0

V s m

Oekuju od
nas

Oekujemo
od njih

Mogue
akcije

Kada analizirate korisnike obratite panju na tono odreenu/e grupu/e

graana zbog kojih vaa organizacija postoji. Bitno je znati definirati tko su oni i to ih
odreuje: koja je njihova dob, spol, poloaj u drutvu, profesija, socijalni status,
sposobnosti, nemogunosti, etnika pripadnost, uvjeti i mjesto stanovanja i druga
obiljeja. Kada ste definirali zbog koga postojite i tko su ti graani, razmislite o
njihovim potrebama, zadovoljenim i nezadovoljenim. Iz informacija koje ste
prethodno prikupili od njih (kroz intervjue, fokus grupe, telefonski, upitnicima...)
razmotrite njihove potrebe. Pri tome vodite rauna da zaista definirate potrebe, a ne
usluge koje ete pruati, kako bi zadovoljili njihove potrebe (npr.: pravno
savjetovanje, informiranje, otvaranje kluba mladih nije potreba, nego usluga ili
aktivnost koju vrite, kako bi odgovorili na neke njihove potrebe). Nakon to ste
definirali korisnike i njihove potrebe, krenite u analiziranje onog to vi inite za njih i to
je to to e oni osjeati kao promjenu izazvanu vaim radom.

Dobar nain da se zapone analizirati okruenje je proi kroz analizu

dosadanjih trendova i strategija organizacije. Kroz tu analizu vidi se to je to bilo
uspjeno s obzirom na okruenje i korisnike i da li e se neke strategije nastaviti ili ne.
Za prikupljanje informacija pomou kojih se odluuje o prioritetima obino se koriste
jednostavni obrasci analiza. Najea koriteni obrasci analiza su:

SWOT
PEST

Pomou ovih analiza dolazi se do podataka koji govore na to trebamo

obraati panju u kreiranju plana i kako doi do promjena najefikasnije s najboljim
uinkom.
SWOT je akronim engleskih rijei:

SNAGE

Koje su unutarnje snage

organizacije (npr.:

28

STRENGHTS

TO RADIMO DOBRO?

SLABOSTI

WEEKNESSES

TO TREBAMO
POBOLJATI?

OPPORTUNITIES

MOGUNOSTI
PROMJENE SE
DEAVAJU U NAEM
OKRUENJU KOJE
NAM MOGU POMOI
PRI OSTVARENJU NAE
MISIJE?

THREATS

PRIJETNJE
KOJIH SE PROMJENA
MORAMO UVATI I
BITI SPREMNI NA
NJIHOVO DEAVANJE,
JER MOGU UGROZITI
NA RAD?

brojno lanstvo, visoka

obrazovanost,
rasprostranjenost
podrunih ureda,
motiviranost, dobri
projekti, znanje o
voenju organizacije,
nove, mlade snage,
dobar odnos s
medijima, vlastite
novine, sve vie ena u
organizaciji...)
Koje su unutarnje
slabosti organizacije?
(npr.: nerazumijevanje
procesa financiranja,
birokratski nain
razmiljanja, prejaki
osobni interesi, loa
opremljenost, neuigran
tim, prejaka hijerarhija,
tradicionalan nain
upravljanja,
centraliziran nain
poslovanja...)
Koje nam se
mogunosti pruaju iz
okruenja, a da slijede
nau misiju? (npr.:
zakoni, dravne politike,
povratak, obnova
drutva u cjelini,
potreba za radom s
manjinama, ulazak u
EU...)

Koje prijetnje nam

dolaze iz okruenja i
mogu ugroziti nau
misiju? (npr.: promjena
zakona, pad interesa
donatora za vrste
projekata koje mi
obavljamo,
neadekvatan tretman
povratnika, gubitak
interesa vlade za

29

pitanje manjina usljed

novih prioriteta i
okolnosti...)

Analiza snaga i slabosti ukljuuje informacije o dosadanjim programima,

odnosima unutar organizacije, osoblju i njihovim kapacitetima, tijelima organizacije,
financijskim prilikama, protoku informacija o strukturi organizacije, opremi,
odluivanju, komunikaciji.... .
Kod mogunosti i prijetnji organizacija se koncentrira na vanjske utjecaje, a oni su
obino sastavni dio PEST (E) analize, to znai da odraavaju mogunosti i prijetnje
prepoznatljiive kroz politike, ekonomske, socijalne, tehnoloke i sve ee
demografske trendove.
Ove vanjske okolnosti kao na primjer: promjene zakona, razne lokalne odredbe,
povratak itd., e pomoi napretku organizacije i ujedno boljem i lakem ostvarivanju
ciljeva i misije. U SWOT analizi snage mogu biti slabosti. Mogunosti koje se
zapostavljaju mogu postati prijetnja, a prijetnje koje se prepoznalo i na njima se radilo,
postaju mogunosti. Dakle, kod stratekog planiranja razmatramo kako moemo
iskoristiti snage i mogunosti kao prednosti, a kako upotrijebiti snage i mogunosti da
bi savladali slabosti i prijetnje.
Kako bi doli do ideja moete izlistane snage, slabosti, mogunosti i prijetnje
grupirati po slinim kategorijama. Na primjer, grupira se sve to se tie izgradnje
imagea i odnosa s javnou. Diskusijom s grupom dolazi se do niza ideja kako se
organizacija moe nositi sa problemima koji ju ekaju u budunosti.
Analiza programa/projekata
Osim analiza okruenja i dionika potrebno je analizirati i dosadanje aktivnosti,
te odrediti koje od njih elite nastaviti razvijati, a koje vam ine balast i ne daju efekt
koji ste vi i vaa okolina eljeli. Kroz ovu analizu sagledavate to vam koji
program/projekt donosi i jesu li vrijedni daljnjih ulaganja napora, energije, vremena i
resursa. Jedna od metoda analize Programa/projekta je i Bostonska matrica*:
Programi/projekti:

ZVIJEZDE

PROBLEMATINO DIJETE
najbolji, najperspektivniji

projekti

najbolje odgovaraju misiji

udruge

programi/projekti s malim
potencijalom

moda se mogu razviti, a

moda i propasti

30

najbolje prihvaeni kod

korisnika

ulaganja

kreativni, odrivi

KRAVE MUZARE

preispitati njihovu isplativost

programi/projekti koji vam

MRTVI PAS

donose financijska sredstva

zahtijevaju puno resursa, od

financijskih do ljudskih

lako se pronalaze sredstva za

ne daju velike rezultate

njih

pokrivaju mali broj korisnika

donatorima su atraktivni

trae puno vremena i energije

uspjeni su i sigurni, ve

uhodani

*The Management Center: Planning & Managing Successful Fundraising

ODREIVANJE PRIORITETA
Nakon to ste se bavili uglavnom istraivanjima u prethodnim radnjama, sada
pristupate dijelu koji je drugaiji i malo vie stresan od prethodnog. Ovaj dio zahtjeva
prilino vremena, pa ukoliko se upustite u proces stratekog planiranja, neka vas ne
iznenadi dinamika i razlika ovog procesa od ostalih. Ovo je dio koji zahtjeva
odluivanje. Konfuzno je i frustrirajue iz svih prikupljenih informacija sastaviti neto to
ima smisla, ali je mogue.

Planiranje u ovom stadiju nee morati neminovno ii linearnim putem. U ovoj

fazi se moe desiti da ete biti primorani revidirati neku od prijanjih faza, vratiti se
korak unatrag. Ono to se nipoto ne smije dogoditi u ovoj fazi je da preskoite
procese i pitanja koja e se eventualno pojaviti i da krenete dalje, ne razmiljajui o
valjanosti stratekog plana.

U ovom dijelu diskutira se o svim moguim opcijama i donosimo odluku o

tome to je to to emo raditi i najuinkovitije zadovoljiti potrebe korisnika te ostvariti
svrhu. Do tog odgovora doi ete na nain da izlistate sva kritina pitanja koje su se
pojavila prolazei kroz prethodne analize. Kada su pitanja definirana, diskutirajte i
razvijte mogue pristupe svakom od pitanja. Suzite mogui broj opcija na one koje su
realne i u skladu s istraivanjima koje ste u ranijoj fazi provodili, te ete stii do
primarnih strategija i prioriteta.

31

UTVRIVANJE CILJEVA
Finalna faza procesa stratekog planiranja je odreivanje ciljeva, kada su ve
odreeni prioriteti. Ciljevi se dijele na strateke, koji su dugoroni i apstraktniji, i
kratkoroni, koji su konkretni, mjerljivi i vremenski odreeni. Svaki dugoroni cilj ima do
pet kratkoronih, koji govore kako e se deavati promjena. Standardna forma je
sljedea:

Glagol koji odreuje smjer promjene+podruje promjene+ciljana

populacija+stupanj promjene+vremenski okvir

Primjer dugoronog cilja: Poboljati znanja i vjetine predstavnika Vijea nacionalnih

manjina, kako bi mogli uinkovito i profesionalno voditi posao.

Primjer kratkoronog cilja: Poboljati znanja iz menadmenta kod 70 % lanova

Vijea nacionalnih manjina u periodu od 1 godine

Vodite rauna da ne govorite o aktivnostima, nego o promjeni koju bi neka

aktivnost mogla donijeti. Operativni ciljevi moraju biti u skladu sa misijom organizacije,
pomau postii strateki cilj, koncentriran je na rezultat.
Kreiranjem ciljeva uvijek treba pridodati i druge scenarije, u sluaju da se planirano
ciljevi ne mogu ostvariti.

Ciljevi se izrauju na dvije razine: programski ciljevi i operativni ciljevi.

Programski se odnose na aktivnosti/programe/projekte koji e se provoditi u svrhu
ostvarenja misije i zadovoljavanja potreba korisnika. Operativni se odnose na
funkcioniranje organizacije kako bi se programi mogli to bolje provoditi. Oni pokrivaju
sljedea podruja: Osoblje, upravljaka tijela organizacije, odnosi s javnou, razvoj
kapaciteta, financije, oprema, planiranje i evaluacija.
FINANCIJSKE PROJEKCIJE
Nakon to ste jasno odredili prioritete, definirali programske i operativne
ciljeve, vrijeme je da sagledate koje materijalne uvjete zahtjeva va plan. Za
ispunjenje plana potrebno e biti potraiti nova sredstva, nove donatore i naine
financiranja. Za dobru financijsku projekciju trebali biste predvidjeti koje i koliko osoba
e vam trebati kako bi se va plan nesmetano mogao ostvarivati, u kojem bi to
vremenskom periodu bilo, koliko vremena bi te osobe provodile radei na
programima/projektima, koje bi dodatne trokove proizvelo izvoenje aktivnosti, koja

32

oprema i prostori su vam potrebni za rad, iz kojih izvora biste taj novac mogli
namaknuti. Vodite rauna da se strateki planovi najee rade za vremenski period
od tri do pet godina. Sukladno tome planirajte sredstva, kao i mogue donatore,
sponzore i druge izvore sredstava. U ovaj dio posla neophodno je ukljuiti strunjaka
za financije, bilo da ga imate u organizaciji ili dolazi izvana.
Kroz financijske projekcije ete jo jednom imati priliku revidirati va plan i
vidjeti koliko je realan i izvediv.
PISANJE STRATEKOG PLANA
Na kraju procesa pristupate sumiranju rezultata procesa i piete plan. Pri tome
obratite panju na dogovor tko e to uraditi i koju formu stratekog plana ete
odabrati. Evo primjera jedne od moguih formi stratekog plana, prema knjizi
Strateko planiranje za neprofitne organizacije, Allison/Kaye:
1. Uvod
2. Saetak
3. Izjava o misiji i viziji
4. Povijest organizacije
5. Veze i partnerstva
6. Opis strategije
7. Programski i operativni ciljevi
8. Prilozi:

Analize dionika, korisnika, SWOT

Intervjui s korisnicima i drugim dionicima

lanstvo u tijelima organizacije

Dugorone financijske projekcije

IMPLEMENTACIJA PLANA
Kako bi se strategija poela provoditi potrebno je razviti operativni I akcijski
plan. Operativni plan se razvija na godinu dana I govori o kronologiji ostvarivanja
ciljeva, opisuje usluge koje e se pruati, tipove aktivnosti koje e se provoditi i tko e
za to biti odgovoran.
Godinji operativni plan bi trebao biti:

Razumljiv i ne previe detaljan

Provediv, lak za pratiti, nije natrpan informacijama i konfuzan

Usklaen sa strategijom

Definira kako e se strategija odvijati godinu po godinu.

Operativni plan se radi zajedno s godinjim proraunom. Proraun opravdava

plan i trokove koje treba pokriti kako bi se plan ostvario.

33

Matrica za operativni plan:

KORACI

ODGOVORNA OSOBA

(DO) KADA

Koritena literatura:
Michael Allison & Jude Kaye: Strategic Planing for Nonprofit Organizations (A Practical Guide and
Workbook), The Support Center for Nonprofit Management, 1997, NY
Program obuke predavaa, Civil Society Development Fondation: Strategic Planing, 1999.
John P. Kotter: Leading Change, 1996 USA

34

ZAGOVARANJE ZA
DRUTVENU PRAVDU
I PROMJENU

TO JE JAVNO ZAGOVARANJE ZA DRUTVENU PROMJENU I

PRAVDU?
Doista je teko dati jasnu i razumljivu definiciju pojma zagovaranje. Za neke
ljude to znai zastupati neije interese, dok drugi dre da je to sinonim za kampanju
ili lobiranje. U ovim materijalima koristit emo pojam zagovaranje u irem smislu,
odnosno naa e definicija obuhvaati razliite oblike drutvenih utjecaja na procese
donoenja odluka. Razlog tomu je injenica to se tehnike zagovaranja mogu
primijeniti svugdje gdje postoji potreba za promjenama.
Prema CDPA* zagovaranje je podizanje i usmjeravanje panje zajednice na
postojanje vanog pitanja i usmjeravanje donositelja odluka u pravcu rjeavanja i
promjene. Zagovaranje je rad s ljudima i organizacijama na ostvarenju promjene.

35

Zagovaranje je niz organiziranih i zahtjevnih akcija u kojima se koriste instrumenti

demokracije da bi se donijeli i promijenili zakoni i politike, koji e stvoriti pravedno i
nepristrano drutvo.
Koncept javnog zagovaranja nije nita novo, niti strano u zemljama s razvijenom
svijeu graana i tradicijom njihove participacije u sistemima odluivanja. Javno
zagovaranje je koncept koji savreno odgovara svim principima demokracije i
potuje demokratske procedure.
U razliitim zemljama zagovaranje ima razliita tumaenja, ali osnova je svima
isti, a to je socijalna promjena i pravda. Umjesto nemira i nereda, u kojem pojedinac
uglavnom gubi dostojanstvo i biva izloen nasilju, koncept zagovaranja prua
mogunost mirnog, nenasilnog ostvarivanja svojih potreba. Svakako da se mora biti
svjestan injenice da se na promjene nekad mora ekati godinama, ali ovaj koncept
uvlai u akciju one bez kojih dugotrajne promjene ne bi bilo mogue postii, a to su
oni koji imaju mo donoenja odluka, na bilo kojem nivou.
Zagovaranje za drutvenu pravdu i promjene usmjereno je na one probleme koji
pogaaju siromane, obespravljene, marginalizirane, manjine. Zagovaranjem se
deavaju promjene na nain da akcijama1:
Utjeemo na politike, drutvene i ekonomske prilike koje direktno
utjeu na ljudske ivote.
Mijenjamo odnose moi i utjeemo na procese donoenja odluka,
stvaranjem prilika i uvjeta da u njima sudjeluju oni koji su direktno
pogoeni problemom.
Zagovarake akcije potuju etiri osnovna naela, a to su:
Sudjelovanje (onih kojih se problem direktno tie, iroke baze saveznika i
podravatelja, kao i onih koji mogu rijeiti postojee probleme, ali i oponenata kojima
se drugaije stanje od postojeeg nee pretjerano sviati)
ukazivanje (na postojanje problema, na one koji su pogoeni problemom, na
mogue zadovoljavajue rjeenje),
odgovornost ( prema ljudima, drutvu, malima, obespravljenima, pojedinca prema
sebi samom, ministara i drugih izabranih prema narodu koji ih bira, itd. .... )
vidljivost (transparentnost) (biti javan, otvoreno raditi i svoj rad uiniti to vidljivijim,
razumljivijim i dosenijim obinom graaninu).
Proces postizanja promjena je sloen i velik. On podrazumijeva niz manjih i lake
dostinih pobjeda i dobitaka. Da bi povezali jedan korak s drugim bitno je:
Imati viziju
Planirati
Promiljati
* The Centre for development and population activities, Washington D.C.
1Advocacy For Social Change, Oxfam & Advocacy Institute

Oni koji kreu u akcije zagovaranja znaju da prije nego poduzmu bilo koji korak
moraju imati jasne odgovore na ova tri pitanja, kako bi znali to uinkovitije razviti
strategiju, odnosno pronai to bolji nain da ostvare ono za to zagovaraju:
Tko smo mi? to znai na glas? O emu mi govorimo?
Odgovorom na ova tri pitanja poinjemo postavljati temelje zagovarakoj akciji. Tko
se bavi zagovaranjem ujedno radi puno i na svom, osobnom usavravanju i izgradnji.
Bez dobrog razumijevanja nekih relacija u drutvu teko je raditi na ostvarenju
promjene. Za to su znanje, vjetine i stavovi osnova uspjeha.

ZNANJA, VJETINE, STAVOVI

36

STAVOVI

Nadati se i vjerovati da su promjene mogue. Prezirati prepreke i

vjerovati da su anse tu, samo ih treba prepoznati i dokuiti. Vjerovati
da ovo mogu biti mogunosti iz kojih se puno naui i koje su
motivirajue.
Volja i samopouzdanje za izazove, kao to su kruta, institucionalizirana
mo, kao i prihvaanje rizika u koje se uputate.
Dovoljno samopouzdanje za suoavanje s preprekama i savladavanje
straha od toga da se nekome neete dopasti.
Vjerovati u zajednitvo i prakticirati u svakodnevnom ivotu jednakost,
prihvaati razlike po bilo kojoj osnovi i prezirati diskriminaciju.
Vjerovati u demokratske procese i ljudske vrijednosti kojima ste
okrueni. Potivati tue miljenje i poglede na svijet. Vjerovati u
mogunosti ljudi da donose vlastite odluke, ali i da u tome mogu
grijeiti.
Prihvatiti da postoje razliite uloge za razliite ljude u razliita vremena.
Volja da se bude transparentan, iskren i otvoren prema kolegama, ne
izbjegavati teke situacije i pitanja i davati povratne informacije i
miljenja u sigurnoj i podravajuoj atmosferi.
Predanost, strpljivost i ustrajnost u angairanju na dugi rok za postizanje
eljene promjene.
Veseliti se i slaviti i najmanje pobjede.

VJETINE
Zagovarai trebaju biti u mogunosti:

Raditi u timu s ljudima koji su drugaiji od njih.

Sluati suradnike, bazu, saveznike i oponente.
Uiti iz osobnog iskustva i iskustva drugih.
Prepoznati to motivira dionike i prema tome postupati.
Prepoznati prilike za pregovore, stvarati kompromise i biti postojan.
Davati konstruktivne kritike bez upadanja u zamku prosuivanja.
Ispoljavati ljubav i toplinu, ljutnju i razoaranje, humor i razigranost na
nain koji e jaati snagu i napore tima.
Pomoi ljudima da se suoe s rizikom koji preuzimaju radei na
kampanji.
Izgraivati veze sa saveznicima oitim i iznenaujuim kroz koaliciju
i druge suradnie odnose.
Generirati pritisak kroz mobiliziranje zajednice i organiziranje i tako
podii ozbiljnost problema i nivo utjecaja na donositelje odluka.
Kreirati, generirati, analizirati, sintetizirati i raspodijeliti informacije, kao
to su razliite statistike, podaci i anegdote.
Kvalitetno komunicirati. Uiniti poruku razumljivom i uvjerljivom.
Izgraivati tim, raspodijeliti odgovornosti i obaveze i biti odgovoran
prema zajednici za koju zagovara. Biti asertivan.
Nabaviti novac i biti organiziran i racionalan u troenju novca.

ZNANJE
Zagovara treba znati:

37



Politiki sistem i sistem izgradnje politika, odnosno gdje se donose odluke, tko
ih donosi, kako do njih dolazi formalno i neformalno.
Odnose snaga unutar sistema i to utjee na donositelje odluka i njihov proces
odluivanja. Ovo ukljuuje razumijevanje sljedeih elemenata demokratskog
drutva:

civilno drutvo
mediji lokalni, nacionali, meunarodni
drava
trite
meunarodne financijske institucije
(Svjetska banka, MMF, regionalne razvojne banke...)
Ujedinjene nacije

Tko su dionici* i do koje mjere se oni slau ili ne slau s vama.

Niti jedan zagovara nee se sloiti s tezom da sve ovo, ukljuujui stavove i vjetine,
moraju biti sadrani u jednoj osobi, ali e se sloiti s tezom da se znanja, vjetine i
stavovi permanentno usavravaju i mijenjaju. Uspjeni zagovarai e konstantno
testirati svoju otvorenost i uilaki duh.

KARAKTERISTIKE USPJENIH AKCIJA

ZAGOVARANJA
Svaka akcija zagovaranja je posebna i planirana ba za odreene prilike.
Ipak, svaka akcija ima neka obiljeja, karakteristina za sve2.
vrsta orgnizacija i vodstvo
predano i jako vodstvo i vrstu strukturu, kako podrku.
Planiranje
uspjene zagovarake akcije paljivo su planirane

*dionici su svi oni koji imaju nekakav interes u vaoj akciji ili u postojanju vae organizacije
2 To Promote And Protect Women Human Rights, Jennifer Kloes

Dinamina strategija
uspjeni zagovarai imaju tono odreena i jasne ciljeve, zadatke,
definirane saveznike i protivnike, definirane mete i kanale utjecaja, kao i
strukturu i plan, ali i fleksibilnost i mogunost prilagodbe postojeim
okolnostima.
Komunikacije i obrazovanje

podijelite svrhu vae akcije sa to je mogue vie ljudi. Komunicirajte s
vladinim dunosnicima, drugim organizacijama i pojedincima, kako bi se
zapoeo javni dijalog o predmetu promjene. Mediji su savren izbor za
komunikaciju s akterima drutva i drutvenih promjena, kao i svima onima
koji e od nje imati koristi.

38

Javna podrka

gdje podrke nedostaje, potrebno je educirati i informirati graane o
eljenoj promjeni, viziji drutva nakon promjene, kao i novim vrijednostima,
koje promjena nosi. Bilo koja akcija zagovaranja, koja ne poduzima nita
kako bi uvjerila graane u dobrobit promjene, je nepotpuna.
Koalicije

to je vie organizacija i pojedinaca (npr. poznatih ljudi irim masama)

ukljueno u zagovaranje, raste vaa ansa da uspijete.

Ustrajnost

uspjeni zagovarai ne odustaju lako. Prilagodljivi su, kreativni i prkose

preprekama.

Zagovaranje se provodi svugdje. Glavna prednost javnog zagovaranja je da

pronosi pitanja meu svim zainteresiranim stranama. Zagovara se radi poboljanja
kvalitete ivota za ljude, bilo da je cilj poboljanje ivotnih uvjeta za siromane,
spreavanje propadanja okolia, stvaranje jednakih mogunosti za ene, jaanje
kolskog sistema I davanje rijei obespravljenim grupama u drutvu. Udruenja
graana zastupaju javne interese, koji stvaraju trajne pozitivne drutvene promjene.
Klju promjene je u mogunosti okupljanja snage koja spaja ljude I zajednice oko
konkretnih pitanja koja imaju utjecaja na njihov ivot.
Zna se da e glas jedne osobe koja sama djeluje biti ignoriran, no, isto tako
se zna da glasovi mnogo ljudi mogu imati znaajan utjecaj.
Organizacije koje rade javno zagovaranje istovremeno rade jo mnotvo drugih aktivnosti kao to su razne
obuke, davanje informacija, identificiranje uzroka problema u drutvu ili kritiziranje dravne politike. To, dakako, nije
dobro, ali radi nedostatka financija, esto su primorane da snagu troe I na niz drugih aktivnosti.

RAZVOJ STRATEGIJE
Do sada je razvijeno vie modela koji pomau zagovaraima pri razvoju akcija i
naina njihova najefikasnijeg izvoenja do postizanja cilja. Model koji emo
predstaviti ovdje sadri pet osnovnih elemenata3:
Ciljevi: to mi elimo promijeniti?
Publika: tko ima mo odluiti o promjeni?
Dijagnoza: to je mogue uiniti?
Plan akcije: kako emo zapoeti?
Evaluacija: kako znamo da je na plan uspjean?
Svaki od ovih pet elemenata moe se razloiti na jo nekolicinu pitanja koja pomau
zagovaraima da razumiju prilike u kojima rade.
1. Ciljevi: to mi elimo promijeniti?

Tko smo?
Koji je problem na kojem elimo raditi?
Koja je naa vizija promjene?
Na koji cilj ili komad nae vizije emo se usredotoiti?
Koji su nam unutarnji, a koji su ciljevi prema van?

2. Publika: tko ima mo odluiti o promjeni?

Tko ne eli promjenu?

Kako se deavaju promjene, koje procedure trebamo znati?
Tko je sve kljuna publika?

39

3.

Dijagnoze: to je mogue?

4.

Tko su nai saveznici?

Tko su nam primarne i sekundarne mete?

Jesu li nai kapaciteti dovoljni za aktivno sudjelovanje u

zagovaranju?
Kakvo nam je vanjsko okruenje trenutno?
Kad sve sintetiziramo, to mi moemo uiniti?

Plan akcije: kako emo zapoeti?

Kako emo pokrenuti nau publiku da uini ili ne blokira promjenu?

Kako emo zatititi lanove nae grupe od moguih rizika?
to planiramo raditi?
Imamo li sve to nam je potrebno kako bi poeli raditi?
Koji nam je plan B?

IZGRADNJA VJETINA
Prema iskustvu Advocacy Instituta, sljedee su vjetine neophodne za provoenje
bilo koje zagovarake akcije:

Suradnja
Upotreba informacija i istraivanja
Oblikovanje i razvoj poruke
Odailjanje poruke, ukljuujui suradnju s medijima i lobiranje

TO JE SURADNJA
Suradnja je rad s pojedincima i grupama koje su usredotoene na sline interese.
Suradnja ima mnogo formi (od neformalnih do formalnih, od privremenih do
stalnih...), a poznate su kao koalicije, mree, savezi, federacije....

3Advocacy

For Social Change, Oxfam & Advocacy Institute

Kod nas su najee forme mrea i koalicija:

Mrea:
Postoje radi razmjene informacija, ideja, podrke. Zajedniki interes se odreuju
prema zahtjevima lanstva. Najee je struktura mree neformalna, a to znai da
lanstvo moe slobodno koristiti mreu, ulagati u mreu, kao i napustiti mreu kada im
god to odgovara.
Korist:

Pristup informacijama do kojih je teko doi

Laki pristup donositeljima odluka pomou drugih lanica
Uenje iz iskustava drugih
Izgradnja odnosa i veza koje mogu biti aktivirane za budue akcije

40

Povezivanje s istomiljenicima i izbjegavanje izolacije prakticiranja vrijednosti

civilnog drutva, poput tolerancije, potovanja, jednakosti, predanosti radu s
razliitim grupama i pojedincima.
Mikro-model poeljnog drutva omoguava prakticiranja vrijednosti civilnog
drutva, poput tolerancije, potovanja, jednakosti, predanosti radu s razliitim
grupama i pojedincima.

Koalicija
Pitanja povjerenja, osjeaja sigurnosti i otvorenosti od kljune su vanosti za
uspjenu suradnju i s njima se treba baviti od samog poetka zajednikog rada.
Ovdje emo predstaviti samo nekoliko korisnih savjeta za izgradnju meusobnog
povjerenja. Svakako, ovo nije potpuni popis, nego vie slui za poticaj vae osobne
kreativnosti:
o
o
o
o
o

Trudite se da rad vaih suradnika bude javno prepoznatljiv

uvijek naglaavajte zajednike interese i ciljeve
organizirano i planski poduprite svoje saveznike
budite fleksibilni i prepustite ulogu voe drugima kada je to potrebno
meusobno podijelite informacije.

Budite otvoreni za njihove prijedloge, promijenite originalni koncept - osjeaj da je

netko sluan i prihvaanje prijedloga drugih uvijek motivira ljude na preuzimanje
odgovornosti.
Koalicije postoji radi zajednikih akcija. Kako bi postiglo odreeni cilj, lanstvo ulae
znaajne resurse, meusobno dijele mo pri donoenju odluka, koordiniraju strategije,
poruke i akcijske planove. Visok stupanj meusobnog povjerenja je najvanija
vrijednost koalicije.
Struktura je vie formalna, a vodstvo koalicije mora biti vrlo vjeto u voenju i
pronalaenju mogunosti usklaivanja razliitosti lanica, kako bi te razlike upravo
postale prednost koalicije, a ne njena slabost.
Korist:
Snaga je u brojnosti manji je rizik vriti pritisak na donositelje odluka ako se radi u
grupi,
Snaga je u razliitosti razliitost pogleda pomae stvoriti cjelovitu sliku o
problemu, prua vie ideja o rjeenjima, poveava kredibilitet.
Dijeljenje resursa zajedniko ulaganje raznolikih resursa, talenata, stilova,
olakava provedbu planova.
Kohezija i solidarnost zajednike vrijednosti, ciljevi, iskustva sprjeavaju izolaciju i
osiguravaju stabilnost i vjeru.

OSNOVNA STRUKTURA KOALICIJA

Osnovna struktura koalicije ima sljedee elemente o kojima treba razmisliti prije nego
to se stupa u koaliciju:
lanstvo
koalicije esto imaju naela i etike kodekse djelovanja u koaliciji.
Sudjelovanje
lanice sudjeluju i doprinose radu koalicije kako najbolje mogu. Pri tome vode rauna
o:

koliini vremena i drugih resursa koje mogu dati,

Da li predstavnici organizacija mogu donositi odluke u ime organizacije

proporcionalnost ulaganja resursa u odnosu na veliinu organizacije


koje posljedice i sankcije povlai za sobom neobavljen dodijeljeni zadatak.

Vodstvo
kako su lideri odabrani i na koji su nain odgovorni lanstvu?
Donoenje odluka
kako se donose odluke koncenzus ili glasanje? Ako je glasanje, da li je jedna
organizacija jedan glas ili vee organizacije imaju vie glasova? Jesu li isti procesi za
svakodnevne odluke i odluivanje u hitnim situacijama?
Identitet koalicije i autonomija lanstva
kada lanstvo moe djelovati kao grupa i u kojim situacijama? Kada pojedini lanovi
djelu samostalno? Koje su posljedice krenja ovih dogovora?
Komunikacije
Kako e se dijeliti informacije? Kojim komunikacijskim kanalima? Da li e se slati
zapisnici sa svakog sastanka ili samo oni s konanim zakljucima, odlukama? Kako e
lanice biti u vezi kada je neto hitno?
Logistika
potrebno je znati koliko esto e se koalicija sastajati, gdje e se sastajati, da li je
facilitiranje sastanaka rotirajue, kako se dogovara dnevni red sastanka na poetku
sastanka ili prije, tko postavlja prioritete dnevnog reda?

EFEKTIVNA KOMUNIKACIJA I UPRAVLJANJE KONFLIKTOM UNUTAR

KOALICIJE
Rad u koalicijama je izuzetno zahtijevan i teak posao. Organizacije imaju razliite
interesa za stupanje u koalicije, ponekad se dogaa da oni koji rade naprosto
pregore od napora i tada se najee dogode konflikti. Konflikt ne mora neminovno
imati negativno obiljeje. esto je dobro upravljan konflikt izvor novih rjeenja i mjesto
oslobaanja strahova.
Otvaranje prostora za diskusiju omoguuje lanicama koalicije da iznoenjem
frustracija, ljutnje, bez prisustva straha, nepovjerenja i tekih emocija, uz dobro
upravljanje i voenje diskusijama, trae kreativna rjeenja.
Slijedei ove upute moi ete biti u prilici kreirati i osnaivati okruenje otvoreno za
dijalog:

Bodrite lanice koalicije da govore i da se svaije miljenje uje razradite

grupna pravila e pomoi prevenciji dominacije jaih lanica u
diskusijama i ohrabriti tie grupe da sudjeluju i govore.
Kreirajte sigurno okruenje to je okruenje u kojem lanice osjeaju da su
sasluane i da se njihov glas uvaava.
Diskutirajte i ruite tabue - govorite i o onom o emu se nerado govori,
posebno kada je netko u strahu usprotiviti se nekom ili eli izbjei konflikt.
Teko je rijeiti tenzije, ako ne znate njihov uzrok ili izvor. Povjerenje unutar
koalicije se poveava proporcionalno smanjenju tema o kojima se ne
govori ili se uporno izbjegavaju.
Dajte vremena rjeavanju konflikata i problema fokusirajte se na kljune
elemente pri rjeavanju konflikta:
o Identificirajte zajednike osnove, kako bi izlistali razlike. Fokusirajte se
na problem, a ne na osobine onih koji su u konfliktu.
o Postavljajte pitanja kako bi saznali sto vise informacija potrebnih za
upravljanje konfliktom. Osigurajte da svi imaju priliku govoriti, dijelite
bitne informacije. Budite specifini i pri svom elaboriranju koristite
konkretne primjere.
o Naznaite ulogu emocija. Da li one pomau istaknuti sutinu problema
ili izazivaju osuivanja prave prepreku u rjeavanju problema. Neka
svatko ima priliku iznijeti svoju zabrinutost, bez izazivanja i ispravljanja.

Imajte na umu da neke pokazane emocije ne moraju biti u vezi s

konfliktom. Ne uzimajte osobno snane erupcije emocija drugih.
o Pokazujte i odravajte atmosferu zajednikog uvaavanja.
o Ako se ne slaete s nekim nemojte se ponaati obrambeno. Traite
objanjenja kako bi bolje razumjeli druge, njihove osjeaje, percepcije
i ideje.
Sluajte paljivo kako biste dosegli sr problema i proizveli ideje za mogua
rjeenja. Na primjer:
o Usredotoite se na onog koji govori i pokaite da sluate i
razumijete. Vae geste, pokreti, kontakt oima, boja i visina glasa,
pitanja koja postavljate trebaju pokazivati da sluate.
o Izbjegavajte prepreke dobrom sluanju, kao to su:
- uporno prianje i nedozvoljavanje nikom drugom da pria
- odluiti se za svoje miljenje i prije nego sasluate
sugovornika ili druge sugovornike to imaju za rei
- preispitivati odgovor i razmiljati o njemu dok druga osoba
govori
- izbjegavati konflikt slaui se sa svime to druga osoba
govori
- pokuavati pobijediti svojim argumentima, radije nego
fokusirati se na mogue rjeenje
- bojati se biti u krivu ili pretpostavljati da ste u pravu
- dati emocijama da vas vode.

UPUTE ZA USPJENU KOMUNIKACIJU

Uspjeni lobisti uvijek e vam savjetovati da kao metodu uvjeravanja i
ostvarivanja uspjenih kontakata s krojaima politika koristite dijalog i uvjeravanja,
radije nego optube i konfrontacije. Razlika izmeu dijaloga i konfrontacije je kao i
razlika izmeu biti aktivist i biti radikalan.
Klju za postizanje utjecaja je sposobnost komuniciranja na nain da vas drugi
razumiju i uvaavaju.
Zagovarai ne podcjenjuju protivnike, naprotiv, oni su svjesni njihovih moi, poloaja i
posljedica koje mogu izazvati. Istrauju ih i znaju pozitivne aspekte njihovih pozicija i
posla.
Preispitujete se i preispitujte ciljeve i zadatke protivnika, kako bi mogli usporediti s
vaim i pronai slinosti i razlike, te na osnovu toga sagledati to je realno mogue
uiniti u odnosu na protivnike, kako bi im se ukazala korist od zajednikih napora za
ostvarenje neke drutvene promjene.
Pristupajte pozitivno, radije nego kritizirajui i izbjegavajte suprotstavljanje.
Ne zaboravite se zahvaliti onima koji su vam pomogli ili vas podrali. Nastojite to uiniti
javno.

UPOTREBA INFORMACIJA I ISTRAIVANJA

to je informacija? U irem kontekstu informacija znai injenice i nalazi, iji je sadraj
iroko g opsega, od brojeva do pria. Informacije se sakupljaju iz mnogo razliitih
izvora, kroz iskustva, promatranja, intervjue, i druge oblike istraivanja. Kada su o
nekom problemu informacije analizirane, one onda prikazuju odnose, modele,
trendove i uzroke.
Grupe koje se bave zagovaranjem u koritenju informacija slue se istraivanjima,
analizama i irenjem informacija. Nekad je potrebno koristiti sve ove metode. To ovisi
o kapacitetima, strunosti i potrebama.
Kako koristiti informacije4:

Kroz planiranje, razvoj strategije i poduzimanje akcija, informacija je potrebna radi:

razumijevanja problema i njegovih uzroka, te utjecaja na ljudske ivote.

Identifikacije ciljane publike i njihovog odnosa u vezi s problemom.

Identificiranja polaznih toaka za pristup donositeljima odluka.

Razvoja strategije, ciljeva i akcija, koji su mogue ostvarivi.

Identificiranje i razvoj moguih rjeenja kroz nove politike.

Razvoja uinkovite poruke za svaku publiku posebno.

Identifikacija najboljeg naina prenoenja poruke, kao i prenositelja.
Prikupljanje informacija moe se provoditi kroz razne podatke, analize i interpretacije
analiza tih podataka (statistike, studije, izvjetaji...), zakone, politike, proraune,
novinske lanke, istraivanja javnog miljenja, fotografije, anegdote, prie,
naklapanja...
Za razvoj efikasnog plana prikupljanja podataka potrebno je razmotriti:

Koje informacije trebate, na to traite odgovor?

Gdje ga moete potraiti? Tko ima informacije koje su vam potrebne?

Kako moemo doi do informacije? Da li je ona dostupna javnosti? Da li
poznajemo nekog tko nam moe omoguiti pristup, neki novinar,
specijalni istraitelj, slubenik u nekom zavodu...?

Tko e provesti istraivanje? Ima li vaa organizacija kapaciteta provesti
istraivanje? Ako da, koja osoba to moe preuzeti? Ako ne, tko onda
moe?

Koliko imamo vremena za ovaj posao? Ne dozvolite da vam se posao
pretvori u vjeno istraivanje i da zbog toga vaa akcija ne zaivi.
Prikupljati informacije i istraivati ih uvijek moete i to je, ustvari, posao koji
traje dok god traje i zagovaranje.
RAZVOJ PORUKE
Jedan od ciljeva zagovaranja je svratiti panju javnosti na problem. Prije no to se
odluite na koji nain ete to izvesti, razmotrite kakva to poruka moe privui panju
javnosti.
to je to centralna poruka? To je jedna ili nekoliko kratkih, direktnih izjava, koje
odraavaju:

Vau analizu problema

Uzrok problema

4Advocacy

For Social Change, Oxfam & Advocacy Institute

Koga smatrate odgovornim za (ne)rjeavanje problema

Va prijedlog rjeenja, ako ga imate
Prijedlog akcije kojom pozivate druge da vam se prikljue

to je krojena poruka? To je poruka kreirana za specifine grupe i publiku,

temeljena na analizi:

to je to ime ete najvie uvjeriti vau publiku

koje informacije trebaju uti

koju akciju elite da poduzme vaa publika
Takva analiza e odrediti :

sadraj poruke



formu
duinu
kanale (mediji, osobno prenoenje, protesti, uline akcije...)
prenositelj poruke

Za dobru poruku jako je vano poznavati svoju publiku. Pod tim se smatra da znamo
koje su joj vrijednosti i vjerovanja, stavovi, to izaziva njihovu suosjeajnost, koji su joj
prioriteti i potrebe, kao i nivo znanja o problemu, koliko osjeaju trenutne posljedice
problema i koliko su svjesni posljedica u budunosti.
Poruka moe biti toliko snana da utjee na emocije, a pri tome i na promjenu
stavova. Promjena stava je najbitnija promjena koju jedna zagovaraka akcija treba
proizvesti. Promjenom stavova kod ljudi (publike) moemo oekivati prave sutinske
promjene, bilo da se odnose na promjene nekih nevaljalih zakona, nekih procedura
koje su previe komplicirane ili manjkave, prihvaanja i promjene poloaja manjina u
drutvu itd.

ELEMENTI PORUKE
Sadraj poruke je samo jedan od niza elemenata koji oblikuju jednu dobru
poruku. Podjednako, ako ne i neto vaniji su neverbalni imbenici kao primjerice
gdje, kada i od koga e donositelji odluka dobiti poruku, odnosno injenice koje se
nalaze u poruci.
Sadraj poruke5:
Sadraj je centralna ideja poruke. On mora odgovoriti na pitanje: koju specifinu
ideju e publika izvui iz vae poruke?
Prigodom oblikovanja poruke vodite rauna da odgovorite, ako je ikako
mogue, na sljedea etiri pitanja:
o Koju promjenu elite napraviti?
o Zato je to vano (dajte primjer pozitivne promjene koju e vaa akcija
donijeti ili negativne posljedice ako se nita ne poduzme)?
o Koja je vaa strategija u postizanju zacrtanog cilja?
o to (koje akcije) oekujete od svojih pomagaa?
Jezik poruke:
Jezik treba biti tako odabran da ne ostavljaju mogunost da ju razliita
publika razliito tumai. Poruka na plakatu biti e kratka, brzo itljiva, nekomplicirana
i im ju proitamo moramo moi shvatiti koja joj je osnovna ideja, na to nas poziva.
Jasno je da emo birati drugaiji jezik kada se obraamo mladima, nego kada
poruku odailjemo univerzitetskom profesoru.

5ADVOCACY

Building Skills for NGO Leaders, CEDPA Washington D.C.

Djelotvornost poruke ovisi o tomu jeste li sposobni na pravi nain upotrijebiti

rijei koje e izazvati pozitivne konotacije u glavama onih na koje porukom ciljate.
Razliite ciljane skupine reagiraju na razliite kljune rijei. Takoer se preporuuje da
odreene rijei koje bi mogle izazvati negativne asocijacije zamijenite s onima koje su
puno prirodnije. Jezik poruke mora biti razumljiv onima kojima je namijenjen i
slobodan od bilo kakvog nerazumljivog argona ili tehnikih izraza.
Prenositelj poruke:
Na iju e zamolbu ciljana skupina reagirati najbolje? Koga oni dre
najvjerodostojnijom osobom ili institucijom? Tko svojom pojavom u vaoj kampanji
moe ostaviti najjai utisak na primatelja poruke? To mogu biti poznate linosti iz
svijeta kulture, sporta, umjetnost, znanosti... .

Oblik ili izgled poruke:

Ovisi o tomu kako ete odgovoriti na ova pitanja: Kako ete poslati poruku?
Hoete li organizirati sastanke ili predstavljanja, tiskati i razdijeliti broure, upotrijebiti
medije, organizirati koncerte i druge dogaaje...?
Vrijeme i mjesto poruke:
Dobro je znati: Kada i gdje je najbolje zapoeti s odailjanjem poruke? Postoje
li neki faktori povezani s mjestom ili vremenom odailjanja poruke koji bi mogli
poveati kredibilitet poruke ili je politiki obojiti?

ODAILJANJE PORUKE
Odabir kanala komunikacije
Masovni mediji su odlian kanal komunikacije sa irokom publikom, ali oni nisu jedini
nain da vaa poruka dopre do veeg broja onih od kojih oekujete podrku ili
promjenu stava.
Postoje razliiti kanali kojima moete doi do publike, bilo na nacionalnom, lokalnom
ili meunarodnom nivou6:

ljudi
- osobni kontakti, jedan na jedan
- lobiranje
- sastanci s raznim grupama ili zajednicom
- seminari
- javne tribine
- protesti, masovne akcije
- usmeno prenoenje
- ulini teatri
- kazalita lutaka
- pjesme i poezija
- ples

tisak
- novine i magazini
- urnali, bilteni, publikacije
- jumbo-plakati
- pisma zakonodavcima, urednicima novina i drugima

6Advocacy

elektroniki mediji
- radio
- televizija
- internet
- video
For Social Change, Oxfam & Advocacy Institute

Odabir medija ovisi o tome koji je primarni izvor informiranja i koji medij ima najvei
utjecaj na njih, koga sluaju, to itaju ili gledaju. Kulturni milje iz kojeg dolaze je jedna
od bitnijih injenica koju treba uzeti u obzir prilikom odabira kanala komunikacije.
Jednom kada smo odabrali kanal komunikacije, provjeravamo da li ga je mogue
koristiti, da li nam je dostupan. Potrebno se raspitati tko je vlasnik odreenog medija,
preko koga moemo doi do kljune osobe, ukoliko ne moemo direktno, kako emo
privui njegovu panju, i na kraju kako emo biti sigurni da nam nee iskriviti poruku.
Ujedno moramo razmiljati i o naim kapacitetima i vjetinama potrebnim za ovaj
posao.
Odabir prenositelja poruke

Prenositelj mora biti odabran sukladno zahtjevima publike. Kad birate prenositelja,
razmislite o sljedeem:

Tko ima dobar kredibilitet meu odabranom publikom?

Tko je utjecajan u drutvu?

Tko ima dovoljno znanja o problemu?

Dobar je u javnim nastupima, samouvjeren i stabilan.

Ako se pismeno obraa, ima dobar uvjerljiv stil i vjet je u tome.
Za prenositelja je najbitnije da ima dobar kredibilitet i da ima utjecaja, sve ostalo
naui se s vremenom.

LOBIRANJE
Lobiranje je educiranje i uvjeravanje vaih meta kroz direktan odnos jedan na
jedan. Moe biti formalno, unaprijed dogovorena posjeta, i neformalno, kao to je
saekivanje u lobiju parlamenta, vijenice ili nekoj drugoj instituciji, radi upoznavanja i
diskutiranja o problemu prije nogo ono doe na dnevni red.
Zato je lobiranje vaan alat zagovaranja?
Lobistike posjete pruaju mogunost za:

Izgradnju veza

Sluanje i sakupljanje informacija

Educiranje i pruanje informacija

Uvjeravanje
Prepreke efektivnom lobiranju mogu biti :

Gubitak fokusa

Manjak samopuzdanja

Nervoza

Neprilagodljivost nepredvidivim situacijama
Kako bi lobist bio spreman na svaku situaciju, potrebno je da se pripremi:

Priprema delegacije tko e sudjelovati u posjetu? Tko o problemu zna
najvie? Tko je najuvjerljiviji u nastupu prema donositeljima odluka? Da li bi
u delegaciji trebao biti netko tko je direktno pogoen problemom? Koliko
lanova u delegaciji treba biti?

Da li svi u delegaciji imaju isti pogled na problem?

Da li svi u delegaciji znaju gdje i kad je sastanak, kako se obui i to
ponijeti sa sobom?

Pripremite prezentaciju: to je va problem? Koje su udarne toke vae
prezentacije? O emu se ne bi trebalo diskutirati (o emu nemate
dovoljno informacija)? Oko ega emo nastojati pregovarati i postii
kompromis? to emo ponuditi?

Podijelite uloge unutar delegacije.

Pripremite nain upoznavanja.

Pripremite materijale.

Sa grupom prethodno probajte kroz vjebu.

OSAM NAINA KAKO POKRET VODITI U ZABORAV

M. Pertschuk, Advocacy Institute

Bori se! Bori se! Bori se! ili Priaj! Priaj! Priaj!, ali nikad nemoj balansirati
izmeu borbe i pregovora.
Iskoristi svoju bazu, a onda ih izgubi.
Izgubi pravac svog cilja.

Budi opijen svojim uspjehom.

Dopusti svom osjetljivom, povredljivom egu da uniti strateke
prosudbe.
Miniraj otvorenu i iskrenu debatu.
Pronai rtveno janje i manipuliraj neprosvijetljenima
Nastavi raditi to to radi bez obzira koliko se svijet promijenio.

ZA SASTAVLJANJE OVOG EDUKATIVNOG MATERIAJLA ODABRANI SU,

PREVEDENI I PRILAGOENI DIJELOVI SLJEDEIH PRIRUNIKA I KNJIGA:
TOT Program obuke trenera, CSDF, Poljska, AED Zagreb 1999.
TO PROMOTE AND PROTECT WOMEN HUMAN RIGHTS, Jennifer Kloes
ADVOCACY Building Skills for NGO Leaders, CEDPA Washington D.C.
ADVOCACY FOR SOCIAL CHANGE, OXFAM & ADVOCACY INSTITUTE
JAVNO ZAGOVARANJE- ene za drutvene promjene u zemljama sljednicama bive Jugoslavije
(1998.) Zagreb, STAR projekt, Delphi International
ODNOSI S JAVNOU Filipovi/Kosti/ Prohaska, FON Menadment, Beograd, 2001.

Obrazac za prijavu PROJEKTA Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi za ostvarivanje

financijske potpore za 2004. godinu
(molimo da obrasce popunite na raunalu ili pisaem stroju, te UZ ORIGINAL DOSTAVITE I
PET (5) KOPIJA)

OZNAKA PRIJAVLJENOG

PODRUJA:
upisati ifru

Sukladno uvjetima natjeaja pored ovog projekta prijavili smo jo i sljedei

projekt/program:
ifra
prijavljenog
podruja

naziv

zatraeni
iznos

1.
1) OSNOVNI PODACI O UDRUZI
Naziv
udruge:
Sjedite i adresa
udruge:
Ime i prezime predsjednika/ce
udruge:
Broj
Fax:
telefona:
Godina osnutka
udruge:
Datum i godina upisa u Registar
udruga:
Registrirana
kod:
Broj iro rauna udruge i naziv
banke:
Ciljevi osnivanja udruge, sukladno
Statutu:
Svrha i podruje djelovanja udruge:

E-mail:

Registarski broj
udruge:

Naziv tijela dravne uprave u iji djelokrug, obzirom na ciljeve osnivanja, potpada djelatnost udruge:
Ukupan broj lanova
od toga (upisati broj)
udruge:
graana:
lanstvo u meunarodnoj organizaciji (upiite X) :
DA
Navedite naziv i adresu meunarodne
organizacije:
Iznos godinje lanarine u meunarodnoj
organizaciji:
Broj stalno zaposlenih u
udruzi:
Ukupan iznos isplaen za plae u 2003.
godini:
Ukupan iznos naknada za nevolonterski rad isplaen u 2003.
godini:

pravnih
osoba:
NE

Podaci o prihodima udruge upiite ukupne iznose u 2003. godinu, osim pod a)
a) Iznos godinje lanarine za lana
udruge:
b) Ukupan godinji prihod od
lanarine:
c) Dobrovoljni prilozi i darovi domaih
donatora:
d) Dobrovoljni prilozi i darovi stranih
donatora:
e) Ukupan iznos financijske potpore iz Dravnoga prorauna RH u 2003. godini
f) Ukupan iznos financijske potpore iz prorauna jedinica lokalne
uprave i samouprave:

g) Vlastiti prihodi udruge, ostvareni obavljanjem njoj

doputenih djelatnosti:
h) Ukupan iznos financijske potpore iz
inozemstva
i) Ostali prihodi (upisati vrstu prihoda
i iznos):
Podaci o prostoru u kojem udruga djeluje
a) Vlastiti prostor (upisati veliinu u
etvornim metrima):
b) Iznajmljeni prostor (upisati veliinu u etvornim metrima i
iznos mjesenog najma):
2) OPIS PROJEKTA UDRUGE
1. Naziv
projekta:
2. Projekt je usvojen na sjednici (upiite naziv
tijela udruge):
dana
2003. godine
3. Kratki sadraj projekta = saetak (ukratko, u tekstu s najvie 15 redaka navedite ciljeve, aktivnosti,
nain provoenja i oekivane rezultate)

4. Predvieni poetak i zavretak provedbe

projekta:
5. Podruje provedbe programa (npr. mjesto,
upanija, regija i sl.):
6. Ukupan iznos potreban za provedbu
projekta:
6.1. Iznos koji se trai od
Ministarstva zdravstva i socijalne
skrbi:

6.2. Iznos koji se trai od drugih

donatora:
6.3. Iznos vlastitih sredstava angairanih u
provedbu projekta:
7. Osobe odgovorne za provoenje projekta
a) Voditeljica/voditelja projekta (obavezno priloiti ivotopis
voditeljice/voditelja projekta):
b) Izvoditelji/ce projekta (upiite ime, prezime, opis dosadanjeg
iskustva i kvalifikacije):

lanovi/lanice
udruge
struni suradnici/suradnice iz
Hrvatske
struni suradnici/suradnice iz
inozemstva

8. Nain izvoenja projekta

a) samostalno
DA
NE
(upiite X)
b) u partnerstvu s drugom/drugim udrugama (upisati naziv partnerskih udruga i nain
prijave zajednikog projekta)
9. Projekt e biti proveden u suradnji s: (navedite naziv, adresu, telefon i kontakt osobu institucije,
tijela lokalne uprave i samouprave, udruge, meunarodne organizacije i sl. s kojom/kojim e udruga
suraivati u provedbi projekta)

10. Detaljan opis projekta (na najvie 5 stranica, po potrebi koristite dodatne stranice, ako
Vam predvieni prostor nije dovoljan za opis)
Opis problema/potreba
Koji treba biti u jasnoj vezi sa svrhom i ciljevima udruge, podran dokazima, realnih
dimenzija, uzimajui u obzir raspoloive kapacitete udruge, vremenski raspon i visinu
zatraenih sredstava, treba biti napisan s pozicije korisnika, a ne u odnosu na potrebe
ili probleme udruge

Kratak opis iskustava, postignua i sposobnosti udruge da provede predloeni projekt

navesti prijanje i sadanje aktivnosti/projekte/programe koje udruga provodi, koji utjecaj u
zajednici imaju aktivnosti
udruge, s kim udruga surauje u provedbi svojih aktivnosti, tko je do sada donirao/sponzorirao aktivnosti
udruge

Ciljevi koji se postiu provedbom predloenog projekta

s objanjenjem tko e uiniti to, kada i koliko da bi se postigli ciljevi, te kako e se mjeriti
ostvarenje projektnih ciljeva

Tko su korisnici obuhvaeni projektom, njihov broj i struktura

Metode i vrste aktivnosti kojima e se projekt provesti

trebaju logino slijediti iz problema i ciljeva projekta, moraju biti jasne, opravdane i razumljive s
objanjenjem zato su izabrane ba te metode/aktivnosti, te kako i zato su odabrani korisnici,
takoer trebaju biti definirane vremenski u skladu s kapacitetima udruge (tko, kada) te
iskazivati i vremensku dinamiku provedbe projekta po aktivnostima

Evaluacija
Treba opisati kakva e se evaluacija provoditi: projektna (odreivanje razine do koje su
ostvareni ciljevi projekta); procesna (definirati da li se projekt izveo u skladu s planom, te da li
su i kako razliite projektne aktivnosti utjecale na djelotvornost projekta), hoe li evaluacija biti
unutarnja ili vanjska (nezavisni evaluatori), prikazati kako e se rezultati evaluacije koristiti za
unapreenje/poboljanje projekta, te kakvi e izvjetaji biti dostavljeni

Opiite rezultate koje oekujete po zavretku projekta

11. Kojim sadrajima predloeni projekt dopunjuje projekte nadlenih tijela dravne uprave,
nacionalnih
politika i programa u Republici Hrvatskoj?

12. Provjerite da li ste zahtjevu priloili:

a) Obavezni dio
1. Presliku Rjeenja o registraciji udruge
2. ivotopis voditeljice/voditelja projekta
3. Preslike ovjerenih financijskih izvjetaja o poslovanju udruge u 2003. godini
4. Obrazac prorauna projekta
5. Original i pet (5) kopija kompletne prijavne dokumentacije (opisni obrazac i obrasci prorauna)
b) Neobavezan dio
1. Materijali, publikacije, novinski lanci, te ostala dokumentacija koja ilustrira rad udruge
2. Preporuke (npr. lokalne samouprave i uprave, ministarstva, institucija u zemlji i inozemstvu, drugih donatora)

potpis voditelja/voditeljice projekta

Mjesto i datum:

potpis osobe ovlatene za zastupanje

udruge

R
RO
LN
RW
WEEG
GIIA
AN
N
E
MB
ASSS
SY
YZ
ZA
AG
EB
ossllaan
n
o kkrraalljjeeevviinnee N
Noorrvveekkee -- Z
Zaaggrreebb
OYYA
AL
NO
OR
NE
EM
BA
GR
RE
B -- VVeeelleeppo
nssttvvo
Q
U
E
S
T
I
O
N
N
A
I
R
E
S
M
A
L
L
D
O
N
A
T
I
O
N
S
M
a
l
e
d
o
n
a
c
i
j
e
QU
UESTI ONN AI RE - S MALL DON ATIONS - Ma le don acij e
1. INFORMATION ABOUT THE APPLICANT- podaci o podnositelju zahtjeva
Name of the Organization:

Naziv organizacije

Postal address:
Telephone:
Fax:
E-mail:
Contact person, position:
Authorised person, position:
Bank account (HRK):
ID Number (maticni broj):
Bank name:

Potanska adresa
Telefon
Faks
E-mail
Osoba za kontak, dunost koju obnaa
Ovlatena osoba, dunost koju obnaa
Broj rauna (u HTK)
Matini broj
Naziv banke
Ciljevi organizacije

Aims of the Organisation:

Period of existence and previous
achievements of the Organization:
Number of employees: broj zaposlenih
Financial capacity (turnover over the
last 3 years):
Has the applicant previously received
a grant from the Embassy? If yes,
when?

Koliko ve organizacija postoji I kakve je rezultate postigla

Permanent:
Volunteers:
Stalni
Volonteri
Financijska snaga: promet tokom zadnje 3 godine
Da li je podnositelj zahtjeva ve ranije primio sredstva od
Veleposlanstva i kada?

2. PARTNER / IMPLEMENTING ORGANIZATION (if different from the applicant)

Naziv partnerske / provedbene organizacije (ako to nije
Name:
podnositelj zahtjeva za donaciju)
Potanska adresa
Postal address:
Telephone:
Telefon
Fax:
Faks
E-mail:
E-mail
Contact person:
Osoba za kontakt:
Authorised person, position:
Ovlatena osoba
3. INFORMATION ABOUT THE PROJECT- Informacije o projektu
Naziv projekta
Project name:
Cilj
Project goal:
Target group:
Ciljana skupina
Location/region:
Lokacija/regija
Has this project been submitted to
Da li je project ve podneen I drugim donatorima (kojima)?
other potential donors? (Please write
the names of the donors)
Have other donors approved donation Jesu li drugi donatori prihvatili project (napiite njihove
for this project? (Please write the
nazive)
names of the donors)
Total amount requested from the
Ukupni kunski iznos
Total costs of
Ukupna vrijednost
Royal Norwegian Embassy (HRK):
zatraen od
the project:
projekta
Veleposlanstva

OBRAZAC PRORAUNA PROJEKTA ZA 2004. GODINU

IME STAVKE/KONTA

UKUPNI
PRORAUN
PROJEKTA

OSIGURANI IZNOSI
IZ
DRUGIH IZVORA
IZNOS
OD
KOGA

IZNOS KOJI SE
TRAI OD
MINISTARSTVA
ZDRAVSTVA I
SOCIJALNE
SKRBI

I. INDIREKTNI TROKOVI
a) Izvrni direktor (udio u
bruto plai)
b) Administrativni
poslovi/tajnik (udio u
bruto plai)
c) Najam ureda
d) Reije
e) Telefonski trokovi
f) Potanski trokovi
g) Uredski materijal
h) Usluge
knjigovodstvenog
servisa
i) Bankovni trokovi
j)
k)
Ukupno trokovi ureda
II. DIREKTNI TROKOVI (npr. voditelj-ica projekta, voditelj-ica aktivnosti na projektu,
publikacije, najam prostora za aktivnosti, tiskani materijal, kampanje, okrugli stolovi, edukacija
itd.)
a)
b)
c)
d)
Ukupno
III. TROKOVI PUTOVANJA
a) Trokovi prijevoza
b)
c)
Ukupno trokovi
putovanja
IV. OSTALI NESPOMENUTI TROKOVI (specificirati)
a)
b)
Ukupno ostali trokovi
UKUPNO I+II+III+IV