Motivacijoni tekst za Raunarske mree

Internet - Digitalna eksplozija (ta se deava i ta je u pitanju)

Jedan dogaaj: 19 septembra 2007, dok je vozila u blizini Vlaia, na putu prema poslu, T. Ena je
skrenula sa puta i doivila nesreu zaglavivi se negdje zabaeno u umi. Osam dana, bila je
zaglavljena unutar svog skrenog vozila. Ozbiljno dehidrirajui i patei od ozbiljnih povreda nogu i
ramena, skoro je umrla zbog otkazivanja bubrega. Sreom, policija ju je kasnije nala. Provela je
nekoliko mjeseci oporavljajui se u bolnici. Sreom, bila je u stanju otii kui prije Bajrama.
Enina pria nije samo o eni, nesrei i spasu. To je pria o bitovima nule i jedinice koje su
sadrane u svim naim razgovorima putem mobitela, bankovnim raunima i svemu drugom u emu
uestvuje komunikacija ili bilo kakve naprave moderne elektronike.
Ena je pronaena zato to je njezin mobilni operater imao podatke o lokaciji mobitela. Kada
nosite svoj telefon, on regularno alje digitalne loptice , nekoliko bita koji ija je poruka Ovdje
sam. Va telefon nastavlja slati loptice sve dok je ukljuen. U blizini mobilni releji pokupe signal i
poalju taj signal mobilnom provajderu. Va mobilni operater koristi signale da bi uputio dolazee
pozive prema eljenom mobitel releju. Enina mobilna kompanija, BH mobile, je jo uvijek imala
podatke o zadnjoj lokaciji njenog mobilnog aparata, ak i poslije gaenja mobitela. I na taj nain ju je
policija pronala.
Pa zato je onda trebalo vie od sedam dana?
Kada ena nestane, njezin mu ne moe samo tako natjerati policiju da je pronae putem njenih
mobitel podataka. Ona ima pravo na privatnost, i moda je imala dobre razloge da napusti grad bez
obaveze da rekne muu gdje ide. U Eninom sluaju, njezin bankovni raun je pokazivao neku
aktivnost (jo bita) poslije njenog nestanka, i policija je nije mogla klasifikovati kao nestalu osobu. U
stvari, tu aktivnost je napravio njen mu. Kroz neke nesporamume, policija je mislila da on nema
pristup njenom acountu (raunu). Tek u sluaju kada je policija posumnjala da je Enin mu ukljuen u
njezin nestanak, imali su pravo da pristupe njenim mobitel podacima. Da su nastavili sa ponaanjem
na tanoj pretpostavci da je njen mu nevin, Ena moda nikad ne bi bila pronaena.
Nove tehnologije se poklapaju na udan nain sa razvojom standardne privatnosti,
telekomunikacije i kriminalnog zakona. Eksplozivna kombinacija je skoro kotala Enu njenog ivota.
Njena pria je dramatina, ali svaki dan mi se neoekivano susretnemo sa nizom putujuih podataka
koji se nisu mogli desiti prije nekoliko godina.
itajui ovu lekciju, vidjeete da svijet na drugi nain. Moete uti priu od prijatelja ili proitati u
novinama i rei sebi pa to je prava pria o bit-ovima, iako niko ne spominje nita digitalno.
Pokretanje fizikih objekata i njihova akcija na meso i krv ivog bia su samo povrinski. Da bi
razumjeli ta se stvarno deava, treba da vidite virtuelni svijet, zrani protok bitova gleda u dogaaje
iz ivota.
Ova uvodna lekcija je va vodi u ovaj novi svijet.

Eksplozija bita i sve ostalo

Svijet se iznenada promijenio. Skoro svi podaci su pohranjeni negdje u raunarima. Sudski
zapisi, ugovori o trgovini i kupovini, dragocjene porodine slike, beznaajni radio programi...
Raunari sadre mnogo stvari koje nisu upotrebljive danas ali dosta ljudi misli, da od te
gomile nepotrebnih stvari koje ima, da e mu nekad moda neto biti od koristi. Svi ti podaci
su reducirani na nule i jedinice na bite. Biti su smjeteni na disku unutar kunih raunara i
centara za podatke velikih korporacija i vladinih agencija. Diskovi danas mogu sadravati tako
mnogo bita da nema potrebe da se odabere i odlui ta e da se zapamti (zabiljei) i ta je u
stvari vrijedno biljeenja.
Tako mnogo digitalnih informacija, dezinformacija, podataka, i smea se skriva u tom
prostoru, da e vjerovatno veina od toga biti vieno jedino od strane raunara (oima
raunara - ako raunar na trenutak zamislimo kao ivo bie), nikada ljudskim okom. Isto tako
raunari postaju sve bolji i bolji u vaenju smislenog znaenja od svih tih bita, na primjer, u
traenju obrazaca koji nekada rijeavaju zloin, koji prave korisne sugestije, i nekada
otkrivaju stvari o nama za koje nismo ni eljeli da ih drugi znaju.
Ostavka Eliota Spitzera u martu 2008.g. kao guvernera New Yorka jednako je pria o
bitima kao i pria o prostituciji. Po zakonu protiv pranja novca (AML), banke moraju prijaviti
transakcije koje prelaze 10,000$, dravnim regulatoima (agencijama). Nijedna od Spitzerovih
uplata nije prekoraila taj prag, ali raunar u banci je pronaao transfer (prenos) malih suma
na sumnjivim obrascima. AML pravila postoje da bi se borila protiv terorizma i organiziranog
kriminala. Ali dok je raunar pratio male bankovne transakcije u potrazi za velikim zloinima,
izloio je jednostavno plaanje usluga koje su unitile guvernera. Kada se jednom neto nae
na raunaru, moe da se prebacuje i kree oko svijeta u sekundi (u samo jednom otkucaju
srca) pravei milion savrenih kopija momentalno - kopira stvari koje elimo da vidi cijeli
svijet i takoer kopira stvari za koje nismo mislii da se kopiraju uopte. Digitalna eksplozija
mijenja svijet kao to je jednom ve to uinila tampa, i neke promjene hvataju nas
nesvjesno, raznosei na komade nae pretpostavke o tome kako svijet funkcionie.
Kada posmatramo digitalnu eksploziju openito, to moe izgledati dobroudno, zabavno,
pa ak i utopijski. Umjesto da aljemo odtampane slike, obinom potom baki, mi stavljamo
slike nae djece u album na web sajtu kao to je Flicker ili Fejsbuk. Tako da ih ne vidi samo
naa baka to mogu uiniti i bakini prijatelji i ostale osobe koje sa naim ivotom nemaju
ama ba nita. Pa ta? Kaete oni su slatki i bezopasni. Ali pretpostavite da neki turista na
odmoru krene slikati i vi se pojavite sasvim sluajno u pozadini neke njegove slike, u
restoranu, gdje niko nije znao da veerate. Ako turist objavi svoje slike cijeli svijet bi mogao
znati gdje ste bili i kada. Zamislite jo da e raunari vremenom imati tako dobre i brze
algoritme da e uspjeti u jednom trenutku skenirati sve slike na svijetu i tano prepoznati na
kojoj ste slici vi (izgleda kao nauna fantazija ali stvarnost kuca na vratima).
Podaci cureee. Kreditne kartice trebaju ostati zakljuane u skladitu podataka, ali dou u
ruke kradljivaca identiteta. I mi ponekad dajemo informacije samo zato to dobijemo neto
zauzvrat. Dosta kompanija e vam dati besplatne telefonske pozive bilo gdje u svijetu -

naravno, uz kvaku da morate - ako vam ne smetaju - gledati oglase za proizvode koje je
kompjuter registrirao da e vas vjerovatno zanimati. Ovo su samo neke od stvari koje se
deavaju danas. Eksplozija, i socijalni poremeaj koji e ona kreirati, jedva da je poeo.
Ve ivimo u dobu u kojem ima dovoljno memorije samo u digitalnim kamerama da bi se
pohranila svaka rije svake knjige u svim bibliotekama svieta nekliko puta. Toliko mailova se
dnevno alje da bi se moglo prenijeti sav tekst Konkresne biblioteke SAD-a za deset minuta.
Digitalizirane slike i zvukovi zauzimaju vie prostora od rijei, tako da slanje mailom svih slika,
filmova i zvukova moe trajati godinu-ali to je samo danas. Eksplozivni rast se jo uvijek
deava. Svake godine moemo pohraniti vie informacija, prebacivati ih bre i raditi daleko
vei broj genijalnih stvari koje nismo mogli godinu dana ranije.
Toliko se diskova za pohranu podataka proizvede svake godine da mogu biti koritene da
se snime stranice informacija, svake minut-dvije, o vama i svakom drugom biu na zemlji.
Primjedba napravljena davno, moe da se vrati i ulovi (i upropasti) politikog kandidata, a
pismo napisano nabrzaka moe biti klju za otkrivanje biografije nekog. Zamislite ta bi
znailo da se zabiljei svaka rije svakog ljudskog bia koja je izgovorena ili zabiljeena kroz
njegov ivot - a danas na svijetu ima dovoljno mjesta da se sve to zabiljei. Hoe li ikakva
socijalna barijera stati tome na putu? Ponekad stvari izgledaju da rade bolje i gore nego to
je to u stvarnosti. Javni zapis je sada veoma javan - prije nego vas plicija uhite, npr. u
Nansvillu Tennesseeu, va uposlenik moe zakljuiti da li ste bili prisutni prije deset godina
na nekom govu o ilegalnim radnjama u Luboku, Teksasu. Stari koncept zapeaenog
sudskog zapisa je u veini sluajeva fantazija u svijetu u kojem je i to malo informacije
duplirano, katalogizirano, i premijetano posvuda bez kraja. Sa hiljadama TV i radio
stanicama, milionima web sajtova, ljudi vole razliite novinske izvore, ali se jo uvijek teko
navikavaju na zamjenu poznatih autoritativnih izvora. Dok je u Kini situacija obrnuta:
Tehnologija od strane vlade kreira veliku kontrolu to se tie informacija koje graani
primaju, i imaju bolje alatke za upravljanjem njihovim ponaanjem.
Ova prva lekcija je uvod u tome kako digitalna eksplozija mijenja sve. Ona predstavlja
samu tehnologiju - zato stvara toliko iznenaenja i zato stvari ne bivaju onakvim kako ih mi
oekujemo. Ona, takoer, govori o stvarima koje eksplozija informacija unitava: stare
pretpostavke o naoj privatnosti, o naem identitetu, i o tome ko kontrolira nae ivote. Ona
govori o tome kako smo stigli do ovdje, ta gubimo, i ta drutvo mora uiniti da popravi
neke stvari. Digitalna eksplozija stvara prilike ali i rizike. I jedni i drugi e biti u dekadi iza nas
duboko sahranjeni na ovaj ili onaj nain. Vlada, korporacije, i drugi autoriteti e iskoristiti
prednosti haosa, a mnogi od nas i ne vide da se to deava. Svi smo zaglavljeni u onome to
dolazi. Iza nauke, historije, zakona i politike, ova lekcija je poziv na buenje. Snage koje
hvataju tvoju budunost su digitalne i mora da ih razumije.

Koans bitova
Biti se ponaaju udno. Oni putuju skoro momentalno, i skoro da ne zauzimaju mjesta za
pohranu.
Mi upotrebljavamo fizike metafore da bismo ih uinili razumljivim. Usporeujemoih sa
eksplozijom dinamita ili tokom vode. ak uportrebljavamo i socijalne metafore za bite.
Govorimo o raspravi dva raunara o bitima, i o ljudima koji koriste alate za krau bita.
Pronalazak prave metafore je vano, ali je isto tako vano da znamo i ogranienje naih
metafora. Jedna pogrena metafora moe obmanuti kao to jedna moe prosvijetliti.

CLAUDE SHANNON
Clau de Shannon (19162001) je neosporno temeljni lik
informacijske i komunikacijske teorije. Dok je radio u Bell
Telephone Laboratoriju nakon Drugog svjetskog rata, on je
napisao poticajni rad Matematika teorija komunikacija
koja je nagovjestila neke od najveih otkria digitalne
tehnologije. Objavljena 1948, ovo otkrie je rodilo sada
univerzalne spoznaje da je bit fizika jedinica informacije, i
pridonio tome da se termin upotrebljava.

Nudimo 7 istina o bitima. Zovemo ih koans zato to su paradoksalni poput zen verbalne
zagonetke koja izaziva meditaciju i prosvjetljenje. Ovi koansi su prepojednostavljeni i
pregenelizirani. Oni opisuju svijet koji se razvija, ali koji jo nije u potpunosti nastao. Ali su,
danas, istinitiji nego to to esto shvatamo. Ove teme e biti odjek kroz nae prie o
digitalnoj eksploziji.

Koan 1: To je samo bit

Va kompjuter kreira iluziju koja sadri fotografije, pisma, pjesme i filmove. Sve to tu
uistinu ima su biti, mnogo njih, koji su uzronici na nain koji vi ne moete vidjeti. Va
kompjuter je konstruisan da skladiti bite - svi fajlovi i razliite vrste podataka su iluzije
kreirane od strane raunarskih programera. Kada poaljete mail koji sadri sliku, raunar koji
rukovodi vaom porukom koja tee kroz internet nema pojima ta u stvari nosi - da li je to
dio teksta ili neka grafia. Telefonski pozivi su takoer samo biti - oni su pomogli da se ostvari
takmienje meu kompanijama - tradicionalne telefonske kompanije, mobilne telefonske
kompanije, kablovske TV kompanije, i Voice over IP (VoIP) davatelji usluga - svi oni mogu
samo mijeati bite jedni drugima da ostvare poziv. Internet je konstrisan da podrava bite,
ne emeilove ili razliite dodatke, koji su izum softver inenjeringa. Sada ve ne bismo mogli
ivjeti bez ovih intuitivnih koncepata, ali sve su to namjetaljke. Ispod svega to su samo biti.

Ovaj koan je vie posljedian nego to mislimo. Razmislite o prii kompanija Naral Pro-Choice
Amerike i Verizon Wirelessa. Naral kompanija je eljela da oformi SMS grupu i da alje
upozorenja lanovima. Verizon kompanija je odluio da to ne dozvoli, navodei razlog da su
to kontraverzne i neukusne stvari koje poruke mogu sadravati. SMS poruke upozorenja su
doputene za politike kandidate, ali ne iz politikih razloga koji ih smatraju kontraverznim.
Naral je jednostavno eljela telefonski servis ili broj 800, Verizon nije imao izbora. Telefonske
kompanije su davno proglasile zajednike nosioce. Kao eljeznikim prugama, telefonske
kompanije su legalno zabranili traenje i biranje korisnika osim onih koji ele njihov servis. U
svijetu bita, nema razlike izmeu tekstualne poruke i beinog telefonskog poziva. To su sve
biti, koji putuju zrakom radio valovima. Ali zakon nije sustigao tehnologiju. Ne tretiraju se svi
biti isto, uobiajeno pravila vae za glasovne biti ali ne i za tekstualne.
Verizon je popustio u sluaju Naral, ali ne na poetku. Telefonska kompanija moe raditi
sve to e maksimalno maksimizirati njihov profit odluujui ije poruke da distribuira. Jo
uvijek ne moe biti povuena tehnika razlika izmeu tekstualne poruke, telefonskog poziva,
i bilo kojih drugih bita koji putuju digitalnom atmosferom.

Ekskluzivan i suparniki
Ekonomisti bi rekli da biti, ako nisu na neki nain kontrolirani, imaju tendenciju da ne
budu ekskluzivni (jednom kada ih ima par ljudi, teko ih je zadrati od ostalih) i nesuparniki
(kada ih neko uzme od mene, ja ih vie nemam). U pismu koje je napisao o prirodi ideje,
Thomas Jefferson rjeito se izjasnio o oba svojstva. Ako je priroda napravila jednu stvar
manje osjetljivu od svih ostalih ekskluzivnih vlasnitva, to je akcija mooi miljenja zvane
ideja, koje induvidua moe posjedovati sve dok je dri za sebe; ali u momentu kada je ona
otkrivena, ona sama postaje vlasnitvo svakoga i onaj ko je prima ne moe se oduprijeti od
toga. Takoer, udnog je karaktera, tj. niko ne posjeduje manje jer svako posjeduje sve od
toga.

Koan 2: Perfekcija je normalna

Grijeiti je ljudski. Kada su knjige bile mukom napisane rukom, u drevnoj prepisci i
srednjovjekovnim samostanima, greke su se uvukle u svakoj kopiji. Raunari i mree rade
razliito. Svaka kopija je savrena. Ako aljete mailom fotografiju prijatelju, prijatelj nee
primiti nejasniju verziju od originala. Kopija e biti identina sve do detalja koji su premali da
bi se okom vidjeli.
Raunari ine greke, naravno. Mree se rue, takoer. Ako nestane struje, nita ne radi.
Tako izjava da su kopije savrene je samo relativno istinito. Digitalne kopije su savrene samo
u opsegu da se s njima uopeno moe komunicirati. I da, mogue je u teoriji da svaki bit
velike poruke moe stii pogreno. Ali mree ne samo da prebacuju bite s jednog mjesta na
drugo. Oni provjeravaju da li su se biti otetili u prenosu, i preprave ih ili ih ponovo poalju

ako izgledaju nepravilno. Kao rezultat ovih greaka i mahanizama ispravke, izgledi stvarne
greke simbol koji je netaan u mailu, tako su mali da bismo npr. - mudriji bili da se
brinemo umjesto toga o meteoru koji gaa na raunar, najvjerojatnije da bi udarac meteora
bio precizniji.
Fenomen savrenih kopija drastino je promijenio pravila. U danima kada je muzika bila
distribuirana na audio kasete, tinejeri nisu bili privoeni zbog pravljenja kopija, jer kopije
nisu bile dobri kao originali, a kopije kopija su bile jo gore. Razlog zato ljudi dobijaju sve
vie prijetnji od muzike i filmske industrij, jeste zato to su njihove kopije savrene - ne
samo da su dobri kao originali, ve identini originalima, tak da je i naznak originalnosti
besmislena. Dislokacija uzrokovana dijeljenjem fajlova nije jo zavrena. Rijei koje zuje su
intelektualno vlasnitvo. Ali biti su udan nain vlasnitva. Jednom kada ih se oslobodimo, svi
ih imaju. I ako ti dam svoje bite, neu imati nita manje.

Koan 3: Postoji elja usred izobilja

Beskrajan je svijet pohranjivanja podataka danas, a za pet godina od danas to e biti deset
puta vie. Eksplozija informacija, paradoksalno, znai gubitak informacija koje nisu u online
formi. Neko je od nas nedavno vidio novu doktorku u bolnici koju je koristio decenijama. Ona
mu je pokazala prikaz njegove krvne slike, i ti podaci su premjeteni iz njegove kue
medicinskim ureajima do raunara na klinici - bilo je mnogo vie podataka nego to je i
jedan specijalist mogao imati raspoloivim prije pet godina. Onda ga je doktorka pitala da li
je ikada radio test na stres i ta je taj test pokazao. Ovi zapisi bi svi trebali biti, objasnio je
pacijent, u medicinskim fajlovima. Ali to je bilo u papirnim fajlovima kojima doktorka nije
imala pristupa. To nije bilo u memoriji raunara, i pacijentova memorija je sluila kao loa
zamjena. Stari podatak je mogao i da ne postoji, poto nije bio digitalan.
ak i informacije koje su digitalne mogu biti neupotrebljive ako nemamo ureaja za
itanje. Ubrzani progres ininjerskog pohranjivanja je znaio da podaci zabiljeeni na
zastarjelim ureajima prestaju da postoje. Na primjer, dvadeseto stoljena nadogranja
British Domesday Book iz jedanaestog stoljea je neupotrebljiva, iako je samo prolo
ezdeseta godina od originala.
Na poetku, sajtovi za pretraivanje interneta kao to su Google ili Yahoo!, davale su
mnoge pogodnosti, koje je samo par ljudi koristilo za specijalne potrebe. Rast World Wide
Weba je donijelo mnogo informacija da ljudi na prvo mjesto postave sebi opciju da koriste
ove pretraivae, prije nego li pogledaju u knjige ili pitaju prijatelje. U tom procesu,
pojavljivanje profiliranosti u rezultatima pretraivanja za biznismene postaje pitanje o
vanosti ivota i smrti. Moemo se prebaciti na kupovinu od konkurenta ako ne moemo
pronai sajt koji smo eljeli na prvom ili drugom pronalaenju. Moemo odmah pretpostaviti
da se neto nije desilo ako ga ne moemo odmah pronai na pretraivanju novosti online.
Ako neto ne moe biti pronaeno-pronaeno brzo-samo je obina misao da ne postoji
uopte.

Koan 4: Procesuiranje je mo
Brzina raunara je uobiajeno mjerena brojem osnovnih operacija, kao to su sabiranje
koje mogu biti izvodive u sekundi. Najbri dostupni raunari u ranim 40-tim mogli su izvesti
pet operacija po sekundi. Najbri raunari danas mogu izvesti oko trilion. Kupci raunara
znaju da biti brz raunar danas, znai spor raunar za godinu dvije.
Posljednjih dvije-tri decenije, porast brzine procesora je bila eksponencijalna. Raunari su
postajali duplo bri svakih par godina. Ova ubrzanja su posljedica Mooreovog pravila.

MOORE-ovo pravilo
Gordon Moore, osniva Intel Corporation, posmatrao je gustou integralnih krugova i
inilo mu se da se udvostruavaju svaki par godina. Ovo posmatranje je danas poznato kao
Mooreovo pravilo. Naravno, to je prirodno pravilo, kao pravilo/zakon o gravitaciji. Umjesto
toga, to je empirijsko posmatranje napretka ininjerstva i izazova ininjera da nastave rad na
svojim innovacijama. 1965, Moore je predvidio da e se ovaj eksponencijalni rast nastaviti
dosta vremena. To se nastavilo vie od 40 godina i jedno je od najveih uda ininjerstva.
Nijedan drugi trud u historiji nije doivio ovakav rast.

Od 2001, brzina procesora nije pratila Mooreov zakon, ustvari, procesor jedva da se
ubrzavao uopte. Ali to ne znai da raunari nee nastaviti da postaju bri. Sada, dizajn
ipova ukljuuje vie procesore na istom ipu tako da rad moe biti podijeljen i izvediv
paralelno. Takve dizajnerske inovacije obeavaju ostvarenje istog efekta kao nastavljajui
nedovreni rast u brzini procesora.
Ista tehnoloka poboljanja koja ine raunar brim ine ga i jeftinijim. Ubrzani rast moi
procesora znai da se izumi pomjeraju iz labaratorija u vlasnitvo kupaca jako brzo. Robotski
vakum istai i samostalno parkiranje vozila su bili mogui u teoriji deceniju ranije, ali sada su
postali ekonomski izvedivi. Zadaci koji danas izgledaju kao da zahtijevaju jedinstvo ljudskih
vjetina su predmeti istraivakih projekata u korporacijama ili akademskim labaratorijama.
Prepoznavanje lica i prepoznavanje glasa nam donose nove izume, kao i telefoni koji znaju ko
zove, i civlne kamere koje vre nadgledanje ne trebaju vie ljude da ih pregledaju. Mo ne
dolazi samo iz bita, ali postoje da rade stvari sa bitima.

Koan 5: Mnogo istih stvari moe biti sasvim nova stvar

Eksplozivni rast je eksponencijalni rast-udvostruenje na istoj stopi. Zamislite tednju
100% godinjeg interesa na vaem tednom raunu- za deset godina, va novac e se uveati

hiljadostruko, i za 20 godina milionstruko. Razumljiviji interes za stopu od 5 % e ostvariti

iste rastue poene, samo 14 puta sporije. Epidemije se u poetku ire eksponencijalno, svaka
zaraena induvidua infektira nekoliko ostalih.
Kada neto raste eksponencijalno, za due vrijeme se ini kao da se ne mijenja. Ako ne
gledamo smireno, izgledat e kao neprekidno i kao da se iznenada promjenilo im okrenemo
glavu. To je zato to epidemija prvo ide neprimjeena, bez obzira kako katastofalna bila kad
eksplodira. Zamislite jednu bolesnu osobu koja inficira dvije zdrave, i sljedei dan svaki od
ovih infektiraju sljede dva i sve tako. Broj skoro inficiraanih raste od dva do etiri do osam.
Za sedmicu, 128 ljudi e se razboljeti u jednom danu, i dupli taj broj je sada bolestan, ali u
populaciji od deset miliona, niko nije primjetio. ak i nakon dvije sedmice blizu tri osobe od
hiljadu je bolesno. Ali nakon jo jedne sedmice, 40% populacije je bolesno, i drutvo se
slama.
Eksponencijalni rast je ustvari gladak i odmjeren, zauzima tako malo vremema od
nevidljivosti do velike vidljivosti. Eksponencijalni rast bilo ega moe odjednom uiniti da
svijet izgleda sasvim razliito nego to je bio. Kada se pree dati prag, promjene koje su
samo kvantitative mogu izgledati kvalitativne.
Drugi nain gledanja na oigledno stremljenje eksponencijalnog rasta - njegove
eksplozivne snage - jeste kako imamo malo vremena da odgovorimo na to. Naa hipotetika
epidemija traje tri sedmice do pobijede nad populacijom. Na kojoj taki je to bilo samo
poluunitenje? Odgovor nije u sedmici ipo. Odgovor lei u blizini zadnjeg dana.
Pretpostavimo da je trebalo sedam dana da se razvije vakcina protiv epidemije (razvije i
rukovodi sa njom). Zatim, primjetimo epidemiju nakon sedmice ipo gdje e polovina imati
dovoljno vremena da sprijei bolest. Ali to zahtjeva miljenje da je epidemija prisutna onda
kada je 2000 ljudi od 10 miliona zaraeno.
Informaciske prie su pune primjera o nenadanim promjenama praenim dislociranim
eksplozijama. Oni koji predviaju i primjeuju eksploziju malo ranije od ostalih imaju velike
prednosti. Oni koji to rade malo sporijemogu biti osvojeni do vremena kada pokuaju da
odgovore. Uzmimo npr., sluaj digitalne fotografije.
Godine 1983, novogodinji kupci su mogli kupiti digitalne kamere da spoje svoje IBM PC i
Apple II kune raunare. Mogunosti digitalnih kamera su bile vidljive za sve, to nije bilo
sakriveno u korporacijama ili labaratorijama. Ali digitalna fotografija nije uzela maha.
Ekonomski i praktino nije mogla. Kamere su bile previe glomazne da ih stavite u dep, i
digitalne memorije su bile premale da bi drale mnoge slike. ak i 14 godina kasnije, filmsko
fotografisanje je i dalje bilo snana industrija. U ranoj 1997, Kodakove dionice su dostigle
rekordnu cijenu, sa 22% poveanja tromjesenog profita, potaknuta zdravim filmom i
prodajom papira... (i) to je bio biznis za film i fotografiju prema novinskim izvjetajima.
Tvrtka je podigla svoje dividende prvi put za osam godina. Ali do 2007, koliina digitalne
memorije je porasla, digitalni procesori su postali brzi i kompaktni, i oboje su bili jeftini. Kao
rezultat, kamere su postali mali raunari. Tvrtke za koje je fotografisanje bio sinonim bila je
sjena novih formi. Kodak je objavio da e broj uposlenih biti srezan na 30 000 jedva petina

visine koja je bila za vrijeme dobrih vremena kasnih 1980-tih. Taj preokret je kotao
kompaniju vie od 3 milijarde. Mooreov zakon se vrtio puno bre nego Kodak.
U brzoj promjeni svijeta bita, puno je se plaalo i za najmanje promjene, i za bilo kakav
rad sa njima.

Koan 6: Nita ne ide dalje

2 000 000 000 000 000 000 000.
Prema industrijskim procjenama ovo je broj bita koji su kreirani i pohranjeni u 2007.
Kapaciteti diska pratili su vlastitu verziju Mooreovog zakona, duplirajui se svake dvije-tri
godine. Zasada, to pravi mogunosti da se sauva sve to je navedeno prema projekcijama
predloene 2011, to znai da proizvodimo vie bitova nego to imamo za pohraniti.
U finansijskoj industriji, federalni zakoni zahtijevaju ogromno uvanje podataka, zbog
pomoi u revizijama i istragama u korporacijama. U mnogim drugim biznisima, ekonomska
konkurentnost vuku kompanije da sauvaju sve to su sakupili i trae nove podatke za
uvanje. Wal-Mart radnje imaju deset miliona transakcija svakim danom, i svaka od njih je
sauvana-krediti, dugovi, ke i kartice na poklon. Takav podatak je vrijedan za planiranja
lanaca dobavki i radnje e platiti za te informacije da bi dobile vie od svojih kupaca. To je
zaista ta u stvari oping kartice doputaju - za kupce se pretpostavlja da misle kako im
radnje odobravaju popust kao znak zahvalnosti za njihovu stalnu kupovinu - ali ustvari
radnje im plaaju za informacije o kupovini njihovih uzoraka. Isto tako pomislimo o
privatnim taksama - plaamo regularnu cijenu osim ako elimo da se uvaju informacije o
hrani, alkoholu i farmaceuskim kupovinama od strane prodavnice u koji kupujemo; da
sauvamo nae navike za sebe, tada plaamo dodatno.
Masivne baze podataka predstavljaju izazove i naa oekivanja o tome ta e se desiti sa
podacima koje oni imaju o nama. Uzmimo za primjer neto jednostavno kao to je
odsjedanjeu hotelu. Kada se prijavljujetet, daje vam se kartica, ne mahaniki klju. Zato to
takve kartice mogu biti deaktivirane u momentu, ne postiji vie veliki rizik povezan sa
gubitkom vaeg kljua, sve dok odmah prijavite da ste izgubili. S druge strane, hotel sada ima
zapis, koji je taan u sekundi, kada ste svaki put uli u sobu, upotrebljavali salu za vjebanje
ili biznis centar, ili kada ste izali na stranja vrata nakon nekoliko sati. Ista baza podataka
moe identifikovati svaki koktel i odrezak koji ste donijeli u sobu, koje druge sobe ste zvali i
kada, i koji brend tampona i koje laksative ste platili u hotelskoj prodavnici za darove. Ovi
podaci mogu biti spojeni sa milionima istih, analizirani i preneseni do matine firme, koja
posjeduje restorane i fitnes centre kao i hotele. Takoer, moe biti izgubljeno, ukradeno, ili
opozvano u sudskom procesu.
Lakoa skladitenja informacija predstavlja traenje jo vie informacija. Rodni listovi
ukljuuju samo informacije o djeci i roditeljima, imane, mjesta roenja, plus zanimanja
roditelja. Sada elektronski zapisi o roenju u nekim zemljama ukljuuju koliko je majka pila i

puila tokom trudnoe, da li je imala genitalni herpes ili druga zdravstvena stanja, i broj
socijalnog osiguranja roditelja. Prilike za istraivanje su mnogobrojne, kao i prilike za
zloupotrebu i katastofalne sluajnosti gubitka podataka.
I ovi podaci e biti uvani zauvijek osim ako ne dobijete odobrenje da ga se oslobodite. Do
toga, podaci su zalijepljeni posvuda. I zbog toga su baze podataka intencionalno dupliraneuvani zbog sigurnosti ili dijeljeni dok daju korisne analize - daleko je od sigurnog da podaci
mogu biti permanentno odstranjeni, ak i da elimo da se to desi. Internet sadri milione
meu sobom povezanih raunara, jednom kada podatak izae van, nema povratka nazad.
rtve kradljivaca identiteta iskusili su svakodnevne nevolje zbog toga to moraju ukloniti
dezinformacije sa zapisa. To izgleda kao da nikada nee otii od nas.

Koan 7: Biti se kreu bre od misli

Internet je postojao prije nego su postojali vlastiti raunari. To je prethodilo postojanju
optikih kablova koji ih sada dre zajedno. Kada je sve to poelo oko 1970, ARPANET, kako je
bio zvan, bio je dizajniran da konektuje veliki broj univerziteta i vojnih raunara. Niko nije
zamislio internet mreu koja povezuje deset miliona raunara i ubacije informacije oko
svijeta u treptau oka. Zajedno sa moi vrenja procesa i pohrane podataka, internet mrea je
osjetila vlastiti eksponencijalni rast, brojem raunara koji su povezani i brzinom kojim
podatak moe bit prebaen preko velike daljine, iz svemira na Zemlju, i do servis provjadera
u privatnim domovima.
Internet je uzrokovao drastina pomjeranja u biznis praksi. Pozivi za podrku korisnicima
su danas izdvojivi do Indije, ne samo zato to su trokovi rada mali tamo. Trokovi rada su
uvijek bili niski u Indiji, ali internacionalni telefonski pozivi su neobino skupi. Pozivi o avio
rezervacijama i povratku donjeg rublja su ostvareni u Indiji zato to danas ne kota ni
vremena ni novca da poaljete u Indiju bite koji predstavljaju va glas. Istog se principa dre i
profesionalni servisi. Kada kosristite usluge X-zraka u vaj bolnici, radiolog koji ita X zrake
moe biti pola svijeta dalje od vas. Digitalna X zraka se kree gore-dolje kroz svijet bre od
fizikih X zraka koji se kreu u podovima bolnice. Kada naruite neto na stanici kroz koju
putujete, u restoranu brze hrane, osoba kod koje naruujete moe biti u drugoj dravi. Ona
je klju za naruivanje tako da se pojavljuje na raunaru u kuhinji, par koraka od vaeg auta i
vi niste mudri da to shvatite. Takav razvoj uzrokuje mnotvo promjena u globalnoj ekonomiji,
sve dok industrije misle kako da zadre radnike na jednom mjestu i alje njihov posao kao
bite.
U svijetu bita, u kojem poruka leti momentalno, nekada izgleda da daljina uopte nije
vana. Posljedice mogu biti zabrinjavajue. Jedan profesor, dok je bio dekan amerikog
fakultea, svjedok je oka koji je otac doivio u trenutku primanja sauea o smrti svoje
kerke. Pria je bila tuna ali poznata, osim to je ova verzija imala zapanjujui obrat. Otac i
kerka su bili oboje u Massachusetts, ali obavijest o saueu je dolo preko pola svijeta do
oca o tome da mu je kerka umrla. Vijesti, ak i najintimnije, putuju bre u svijetu bita, kada

se jednom uju, izau van. U jesen 2007, kada je vlada Mianmara potisnula prosvjede
Budistikih monasa, televizijske stanice irom svijeta su prikazale video klipove snimljene
telefonom, vjerovatno utiui na miljenje U.S. vlade. Mianmarovi pobunjenici takoer su
pokazali mo kontroliranja informacijama kada je informacija samo bit. Vijest je prestala biti
na naslovnoj strani novina kada je vlada preuzela kontrolu nad internetom i mobitel-nim
kompanijama.
Trenutna kominukacija ogromne koliine informacija je stvorila neobeavajui prostor
pod imenom Sajberprostor, zemlja bez granica gdje svi ljudi mogu biti povezani kao da su
stanovnici jednog istog malog grada. Takav koncept odluno je odbio akcije svjetskih
sudova. Nacionalne i dravne granice se jo uvijek raunaju, i to mnogo. Ako je knjiga
kupljena online u Engleskoj, izdava i autor su subjekti za Brtanski zakon o kleveti radije nego
onih domaih od autora i izdavaa. Pod britanskim zakonom, optuenici trebaju da dokau
svoju nevinost, dok u SAD-u , tuitelji trebaju da dokau krivicu optuenika. Loa strana
eksplozije digitalnih informacija i njeno pomjeranje irom svijeta jeste da informacija moe
biti manje valjana ak i ondje gdje bi bila legalno zatiena. Strah izdavaa od kleveta
turizma, tube u zemljama u kojima je zatita prava na govor mala, dizajnirana za
zastraivanje autora u vie otvorenim drutvima. Moe se jednostavnije dokazati
objavljivanjem samo jedne verzije za prodaju bilo gdje, izostavljajui informacije koje negdje
mogu postojati kao klevete.

Literatura
[1] H. Abelson, K. Ledeen, Harry Lewis: Blown to Bits - Your Life, Liberty, and
Happiness After the Digital Explosion, Addison-Wesley Professional, 2008, str. 1-18,
prevod uzet sa neke stranice na internetu