Na osnovu lana 23 Statuta Br ko distrikta Bosne i Hercegovine, Skup tina Br ko

distrikta Bosne i Hercegovine, na 97. sjednici odr anoj 28. jula 2004. godine, usvaja

ZAKON
O TARIFNOM SISTEMU
ZA PRODAJU ELEKTRI NE ENERGIJE

I. OP E ODREDBE
lan 1
Ovim zakonom o tarifnim sistemom za prodaju elektri ne energije utvr uju se tarifni
elementi za obra un elektri ne energije koju preuzimaju kupci elektri ne energije u daljem
tekstu: kupac), a isporu uje Vlada Br ko distrikta BiH (u daljem tekstu: isporu ilac), kao i
na in primjenjivanja tih elemenata u cilju utvr ivanja tarifnih stavova za prodaju elektri ne
energije.
Primjenom ovog zakona omogu ava se optimizacija rada elektroenergetskog
sistema, stimuli u kupci na racionalnu potro nju elektri ne energije i vr i raspodjela tro kova na
kupce, srazmjerno tro kovima koje uzrokuju elektroenergetskom sistemu s obzirom na mjesto,
na in, koli inu i vrijeme preuzimanja elektri ne energije.
lan 2
Tarifni sistem primjenjuje se na sve kupce koji su priklju eni na elektroenergetska
postrojenja isporu ioca.
Pod kupcima u smislu prethodnog stava smatraju se kupci definisani Zakonom o
op im uslovima za isporuku elektri ne energije.
lan 3
Zavisno od mjesta preuzimanja elektri ne energije kupci se razvrstavaju na:
-

kupce na viskom naponu i

kupce na niskom naponu.

Pod visokim naponom podrazumijeva se napon od 1 kilovolta (kV) i vi i, a pod niskim

naponom ispod 1 kilovolta (kV).
lan 4
Tarifni elementi na osnovu kojih se utvr uju tarifni stavovi za prodaju elektri ne
energije su:
-

obra unska snaga,

aktivna energija i
reaktivna energija.
lan 5

Obra unska snaga utvr uje se na jedan od slijede a tri na ina:

-

na osnovu vr nog optere enja izmjerenog u kilovatima (kW),

pomo u ure aja za ograni enje snage (struje) i
na osnovu utro ene aktivne elektri ne energije.

2
.
Vr no optere enje je najve a prosje na preuzeta snaga u vremenskom intervalu od
15 minuta u toku mjese nog obra unskog perioda.
lan 6
Aktivna energija obra unava se u kilovatsatima (kWh), a utvr uje se mjerenjem.
lan 7
Prekomjerno preuzeta reaktivna energija je pozitivna razlika izme u stvarno preuzete
reaktivne energije (kVArh) i reaktivne energije koja odgovara faktoru snage cosinus fi (cos
) 0,95, odnosno to je reaktivna energija koja prelazi 33% preuzete aktivne energije, u
vrijeme primjene ve e tarife.
Reaktivna energija utvr uje se mjerenjem ili povremenim mjerenjem na na in
propisan ovim tarifnim sistemom.
lan 8
Prilikom utvr ivanja tarifnih elemenata dijelovi kilovata, kilovatsata i kilovarsata
zaokru uju se na cijele brojeve, i to na na in da se dio 0,5 ili ve i zaokru uje na vi i cijeli
broj, dio do 0,5 na ni i cijeli broj.
lan 9
Tarifni stavovi predstavljaju cijenu za tarifne elemente utvr ene Tarifnim sistemom.
Tarifni stavovi utvr uju se posebno za sezone doba dana i za kategorije i grupe
potro nje prema naponskim nivoima na kojima se preuzima elektri na energija.
lan 10
Tarifni stavovi prema sezoni su:
-

ni i sezonski tarifni stavovi (NS),

vi i sezonski tarifni stavovi (VS).

Po ni im sezonskim tarifnim stavovima obra unava se elektri na energija preuzeta u

vremenu od 1. aprila do 30. septembra, a po vi im sezonskim tarifnim stavovima preuzeta
elektri na energija u ostalim mjesecima.
Za pojedine kupce, u zavisnosti od dana o itanja brojila , po etak prelaska sa vi ih
na ni e sezonske tarifne stavove i obrnuto mo e odstupati od odredbi stava 2 ovog lana
najvi e do deset dana, s tim da se takvom kupcu obezbijedi trajanje primjene ni ih
sezonskih stavova najmanje 180 dana.
Odnos izme u vi ih i ni ih sezonskih tarifnih stavova utvr uje se sa 1,5 : 1.
lan 11
Tarifni stavovi za aktivnu energiju utvr uju se prema dobu dana, i to:
-

ve a tarifa (VT) 6 - 22 sata,

manja tarifa (MT) 22 6 sati.

Saglasno propisima ra unanja vremena, u ljetnom ra unanju vremena, uklopni satovi

se ne pomjeraju, tarifni stavovi za aktivnu energiju, utvr uju se prema dobu dana i to:

3
.
-

ve a tarifa (VT) 7 - 23 sata,

manja tarifa (MT) 23 - 7 sati.

Po manjim tarifnim stavovima (MT) obra unava se i elektri na energija isporu ena
nedjeljom (0 - 24 sata), pod uslovima da kupac obezbijedi takvo mjerenje.
Izuzetno od st. 1 i 2 ovog lana, za kategoriju doma instva tarifni stavovi utvr uju
se prema dobu dana i to:
-

ve a tarifa (VT) od 7 do 13 i od 16 do 22 sata, odnosno u ljetnom ra unanju

vremena od 8 do 14 i od 17 do 23 sata;

manja tarifa (MT) od 13 do 16 i od 22 do 7 sati, odnosno u ljetnom ra unanju

vremena od 14 do 17 i od 23 do 8 sati.

Po manjim tarifnim stavovima obra unava se elektri na energija isporu ena u

asovima za koje va e ti tarifni stavovi, pod uslovima da kupac obezbijedi odgovaraju e
mjerenje.
Izme u tarifnih stavova u ve oj i manjoj dnevnoj tarifi utvr uje se odnos od 2:1.
lan 12
U slu aju da u toku mjeseca do e do promjene cijene elektri ne energije, kod
kupaca kod kojih se obra unska snaga utvr uje na bazi izmjerenog vr nog optere enja,
utvr ena obra unska snaga za taj obra unski period dijeli se u srazmjeri preuzete aktivne
energije prije i poslije promjene cijena elektri ne energije. Tako utvr eni dijelovi obra unske
snage obra unavaju se primjenom odgovaraju ih tarifnih stavova za snagu, prije odnosno
poslije promjene cijena.
Kod kupaca, kod kojih se vrijednost obra unske snage utvr uje po mjernom mjestu,
iznos za snagu obra unava se po izmijenjenim tarifnim stavovima, ukoliko je promjena
cijene elektri ne energije nastupila do 15. (uklju uju i i 15.) u mjesecu, odnosno po ranijim
tarifnim stavovima ukoliko je promjena nastupila poslije 15. u mjesecu.
lan 13
Kad se u toku mjeseca prijavi, odnosno odjavi kupac, obra unska snaga se utvr uje:
1. kupcima kod kojih se snaga mjeri, zara unava se obra unska snaga prema snazi
utvr enoj na mjernom ure aju, neovisno da li se radi o prijavi ili odjavi potro nje;
2. kupcima kod kojih se snaga ne mjeri:
-

ako se prijavio do 15. u mjesecu, zara unava se iznos snage za taj mjesec;
ako se prijavio poslije 15. u mjesecu, za taj mjesec se snaga ne zara unava;
ako se odjavio do 15. u mjesecu, za taj mjesec se snaga ne zara unava;
ako se odjavio poslije 15. u mjesecu, zara unava se iznos za taj mjesec.

II. OSNOVI ZA UTVR IVANJE CIJENE I TARIFNIH STAVOVA

ZA PRODAJU ELEKTRI NE ENERGIJE
lan 14
Nivo cijena, relativne odnose i tarifne stavove za prodaju elektri ne energije na
prijedlog nadle nog Odjeljenja utvr uje gradona elnik Br ko distrikta BiH (u skladu s
propisima o formiranju cijena elektri ne energije).

4
.
lan 15
Nivo prosje ne cijene elektri ne energije izra ava se tarifnim stavovima za sve
obra unske elemente a na osnovu godi njeg bilansa.
Visina tarifnih stavova za prodaju elektri ne energije utvr uje se tako da se njihovom
primjenom za godi nji vremenski period ne prekora i nivo prosje ne cijene iz prethodnog
stava.
lan 16
Osnovi za utvr ivanje relativnih odnosa izme u tarifnih stavova po naponskim
nivoima su ukupni tro kovi koji nastaju do mjesta preuzimanja elektri ne energije.
Pod tro kovima iz prethodnog stava podrazumijevaju se tro kovi proizvodnje,
prijenosa i distribucije elektri ne energije na odgovaraju im naponskim nivoima, uklju uju i
rezervu sistema.
lan 17
U e e vrijednosti snage u ukupnoj vrijednosti elektri ne energije utvr uje se za
svaku kategoriju potro nje kao cjelinu, a ostvareno u e e vrijednosti snage u ukupnoj
vrijednosti elektri ne energije pojedina nog kupca zavisi od ostvarenih karakteristika
njegove potro nje elektri ne energije i mo e biti ve e ili manje od prosje no utvr enog
u e a.
U e
1.
2.
3.
4.

e vrijednosti snage u ukupnoj vrijednosti elektri ne energije iznosi:

Na visokom naponu 50% za svaku kategoriju potro nje,
Ostala potro nja na 0,4 kV I grupa 50%,
Kod doma instava 25%,
Ostala potro nja na 0,4 kV II grupa 25%.

U e e vrijednosti snage u ukupnoj vrijednosti elektri ne energije utvr uje se

prilikom izra unavanja tarifnih stavova i to najmanje jedanput u pet godina.
Pod ukupnom vrijedno u elektri ne energije podrazumijeva se vrijednost snage,
aktivne i prekomjerno preuzete reaktivne energije.
Ukupna vrijednost elektri ne energije za odre enu kategoriju i grupu potro nje
utvr uje se primjenom tarifnih stavova na odgovaraju e tarifne elemente prema godi njem
elektroenergetskom bilansu.
lan 18
U slu aju da dobavlja Vlade Br ko distrikta BiH s kojim je sklopljen ugovor o
nabavci elektri ne energije nije u mogu nosti isporu iti ugovorene koli ine elektri ne
energije, isporu ilac e isporu iti kupcima elektri nu energiju nabavljenu iz drugih izvora, a
na cijene elektri ne energije, prema lanu 15 Zakona o tarifnom sistemu, zara unati
pozitivnu ili negativnu razliku u cijeni.
Razlika u cijeni, iz prethodnog stava, predstavlja razliku izme u cijene elektri ne
energije isporu ene iz sistema isporu ioca i prosje ne cijene elektri ne energije nabavljene
od drugih elektroprivreda, industrijskih elektrana i iz uvoza.
Visinu razlike u cijeni iz prethodnog stava, kao i na in pla anja, utvr uje isporu ilac.
Kupci, u slu aju nedostatka elektri ne energije u elektroenergetskom sistemu ili
zbog potrebe kupaca za ve im koli inama elektri ne energije od bilansom predvi enih
koli ina, mogu sopstvenim aran manima obezbijediti neophodne koli ine elektri ne
energije.
U slu aju iz prethodnog stava, kupac je du an isporu iocu platiti tro kove prijenosa i
gubitaka na mre i isporu ioca do mjesta isporuke.

5
.
lan 19
Kada kupac zahtijeva od isporu ioca ve u sigurnost isporuke elektri ne energije,
isporu ilac i kupac ugovorit e posebne uslove za ve u sigurnost snabdijevanja.
lan 20
Kupac, koji raspola e vlastitim izvorom elektri ne energije, i vr i povremene isporuke
elektri ne energije u elektroenergetski sistem isporu ioca, a taj sistem mu slu i kao rezerva
za snabdijevanje, sa isporu iocem, zaklju uje posebni ugovor kojim se reguli u me usobni
odnosi, u skladu sa obostranim interesom.
Odredbe ugovora iz prethodnog stava ne mogu odstupati od odredbi ovog zakona.
lan 21
Isporu ilac mo e preuzeti elektri nu energiju proizvedenu u mini elektranama.
Nivo cijene za preuzetu elektri nu energiju prema stavu 1 te uslovi isporuke i
preuzimanje elektri ne energije, utvr uju se ugovorom.
III. TARIFA ZA VISOKI NAPON
lan 22
Tarifni stavovi za visoki napon su:
-

Tarifni stavovi za napon 110 kilovolti (kV) i vi i, po kojima se obra unava

elektri na energija na mjestima preuzimanja nominalnog napona 110 kilovolti
(kV) i vi eg;

Tarifni stavovi za napon 35 kilovolti (kV) po kojima se obra unava elektri na

energija preuzeta na mjestima preuzimanja nominalnog napona 35 kilovolti (kV);

Tarifni stavovi za napon 10 kilovolti (kV) po kojima se obra unava elektri na

energija preuzeta na mjestima preuzimanja nominalnog napona od 1 kilovolt (kV)
do 20 kilovolti (kV).
lan 23

Kupcu, kod koga se mjerenje vr i na naponu reda ni eg, odnosno vi eg od mjesta

preuzimanja preuzeta elektri na energija obra unava se po tarifnim stavovima koji va e za
napon na mjestu preuzimanja, s tim da se preuzete koli ine koriguju za gubitak u
transformaciji.
lan 24
Obra unska snaga utvr uje se za mjese ni obra unski period.
Obra unska snaga je vr no optere enje postignuto doba primjene ve ih dnevnih
tarifnih stavova.
Ukoliko se vrijeme postizanja vr nog optere enja ne utvr uje registrovanim
mjerenjem (sa zapisom), smatra se da je postignuto u doba primjene ve ih dnevnih
stavova.
lan 25
U mjese nom obra unskom periodu, u kojem uslijed kvara na postrojenjima
isporu ioca ili kvara ili zastoja na postrojenjima potro a a izazvanog vi om silom, saglasno

6
.
Op im uslovima, te op e nesta ice elektri ne energije, bude ograni ena kori tenje
elektri ne energije, obra unska snaga e se u tom periodu posebno utvrditi.
Utvr ivanjem obra unske snage iz prethodnog stava vr i se kupcu koji ima
registrovano mjerenje (sa zapisom) smanjenjem postignutog vr nog optere enja u tom
obra unskom periodu, srazmjerno broju sati ili dana trajanja ograni enja u odnosu na
ukupno vrijeme u ve oj tarifi.
lan 26
Kupcu koji ima vlastiti izvor elektri ne energije i koji u mjese nom obra unskom
periodu, zbog prekida rada vlastitog izvora, ostvari ve e vr no optere enje, obra unska
snaga za taj mjese ni period utvrdit e se na slijede i na in:
-

ako kvar vlastitog izvora traje manje od 100 sati, isporu ilac e potro a u za
svaki sat preuzimanja ve e snage u ve oj dnevnoj tarifi zara unavati 1 % vi e od
razlike izme u pove anog vr nog optere enja i vr nog optere enja ostvarenog
za vrijeme normalnog rada izvora;

za vrijeme redovnog remonta, koji u mjese nom obra unskom periodu traje
manje od 720 sati stvarno vr nog optere enja srazmjerno broju sati remonta i
ukupnom broju sati mjese nog obra unskog perioda.

Odredbe prethodnog stava ne e se primjenjivati u slu ajevima remonta vlastitog

izvora kupca u periodu trajanja vi e sezone.
lan 27

Indirektni kupac je onaj koji, uz saglasnost isporu ioca, preuzme elektri nu

energiju preko mjernih ure aja drugog potro a a.
Potro nja elektri ne energije kupca kod koga su smje teni mjerni ure aji, umanjuje
se za koli inu elektri ne energije koju je preuzeo indirektni kupac.
Kada se anga ovana snaga indirektnog kupca utvr uje mjernim ure ajem, vr i se
umanjenje vr nog optere enja kupca preko ijih postrojenja se snabdijeva elektri nom
energijom drugi kupac, za izmjerno vr no optere enje indirektnog kupca u istom
vremenskom intervalu, odnosno za maksimalnu snagu, kada nije mogu e utvrditi vrijeme
njenog anga ovanja.
Ukoliko se kod indirektnog kupca snaga ne utvr uje mjernim ure ajem, obra unska
snaga izra unat e se primjenom kori tenja snage direktnog kupca, tako to se koli ina
aktivne energije koju je preuzeo indirektni kupac podijeli s tim vremenom kori tenja (sati).
Potro nja reaktivne energije i gubici elektri ne energije kod direktnog i indirektnog
kupca, utvrdit e se na na in koji me usobno ugovore isporu ilac i kupci.
Na indirektnog kupca, pored odredbi iz prethodnih stavova, primjenjuju se i ostale
odredbe ovog zakona.
lan 28
Ako jedan kupac preuzme elektri nu energiju na vi e mjesta isporuke, preuzeta
elektri na energija obra unava se odvojeno za svako mjesto isporuke.
Izuzetno od prethodnog stava, za svu preuzetu elektri nu energiju za potrebe
kup evih objekata koji se nalaze na jednom gra evinskom kompleksu, obra unava se
istovremeno vr no optere enje bez obzira na broj mjesta isporuke, ukoliko je za to
obezbije eno registrovano mjerenje (sa zapisom).
Ukupno vr no optere enje elektrovu e utvr uje se zbrajanjem istovremenih
optere enja.

7
.
lan 29
Kupcu, koji elektri nu energiju preuzima na vi e mjesta isporuke za koja su propisani
razli iti tarifni stavovi, preuzeta elektri na energija se obra unava po tarifnim stavovima
propisanim za svako mjesto isporuke.
lan 30
Kupac, koji preuzima elektri nu energiju na naponskim nivoima za koje su propisani
razli iti tarifni stavovi, i kojima se utvr uje istovremeno vr no optere enje, postignuto vr no
optere enje utvr uje se dijeljenjem, srazmjerno koli inama aktivne energije preuzete u doba
ve e tarife i na tako utvr ene iznose snage primjenjuju se stavovi propisani za svaki
naponski nivo.
lan 31
Velikim kupcima koji se mogu prilago avati uslovima elektroenergetskog sistema
isporu ilac mo e dati i povoljnije uslove isporuke elektri ne energije od onih koje oni mogu
da ostvare na osnovu ovog tarifnog sistema, to se reguli e posebnim odlukama i
ugovorom izme u isporu ioca i kupca.
IV. TARIFA ZA NISKI NAPON
lan 32
Tarifa za niski napon primjenjuje se na:
-

kupce priklju ene na niski napon

kupce priklju ene na visoki napon, ako ne zaklju e sa isporu iocem ugovor o
isporuci elektri ne energije, odnosno ako se kupac tako opredijeli.
lan 33

Tarifom za niski napon utvr uju se slijede e kategorije potro nje:

-

potro nja u doma instvu,

javna rasvjeta i
ostala potro nja.
lan 34

Kategorija potro nje doma instvo obuhvata potro nju elektri ne energije do 2.000
kilovatsati (kWh) mjese no u jednom obra unskom periodu u stanovima, ku ama za odmor,
potro nju za osvjetljenje pripadaju ih sporednih doma inskih prostorija, gara a i prilaza
stambenim zgradama, potro nju za pogon zajedni kih ure aja u stambenim zgradama
(liftovi, ma ine za pranje i su enje rublja u ve ernicama, motora centralnog grijanja, ku nih i
zajedni kih seoskih vodovoda grupe gra ana i podstanica za pumpanje vode za daljinsko
zagrijavanje stambenih zgrada), za osvjetljavanje stepeni ta u stambenim zgradama, kao i
za pogon elektromotora u poljoprivrednim doma instvima, samo za potrebe doma instva,
pojedina ne nazivne snage do 3 kilovata (kWh) (cirkulari, prekrupa i, sje ke, pumpe, prese
i sl.) a ukupno najvi e do 9 kilovata (kWh).
U kategoriju potro nje doma instva spada i potro nja u dje ijim jaslicama i vrti ima,
domovima za stare, iznemogle osobe i distrofi are, za vodgojno-zapu tenu djecu, za
odgojno-zapu tenu omladinu, za djecu li enu roditeljskog staranja, za djecu ometanu u
psihofizi kom razvoju, za stalni smje taj penzionera, za smje taj gluhih i slijepih lica,
domovima i internatima za smje taj u enika, studenata i invalida, sama kim hotelima,
slikarsko-vajarskim radnim ateljeima, kancelarijama udru enja hendikepiranih lica i vjerskih

8
.
objekata i objekata za smje taj sve tenih lica kao i potro nja kuhinja crvenog krsta i
humanitarnih organizacija.
U kategoriju potro nje doma instvo u smislu st. 1 i 3 ovog lana ne spada potro nja
elektri ne energije u kotlovnicama i podstanicama za zagrijavanje stambenih zgrada koje su
u sastavu preduze a, zgradama za komercijalni turizam, odmarali tima, potro nja motora
za pogon ku nih mlinova cirkulara i sl. preko 3 kilovata (kW) pojedina ne, odnosno preko 9
kilovata (kW) ukupne nazivne snage, kao i sva ostala potro nja koja nije navedena u st. 1 i
3 ovog lana.
lan 35
Kupci u kategoriji potro nje u doma instvu zavisno od na ina mjerenja elektri ne
energije, razvrstavaju se u slijede e tarifne grupe:
-

tarifna grupa kupaca kojima se potro nja mjeri jednotarifnim brojilom (I tarifna
grupa),

tarifna grupa kupaca kojima se potro nja mjeri dvotarifnim brojilom (II tarifna
grupa),

tarifna grupa kupaca ijom se potro njom daljinski upravlja (III tarifna grupa).
lan 36

Obra unska snaga obra unava se u kilovatima (kW).

Tarifni stav za obra unsku snagu utvr enu ure ajem za mjerenje snage ili ure ajem
za ograni avanje snage (struje) razlikuje se od tarifnog stava za snagu utvr enu na osnovu
utro ene aktivne elektri ne energije.

Na in utvr ivanja obra unske snage kao i vrijednost pode ene snage (struje) na
ure aju za ograni avanje snage (struje) postoje i kupci biraju jedanput godi nje, a
novi kupci prilikom priklju enja na mre u.
lan 37
Obra unska snaga pomo u ure aja za ograni avanje snage (struje) utvr uje se
mno enjem vrijednosti struje u amperima (A) pode ene na ograni iva u s koeficijentom
0,22 za monofazne elektri ne instalacije odnosno 0,66 za trofazne elektri ne instalacije.
Utvr enu snagu pomo u ure aja za mjerenje ili ograni avanje kupac pla a bez
obzira na obim potro nje elektri ne energije u obra unskom periodu.
Kupcima kojima se ne mjeri snaga obra unava se i mjese na naknada u fiksnom
iznosu koji odgovara vrijednosti 5 kilovata (kW) obra unske snage po va e im tarifnim
stavovima.
lan 38
Tarifni stav za aktivnu energiju, za kupce razvrstane u kategoriju potro nje u
doma instvu I tarifna grupa, utvr uje se tako da se ve i dnevni tarifni stav odgovaraju e
sezone, utvr en za kupce iste kategorije II tarifne grupe, mno i faktorom 0,75.

lan 39
Dirigovana isporuka elektri ne energije u kategoriji potro nje u doma instvu putem
daljinskog upravljanja obuhvata potro nju tro ila u doma instvu kod kojih vrijeme upotrebe
elektri ne energije u toplotne svrhe odre uje isporu ilac, s tim da je isporu ilac du an
omogu iti kori tenje tih tro ila devet sati u toku dana.

9
.
Odredbe prethodnog stava se primjenjuju ako isporu ilac ima izgra en sistem
daljinskog upravljanja, a kupac instalaciju koja omogu ava da se tarifni stav za isporuku
elektri ne energije u doba manjeg dnevnog tarifnog stava odgovaraju e sezone iste
kategorije, mno i faktorom 0,6.
lan 40
Kategorija potro nje javna rasvjeta obuhvata potro nju elektri ne energije za
rasvjetu ulica, trgova, puteva, putnih tunela, pje a kih prijelaza, parkova, historijskih
spomenika i ure aja za putnu signalizaciju.
Potro nja elektri ne energije za javnu rasvjetu obra unava se po prosje noj cijeni za
kilovat, utvr enoj na osnovu tarifnih stavova za sve obra unske elemente I grupe ostale
potro nje.
lan 41
Kategorija ostale potro nje je sva ostala potro nja elektri ne energije na niskom
naponu, koja nije potro nja u doma instvu ili javnoj rasvjeti.
lan 42
Kupci u kategoriji ostala potro nja na niskom naponu, zavisno od na ina utvr ivanja
obra unske snage, razvrstavaju se u slijede e tarifne grupe:
-

tarifna grupa kupaca kod kojih se mjeri obra unska snaga (I tarifna grupa),

tarifna grupa kupaca kod kojih se ne mjeri obra unska snaga, a potro nja se
mjeri jednotarifnim brojilom (II tarifna grupa),

tarifna grupa kupaca kod kojih se ne mjeri obra unska snaga, a potro nja se
mjeri dvotarifnim brojilom (III tarifna grupa).

Kupci elektri ne energije ovog lana biraju tarifnu grupu potro nje i mogu je mijenjati
jedanput godi nje.
lan 43
Kod tarifne grupe kupaca kod kojih se obra unska snaga mjeri, utvr uje se za
mjese ni obra unski period.
Kod tarifne grupe kupaca kod kojih se obra unska snaga ne mjeri, utvr uje se na isti
na in kao i u kategoriji doma instvo .
lan 44
Potro nja elektri ne energije razli itih kategorija potro nje na niskom naponu,
obra unava se odvojeno, ako se odvojeno mjeri.
Kupcu, koji preko jednog mjernog ure aja koristi elektri nu energiju u doma instvu i
ostaloj potro nji, ukupno preuzeta elektri na energija se razvrstava u kategoriju ostale
potro nje.
V. PRIJELAZNE I ZAVR NE ODREDBE
lan 45
Isporu ilac je du an tarifne stavove za prodaju elektri ne energije uskladiti sa
odredbama ovog zakona prilikom prve promjene cijena elektri ne energije, a najdalje u roku
od 3 mjeseca.

10
.
lan 46
U zavisnosti od energetske situacije u mogu nosti elektroenergetskog sistema,
gradona elnik Br ko distrikta BiH, mo e svojom odlukom propisati ograni enje isporuke
elektri ne energije.
Za kupce iz kategorije potro nje doma instvo i II grupe ostale potro nje odlukom iz
prethodnog stava mogu se utvrditi i diferencirati cijene u periodu vi e sezona za potro nju
koja prevazilazi bilanse mogu nosti elektroenergetskog sistema.
lan 47
Ovaj zakon stupa na snagu 8. (osmog) dana od dana objavljivanja u Slu benom
glasniku Br ko distrikta BiH .

Bosna i Hercegovina
BR KO DISTRIKT
BOSNE I HERCEGOVINE
SKUP TINA BR KO DISTRIKTA

Broj: 0-02-022-244/04
Br ko, 28. juli 2004. godine
PREDSJEDNIK
SKUP TINE BR KO DISTRIKTA
Mirsad

apo, dipl. pravnik

This document was created with Win2PDF available at http://www.daneprairie.com.

The unregistered version of Win2PDF is for evaluation or non-commercial use only.