Tablica 2.

Opis predmeta
1. OPE INFORMACIJE

1.1.

Nositelj(i)

Izv.prof.dr.sc. Gordana Vilovi

gordana.vilovic@zg.t-com.hr

predmeta
1.2. Naziv predmeta

1.3. Suradnici

1.4.

Studijski
program (preddiplomski, diplomski,
poslijediplomski)
1.5.
Status
predmeta (obavezni, izborni, OTS)
2. OPIS PREDMETA

Povijest vijesti

1. (2. SEMESTAR ljetni)

1.6. Godina studija

1.7.

Bodov 5

na vrijednost (ECTS)
dr.sc. Dunja Majstorovi, vanjska
suradnica na seminarskoj nastavi
dunja.majstorovic@gmail.com

1.8.

Nain

2+0+2

izvoenja nastave (broj sati

Predavanja+Vjebe+Seminari)

Preddiplomski
1.9.
Izborni

1.10.

Temeljni cilj predmeta jest upoznati studente/studentice s povijeu vijesti kao osnovnim novinskim rodom. Vijest je temelj
novinarstva, i istraivanje povijesti tog novinskog roda sublimira sve ono to se u novinarskoj profesiji dogaalo od
2.1.
Ciljevi predmeta njezinih prapoetaka do danas. Kroz strukturu i vrijednost vijesti moemo razabrati kako se razvijalo novinstvo u
posljednja tri stoljea, u svijetu i u Hrvatskoj. Takoer, ovaj kolegij prua kritiki pogled na medije i osobe koje su odredile
(najvie: 200 rijei)
vrijeme u kojem su djelovali. U prouavanju novinskih rodova studenti e koristiti preslike starih novina koje su izlazile u
Hrvatskoj, ali i dostupne digitalizirane novine.
2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne
kompetencije potrebne za predmet
Nakon odsluanog kolegija studenti i studentice stjeu osnove znanja o razvoju vijesti kroz stoljea i povijesti novinstva u
2.3.
Ishodi uenja
Hrvatskoj i svijetu. Studenti/studentice bit e u stanju prepoznati drutveni kontekst razvoja razliitih oblika masovne
na razini studijskog programa kojima
komunikacije.
predmet pridonosi *
2.4. Oekivani ishodi uenja na razini predmeta Studenti/studentice stjeu znanja o razvoju vijesti: od pojave novinstva do dananjih dana, posebice o drutvenoj ulozi
(4-10 ishoda uenja)
medija;
Studenti/studentice razvijaju sposobnosti kritike analize o novinskim rodovima i promjenama koje su pratile razvoj
razliitih medija.
Studenti/studentice stjeu sposobnosti koritenja digitaliziranih starih novina i koritenja razliitih dokumentacijskih baza
podataka, interpretacije i uporabe tekstova za istraivanja u okviru ovoga, ali i drugih medijskih kolegija.
Studenti/studentice e kroz seminarsku nastavu imati mogunost samostalno dograivati ishode uenja na kolegiju
ovisno o istraivanjima koje e sami provoditi koristei novinske arhive.

1. Uvodno predavanje o zadaama i ciljevima kolegija

2. Poeci novinstva i drutvene komunikacije
3. Protokolarne vijesti 18. stoljea
4. Poeci popularnih oblika vijesti i novina: penny press
5. Pulitzer i Hearst: revolucija u prezentaciji dogaanja
6. Povijest newsmagazina: nova organizacija vijesti
7. Povijest fotovijesti
8. Prve hrvatske novine u 19. stoljeu

a. Sadraj predmeta detaljno

razraen prema satnici
nastave (bez literature)

9. Dvadesete godine 20. stoljea u Hrvatskoj i svijetu: magazini

10. Zlatne godine Vjesnikove novinske kue
11. Demokratske promjene i utjecaj na razumijevanje vrijednosti vijesti
12. Forma i sadraj vijesti u vremenu tabloidizacije medija
13. Vijest u graanskom novinarstvu
14. Evaluacija nastavne i seminarske aktivnosti

b. Vrste izvoenja nastave:

X predavanja

samostalni zadaci

c.

Komentari:

d. Obveze studenata

e. Praenje rada studenata

X seminari i radionice

multimedija i mrea
vjebe
laboratorij
on line u cijelosti
mentorski rad
mjeovito e-uenje
(ostalo upisati)
terenska nastava
Redovito sudjelovanje u nastavi i seminarskoj nastavi, sudjelovanje u organiziranim posjetima i polaganje ispita.
Pohaanje nastave

(upisati udio u ECTS bodovima Eksperimentalni rad

za svaku aktivnost tako da
Esej
ukupni broj ECTS bodova
odgovara bodovnoj vrijednosti Kolokviji
predmeta):
Pismeni ispit

2.1. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata

tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Istraivanje

Praktini rad

Referat

Test informiranosti

Seminarski rad

(Ostalo upisati)

Usmeni ispit

(Ostalo upisati)

Projekt

(Ostalo upisati)

Ocjenjivanje rada:
BODOVI:

OCJENA:

51 - 64

dovoljan (2)

65 - 74

dobar (3)

75 - 84

vrlo dobar (4)

85 90

izvrstan (5)

Vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu:

1. Student je obvezan redovito pohaati predavanja i seminarsku nastavu, najmanje 70 posto sudjelovanja u nastavi
i seminarima.
2. Student je obvezan napisati seminarski rad koji moe imati do 15 kartica teksta na unaprijed dogovorenu temu.
Tema se dogovara s predmetnom nastavnicom i/ili suradnicom seminarske nastave. Seminarski se rad, nakon
prihvaanja usmeno izlae. Seminarski rad moe se ocijeniti do 30 bodova, od kojih do 20 bodova iznosi pisani
dio rad, a do 10 bodova se odnosi na prezentaciju. Tema se prijavljuje zakljuno do 10. oujka 2015.
3. Seminarska prezentacija: od studenta/studentice se oekuje da prikau glavnu ideju napisanog teksta u izlaganju
u trajanju od najvie 15 minuta. Usmeno izlaganje se najavljuje i dogovara se datum prezentiranja.

4. Znanje studenta/studentice se provjerava dva puta tijekom semestra na kolokvijima, ili na pismenom ispitu na
kraju semestra. Svaki kolokvij moe donijeti do 30 bodova, a pisani ispit 60 bodova. Student koji je pisao dva
kolokvija i dobio najmanje 16 bodova po pojedinom kolokviju i zadovoljan je bodovnim uspjehom ne mora
pristupati pismenom ispitu. Uvjet za pristupanje 1. kolokviju je prisustvo nastavi i seminarima do 70 posto, a uvjet
za pristupanje 2. kolokviju je napisan, prezentiran i ocijenjen seminarski rad. Krajnji rok predaje seminarskih
radova jest 5. svibnja 2015.
5. Prvi kolokvij odrava se 14. travnja 2015., a drugi kolokvij 2. lipnja 2015.
6. Studenti i studentice koji uspjeno poloe ispit duni su u roku od pet radnih dana upisati ocjenu u indeks, u
protivnom se smatra da su odustali od ocjene te se u elektroniki indeks upisuje nedovoljan.
Akademsko nepotenje: -100 bodova
U radu su vana naela akademskog potenja. Najoitiji oblici akademskog nepotenja su varanje (namjerno i svjesno
dovoenje nastavnika u zabludu), sluenje nedozvoljenim izvorima u pisanom ispitu (prepisivanje od kolega ili iz knjiga,
biljenica i "alabahtera"), plagiranje (doslovno preuzimanje dijelova teksta iz drugih radova knjiga, lanaka, uradaka
kolega, Interneta i sl. bez navoenja), te koritenje istih pisanih uradaka (preko 50% identinog teksta) na vie kolegija.
Akademsko se nepotenje kanjava negativnim bodovima.

2.2. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i

putem ostalih medija)

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave

prijedloga studijskoga programa)

Naslov
Briggs, Asa I Burke, Peter: Socijalna povijest medija od Gutenberga do
Interneta, Zagreb, 2012. (str. 23-108) / 1. kolokvij
Horvat, Josip: Horvat, Josip: Povijest novinstva Hrvatske 1771-1939,
Golden Marketing-Tehnika knjiga, Zagreb, 2004. /1. kolokvij
Novak, Boidar: Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeu, Golden MarketingTehnika knjiga, Zagreb, 2005. (str. 559-600; 938-979) /2. kolokvij
Vilovi, Gordana: Etiki prijepori Globusa i Nacionala 1999-2000.,
Hrvatska politologija, FPZ, 2004, (str. 29-80) /2. kolokvij
Vilovi, Gordana: Povijest vijesti, Sveuilina knjiara i ICEJ, Zagreb,
2007./1. kolokvij

Angeletti, Norberto i Oliva Alberto: Magazines that make history, EditorialSol90 media, University Press Florida,
2004.

Barhurst Kevin G. i Nerone, John: The Form of News: A History, The Guilford Press, New York, 2001.

2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju

stjecanje izlaznih kompetencija

Starr, Paul: The Creation of the Media: Political Origins of Modern Communication, Basic Books, New York, 2004.

Stephens, Mitchell: A History of News, Harcourt Brace College Publishers, New York, 2000.

Tkalac Veri, Ana, Sini ori, Dubravka i Poloki Voki, Nina: Prirunik za metodologiju istraivakog rada:
Kako osmisliti, provesti i opisati znanstveno i struno istraivanje, M.E.P, Zagreb, 2010.

Glavni oblik praenja uspjenosti programa i nastave je anonimno anketiranje studenata, na kraju semestra, koje se
provodi neovisno o anketi koju organizira Sveuilite u Zagrebu.