You are on page 1of 27

Tehnologija zasnivanja lucerke i crvene

deteline
dipl. ing. Milanka Miladinovi

ZNAAJ LUCERKE I CRVENE


DETELINE

Lucerka i crvena detelina su najvanije


leguminoze
Daju visoke prinose (4-5) otkosa
godinje, produkcija suve materije se
kree i preko 18 t/ha
Seno odlinog kvaliteta sa visokim
sadrajem proteina (18-22%), odline
svarljivosti, visok sadraj fosfora,
kalcijuma, karotina, vitamina itd.

Genetski potencijal rodnosti lucerke i


crvene deteline je preko 20 t/ha,
upraksi prinosi su mnogo nii.
Najei razlozi su propusti u zasnivanju
i usled ega dolazi do proreivanja
sklopa a time i smanjenja prinosa i
kvaliteta krme

Zasnivanje lucerke i crvene deteline


Bitne agrotehnike mere:
Mesto u plodoredu
Izbor zemljita i parcele
Osnovna obrada i djubrenje
Predsetvena priprema
Vreme setve, dubina setve, koliina semena
Izbor sorte
Setva

MESTO U PLODOREDU
Lucerka, viegodinja biljka, period
iskoriavanja 5-7 godina, crvena
detelina 2-3 godine.
Ne podnose gajenje u monokulturi.

(zemljite se izcrpljuje i isuuje, usev izloen bolestima i


tetoinama).

Dobri predusevi: kukuruz, krompir,


suncokret, kupusnjae, strna ita.

Rotacija useva/plodored
Autotoksinost
Biljke lucerke
oslobadjaju toksin

Ponik
korenov
sistem

Starost
lucerita
Gustina useva
Koliina rezidua

Redovni plodored
Prelazna polja
Setva nakon
razaravanja
lucerita

4 nedelje

2 meseca
Efekat autotoksinosti

Autotoksinost
Bolesti i
tetoine...

IZBOR PARCELE I ZEMLJIA


Pogrean izbor parcele
se ne moe ispraviti.
Zemljite treba da
bude duboko,
rastresito, plodno i
sa povoljnim vodno
vazdunim reimom
(ernozem, livadska
crnica, gajnjaa)

Obavezno proveriti
kiselost (pH
vrednost) zemljita.
Kiselost utie na
kvrine bakterije

pH zemljita
Lucerka ne podnosi kisela zemljita, odgovarajua pH vrednost se
kree od 6,6 do 7,5. Ukoliko se agrohemijskom analizom utvrdi da je
zemljite kiselo treba izvriti kalcifikaciju.
kalcifikaciju

6 t/ha krea

Na kiselim
zemljitima lucerka
krene, ima dobar
sklop, ostvari dva
do tri otkosa i
nestane.
Znaaj kalcifikacije

kontrola

Aktivnost Rhisobium sp.


Sadraj Ca i Mg
Struktura zem.
Pristupanost Mo i P2O5
Sadraj Mg, Fe i Al

Crvena detelina bolje podnosi kisela


zemljia, loije strukture u nizijskim i
brdsko planinskim podrujima

6 tha krea

kontrola

Djubrenje zemljita
Pre zasnivanja obavezno izvriti agrohemijsku
analizu zemljita i utvrditi
stanje i obezbedjenost zemljita N, P i K,
sadraj humusa i kalcijum karbonata.

Potrebno je obezbediti dovoljno hraniva pre


setve. Na zemljitima srednje
obezbeenosti preporuuje se unoenje 60
100 kg azota, 180 200 kg/ha fosfora i
100 140 kg/ha kalijuma.
2/3 osnovnih ubriva uneti sa osnovnom
obradom a ostatak predsetvenog.
Dobro reaguje na unoenje stajnjaka,kod
preduseva, optimalna koliina 30 50 t/ha

Kvrine bakterije iz roda Rhizobium vri


fiksaciju azota iz atmosfere.
100 150 kg/ha u toku jedne godine.
350 400 kg/ha za etiri do pet godina.

Osnovno djubrenje
N, P, K-srednje obezbedjeno zem.
Potrebe za istim hranivima
30-50 kg/ha N
100-150 kg/ha P
60-100 kg/ha K
Vrste osnovnih ubriva:
10:20:30, 10:30:20, 8:16:24,
8:24:16
Primer:10:30:20, 400-500 kg/h
predsetveno 15:15:15, 150 kg/h

Osnovna obrada zemljita


Dubina obrade zemljita zavisi od klimatskih
uslova i tipa zemljita.
Dubokom osnovnom obradom se stvara rastresit
oranini sloj, to omoguuje sakupljanje vode,
dobar razvoj korenovog sistema, intenzivni rad
mikroflore i veu aktivnost kvrinih bakterija
Dubina osnovne obrade zemljita 30 40 cm.
Prolena predsetvena priprema, dubina obrade
6 8 cm.

Izbor sorte

Prinos
Kvalitet-proteini, frakcije celuloznog kompleksa
deterentska vlakna-NDF i ADF
svarljivost obroka i konzumiranje hrane
relativna hranljiva vrednost
Otpornost na zimu
Otpornost na bolesti

Lucerka
NS sorte-panonski tip
(Vojvodina, pH)
NS-Baka ZMS I
NS-Banat ZMS II
NS-Vrac ZMS IV
NS-Mediana ZMS V
Novosadjanka H11
NS-Slavija, Rasinka
Begej,Tisa, Danka, NS
Alfa
Centar za krmno biljeKruevac
K-22,K-23,K-26, K-28

C. detelina
NS sorte
(kisela zemljita)
Kolubara
Una
Centar za krmno bilje Kruevac
K-17,
K-39.

Vreme setve-Letnja
6 nedelje pre mrazeva (15.
30. avgusta)
Akumulacija hranljivih materija u krunici

Vreme setve-oteenje od niskih temp.

VREME SETVE - PROLENA SETVA


(DRUGA POLOVINA MARTA ILI PRVA POLOVINA
APRILA)

Proleni rok setve je


sigurniji.
Ne treba sejati rano
jer moe doi do
izmrzavanja a pri
kasnijoj setvi, zbog
pojave sunog
perioda, nicanje
moe biti oteano
kao i razvoj useva

uslovi za klijanje i nicanje


Prolena setva
korovi! (plodored,izbor zem.)

Koliina semena
Kvalitet semena:
kvalitetno, doraeno seme.
Nedoraeno ili loe doraeno
seme moe sadrati korove i
vilinu kosicu.
Koliina semena:
Lucerka 16 20 kg/ha
Crvena detelina 14 18 kg/ha

DUBINA SETVE
Seme lucerke i crvene deteline je jako sitno, klica je
nena i osetljiva.
Optimalna dubina setve je 0,5 3,0 cm.
Na srednje tekim zemljitima 1,0 2,0 cm.
Na tekim zemljitima 0,5 1,0 cm.
Na lakim zemljitima 2,0 3,0 cm.

1-2cm

MERE NEGE MLADOG USEVA

Razbijanje
Valjanje
Suzbijanje
Suzbijanje
Zatita od

pokorice

korova
viline kosice
tetoina i bolesti

Koenje I otkosa
prva god.ivota
Prvi put se kosi to
kasnije u vreme
precvetavanja,
ranije koenje
moe da dovede do
upanja mladih
biljaka i
proreivanja

Koenje zadnjeg otkosa

Zadnje koenje
mesec dana pre
poetka mrazeva, i
na veoj visini od
uobiajene.

HVALA NA PANJI !

You might also like