HEGEL

GRAANSKO DRUTVO
Poloaj graanskog drutva i njegova unutarnja struktura radikalna je
novost spram cjelokupne tradicije zapadne civilizacije. Ono sadri 2 naela,
to je naelo POSEBNOSTI i naelo OPENITOSTI.
Graansko drutvo dobiva NEPOLITIKO ZNAENJE iz 2 razloga:
1)zajednica graanskog drutva je SLUAJNA tj. posljedica pojedinaca da
zadovolje svoje privatne interese. Hegel graansko drutvo naziva
dravom, ali budui da ono NIJE SVJESNO TO JE IZVANJSKA DRAVA.
2) ekonomija prvi puta ulazi u graansko drutvo i dovodi do njegove
dezintegracije. Poto je ono podlono svim nesavrenostima ekonomskih
procesa raspada se na 2 klase: BOGATE i SIROMANE
Sferu graanskog drutva utemeljuju 2 konstitutivna principa:
Naelo POSEBNOSTI (pojedinac tei za posebnim interesima) i naelo
OPENITOSTI (ti interesi su svostrano meuovisni)
Dakle, ovjek kao pripadnik graanskog drutva tei za posebnim
interesima, a to moe postii samo posredovanjem openitosti.
U graanskom drutvu najprije moramo promatrati mnotvo individua od
kojih svaki ide za vlastitim ciljevima i zadovoljenju svojih potreba. Onda ih
moramo gledati ujedinjene u obliku ekonomske organizacije za bolje
pospjeivanje njihovih svrha. To ukljuuje specijalizaciju rada i razvoj
ekonomskih klasa i korporacija. Jedna takva ekonomska organizacija
zahtijeva za svoju stabilnost zakonsku instituciju i maineriju sudova,
sudstva i policije.
Graansko drutvo stoga ima 3 podmomenta:
1)sistem potreba
2)pravosue
3)policija i korporacije
1. SISTEM POTREBA u najirem smislu rije je o ekonomiji, radna i
razmjenska zajednica princip konstruiranja zajednice. Ekonomija postaje
sastavni dio graanskog drutva. Da bi zadovoljio svoje potrebe pojedinac
mora zadovoljiti i potrebe drugih, te tako dolazi do UZAJAMNOSTI. U
graanskom drutvu potrebe se umnogostruuju i partikulariziraju te iz
toga slijedi PODJELA RADA. Iz podjele rada kao RACIONALNOSTI imanentne

graanskom drutvu stvara se SOCIJALNA STRUKTURA graanskog drutva,

tj. stalei. Meutim, stalei nemaju klasino znaenje ve u osnovi
predstavljaju zanimanja pojedinaca, te je pripadnost staleu stvar
slobodne odluke pojedinca.
3 stalea:
1) ZEMLJOVLASNIKI (supstancijalni) stale
-obiljeje patrijarhalnost
-nije usmjeren na stjecanje bogatstva, sklon podinjavanju
-to je jedini stale starog tipa (staro plemstvo)
-optereen institutom MAJORATA lanovi imaju obvezu da svoje
vlasnitvo (zemlju) ostave prvoroenom sinu, a to je protivno
ovjekovoj slobodi da bira svoj poloaj. lanovi NISU upueni na
trite, odsjeeni su od socijalne interakcije. Oni nisu (u punom
smislu) ekonomski subjekti iako bi to trebali biti. Iako je to suprotno
principima moderne drave, opravdanje tog stalea proizlazi iz toga
to predstavlja element STABILNOSTI. (Hegel uvodi instituciju
majorata kao jedan od stalea graanskog drutva koji je poeljan
samo u politikom pogledu jer imovina postaje neotuivo,
majoratom optereeno nasljedno dobro. Time je za politiku svrhu
povezana jedna rtva, da bi prvoroeni mogao nezavisno ivjeti jer
samo onaj koji ima samostalnu imovinu nije ogranien vanjskim
okolnostima i tako moe nastupati neometano i raditi za dravu.
Majorat je jednim dijelom utemeljen na prirodnom principu porodice,
no ujedno je tekim rtvama preokrenut za politiku svrhu ime je
roenjem POZVAN i OVLATEN za to. Time on ima vrsti
supstancijalni poloaj i postaje oslonac prijestolja i drutva.)
2) ZANATLIJSKI (formalni) sadri 3 podtipa obrtniki, industrijski,
trgovaki
-usmjeren na vlastita sredstva i vjetine, jedini koji potpuno pripada
graanskom drutvu. lanovi svoju egzistenciju osiguravaju vlastitim
radom i razmjenom na tritu.
3) OPI stale dravna birokracija, brine za ope interese; uope nije
upuen na trite; lanovi sauvani od trita preko drave; upravna vlast
Sistem potreba jest prvi podmoment graanskog drutva i ima ekonomsku
osnovu. Ishodite je ovjekova potreba i rad kojim te potrebe zadovoljava.
Ta prirodna osnova ima i duhovnu osnovu, tj. obrazovanje. Iz
umnogostruenja i partikularizacije potreba proizlazi spomenuta podjela
rada koja ima pozitivne i negativne posljedice. Rad obrazuje ovjeka i
drutvo kao cjelina pobjeuje prirodu (proizvodi vie). No, dolazi do
smanjene vrijednosti rada, svoenje pojedinca na jedan rad to

zatupljuje, te pojedinac biva upleten u meuovisnost na koju ne moe

utjecati, postaje ovisan.
Drutvena podjela rada vodi vanim posljedicama za socijalnu strukturu
drutva. Nastaje stalna imovina (ukupna vrijednost stvorena radom, danas
BDP) te se sistem potreba strukturira u stalee. Sustav stalea je izraz
RACIONALITETA (JER proizlaze iz oposti), ALI graanskom drutvu su
imanentni procesi koji dovode u pitanje njegovu strukturu.
GRAANSKO DRUTVO je nesvjesni nusproizvod elje pojedinaca da
zadovolje svoj privatni interes. Zato to je nesvjesno Hegel naziva
IZVANJSKA, RAZUMSKA, NEPOLITIKA DRAVA. Hegel eli upozoriti na
injenicu da je zajednitvo spornog karaktera zbog socijalnih i ekonomskih
razlika, ali ipak je neka vrsta zajednitva jer trebamo druge da ostvarimo
poseban interes. To je DRAVA IZ NUDE jer je to ipak neka vrsta
zajednice.
Druga IRACIONALNOST graanskog drutva je NEJEDNAKA RASPODJELA
BOGATSTVA koja proizlazi iz ekonomske prirode graanskog drutva.
Nastaju 2 klase, klasa BOGATIH i SIROMANIH, te zbog velike razlike
izmeu pripadnika klasa graanskom drutvu prijeti raspad. Klasa
siromanih ne moe ostvariti vlastitu dobrobit. U sferi moraliteta pojedinac
je autonomni subjekt, a svaka slijedea sfera mora sadraati one
prethodne. U graanskom drutvu zbog nesavrenosti pojedinac se ne
moe ostvariti kao moralni subjekt.
Trite nije samoregulativan proces, taj sistem je sklon proizvodnji
nejednakosti, odnosno ono je stalno izloeno KRIZAMA zbog klasne prirode.
Graansko drutvo je pravna zajednica, ALI iznutra nesavrena zbog
ekonomske prirode. Zbog toga je potrebna dravna intervencija, Hegel se
zalae za institucije koje trebaju intervenirati kako bi uvale to zajednitvo
zato je to manjkavo zajednitvo, graansko drutvo stalno treba nadzor i
intervenciju u politikom smislu. Institucije koje imaju zadau boriti se s
nesavrenostima graanskog drutva su PRAVOSUE, POLICIJA i
KORPORACIJE.
2) PRAVOSUE prva institucija nadograena na sistem potreba
Dok je graansko drutvo u prvom podmomentu EKONOMSKO
DRUTVO, u drugom ono je i PRAVNO DRUTVO.
Pravosue jest APSTRAKTNO PRAVO pozitivirano kao ZAKON. U sistemu
potreba svatko eli zadovoljiti svoje posebne interese. S obzirom na to
Hegel kae da graansko drutvo u sebi sadri ostatak latentnog
prirodnog stanja. ULOGA PRAVOSUA jest da postavljanjem zakona
osigura pravni okvir za odnose na tritu. Pravosue je element

pacifikacije latentnog prirodnog stanja. S obzirom da to nije dovoljno

Hegel uvodi i druge dvije institucija, policiju i korporacije.
3) POLICIJA I KORPORACIJE
POLICIJA se najvie bavi problemima koji nastaju iz nejednake
raspodjele bogatstva; odnosi se na sve socijalne funkcije drave
Najvanija uloga: ekonomska i socijalna intervencija kada se poremete
ekonomski uvjeti
Policija nije represivni organ, nego obuhvaa iroki skup zadaa koje
trebaju osigurati opi interes u graanskom drutvu konkretnije od
pravosua. Pravosue je nedostatno jer samo postavlja pravni okvir, ali
ne pita da li je pojedinac uspio ostvariti posebnu odbit. Sama priroda
ekonomskih odnosa ne moe ostvariti posebnu dobit i fiziku
egzistenciju na kraju. Pravosue titi pravni poloaj i klase siromanih,
ali na rubu egzistencije to nita ne znai.
Policija dolazi od izraza politika u smislu brige za javni interes. Ona
brine za opi interes graanskog drutva, regulira odnose proizvoaa i
potroaaekonomska uloga; provodi socijalnu i zdravstvenu politiku,
odnosno ini sve to moe uiniti da smanji nejednakost.
KORPORACIJE su prva institucija graanskog drutva u kojoj pojedinci
SVJESNO djeluju za OZBILJENJE neke zajednike svrhe; formuliran
ZAJEDNIKI POSEBAN INTERES djelovanjem za svrhu korporacije
pojedinac ujedno djeluje za vlastiti interes. Korporacije pomau svojim
lanovima nekom vrtom socijalne solidarnosti:
1) Korporacijama pripadaju lanovi zanatlijskog stalea (jedini upueni
na trite)
2) Korporacijama pripadaju oni pojedinci koji obavljaju istu vrstu
zanimanja
Korporacije su institucije u graanskom drutvu koje sprijeavaju da se
ono pojavi kao masa atomiziranih individua svjesno ih povezuje u
jednu organiziranu instituciju.
Korporacija jest organski element graanskog drutva, a pripadnost
korporaciji ne ponitava SUBJEKTIVITET jer pojedinac pripada korporaciji
vlastitom odlukom.
OBITELJ i KORPORACIJA su 2 korijena pretpolitike zajednice, drave.
Pojedinac ui djelovati za zajednitvo.

KORPORACIJE su asocijacije graana, ekonomskih subjekata, kolektivna

ekonomska uduenja. Imaju SOCIJALNU FUNKCIJU jer brinu o onim
lanovima koji ne mogu osigurati svoju egzistenciju zbog oscilacija u
ekonomiji. To ukljuuje i ELEMENT SOLIDARNOSTI jer oni koji imaju
pristaju da se da onima koji nemaju.
Korporacije su organizirani lanovi ZANATLIJSKIH stalea koji je ovisan o
trinim poremeajima.
Korporacije su vane i zato to pojedinci prvi puta pripadaju nekoj
institucionalnoj zajednici, ovjek do tada nije bio svjestan da su mu
potrebni drugi da ostvari svoje interese. Korporacije su stoga oblik
institucionalnog povezivanja u kojem pojedinci svjesno slijede neki
vlastiti interes i osiguravaju ga.
Korporacije su onaj element preko kojeg se OBIAJNOST vraa u
graansko drutvo. One proizlaze iz prava pojedinaca da se udruuju
SLOBODA UDRUIVANJA u moderno-liberalnom smislu da svatko treba
pripadati nekoj korporaciji.
Zato korporacija spada u graansko drutvo? Interes korporacija je
zajedniki posebni interes, a ne onaj opi interes.
GRAANSKO DRUTVO svojom prirodom dovodi do KLASNE
DIFERENCIJACIJE. Ona se ne moe ukinuti, no Hegel je pokuava ublaiti
pravosuem, policijom i korporacijama. Ne smije se dopustiti da razlika
postane prevelika jer bi se cijela konstrukcija raspala te ne bi bilo
TEMELJNOG ZAJEDNITVA.
Graansko drutvo uvodi RAD u konstituciju zajednice, pa je to stoga
princip strukturiranja graanskog drutva. Hegel shvaa da se preko te
potrebe rada pojedinac EMANCIPIRA. Svi mogu raditi, on ih oslobaa od
svih drugih obaveza i svi su izjednaeni kao radna bia, zato svi ulaze u
graansko drutvo EMANCIPATIVNI KARAKTER RADA. Posljedica toga je
da graansko drutvo vie ne moe biti politiko drutvo ili drava.
ZATO? 1) to je prostor vlastitih posebnih interesa; 2) potrebni su drugi
TRINO DRUTVO za zadovoljenje privatnih interesa TO JE TA
OPENITOST (interes preko drugih); TO JE SAMO INSTRUMENT
nesvjesno, INSTRUMENTALNO zajednitvo, zato ne moe biti drava.
TEORIJA POLITIKOG PREDSTAVNITVA
Hegel nastoji prevladati razliku izmeu graanskog drutva i politike
drave i istovremeno ouvati autonomiju obje sfere.

ZASTUPNIKO PREDSTAVNITVO je temelj moderne pol.teorije

predstavnitva (prvi put formirana kod Hobbesa). Nasuprot tome
IDENTITETSKO predstavnitvo pretpostavlja da se jedno tijelo proglaava
identinim s cijelom korporacijom to je u suprotnosti spram zastupanja.
Hegel svoju teoriju predstavnitva razvija u otklonu spram druge dvije.
Dakle, u Hegelovoj koncepciji predstavnitva jedno manje tijelo predstavlja
vee tijelo jer odraava strukturu cijelog tijela (veliko tijelo u malom)
SKUPTINA predstavlja narod jer su u njoj prisutni dijelovi i najvaniji
interesi drutva.
U srcu moderne teorije predstavnitva postoji jaz. Suveren djeluje
temeljem autorizacije, a istovremeno oni koji su sklopili sporazum nemaju
mogunost izvornog pol.djelovanja.
Taj jaz jest RASJEP u koncepciji modernog pol.subjektiviteta, a Hegelova
koncepcija prelazi taj rascjep. Hegel teorijom predstavnitva eli rijeiti
odnos izmeu gra.drutva i pol.drave.
On istie da graanski ivot ne smije ostati odvojen od pol. ivota. Hegel to
rijeava ZAKONODAVNOM VLAU, tj.njezinim dijelom stalekom
skuptinom jer su preko nje konkretni interesi gra.drutva
zastupljeni u politikoj dravi. Poslanici u skuptini nisu mandatari kako
bi mogli odluivati u ime opeg interesa. Tako je graansko drutvo
prisutno u pol.dravi. Rije je o staleko korporativnom
predstavnitvu koje je odraz identitetskog predstavnitva, no s bitnom
razlikom. Ne radi se o starim korporacijama nego modernom ekonomskom
drutvu iji procesi proizlaze i moraju biti u skladu sa slobodama
pojedinaca. To je modernizirana varijanta identitetskog
predstavnitva. Predstavnitvo NE ZNAI konstituciju pol. tijela nego
POSREDOVANJE INTERESA. Rije je o modernom graanskom drutvu koje
je diferencirano i pluralno. Kljuni pojmovi su ostvarenje momenta
formalne slobode i pluralitet interesa. Hegel eli ukloniti opasnost od
graanskog drutva (latentno prirodno stanje i klasne nejednakosti), ali eli
sauvati pluralnost graanskog drutva.
Korporacije su granice suvereniteta odozgo. Spreava se da 1)
pol.drava ostane visjeti u zraku; 2) da poniti autonomiju gra.drutva

POLITIKA DRAVA
Posljednji element ideje prava. Konzervativni element Hegelove
pol.filozofije jer odbacuje suverenost naroda, pridaje izrazitu vanost

monarhu, odbacuje predstavniku demokraciju, zalae se za stalee i

korporacije i govori o ozbiljenju slobode.
Graansko drutvo za krajnji cilj ima osobni interes pojedinaca, a drava je
neto vie od GD (=graansko drutvo) i zato odbacuje teoriju
drutvenog ugovora jer za posljedicu ima shvaanje drave koja samo
uva taj okvir. Poanta politike drave je da pojedinac prepozna mogunost
da unutar opeg interesa ostvari poseban interes, odnosno da privatni
interesi GD dobiju politiku egzistenciju. Danas politike stranke posreduju
izmeu GD i PD (=politika drava). USTAV daje strukturu drave openito,
oznaava obiajnost totaliteta.
Staro znaenje ustava je ustav kao poredak, ureenje, ustrojstvo,
sustav, a ne pisani dokument. U tom su smislu obitelj, brak, stalei i
korporacije dio ustava, odnosno osnova drave jer se u njima pojedinac
ui, a opet ostvaruje vlastite interese.
U uem smislu, ustav je politiki ustav cilj je opi interes kao takav,
opa volja drave i taj ustav ine zakonodavna vlast, upravna vlast i
monarhijske vlasti (nije sudbena trea). No Hegel odbija dati odgovor na
pitanje tko treba stvoriti ustav.
USTAV JE UVIJEK POVIJESNA TVORBA, naslanja se na prethodno stanje, ne
iskljuuje povijesnu modifikaciju (promjena ustava).
Iz politikog ustava proizlazi Hegelova PODJELA VLASTI koja ne odgovara
liberalnoj podjeli vlasti, ali ima neke znaajke jer se zajednitvo ne odrava
samo od sebe. Ona osigurava autonomiju 2 sfere i njihovo posredovanje, a
ustav treba sauvati jedinstvo i opost. MONARHIJSKA VLAST osigurava
jedinstvo drave, UPRAVNA VLAST je intervencija drave u GD, a GD
politiki egzistira kroz ZAKONODAVNU VLAST.
DVIJE GLAVNE RAZLIKE SPRAM HOBBESA:
1) Predstavniki poloaj nije izveden iz predstavnika jer nema
drutvenog sporazuma monarh dolazi na vlast nasljeivanjem da bi
bio izuzet od borbi i frakcija
2) Suverenost pripada svim vlastima (upravnoj, sudbenoj,
korporacijama) monarh je samo vrh te suverenosti koji reducira
cijeli politiki proces i svodi ga na jednu odluku, te je tako jamac
politikog jedinstva.
Hegel govori o onome to PD jest, a ne o tome to bi trebala biti. Ako je GD
poprite odnosa privatnih interesa, PD je prostor SVJESNOG DJEOVANJA,
sfera samosvjesne oposti, tj. prostor istinskog svjesnog pol. zajednitva
openitost se eli zbog nje same. No, partikularni interes mora biti

ouvan, i u tom opem pojedinac mora moi zadovoljiti vlastite interese.

Zakoni uvijek moraju sadravati i mogunost realizacije privatnih interesa.
POLITIKA DRAVA predstavlja realizaciju pojma volje iz kojeg proizlazi
cijela konstrukcija drave. Apstraktno pravo i moralitet sauvani unutar
drave, shvaeno kao rezultat povijesnog procesa. OBITELJ predstavlja
moment univerzalnosti, GD moment partikularnosti, a DRAVA je
jedinstvo univerzalnog i partikularnog. U dravi se samosvijest
uzdigla na razinu univerzalne samosvijesti.
ODNOS PD I GD
1) s jedne strane ona je PUKA MO, treba potvrditi opi interes spram
privatnih interesa koji prevladava u GD
2) s druge strane preko institucija koje se u GD bore s nedostacima
drave PD intervenira u GD i potvruje OPI INTERES
Politika drava treba se boriti s nedostacima GD; preko nje graani imaju
politiku kontrolu nad uvjetima svog opstanka. Zato je ona IZVANJSKA MO
i istovremeno IMANENTNA SVRHA. GD kao nesavrena zajednica je
pretpostavka politike drave.
IDEJA DRAVE ima 3 momenta:
1) UNUTRANJE DRAVNO PRAVO POLITIKI USTAV
2) VANJSKO DRAVNO PRAVO
3) SVJETSKA POVIJEST
Svrha drave je odranje opih, ali i posebnih interesa unutranje
oblikovanje kao razvoj koji se odnosi na sebe i posebna individua koja je na
taj nain u odnosu prema drugim individuama.
UNUTRANJE DRAVNO PRAVO POLITIKI USTAV
Hegel odbacuje demokratsku konstituciju politikog tijela. Za njega
demokracija nikada ne moe proizvesti OPU VOLJU. Odbacuje i ugovrne
drave (=legitimiranje drave drutvenim sporazumom/ugovorom).
Ugovornom konstitucijom drave drava se izruuje na proizvoljnost
miljenja i odluka veine.
Hegel ima ORGANSKU KONCEPCIJU PODJELE VLASTI svaka vlast je
totalitet koja u sebi mora sadravati druge vlasti. Kritian je prema
tradicionalnoj podjeli vlasti gdje svaka vlast kontrolira onu drugu to
ugroava jedinstvo drave; podjela vlasti je jamstvo graanske
slobode, ali ne tako da se vlasti meusobno ugroavaju (checks and
balances).
SVAKA VLAST PRETPOSTAVLJA ONU DRUGU ALI JU I SADRI U SEBI.

Vlast se dijeli na:

1) ZAKONODAVNA (element oposti) donosi zakone
ine ju MONARH, UPRAVNA VLAST I STALEKA SKUPINA. Tu se opi
interes/opa stvar pojavi kao empirijska openitost mnogih.
STALEKA SKUPINA trebala bi biti demokratski element posljednji
element izmeu monarha i vlade s jedne strane i naroda s druge. Ona
predstavlja politiku egzistenciju graanskog drutva najvaniji nain
kako prevladati razdvojenost GD i PD.
KONSTITUCIJA staleke skupine polazi od RAZLIKA koje ve postoje u
GD. Te su razlike STALEI i KORPORACIJE.
STALEKA SKUPINA SASTOJI SE OD DVA DOMA:
a) Prvi dom ini ZEMLJOVLASNIKI stale
-postojanje tog stalea opravdano politikim razlozima ELEMENT
STABILNOSTI
b) drugi dom ine pripadnici ZANATLIJSKOG stalea
-taj stale je profesionalni stale; zastupnici tog stalea su odreeni
od uprava korporacija poslanici korporacija (nisu izabrani opim
pravom glasa)
STALEKA SKUPINA nazvana PREDSTAVNITVO NARODA treba
predstavljati narod kao cjelinu. Kako bi to mogla:
1) Nepostojanje imperativnih mandata lanovi drugog doma odluuju
samostalno
2) Samoobvezuju se da e odluke donositi u opem interesu (ne u
interesu korporacija)
3) Staleka skuptina kao cjelina odluuje veinom glasova
STALEKA SKUPINA je glavni element zakonodavne vlasti. Hegel
govori o staleko-korporativnom modernom graanskom drutvu u kojem
postoji pluralitet interesa, stoga je staleko korporativna varijanta
predstavnitva rjeenje ouvanja autonomije sfere graanskog drutva i
sfere politike drave. Potrebno je da budu zastupljeni realni interesi GD
koji su izraeni od pojedinaca.
2) UPRAVNA VLAST (element posebnosti) ureivanje posebnih
sluajeva pod opim pravilima ine ju u skladu s organskom
koncepcijom vladar (koji proglaava zakone i imenuje lanove
upravnog aparata), staleka skupina (donosi zakone koje upravna

vlast provodi), ali i vlada, dravna administracija i SUDBENA

VLAST.
Upravna vlast je okrenuta prema graanskom drutvu, brine se za
interese graana i ukljuuje institucije preko kojih drava
intervenira u graansko drutvo (policija, korporacije, pravosue). Da
se korporacije ne bi izolirale od interesa cjeline, u upravama
korporacija sjede lanovi dravne uprave (nain na koji se prevladava
razdvojenost GD i PD).
3) VLADARSKA (KNEEVSKA) VLAST (element pojedinanosti)
Vlast kojoj pripada posljednja sankcija proglaenje zakona
ine ju: vladar, vlada, ustav i zakon.
Ovaj oblik vlasti Hegel izvodi iz nunosti da u jednoj konkretnoj osobi
bude predstavljeno JEDINSTVO DRAVE ili njen SUVERENITET.
Hegel govori o personalitetu drave, drava realnu egzistenciju
dobiva u osobi monarha. No, to ne znai da monarhu pripada
SUVERENOST. Nju ine dva odreenja: 1) pojedine vlasti poslovi
drave nisu samostalni, njihovo ovlatenje proizlazi iz drave kao
cjeline; 2) ti poslovi i vlasti nisu privatno vlasnitvo onih koji ih
izvravaju. Stoga suverenost pripada dravi, a monarh je samo
predstavnik drave. On je samo vrh te konstrukcije, nije jedina
instanca egzistencije suverenosti (nego su to i druge vlasti, stalei,
korporacije, obitelj) te su njegove ovlasti usko definirane.
Suverenost pripada samoj dravi i time se razlikuje od
DESPOTIZMA. Despotizam je stanje bezakonja dok je suverenost u
prvom redu PRAVNI pojam MORA RESPEKTIRATI SVE PRETHODNE
SFERE UNUTRANJE STRUKTURE DRAVE.
Monarh je PERSONIFIKACIJA DRAVNOG SUVERENITETA, ali ne i
NOSITELJ. Kroz ovakvu podjelu vlasti u politikoj dravi prisutna su
sva 3 elementa: monarhijski, aristokratski i demokratski.
ULOGA MONARHIJSKE VLASTI je stoga izraz suverenosti, realna
egzistencija suverenosti. Hegel zagovara oblik konstitucionalne
monarhije, to znai da monarh ne moe initi to hoe. Suverenost
nije proizvoljna mo, nego izvravanje vlasti u skladu s pravom.
Najvia egzistencija suverenosti je u monarhu MONARH JE
PREDSTAVNIK SUVERENOSTI. U paragrafu 279. Hegel kae da je
drava umjetna osoba.
Kada Hegel govori o ustavu koristi ga u dvostrukom smislu
1) U irem smislu on je oznaka za itavu UNUTRANJU STRUKTURU
DRUTVA brak i korporacije oznaene korijenima drave;
pretpolitika osnova politike openitosti
2) U uem smislu ORGANIZACIJA DRAVNE VLASTI (dravne institucije i
zakoni. Hegel tu odbacuje pitanje USTAVOTVORSTVA ustav ne
moe nastati iz niega, ne moe biti nametnut narodu.

Hegelova drava je rezultat povijesti kao umnog procesa, u njoj je

mogua potpuna realizacija individualne slobode.

Nedostaje detaljnije obraeno apstraktno pravo, moralitet i obiajnost.