Disertacija Visoko Obrazovanjei

SVEUILITE U ZAGREBU
FILOZOFSKI FAKULTET
IVANA LUIA 3
LJERKA LUI
STRATEKO PLANIRANJE
INTEGRIRANOG POSLOVNO-INFORMACIJSKOG SUSTAVA
- DIZAJN MODELA NA PRIMJERU VISOKOG OBRAZOVANJA -
Doktorska disertacija
Zagreb, 2009.
Doktorski rad
Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

- dizajn modela na primjeru visokog obrazovanja -
PREDGOVOR
Izraz strateko planiranje informacijskog sustava prvi puta sam ula od prof.dr.sc. Josipa
Brumeca na predavanju iz kolegija Optimalizacija informacijskih sustava poslijediplomskog studija
informacijskih znanosti Fakulteta organizacije i informatike Varadin. Upravo to predavanje
potaknulo je moju znatielju za ovu problematiku i oblikovalo istraivanje koje je na koncu preraslo
u obranjeni magistarski rad pod mentorstvom profesora Brumeca na temu 'Uloga poslovodstva u
stratekom planiranju informacijskog sustava'. Sustavno bavljenje ovom problematikom nastavila
sam u okviru tri znanstvena projekta spoznaje kojih su na koncu utkane u ovu disertaciju. Osobit
sam dunik prvenstveno profesoru Brumecu koji je odredio moj znanstveni profil, prof.dr.sc.
Damiru Kalpiu i prof.dr.sc. Vesni Vaiek koji su ga prepoznali te me kao znanstvenog istraivaa
uvrstili u svoje projekte, te posebice prof.dr.sc. Damiru Borasu mentoru moje disertacije pod ijom
se dirigentskom palicom moje bavljenje ovom tematikom usmjerilo na izuavanje drutvene
dimenzije stratekog planiranja integriranih poslovno-informacijskih sustava. Svima veliko hvala.
Kako se profesionalno svakodnevno susreem s problemima i specifinostima uvoenja
integriranih poslovno-informacijskih sustava unutar javnog sektora te posebice onih iz domene
visokog obrazovanja izrada dizajna modela upravo na primjeru visokog obrazovanja nametnula se
kao prirodan izbor koji je u tom trenutku snano podrao dravni tajnik za visoko obrazovanje
prof.dr.sc. Slobodan Uzelac. Njegova velikodunost, otar um i neiscrpna energija obogatili su ovu
disertaciju zbog ega ostajem njegov intelektualni dunik i na tome mu od srca hvala.
Zasluge za dovretak ove disertacije mnogobrojne su i mnogima dugujem zahvalnost za
podrku i pomo. No, ponajprije iskrena hvala svim sudionicima istraivanja jer bez njih ovaj bi rad
bio znatno struno i znanstveno siromaniji. Hvala rektorima prof.dr.sc. Aleksi Bjeliu, prof.dr.sc.
Marelu Dujaniu, prof.dr.sc. dr.h.c. Gordani Kralik, prof.dr.sc. Mateu Milkoviu, prof.dr.sc. Ivanu
Paviu i prof.dr.sc. Anti Ugleiu koji su podrali istraivanje te svojim osobnim doprinosom
pridonijeli njegovoj kvaliteti. Hvala svim dekanima ija suglasnost mi je otvorila vrata njihova
fakulteta za provedbu istraivanja. Najdublju zahvalnost dugujem svim prorektorima, prodekanima,
glavnim tajnicima i voditeljima raunovodstva i financija koji su svoja iskustva, misli i stavove
ugradili u odgovore anketnog upitnika.
Hvala dr.sc. Lajosu Sziroviczi na pomoi, sugestijama i nesebinom prijenosu znanja koje
mi je bilo od neprocjenjive pomoi u fazi statistike analize i obrade podataka. Iskreno hvala mom
studentu, dvostrukom diplomantu i asistentu Dejanu Glumcu, iji su interes, podrka i pomo u
nastajanju i pripremi ove disertacije veliki, i bili bi, sigurna sam, jo i vei da sam to traila.
Stranica 2 od 285
Doktorski rad

Posebnu zahvalnost dugujem direktoru tvrtke b4b Mati atiu bez ije iznimno velike
podrke, susretljivosti i razumijevanja realizacija ove disertacije uope ne bi bila mogua.
Na posljetku veliko hvala lanovima moje obitelji. Njihovo razumijevanje i podrka bili su
mi dragocjeni. Hvala mami Ti na svim rtvama koje je podnijela kako bih danas bila to to jesam,
mami Vi bez ije nesebine pomoi ovaj rad sigurno ne bi doao u eljenom trenutku, sestri koja se
uvijek toliko raduje svakom mom uspjehu i iji smijeh me esto poticao da izdrim u trenucima kad
je to bilo najtee. Neizmjerno VELIKO hvala dugujem tati ije reenice bez glasno izgovorenih
rijei su najjae zvuale i odredile moj intelektualni put, suprugu ija tolerancija nije imala granice
te sinu ije je strpljenje bilo neizmjerno, a ljubav duboka kao more. Hvala vam dragi moji.
U Zagrebu, 9. veljae 2009.

Ljerka Lui
Stranica 3 od 285
Doktorski rad

SADRAJ:
PREDGOVOR ..................................................................................................................................... 2
1. UVOD ............................................................................................................................................. 6
2. PRISTUP PROBLEMU i TEZAMA ......................................................................................... 13
2.1. Uoavanje problema istraivanja .......................................................................................... 13
2.2. Izvori informacija ................................................................................................................. 19
2.3. Teorijska stajalita vs. Dosadanja istraivanja .................................................................... 20
2.4. Predmet, svrha i ciljevi istraivanja ...................................................................................... 27
2.5. Polazne hipoteze i nacrt modela ........................................................................................... 30
3. STRATEKO PLANIRANJE ................................................................................................... 32
3.1. Pojam, vrste i proces planiranja ............................................................................................ 32
Vrste planova ................................................................................................................... 32
Proces planiranja ............................................................................................................. 35
3.2. Vrste stratekog planiranja.................................................................................................... 36
Strateko planiranje poslovanja ....................................................................................... 39
Strateko planiranje informacijskog sustava ................................................................... 45
3.3. Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava .................................... 50
SP-IPIS = integrirano planiranje poslovne i informacijske strategije ............................. 51
SP-IPISVU = integrirano planiranje poslovne, informacijske i akademske strategije.... 54
4. UPRAVLJANJE VISOKIM OBRAZOVANJEM ................................................................... 56
4.1. Modeli organizacije .............................................................................................................. 56
4.2. Upravljanje visokim obrazovanjem ...................................................................................... 60
Teorije o upravljanju visokim obrazovanjem .................................................................. 60
Naini financiranja javnih sveuilita ............................................................................. 63
4.3. Menadment.......................................................................................................................... 65
Akademski menaderijalizam ......................................................................................... 65
Akademski menader vs. Akademski voa ..................................................................... 66
4.4. Informacijski sustavi ............................................................................................................. 69
Akademski ....................................................................................................................... 69
Upravljaki ...................................................................................................................... 69
Integrirani ........................................................................................................................ 71
5. METODOLOGIJA RADA ........................................................................................................ 74
5.1. Definiranje uzorka istraivanja ............................................................................................. 74
Populacija ........................................................................................................................ 75
Kriteriji i nain odabira uzorka........................................................................................ 76
Definirani uzorak istraivanja ......................................................................................... 77
Ispitanici .......................................................................................................................... 78
5.2. Nacrt istraivanja, metodologija, metode, metrike ............................................................... 79
Nacrt i metodologija provedbe istraivanja ..................................................................... 80
Koritene logike metode ................................................................................................ 82
Mjerni instrument i metrike ............................................................................................. 84
Sreivanje, obrada i kontrola podataka ........................................................................... 86
Stranica 4 od 285
Doktorski rad

6. DESKRIPTIVNA ANALIZA REZULTATA ISTRAIVANJA ........................................... 88

6.1. Openiti osvrt na primijenjene metode za obradu i analizu podataka .................................. 88
6.2. Rezultati istraivanja temeljem primijenjenih metoda ......................................................... 92
Deskripcija ustanova sudionica istraivanja .................................................................... 95
Deskripcija ispitanika ...................................................................................................... 99
Deskripcija 1. tematske cjeline 'Usklaenost poslovnog i akademskog IS-a' ............... 104
Deskripcija 2. tematske cjeline 'Planiranje razvoja integriranog IS-a' ........................ 119
Deskripcija 3. tematske cjeline 'Koritenje ICT tehnologija' ........................................ 127
Deskripcija primjedbi, prijedloga i sugestija ispitanika ................................................ 135
6.3. Zakljuci deskriptivne analize ............................................................................................ 136
7. DIZAJNIRANJE MODELA SP-IPIS ..................................................................................... 139
7.1. estice i varijable modela ................................................................................................... 139
Znanje ............................................................................................................................ 139
Planiranje ....................................................................................................................... 144
Stav ................................................................................................................................ 148
Financiranje ................................................................................................................... 152
Razlike konstrukata prema spolu i funkcijama ............................................................. 155
7.2. Rezultati PATH analize predloenog modela ..................................................................... 158
Kratkorono i dugorono poravnanje ............................................................................ 158
Dizajn modela SP-IPIS .................................................................................................. 160
8. DISKUSIJA ............................................................................................................................... 166
Glavne spoznaje do kojih se dolo predmetnim istraivanjem ..................................... 166
Usporedba sa spoznajama do kojih se dolo u slinim znanstvenim istraivanjima ..... 170
Aplikativna vrijednost istraivanja ................................................................................ 173
Preporuke za daljnja istraivanja ................................................................................... 174
9. ZNANSTVENI DOPRINOS .................................................................................................... 175
10. ZAKLJUAK ........................................................................................................................... 176
11. SAETAK ................................................................................................................................. 178
12. LITERATURA .......................................................................................................................... 180
13. POPIS INTERNETSKIH ADRESA ....................................................................................... 188
14. DODACI .................................................................................................................................... 191
POPIS SLIKA .................................................................................................................... 191
POPIS TABLICA ............................................................................................................... 192
POPIS I OPIS KRATICA ...................................................................................................... 194
15. PRILOZI .................................................................................................................................... 195
ANKETNI UPITNIK ........................................................................................................... 196
KOMPARATIVNI PRIKAZ ODGOVORA NA OTVORENA PITANJA .......................................... 205
PODRKA PROVEDBI ISTRAIVANJA ................................................................................ 230
SUGLASNOSTI ZA SUDJELOVANJE U ISTRAIVANJU ......................................................... 235
16. IVOTOPIS .............................................................................................................................. 284
Stranica 5 od 285

Doktorski rad
1.
UVOD
U vremenu kojeg smo svjedoci novim trendovima poslovanja pretpostavlja se sve vie
globalno znanje temeljeno na informacijama to implicira snano proimanje svih elemenata
informacijskog drutva s djelovanjem visokog obrazovanja u cjelini. Analitiari tih odnosa sve vie
potenciraju razvoj teorije akademskog kapitalizma kojom objanjavaju proces integracije institucija
visokog obrazovanja u novu ekonomiju. Sve vei zahtjevi koji se postavljaju pred menadment
sveuilita u pogledu sveobuhvatnog upravljanja svim segmentima poslovanja, s ciljem da se
cjelokupnim poslovanjem upravlja na to uinkovitiji nain, pretpostavljaju koritenje suvremenih
ICT tehnologija i rjeenja koja omoguuju integralno praenje svih poslovnih informacija koje se
koriste kao podloga za donoenje operativnih, taktikih, stratekih i financijskih odluka.
Poslovno-informacijski sustavi visokog obrazovanja imaju neke posebne znaajke u
usporedbi s ostalim poslovnim sustavima i stoga ih treba u tom kontekstu cjelovito sagledati.
Naime, oni ne pribavljaju informacije samo za upravljanje sveuilitem ve i za upravljanje ostalim
sastavnicama i lanicama sveuiline zajednice. Zbog visokog stupnja autonomije pojedinih
komponenata oni moraju biti dovoljno fleksibilni, zbog velikog raspona korisnika moraju biti
upotrebljivi, pouzdani, uinkoviti, odrivi i sigurni, a njihova upotreba jednostavna to direktno
implicira potrebu stratekog planiranja integriranog poslovno-informacijskog sustava.
U samom pojmu, strateko je planiranje varljivo jednostavno. Analizira se sadanje i
oekivano budue stanje te odreuje smjer i razvoj sredstava za ostvarenje misije. U stvarnosti,
strateko planiranje je krajnje sloen proces koji zahtijeva sustavan pristup utvrivanju i analizi
imbenika izvan poslovnog sustava i njihovo usporeivanje sa sposobnostima tog poslovnog
sustava. Informacijski sustav poslovnog sustava izuzetno je znaajan za njegovu opstojnost i
poslovanje, stoga je njegovo strateko planiranje jednako vano koliko i strateko planiranje
poslovnog sustava. Temeljem ove premise razvoj suvremenih informacijskih sustava predvidivo je
zahtjevan i opsean organizacijski i financijski poduhvat za svaki poslovni sustav, a koji je potrebno
strateki planirati u skladu sa stratekim planom poslovanja.
S aspekta znanstvenog istraivanja izuavanje stratekog planiranja informacijskih sustava
nimalo nije jednostavnije posebice ako se uvai injenica da je ova disciplina unutar informacijskih
znanosti nedovoljno istraena te vrlo mlada budui prvi radovi datiraju iz osamdesetih godina
prolog stoljea.
Stranica 6 od 285
Doktorski rad

Naime, u zaecima istraivanja informacijskih sustava u kojima prevladavaju radovi autora

Burrella i Morgana (Burrell i Morgan, 1979), Wood-Harpera (Wood-Harper, 1984), Kleina i
Lyytinena (Klein i Lyytinen, 1984) te Iivaria (Iivari, 1991) ovi istraivai su suglasni oko
identifikacije etiri osnovne paradigme koje Burrell i Morgan oznauju kao funkcionalizam,
radikalni humanizam, radikalni strukturalizam i interpretacija. Te se paradigme, tvrde oni, mogu
analizirati temeljem izuavanja kroz etiri osnovne dimenzije: ontologiju, ljudsku prirodu,
epistemiologiji i metodologiju. No, nedvojbeno je da su dvije dominantne paradigme u izuavanju
ovog podruja interpretativna i funkcionalna. Izmeu ostalih Han i Jones (Han i Jones, 1993),
dodatno proiruju pogled te skreu panju na injenicu da se razvija novo istraivako tijelo koje
zauzima pragmatiniji stav jer kako tvrdi Orlikowski (Orlikowski, str. 312, 1992) Rani je rad
tehnologiju smatrao objektivnom vanjskom silom koja bi imala relativno deterministike uinke na
organizacijska svojstva poput strukture. Suprotno tome, kasnija se grupa istraivaa fokusirala na
ljudsko djelovanje u aspektu tehnologije, gledajui na njega vie kao na proizvod zajednikih
interpretacija ili intervencija. Trea grupa vratila se tehnologiji, ali kao 'mekom' determinizmu, u
kojem je tehnologija postavljena kao vanjska sila koja ima svoje uinke, a koje modelira ljudski
faktor i organizacijski konteksti. Istraivanje u svrhu izrade ovog rada integriralo je spomenute
koncepte preko paradigmatskih okvira te u kontekstu toga spada u treu grupu, temeljenu na teoriji
strukturalizma i usmjereno je na izuavanje drutvene dimenzije poravnanja. Osim nekoliko osvrta
glede problematike drutvene dimenzije poravnanja koju su Reich i Benbasat (Reich i Benbasat, str.
65, 1996) definirali kao stanje u kojem poslovni i IT voditelji unutar organizacije razumiju i u
kojem su predani poslovnim i IT ciljevima, misiji i planovima, te nekoliko objavljenih radova
(Nelson i Cooprider, 1996), (Taylor i Cummings, 1998), (Subramani i suradnici, 1999), (Reich i
Benbasat, 2000) ne postoje znanstveni radovi koje opisuju metode drutvene dimenzije poravnanja
sagledane kroz vremensku dimenziju i usmjerene ka mjerenju stanja u kojem razliite skupine
poslovnih menadera unutar iste djelatnosti razumiju i u kojem su predani stratekom planiranju
integriranog poslovno-informacijskog sustava ime se bavi ova disertacija te se ista u tom kontekstu
moe smatrati jedinstvenom.
Daljnja istraivanja u razvoju modela SP-IPIS opisanog u ovoj disertaciji mogla bi se
odvijati u nekoliko smjerova. Prvi smjer istraivanja trebao bi biti u cilju tonijeg identificiranja
vie od nekolicine interakcija izmeu konstrukata modela. Drugi smjer istraivanja trebalo bi
usmjeriti ka pronalasku novih algoritama i postupka u cilju definiranja ulaznih, nezavisnih varijabli
kojima bi bilo mogue preciznije opisati promjene unutar svakog konstrukta te njihove meusobne
interakcije.
Stranica 7 od 285
Doktorski rad

Zbog relativno malog uzorka te nedostatno detaljnog mjernog instrumenta dobivene

rezultate i spoznaje potrebno je dodatno dubinski istraiti, posebice zajedniko znanje o domeni za
koje se u ovom i slinim istraivanjima dokazalo da ima znaajan utjecaj na dugorono poravnanje.
Prouavanjem razliitih tipova podataka i njihovih izvora, mogue je uoiti da njihovi autori
bilo znanstvenici, istraivai, konzultanti kao i projektanti informacijskih sustava, univerzalno
potvruju kako poduzea, ali i drugi poslovni sustavi poput ustanova visokog obrazovanja, nuno
trebaju integrirati informacijske tehnologije sa svim segmentima svoje poslovne strategije. Prema
Clemonsu Vanost odabira stratekih mogunosti, aplikacija koje su konzistentne sa i koje
podravaju strateke ciljeve organizacije, zahtijevaju stvarne veze izmeu informacijskog sustava
za menadment i stratekog planiranja poslovanja. Vanost odabira zahtijeva sposobnost traenja,
pronalaenja i prepoznavanja tih stratekih mogunosti. (Clemons i Row, str. 26, 1991)
Sa znatnom sigurnou se moe ustvrditi da danas informacijski sustavi predstavljaju
okosnicu gotovo svake sloene organizacije kako u profitnom sektoru tako i u javnom sektoru te
obrazovanju poput visokog obrazovanja. U aktualnom, promjenjivom akademskom okruenju,
odabir stratekih mogunosti poslovno-informacijskih sustava primjernih poslovanju ustanova
visokog obrazovanja dobio je dodatnu vanost te njen menadment sve vie shvaa potrebu
stratekog planiranja, prikupljanja, koritenja i pohrane svojih informacijskih resursa. Stoga znanje,
vjetine i sposobnost uinkovitog kreiranja cjelovite poslovno-informacijske strategije postaju
sreditem njihova interesa, a shodno tome postoji i izraena potreba za istraivanjima u tom
podruju to potvruju rezultati i spoznaje do kojih se dolo u okvirima ovog rada ime je dodatno
potvrena aktualnost obraene teme.
U visokom obrazovanju Republike Hrvatske uvoenjem bolonjskog procesa akutni problem
postalo je optimiziranje koritenja raspoloivih resursa: proraunskih sredstava, vlastitih prihoda,
osoblja, prostora i opreme, posebice optimiziranje raspodjele sredstava uvoenjem financiranja
temeljem cjelovitog iznosa. Stoga je za razvoj i upravljanje sloenim sustavom kao to je
jedinstveni poslovno-informacijski sustav sveuilita nuno koncipirati jedinstvenu informacijsku
strategiju kao spojnicu izmeu akademske strategije i strategije informacijskog sustava te poslovne
strategije. Sloenost ovog procesa trai specifine oblike stratekog promiljanja, planiranja i
upravljanja aktivnostima te u konanici stratekog profiliranja sveuilita. Svaki novi doprinos
unapreenju znanja, financiranja, stava i planiranja u cilju poboljanja uspjenosti cjelovite
informatizacije sveuilita kojom se omoguuje efikasnije koritenje proraunskog novca zasigurno
ima i puno drutveno opravdanje, a u kontekstu toga kao doprinos istom i ovaj doktorski rad.
Stranica 8 od 285
Doktorski rad

U kreiranju, provedbi i nastajanju ovog rada koritene su tri osnovne kategorije logikih
metoda i to: metode analize i sinteze, statistike metode te metoda modeliranja. Deskriptivni nacrt
modela odabran je za opis i analizu problema na deskriptivnoj razini. Kauzalni nacrt za utvrivanje
uzrono-posljedinih odnosa unutar pojedinih varijabli. Korelacijski nacrt koriten je kako bi se
utvrdila povezanost izmeu pojedinih obiljeja entiteta, a diferencijalni nacrt za utvrivanje
pripadnosti razliitih skupina entiteta istim ili razliitim grupama menadmenta. Za potrebe ovog
rada anketa je koritena dvojako i kao metoda ispitivanja i kao mjerni instrument. Obradom
rezultata dobivenih provedbom istraivanja dizajniran je model SP-IPIS koritenjem kojeg je mogue
odrediti razinu percepcije menadmenta spram stratekog planiranja integriranog poslovnoinformacijskog sustava te stupanj njihova kratkoronog i dugoronog poravnanja to ini glavnu
komponentu originalnosti ove disertacije.
Uz to, utvreno je da vii stupanj interakcije razliitih skupina menadera, onih na stalnim i
onih na izbornim funkcijama, visokoobrazovnu ustanovu ini potencijalno poslovno uspjenijom
gledano s aspekta kratkoronog i dugoronog poravnanja u domeni planiranja. S tim u vezi,
uspjeno je kvalitativnim, kvantitativnim i logikim putem te relevantnim statistikim metodama
utvrena veza i snaga svakog pojedinog konstrukta u odnosu na uspjenost stratekog planiranja
integriranog poslovno-informacijskog sustava.
Povrh toga, kvalitativno-kvantitativnim relacijama dokazano je da donosioci odluka u
visokoobrazovnim ustanovama primjenjujui osnovne postavke stratekog planiranja integriranog
poslovno-informacijskog sustava mogu stvarati signifikantno poveanje uspjenosti njihovih
ustanova. Pri tome je uoeno da menaderi razliitih funkcija stvaraju razliite razine strateke
neizvjesnosti, te da to treba u bitnome uzeti u obzir kod ocjene relevantnosti znaajki poslovnog
okruenja koje znaajno utjeu, u kvantitativnom i kvalitativnom modelskom smislu, na uspjenost
ustanova visokog obrazovanja.
Sve ove spoznaje pod dirigentskom palicom mentora prof.dr.sc. Damira Borasa oblikovane
su u zavrnu formu ovog rada koji sveukupno broji 285 stranica, a uz tekstualni dio sadri 21
slikovni i 35 tablinih prikaza uz 55 priloga, te ukupno 226 izvora, podijeljenih na bibliografske
jedinice (140) i internetske adrese (86). Glavni tekstualni dio rada obuhvaaju poglavlja 1 do 13
opsega 185 stranica, u koji je ukljueno 11 stranica popisa upotrijebljene literature i internetskih
adresa, a posljednji dio u opsegu od 95 stranice ine dodaci (4), prilozi (89) i ivotopis autorice (2).
Preostali dio stranica (5) ine naslovnica, predgovor i sadraj.
Stranica 9 od 285
Doktorski rad

Nastavak rada poinje drugim poglavljem pod naslovom Pristup problemu i tezama u
kojem je dan koncizan opis pristupa problemu i tezama poevi od osobnog uoavanja problema
istraivanja do opisa istog koritenjem relevantnih izvora stranih i domaih autora temeljem kojih
su detaljno prikazana teorijska stajalita glede stratekog planiranja informacijskih sustava s
posebnim osvrtom na istraivanja provedena u domeni visokog obrazovanja u svijetu i Republici
Hrvatskoj. U zavrnom dijelu ovog poglavlja dan je opis predmeta, svrhe i ciljeva istraivanja koje
potom zavrava definiranjem polaznih hipoteza i nacrtom dizajna modela.
U treem poglavlju pod naslovom Strateko planiranje dan je pregled problematike
stratekog planiranja koji zapoinje navoenjem vrsta planova, potom pregledom vrsta stratekog
planiranja uz opis faza, koraka, metoda, modela i tehnika stratekog planiranja poslovanja. Nakon
toga detaljno je objanjeno strateko planiranje informacijskog sustava uz koncizna pojanjenja
razlika izmeu informacijske strategije, IT strategije, strategije upravljanja informacijama te
strategije promjena, a sve utemeljeno komparacijom navoda razliitih relevantnih izvora uglavnom
stranih autora. Ovo poglavlje zavrava opisom sintagme SP-IPIS (strateko planiranje integriranog
poslovno-informacijskog sustava) i SP-IPISVU (strateko planiranje integriranog poslovnoinformacijskog sustava visokoobrazovnih ustanova).
U etvrtom poglavlju pod naslovom Upravljanje visokim obrazovanjem dan je pregled,
opis i komparativni prikaz dosadanjih spoznaja o upravljanju visokim obrazovanjem temeljem
pregleda teorijskih postavki koje se dominantno bave organizacijskim modelima, modelima
upravljanja i nainima financiranja javnih sveuilita. Potom je iscrpno opisana problematika
menadmenta u visokom obrazovanju s posebnim osvrtom na pojanjenje akademskog
menaderijalizma dualno sagledanog kroz teorijske i praktine primjere uloge akademskih
menadera vs. akademskih voa. Poglavlje zavrava raspravom o najvanijim pitanjima koja
proizlaze iz sloenosti upravljanja, poslovanja, procesa, informacija, akademskih zahtjeva EU te
provedbe bolonjskog procesa i lump-sum naina financiranja.
U petom poglavlju pod naslovom Metodologija rada prikazana je metodologija rada koja
ukljuuje definiranje uzorka istraivanja, nacrt i metodologiju provedbe istraivanja, opis koritenih
logikih metoda te mjernog instrumenta i metrika. Posebno detaljno predstavljen je anketni upitnik
u svojstvu mjernog instrumenta te metodologija provedbe istraivanja.
Stranica 10 od 285
Doktorski rad

U estom poglavlju pod naslovom Deskriptivna analiza rezultata istraivanja zorno je

prikazana opsenost, sveobuhvatnost i sistematinost provedenog znanstvenog istraivanja. Naime,
detaljnom deskriptivnom analizom rezultata istraivanja koja sadri deskripciju sudionika
istraivanja te njihovih odgovora na svako od anketnih pitanja, analiziranih primjenom statistikih
metoda, razmatraju se aspekti usklaenosti poslovnog i akademskog informacijskog sustava,
planiranje razvoja integriranog IS-a te koritenje ICT tehnologija. Poglavlje zavrava zakljucima
koji upuuju na etiri kljuna utjecaja za koja se tentativno pretpostavlja da djeluju na razinu
percepcije menadmenta, a slijedno tome i na primjenu stratekog planiranja integriranog poslovnoinformacijskog sustava.
Sedmo poglavlje pod naslovom Dizajniranje modela SP-IPIS posveeno je dizajniranju
modela. U uvodnom dijelu dan je detaljan opis svakog konstrukta modela, potom su utvrene
razlike primarno prema funkcijama ispitanika da bi zatim postavljeni kauzalni modeli bili izvedeni
uz primjenu PATH analize. Pri tome je utjecaj pojedinih konstrukata na percepciju znaaja SP-IPIS
posebno razmatran za skupinu ispitanika na stalnim i ispitanika na izbornim funkcijama u kontekstu
njihova kratkoronog i dugoronog poravnanja. Poglavlje zavrava detaljnom analizom postavljenih
hipoteza i nacrta modela te grafikim prikazom rezultata dizajniranja modela SP-IPIS na primjeru
visokog obrazovanja.
U osmom poglavlju pod naslovom Diskusija opisane su glavne spoznaje do kojih se dolo
predmetnim znanstvenim istraivanjem, potom je dana usporedba sa spoznajama do kojih se dolo
u slinim znanstvenim istraivanjima, opisana aplikativna vrijednost istraivanja te dane konkretne
preporuke za daljnja istraivanja.
Deveto poglavlje posveeno je znanstvenom doprinosu disertacije. Deseto poglavlje sadri
zakljune misli, a jedanaesto saetak. Disertacija zavrava iscrpnim popisom pisane literature te
popisom koritenih internetskih adresa.
U dodacima radu dan je popis slika, tablica te popis i opis kratica. U prilozima radu dan je
anketni upitnik, komparativni prikaz odgovora na otvorena pitanja, pisma podrke provedbi
istraivanja te suglasnosti ustanova iz sustava visokog obrazovanja za sudjelovanje u istraivanju
nakon kojih slijedi kratki ivotopis autorice.
Stranica 11 od 285
Doktorski rad

Na kraju, valja napomenuti da su sve ilustracije i podaci koji su navedeni u radu dostupni ili
na web stranicama ili u publikacijama i izvjeima dostupnim javnosti. Takoer, valja napomenuti
da je u skladu s izjavom autorice danom na poetku anketnog upitnika ouvana anonimnost
ustanove i ispitanika budui uz rezultate istraivanja nije navedeno na koju ustanovu se oni odnose
te se temeljem istog zakljuuje da nisu prekreni uvjeti pod kojima su odgovorne osobe tih ustanova
dale suglasnost za sudjelovanje u predmetnom istraivanju a lanovi njihova menadmenta pristali
odgovoriti na postavljena pitanja.
Stranica 12 od 285

Doktorski rad
2.
PRISTUP PROBLEMU I TEZAMA
Poslovno-informacijski sustavi visokog obrazovanja imaju neke posebne znaajke u

usporedbi s ostalim poslovnim sustavima. Oni ne pribavljaju informacije samo za upravljanje
sveuilitem ve i za upravljanje ostalim sastavnicama i lanicama sveuiline zajednice. Zbog
visokog stupnja autonomije pojedinih komponenata oni moraju biti dovoljno fleksibilni, zbog
velikog raspona korisnika moraju biti upotrebljivi, pouzdani, uinkoviti, odrivi i sigurni, a njihova
upotreba jednostavna. No, veina dananjih poslovno-informacijskih sustava sveuilita ne
zadovoljava traene preduvjete u dovoljnoj mjeri. Najei nedostaci su nedovoljna pokrivenost
informacijskih potreba sveuilita te nedostatak povezanosti meu pojedinim poslovnim
komponentama, kao i njenim lanicama. Zbog posebnosti i sloenosti poslovno-informacijskog
sustava sveuilita, zahtjevi i oekivanja menadmenta, administrativnog osoblja, akademskih
djelatnika i studenata, znatno su kompleksniji u usporedbi sa zahtjevima u drugim organizacijama,
posebice profitnim. Uz to, snaan utjecaj na strateko planiranje integriranog poslovnoinformacijskog sustava ima i visoka razina nezavisnosti pojedinih sastavnica, odjela i zaposlenika
unutar sveuilita te redovite i este promjene u sveuilinoj upravi (izbor rektora, prorektora,
dekana) koje podrazumijevaju razliite pristupe u planiranju, razvoju, izgradnji i implementaciji
2.1. Uoavanje problema istraivanja

Problem koji je potaknuo razmiljanje o tome da li je to uistinu opi problem ili samo
osobno miljenje iniciran je profesionalnim iskustvom autorice. Tijekom rada na projektu izgradnje
i implementacije integriranog financijsko-informacijskog sustava sedam sveuilita RH to je
detaljnije opisano u radovima (Schwarz, Tipuri, Lui, 2007.) i (Lui, Schwarz, Uzelac, 2007) bilo
je potrebno iznai naine kako pridobiti menadment sveuilita da aktivno sudjeluje u pripremi i
realizaciji projekta, neprestano dokazujui kako su upravo oni glavni imbenik njegove uspjenosti.
Kako menadment sveuilita aktivno ukljuiti u projekt informatizacije, kada i koliko?
Kako na njima razumljiv nain, ali istodobno razumljiv i poslovnim strunjacima i informatiarima
rijeiti pitanja i probleme od vitalnog znaaja za poslovanje? Kako strukturiranje baze podataka
gledati iz perspektive menadmenta i kako menadmentu pribliiti perspektivu iz koje ju gledaju
poslovni strunjaci i informatiari?
Stranica 13 od 285
Doktorski rad

Kako privoljeti poslovne strunjake da uz obavljanje svakodnevnih poslova kontinuirano i

gotovo svakodnevno zajednikim radom s konzultantima sudjeluju u iznalaenju rjeenja, kako te
svakodnevne poslove djelomino ili potpuno obuhvatiti projektom informatizacije? Kako njima, te
posebice najvioj razini menadmenta, ukazati na nunost aktivnog sudjelovanja u procesu
informatizacije, u procesu planiranja razvoja informacijskog sustava, u procesu njegovog stratekog
planiranja? Kako menadment pribliiti informatici i informatiarima, i obrnuto, kako informatiare
pribliiti menadmentu i poslovnoj tehnologiji? Ovo su samo neka od pitanja koja opisuju uoenu
problematiku.
Kroz daljnje faze projekta, kao i pripremnih aktivnosti na izradi disertacije, na temelju
diskusije sa strunjacima i sveuilinim profesorima, itajui strunu literaturu i prouavajui
znanstvene spoznaje, diskutirajui s mentorom o uoenoj problematici, irina prvotno uoenog
problema postepeno se suavala prema visokoobrazovnim uilitima, a detaljnijim prouavanjem
njihova poslovanja iskristalizirala u prihvaenu temu ovog rada.
Da opisani problem nije odraz samo osobnog iskustva, ve doista problem kojeg su uoili
kako domai tako i strani strunjaci i znanstvenici, potvruju promiljanja nekih od njih dana u
nastavku.
Tako Powell i Dent-Micallef (Powell, Dent-Micallef, str 10, 1997) istiu suglasnost s
rezultatima Keenova istraivanja i njegovom konstatacijom kako velika razlika u konkurentnim i
ekonomskim postignuima, a koja diferencira organizacije, poiva na razlici u menadmentu tih
organizacija i njihovu poimanju IT, a ne u tehnikoj razlici koritenih informacijskih tehnologija.
(Keen, 1993) Svoje teoretsko promiljanje u nastavku potkrepljuju Zuboffovim zakljukom da
projekti uvoenja informacijskih tehnologija i rjeenja esto propadaju jer menadment podcjenjuje
veliinu potrebnih organizacijskih pomaka, kao i svoj vlastiti otpor prema njihovoj implementaciji.
(Zuboff, 1992)
Opisujui veze izmeu informacijskih tehnologija, poslovne strategije i organizacije,
Henderson i Venkatraman (Henderson i Venkatraman, 1993) naglaavaju znaaj izvrnih direktora
u kontekstu uspjeha implementacije informacijskih tehnologija. Prema ovim autorima, spomenuta
uspjenost podrazumijeva aktivno sudjelovanje i glavnog direktora, a koji vrsto podrava i
artikulira potrebu koritenja informacijskih tehnologija i rjeenja, koji o njihovoj funkcionalnosti
govori i djeluje u kontekstu poslovne strategije, poslovne tehnologije i strukture organizacije.
Stranica 14 od 285
Doktorski rad

U studiji o koritenju informacijskih sustava, koju je Benjamin sa suradnicima proveo u 24

poduzea (Benjamin i ostali, 1993), naglaava se kako samo nekolicina njih pokazuje pozornost
menadmenta usredotoenu na potencijalni uinak primjene informacijskih tehnologija, dok u
veini poduzea glavni menaderi imaju dobro dokumentiranu tendenciju da ostanu usmjereni na
status quo.
Prouavanjem razliitih tipova podataka i njihovih izvora, mogue je uoiti da njihovi autori
bilo znanstvenici, istraivai, konzultanti kao i projektanti informacijskih sustava, univerzalno
potvruju kako poduzea, ali i drugi poslovni sustavi poput neprofitnih organizacija, nuno trebaju
integrirati informacijske tehnologije sa svim segmentima svoje poslovne strategije. Prema
Clemonsu Vanost odabira stratekih mogunosti, aplikacija koje su konzistentne sa i koje
podravaju strateke ciljeve organizacije, zahtijevaju stvarne veze izmeu informacijskog sustava
za menadment i stratekog planiranja poslovanja. Vanost odabira zahtijeva sposobnost traenja,
pronalaenja i prepoznavanja tih stratekih mogunosti. (Clemons i Row, str. 26, 1991)
U meuvremenu informacijski sustavi su postali okosnicom gotovo svake sloene
organizacije kako u profitnom sektoru (npr. proizvodna poduzea, banke) tako i u javnom sektoru
(npr. ministarstva, tijela dravne i lokalne uprave, bolnice) te obrazovanju (npr. visoko
obrazovanje). U aktualnom, promjenjivom poslovnom okruenju, odabir stratekih mogunosti
poslovno-informacijskih sustava dobio je dodatnu vanost kako u profitnim organizacijama tako i
neprofitnim kao to su ustanove visokog obrazovanja koje sve vie shvaaju da moraju strateki
planirati prikupljanje, koritenje i pohranu svojih informacijskih resursa. Stoga znanje, vjetine i
sposobnost uinkovitog kreiranja cjelovite poslovno-informacijske strategije postaje sreditem
interesa za sveuilita, a shodno tome i izraena potreba za istraivanjima u tom podruju koja
impliciraju odgovore na pitanja poput:
~
Kako se percipira znaaj informacijskih sustava? Da li je mogue poslovno-informacijsku

strategiju gledati kao spoj izmeu akademske strategije i poslovne strategije? Koju ulogu
ima IS strategija u oblikovanju strategije poslovno-informacijskog sustava? Postoji li
odnos izmeu sadraja strategije integriranog poslovno-informacijskog sustava sveuilita
i naina na koji je ona konceptirana? Postoji li zajedniko znanje o IPIS domeni?
Na koji nain organizacijska kultura utjee na proces oblikovanja strategije informacijskog

sustava, koju su klasificirali mnogi istraivai u razliitim podrujima, a od kojih je
najutjecajniji u podruju informacijskih sustava u samim povojima njihova istraivanja bio
Stranica 15 od 285
Doktorski rad

Mintzberg (Mintzberg, 1978), te gotovo dva desetljea kasnije Jordan koji je njegov model
intenzivno koristio u svom istraivakom radu (Jordan, 1994).
~
Postoji li kakav zamjetan odnos izmeu pozicije upravljake moi onih koji su inicirali
proces oblikovanja strategije IPIS-a i njenog uspjeha, odnosno izmeu pozicije upravljake
moi onih koji su sudjelovali u procesu oblikovanja IPIS strategije i naina financiranja
njene provedbe?
To se moe smatrati temeljnim istraivakim pitanjem budui se oblikovanje strategije
poslovno-informacijskih sustava jo uvijek primarno gleda kao politiki proces, jer kako je
Keen tvrdio (Keen, 1981), a ija tvrdnja i danas nije izgubila na aktualnosti, informacijski
sustavi sve vie i vie mijenjaju odnose, naine komunikacije te zapaeni poslovni utjecaj,
ovlasti i kontrolu.
Uz to, namee se potpitanje kakav utjecaj pri tome imaju izborni a kakav administrativni
lanovi menadmenta sveuilita? To promiljanje u suglasju je s Breaksovom zakljukom
u kojem tvrdi da Dok god strategije informacijskih sustava pokreu samo vodee osobe
informatikih centara i knjiniari, oni e ostati marginalni interesu veine na sveuilitu i
biti e smatrani samo kao neto vie od pobijanja novim injenicama. (Breaks, 1991) Je li
tijekom procesa oblikovanja bilo konsenzusa ili sukoba? Kako se to odrazilo, ako uope je,
na zapaeni uspjeh oblikovanja strategije IPIS-a? Kljuna tema kojom se ova pitanja bave
usmjerena je na pronalaenje i utvrivanje postojanja odnosa organizacijskog sukoba
izmeu repetitivnosti i inovacije. Iako neki autori istraivaki vrlo interesantnom smatraju
hipotezu kako visoka razina sukoba u organizaciji moe biti pozitivna, prvenstveno zbog
inverznog odnosa izmeu konsenzusa i visokog stupnja izvedbe, u kontekstu izuavanja
problematike ovog rada ona nije dublje razmatrana.
Da li, i ako da, koliko na uspjeh procesa planiranja, oblikovanja i primjene IPIS strategije
utjee stav lanova menadmenta koji su u kreiranju iste sudjelovali? Budui se uspjeh
esto smatra subjektivnom domenom, postavlja se pitanje temeljem kojih je parametara
mogue definirati varijable koje taj stav jednoznano odreuju? Da li na nain kako je to
su svom istraivanju upotrijebio Galliers (Galliers, 1991) ili kako je predloio Fitzgerald
(Fitzgerald, 1993) ili pokuati iznai vlastiti nain prikupljanja i analiziranja potrebnih
podataka? U svakom sluaju, ne na temelju psihometrikih testova koje su primjerice u
svom radu koristili Baroundi i Orlikowski (Baroundi i Orlikowski, 1988) razlog kojeg
prvenstveno lei u nedostatnom znanju iz predmetne domene.
Stranica 16 od 285
Doktorski rad

Kao to je sugerirao Allen (Allen, str.12, 1995), kombinacija raznih imbenika, a u kojima
lee odgovori na postavljena pitanja, doprinijela je usmjeravanju panje na injenicu da
organizacije trebaju strateki planirati prikupljanje, pohranu, rukovanje i diseminaciju svojih
informacijskih resursa.
Allen je obrazlagao da se problemi na koje neke organizacije nailaze kod implementiranja
efikasnih i efektivnih informacijskih sustava, te kod upravljanja njima, mogu barem djelomino
pripisati nedovoljnom uzimanju u obzir onoga to menaderi na sveuilitima zapravo trebaju od
takvih sustava, te se tako, primjerice, premalo panje pridaje informacijama koje su subjektivne,
vanjske ili kvalitativne, dok se rjeenja problema opskrbe informacijama i njihovog organiziranja
suvie esto oslanjaju na tehnoloki pristup. Kao posljedica toga javljaju se najei nedostaci u
obliku nedovoljne pokrivenosti informacijskih potreba organizacije, nedostatka interne povezanosti
meu pojedinim odjelima i komponentama sustava, raznolikosti korisnikih suelja, hardverskih i
softverskih platformi, slabe fleksibilnosti i zahtjevnog odravanja. Ti su nedostaci prilino esti i za
informacijske sustave sveuilita, a zbog njihove posebnosti neki su ak i oitiji. Tipini je primjer
slaba pokrivenost informacijskih potreba od strane postojeih informacijskih sustava koju uzrokuje
visoki stupanj raznolikosti te sloena struktura aktivnosti. Negativni uinak imaju i redovite
promjene u sveuilinoj upravi koje podrazumijevaju razliite pristupe problemima vezanim uz
informacijske sustave, a koji lei u neprofesionalnom pristupu odgovornih akademskih menadera
koji, nesvjesni sloenosti problema, esto smatraju da sustav moe razviti nekolicina studenata ili
zaposlenih informatiara uz volontersku pomo nekog od profesora.
U akademskim krugovima esto je naglaeno nesuglasje o tome kako pozicionirati
donoenje odluke o pokretanju stratekog planiranja informacijskih sustava, o tome tko treba biti
njen nositelj, a tko i iz koje domene aktivni sudionici. To nesuglasje vrlo esto se povezuje s
pozicioniranjem informacije u sredite uspjeha sveuilinih organizacija, pri emu samo nain na
koji se koriste je determinirajui faktor koji odreuje koliko je pojedini odjel, a u konanici i
sveuilite u cjelini, efikasno i konkurentno. Nedvojbeno je da su informacije u smislu
relevantnosti, mogunosti irenja i podrke integralnim akademskim funkcijama okosnica primarnih
sveuilinih aktivnosti poput nastavnih, istraivakih i obrazovnih. Pored toga vano je uoiti da se
od sveuilita esto oekuje i generiranje informacija bitnih za pojedine interesne strane, od
osnivaa do ire drutvene zajednice. Osiguravanje svih tih informacija, vrlo esto, teak je i veliki
izazov za sveuilite, za akademsku zajednicu u cjelini.
Stranica 17 od 285
Doktorski rad

U Hrvatskim okvirima slinu problematiku u svom radu istraivao je i Kokori te ustvrdio

kako se hrvatska sveuilita moraju boriti za svoju samostalnost i autonomiju s jedne strane,
prevladati novi nain financiranja, po prvi puta izai na globalno trite, uspostaviti institut
menadmenta na sveuilinoj razini, te definirati pitanje integriranog sveuilita. (Kokori, str.125,
2007) Pri tome je apostrofirao informatiki aspekt u takvim kretanjima kao nezaobilazan, jer je,
kako kae teko zamisliti, sve te budue aktivnosti sveuilita i sastavnica bez odgovarajue
informatike podrke i to, bilo da se radi o tehnikoj podrci, programskom rjeenju, odgovarajuim
informatikim kadrovima ili organizaciji informatike. Iako danas ne postoji niti jedno hrvatsko
sveuilite bez informatike podrke, a paualno procjenjujui niti jedna njegova sastavnica, vano
je uoiti da velika veina njih nije u mogunosti adekvatno odgovoriti tekuim i buduim
informacijskim potrebama koje su postavljene pred njih, a rezultat su suvremenih akademskih
trendova i lokalnog sveuilinog okruenja.
Izgradnja novog informacijskog sustava, posebice novog integriranog poslovnoinformacijskog sustava, sloeni je poduhvat koji esto ne donosi oekivane uinke. Pogreke u
poetnim fazama razvoja najskuplje su i teko se ispravljaju. Zbog toga se razvoj novog IPIS-a
mora povezati s misijom, vizijom i stratekim planom poslovnog razvoja sveuilita, osmisliti
preustroj poslovnih procesa, anticipirati potencijale koritenja suvremenih ICT tehnologija te
optimizirati nain njihove primjene u sveuilinim organizacijama.
U visokom obrazovanju Republike Hrvatske uvoenjem bolonjskog procesa akutni problem
postalo je optimiziranje koritenja raspoloivih resursa: proraunskih sredstava, vlastitih prihoda,
osoblja, prostora i opreme, posebice optimiziranje raspodjele sredstava uvoenjem financiranja
temeljem cjelovitog iznosa. Stoga je za razvoj i upravljanje sloenim sustavom kao to je
jedinstveni poslovno-informacijski sustav sveuilita nuno koncipirati jedinstvenu informacijsku
strategiju kao spojnicu izmeu akademske strategije i strategije informacijskog sustava te poslovne
strategije. Sloenost ovog procesa trai specifine oblike stratekog promiljanja, planiranja i
upravljanja aktivnostima, te u konanici stratekog profiliranja sveuilita.
Kakva su iskustva drugih zemalja, to o uoenoj problematici misle poslovni strunjaci,
kako na nju gledaju znanstvenici, koliko je istraivaki bila interesantna, te koji su zakljuci pri
tome izvedeni, a koje preporuke i smjernice dane za nastavak istraivanja, da li ih je mogue i ako
da kako koristiti u definiranju predmeta istraivanja na kojem se temelji ovaj rad pitanja su koja
su bila inicijatori, a vrlo esto i motiv za rudarenje u potrazi za relevantnim izvorima informacija
iji je kratki pregled dan u nastavku.
Stranica 18 od 285
Doktorski rad

2.2. Izvori informacija

Voena eljom da neke od uoenih i prethodno elaboriranih problema pokuam rijeiti,
znatieljom da li je to doista mogue uiniti i kako, otkrivala sam i pronalazila pisane i usmene
informacije kao putove za pojanjenje i mogue rjeenje. Na tom putu sadraj problematike
ponekad se irio novim pitanjima koja su navirala, pa potom suavao na karakteristine grupe
pitanja, da bi se u konanici iskristalizirao u definiranju problema koji e se istraivati. Stoga se
pronalaenje primjerenih bibliografskih izvora kontinuirano ispreplitalo s procesom uoavanja
problematike i definiranja problema istraivanja, ali i za vrijeme realizacije istraivanja, analize i
obrade rezultata te pisanja rada. Ciljano traenje prvenstveno je bilo usmjereno na pregledavanje
znanstvenih radova, to s obzirom na dostupnost relevantnih baza podataka putem Interneta nije bio
problem u smislu dostupnosti informacija ve u smislu odabira odgovarajuih radova za znanstveni
problem koji je postavljen kao predmet istraivanja.
Prilozi u dnevnom tisku, serijal napisa u Finacial Timesu, lanci u specijaliziranim
informatikim asopisima, kao i tekstovi u kojima se opisuje definirani problemi u strunoj i
popularnoj literaturi o informacijskim tehnologijama i daje pogled na problem istraivanja iz
perspektive svakodnevnice dragocjeno su upotpunili znanstvene informacije. Sudjelovanje u radu
meunarodnih znanstvenih konferencija, prisustvovanje seminarima, simpozijima, kongresima u
zemlji i inozemstvu, sati i sati razgovora i diskusije s mentorom, profesorima iz razliitih znanstveni
polja koja su objedinjena u ovom radu (informacijskih znanosti, ekonomije i raunarstva), razmjena
miljenja s vodeim osobama hrvatske akademske zajednice kako iz ekspertne domene, tako i
upravljake i politike, poslovnim suradnicima i partnerima, rezultirale su znaajnim, usmeno
prenesenim iskustvenim promiljanjima i informacijama.
Iako se ini da izvora informacija nije nedostajalo, treba naglasiti kako se glavnina
pretraenih, a velikim dijelom i onih prouenih, jo uvijek dominanto fokusira na izuavanje
problematike stratekog planiranja informacijskih sustava te posebice stratekog planiranja
poslovanja u okvirima profitnih organizacija. Znatno manja koliina literature u kojoj se primarno
prouava problematika iz domene informacijskih sustava ili strategija u visokom obrazovanju esto
zauzima funkcionalni, tehniki, deterministiki pristup koji se fokusira na aspekt informacijske
tehnologije skoro pa izuzimajui sve ostale segmente. Za oekivati je da ova praznina u literaturi,
uz znanstvene ima i praktine posljedice za visoko obrazovanje koje, jedinim dijelom i iz tog
razloga, zaostaje u izgradnji informacijskih sustava, a posebice u izgradnji integriranih poslovnoinformacijskih sustava.
Stranica 19 od 285
Doktorski rad

Oni su zasigurno nuan preduvjet intenzivnije suradnje s drugim visokoobrazovnim

organizacijama, posebice u svjetlu postavki bolonjskog procesa koji naglaava mobilnost studenata
i profesora, a ije permanentno praenje i upravljanje pretpostavlja izgraeni integrirani poslovnoinformacijski sustav na nivou sveuilita. Koritene izvore informacija mogue je grupirati kao
bibliografske, elektronike i istraivake. Unutar bibliografskih kao primarni izvori koritene su
knjige, znanstveni i struni asopisi, zbornici radova, a iz domene sekundarnih enciklopedije,
prirunici, leksikoni, rjenici i zakoni. Internet je bio najee koriteno sredstvo u pretraivanju
elektronikih izvora podataka s raznih web stranica, itanja elektronikih asopisa te rudarenja
bazama podataka. Neto manje zastupljen, ali ne manje bitan elektroniki izvor, bili su saeci i
radovi s konferencija pohranjeni na CD mediju. Istraivaki izvori inicijalno su takoer imali
uporite u elektronskom obliku prilikom slanja upita potencijalnim ispitanicima putem mail-a kao i
u kasnijoj korespondenciji, dok je anketni upitnik bio primijenjen u tiskanom obliku. Koriteni
izvori, iji je popis sukladno harvardskom sustavu citiranja dan u zavrnom dijelu ovog rada, od
posebne su koristi bili kod utvrivanja teorijskog stajalita predmeta istraivanja te definiranja
presjeka dosadanjih istraivanja iz prouavane domene.
2.3. Teorijska stajalita vs. Dosadanja istraivanja

Znajui da svako znanstveno istraivanje zapoinje i zavrava teorijom (Mejovek, str. 69,
2003) odgovori na uoene probleme prvenstveno su potraeni u postojeim teorijskim stajalitima.
No, na alost, kao to je ranije spomenuto, raspoloive znanstveno utemeljene informacije o
problematici stratekog planiranja informacijskih sustava prisutne su u tragovima, a o razvoju istih
u domeni visokog obrazovanja vrlo oskudne. Zapisi na temu provedenih istraivanja, primijenjenih
metodika, kao i novo-razvijenih na temelju rezultata istraivanja, te izvedenih teorijskih postavki
temeljem generalizacije rezultata koje e biti osnovom za daljnja istraivanja, prisutne su
fragmentarno. Zato je tome tako biti e pojanjeno u nastavku temeljem kratkog presjeka teorijskih
stajalita.
TEORIJSKA STAJALITA
Konstatacija Visala, kako je trenutano teorijsko stajalite u istraivanju informacijskih
sustava fragmentirano i nekoordinirano, jo uvijek je aktualna (Visala, 1991). Razlog tome lei u
injenici da su kumulativne tradicije rijetke, a podruje je podijeljeno u nekoliko razliitih kola i
trendova.
Stranica 20 od 285
Doktorski rad

Komunikacija izmeu tih razliitih kola uglavnom se temeljila na agresivnom odbacivanju

tuih teorija to je u svom radu potvrdio Olaisen (Olaisen, 1991).
Kljuna, razlikovna znaajka ove rasprave inicirana je zbrkom oko osnovnih pojmova, kao
to je informacijski sustav, miljenja je Fitzgerald (Fitzgerald, str. 335-350, 1993) stoga se ini da
mnogi protagonisti izgledaju kao da razgovaraju jedan 'pored' drugog, a ne jedan s drugim. To je
vezano uz meusobno iskljuivu prirodu paradigmi unutar kojih rade razliiti istraivai. Paralelna
rasprava unutar podruja informacijskih sustava odnosila se prvenstveno na odabir metodologije to
je izriito vezano uz debatu o paradigmi, posebice u radovima Gallierrsa i Ngwenyama (Galliers,
1991; Ngwenyama, 1991), dok su ostali i dalje smatrali da je to pitanje za internu raspravu unutar
paradigme. Svi se, meutim, slau da osnovna filozofska naela u pozadini istraivanja diktiraju
koritenu metodu. Stoga se smatra vanim, povezati dizajn istraivanja koji e se koristiti unutar
konteksta istraivanja informacijskih sustava, kao to to zakljuuje Allen (Allen, 1995).
U zaecima istraivanja informacijskih sustava prevladavaju radovi Burrella i Morgana
(Burrell i Morgan, 1979), Wood-Harpera (Wood-Harper, 1984), Kleina i Lyytinena (Klein i
Lyytinen, 1984) te Iivaria (Iivari, 1991). Svi ovi istraivai suglasni su oko identifikacije etiri
osnovne paradigme koje Burrell i Morgan oznauju kao funkcionalizam, radikalni humanizam,
radikalni strukturalizam i interpretacija. Te se paradigme, tvrde, mogu analizirati temeljem
izuavanja kroz etiri osnovne dimenzije: ontologiju, ljudsku prirodu, epistemiologiji i
metodologiju. No, okvir je izrazito slab, jer kako tvrde, Mi zagovaramo na dizajn kao heuristiki
ureaj, a ne kao strogu skupinu definicija. No, nedvojbeno je da su dvije dominantne paradigme u
izuavanju ovog podruja interpretativna i funkcionalna. Izmeu ostalih Han i Jones (Han i Jones,
1993), dodatno proiruju pogled te skreu panju na injenicu da se razvija novo istraivako tijelo
koje zauzima pragmatiniji stav.
Kako tvrdi Orlikowski (Orlikowski, str. 312, 1992) Rani je rad tehnologiju smatrao
objektivnom vanjskom silom koja bi imala relativno deterministike uinke na organizacijska
svojstva poput strukture. Suprotno tome, kasnija se grupa istraivaa fokusirala na ljudsko
djelovanje u aspektu tehnologije, gledajui na njega vie kao na proizvod zajednikih interpretacija
ili intervencija. Trea grupa vratila se tehnologiji, ali kao 'mekom' determinizmu, u kojem je
tehnologija postavljena kao vanjska sila koja ima svoje uinke, a koje modelira ljudski faktor i
organizacijski konteksti.
Istraivanje u svrhu izrade ovog rada integriralo je spomenute koncepte preko
paradigmatskih okvira te u kontekstu toga spada u treu grupu, temeljenu na teoriji strukturalizma.
Stranica 21 od 285
Doktorski rad

DOSADANJA ISTRAIVANJA
Tentativno je mogue zakljuiti da u znanstveno-istraivakim centrima i institutima, kao i u
ustanovama visokog obrazovanja, postoji znatno vie istraivanja metoda i algoritama znaajnih za
problematiku stratekog planiranja informacijskih sustava, no sa poprilinom sigurnou je mogue
ustvrditi da objavljenih znanstvenih radova na tu temu ima vrlo malo, posebice onih koji se bave
problematikom stratekog planiranja informacijskih sustava u visokom obrazovanju. U nastavku je
dan kratki pregled onih iji su rezultati kompatibilni sa izuavanjem problematike ovog rada.
Allen David (1995) Information systems strategy formation in Higher Education Institutions.
Information Research, 1(1). Dostupno na: http://informationr.net/ir/1-1/paper3.html.
Allenov rad temelji se na istraivakom projektu Odsjeka za informacijske znanosti
Sveuilita u Sheffieldu iji fokus je bio usmjeren na formiranje strategije informacijskih sustava u
institucijama visokog obrazovanja u Velikoj Britaniji, s posebnom referencom na informacijske
strategije. Istraivanje je metodoloki bilo podijeljeno u dvije razliite faze, od kojih je prva
kvantitativna, a druga kvalitativna. U prvoj fazi istraivanja sudjelovalo je 30 institucija visokog
obrazovanja pri emu je unutar svake institucije identificirano minimalno 8 interesnih strana u
procesu formiranja strategije. U ovoj fazi koja je bila longitudinalna kao metoda istraivanja
koriten je intervju, koji je zbog njenog karaktera s istim ispitanicima proveden u nekoliko navrata,
a u kojem su sudjelovali i kljuni akademici dotinih institucija. Istraivanje je bilo usmjereno na
izuavanje internih imbenika, poput smanjenja resursa i sve veeg broja studenata te vanjskih
faktora, poput promjene u orijentaciji glavnog tijela za financiranje na formiranje strategije
informacijskih sustava. Rezultati su potvrdili postojanje odreenog stupnja spoznaje kod
predstavnika interesnih strana i kljunih akademika da institucije visokog obrazovanja trebaju
strateki planirati prikupljanje, pohranu i distribuciju svojih informacijskih resursa kao i uvjerenje
da sposobnost uinkovitog stvaranja cjelovite strategije treba biti u sreditu interesa sveuilita.
Francis Greene, Brendan Loughridge i Tom Wilson (1996) The Management Information
Needs of Academic Heads of Department in Universities: a Critical Success Factors Approach.
British Library Research and Development Department Report 6252 1996, Grant no: RDD/G/254.
Dostupno na: http://informationr.net/tdw/publ/hodsin/.
U istraivanju autora Greenea, Loughridgea i Wilsona o upravljakim informacijskim
potrebama proelnika odjela te o ulozi koju sveuilini knjiniari i vie administrativno i
akademsko pomono osoblje igraju, ili bi mogli igrati, u zadovoljavanju tih potreba sudjelovalo je
44 proelnika odjela, 19 lanova vieg administrativnog i akademskog pomonog osoblja te 15
voditelja knjinica sa 16 engleskih sveuilita.
Stranica 22 od 285
Doktorski rad

Ustanovljeno je da se ciljevi, kritini faktori uspjeha sveuilita i upravljake informacijske

potrebe razlikuju ovisno o starosti i kulturi sveuilita, ovisno o vrsti istraivakih i nastavnih
aktivnosti te o akademskim disciplinama odjela. Od dvanaest ciljeva koje su predloili, najee su,
to i ne udi, identificirali nastavu i znanstveno-istraivaki rad. Ostale ciljeve, poput
maksimiziranja potencijala osoblja i generiranja prihoda, rangirali su kao jako vane, to odraava
njihovu rastuu potrebu da efikasnije usmjeravaju rad osoblja i postavljaju mu ciljeve, kao i potrebu
da razviju mnogo iri raspon izvora prihoda. Uz to, ustvrdili su da ravnotea izmeu unutarnjih i
vanjskih kritinih faktora uspjeha ovisi o etiri kljuna faktora utjecaja: politiko-ekonomskom
okruenju, institucionalnom okruenju, relativnom poloaju odjela kako unutar sveuilita, tako i
prema usporedivim odjelima te kulturi odjela. Iako su ti faktori bili u interakciji, bilo je oigledno
da su uspjeni, znanstveno-istraivaki nastrojeni odjeli sa starijih sveuilita skloniji fokusiranju na
van. Da bi pruanje upravljakih informacija moglo biti efikasnije, efektivnije i dosljednije, ono se
mora razmotriti u odnosu na specifina akademska i upravljaka okruenja u kojima proelnici
odjela djeluju, sublimat je analize istraivanja, a ujedno i preporuka za daljnje aktivnosti.
Reich Blaize Horner i Benbasat Izak (2000) Factors that influence the social dimension of
alignment between business and information technology objectives. MIS Quarterly, 24(1), March,
81-113.
Autori Reich i Benbasat istraivali su kako odreeni bitni imbenici meusobno djeluju s
ciljem stvaranja uvjeta za omoguavanje ili inhibiranje drutvene dimenzije poravnanja poslovnih
ciljeva i ciljeva informacijske tehnologije. Predmet istraivanja bio je usmjeren ka prouavanju
utjecaja odreenog broja imbenika na drutvenu dimenziju poravnanja unutar deset odjela
kanadskih tvrtki ivotnih osiguranja te prouavanje stanja u kojem voditelji IT slube i voditelji
poslovanja razumiju i do koje su mjere predani poslovnoj i IT misiji, ciljevima i planovima. Ciljevi
istraivanja bili su: definirati poravnanje, razviti mjere za mjerenje poravnanja, te prouiti
organizacijske imbenike i dogaaje koji utjeu na poravnanje. Istraivanje je provedeno metodom
poluotvorenih intervjua, a rezultati se temelje na ukupno 57 provedenih intervjua s 45 ispitanika,
poslovnih i IT voditelja. Uz to, koriteni su pisani poslovni i IT strateki planovi, zapisnici sa
sastanaka glavnog odbora za IT, te drugi dokumenti vezani uz strategiju. Za prikupljanje podataka i
njihovu analizu bilo je potrebno otprilike 12 mjeseci punog radnog vremena prvog autora, dok je
cjelovita analiza odjela trajala 7 mjeseci. Model istraivanja ukljuivao je etiri faktora koji mogu
utjecati na poravnanje: zajedniko znanje i spremnost na podjelu znanja iz vlastite domene u odnosu
izmeu poslovnih i IT voditelja, uspjeh implementacije IT rjeenja, komunikacija izmeu poslovnih
i IT voditelja, te povezanost poslovnih i IT procesa planiranja.
Stranica 23 od 285
Doktorski rad

Rezultat istraivanja, odnosno poravnanje operacionalizirano je kroz model na dva naina:

stupnjem zajednikog razumijevanja tekuih ciljeva (kratkorono poravnanje) te podudaranje IT
vizije poslovnih i IT voditelja (dugorono poravnanje), a koji bi trebao vrijediti za bilo koju
organizaciju u kojoj IT i poslovni voditelji imaju autonomiju razvoja vlastitih stratekih planova, a
pri emu menadment mora dugo vremena djelovati odluno i dosljedno kako bi se stvorili
preduvjeti za postizanje predmetnog poravnanja.
Marcella Rita i Knox Karl (2004) Systems for the management of information in a university
context: an investigation of user need. Information Research, 9(2) paper 172. Dostupno na:
http://informationr.net/ir/9-2/paper172.html.
Autori Marcella i Knox istraivali su uinkovitost postojeih podataka i informacijskih
sustava koji podraavaju rad lanova uprave, akademskog, istraivakog i administrativnog osoblja
institucija visokog obrazovanja. Pri tome su potrebe internih korisnika sustava na raznim razinama
pojedinih poslova, od irokog raspona administrativnih slubi do sveuilinih odjela, definirali kao
predmet istraivanja, a cilj usmjerili na istraivanje podataka i informacija koje podravaju
upravljanje i strateko odluivanje u novom sveuilitu. Dizajn istraivanja je ukljuio dva
elementa. Istraivanje o tome kako vii menaderi sveuilita shvaaju problematiku kvalitete
podataka i informacija te drugi element koji je bio usmjerena na prikupljanje podataka od
reprezentativnog uzorka sveuilinog osoblja vezano uz njihove stavove pristupanju i upotrebi
podataka i informacijskih sustava. Rezultat dizajna diktirao je metodologiju koja se takoer
sastojala od dva elementa, intervjua s viim menaderima sveuilita i anketiranjem cjelokupnog
osoblja sveuilita uz pomo upitnika. Osamnaest je intervjua bilo provedeno s viim menaderima
odgovornim za upravljanje, usporeivanje, kreiranje, raspodjelu i analizu podataka sveuilita, i
interno i eksterno. U istraivanju je sudjelovalo svih 12 sastavnica sveuilita, a ciljana populacija
je bila podijeljena u etiri glavne kategorije: upravnu, administrativnu, nastavnu i istraivaku.
injenica da je upitnik bio poslan elektronski, to znai svima na sveuilitu, osiguralo je
reprezentativan odaziv za sve grupe u populaciji. Od ciljanih 1.805 ispitanika na upitnik je putem
web-a odgovorilo njih 863 ili 47,9%. Najvie odgovora, 49,6% dalo je administrativno osoblje to
odraava uestalost kojom oni koriste podatke i informacijske sustave i, mogue, mjeru u kojoj su
ogranieni i imaju problema zbog nedostataka sustava na raspolaganju. Nastavna kategorija bila je
zastupljena s 29,9%, istraivaka s 10,8%, a upravna s 9,7% odgovora.
Rezultati istraivanja ukazali su da postoje stvarni nedostaci u realiziranju informacijske
strategije promatranog sveuilita te da se tim nedostacima treba pozabaviti u razvoju koji se
fokusira na poboljanje strateke uinkovitosti u budunosti.
Stranica 24 od 285
Doktorski rad

Konkretni prepoznati problemi ukljuivali su nedovoljnu jasnou u odgovornosti glede

informacija i zabrinutost vezanu uz valjanost mnogih interno kreiranih i odravanih podataka.
Predloena podruja i rjeenja za poboljanje postojeih informacijskih sustava ukazuju na
injenicu da je viim menaderima jasno kako je glavni prioritet u realizaciji tih poboljanja
izgradnja jednog integriranog sustava s fleksibilnou za udovoljavanje pojedinim specifinim
zahtjevima uz osiguranje to vee tonosti i pouzdanosti podataka iz sustava, a koji trebaju biti brzi
i jednostavni za koritenje i napravljeni da zadovoljavaju stvarne operativne funkcije, posebice
administrativnog osoblja.
Kokori eljko (2007) Upravljanje sveuilitem uz podrku integralnog informacijsko-poslovnog
rjeenja. Magistarski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet.
Kokori je uz prikaz povijesnog, politikog i poslovnog aspekta, te sloenosti okruenja u
kojem menadment sveuilita djeluje, istraivao izazove koji se postavljaju pred menadment
sveuilita a inicirani su koritenjem integralnog informacijskog-poslovnog rjeenja u njihovu radu.
Pri tome je metodu intervjua koristio za istraivanje u Hrvatskoj, a koje je proveo tijekom rada na
projektu 'Integrirani financijsko-informacijski sustav sveuilita RH' s upravljakom i operativnom
razinom djelatnika na sedam sveuilitima. Metodu anketnog upitnika koristio je za istraivanje
provedeno tijekom 2006. godine kada je isti elektronikom potom poslao na 50 sveuilita u
svijetu. Odgovor je dobio od 11 sveuilita, 4 amerika (Brown University, University of Illinois,
Louisiana State University i Oregon State University) i 7 europskih (The University of Cambridge,
University of Helsinki, Lund University, Uppsala University, University of Bonn, University of
Zurich i University of Vienna) to ini odziv od 22%. Provedeno istraivanje je bilo usmjereno na
dobivanje slike o koritenju informacijskih sustava na sveuilitima u Europi i SAD-u u domeni
upravljakih komponenti i njima pretpostavljenih poslovnih podruja te stupnju informatizacije u
smislu njihove organiziranosti i zadovoljstva korisnika s postojeim sustavom. Analizom rezultata
istraivanja Kokori je potvrdio hipotezu da je zahtjeve koji se postavljaju pred vodstvo sveuilita
u pogledu sveobuhvatnog upravljanja svim segmentima poslovanja mogue efikasno realizirati uz
pomo integralnog informacijsko-poslovnog rjeenja.
Lui Ljerka (2000) Uloga poslovodstva u stratekom planiranju informacijskog sustava.
Magistarski rad. Varadin: Fakultet organizacije i informatike.
Problematikom prouavanja stratekog planiranja informacijskih sustava u znanstvenoistraivakoj domeni Lui se bavi desetak godina. Kao autorica anketnog upitnika 'Uloga
poslovodstva u stratekom planiranju informacijskog sustava' u svojstvu znanstvenog istraivaa na
Stranica 25 od 285
Doktorski rad

znanstvenom projektu 'Strateko planiranje razvoja informacijskih sustava' u vremenu od 1999.

2000. godine provela je istraivanje u dvadeset uglavnom proizvodnih organizacija u kojem je
sudjelovalo 169 ispitanika, lanova njihovog vrhovnog menadmenta. Na osnovu provedenog
istraivanja u magistarskom radu izradila je prijedlog modela temeljem ijih parametara je mogue
procijeniti stupanj sudjelovanja menadmenta u procesu stratekog planiranja informacijskog
sustava i sukladno njima poduzeti odreene aktivnosti. Uz to, ustvrdila je kako je uloga
menadmenta u stratekom planiranju informacijskog sustava izuzetno bitna i prepoznata u svim
fazama provedbe ovog planiranja, a aktivno sudjelovanje uvjetovano njihovom percepcijom znaaja
IS/IT, ali i posjedovanjem odreene razine informacijske pismenosti ime je potvrdila postavljenu
hipotezu da samo uz zadovoljenje ovih preduvjeta menadment moe biti promotor stratekog
planiranja poslovanja i stratekog planiranja informacijskog sustava koji e se u konanici stopiti u
integrirani poslovno-informacijski strateki plan.
Znanstveno pojanjenje daljnjih prouavanja sublimirala je u radovima Management
Maturity Estimation Model for Participating in Information System Strategic Planning (Lui, 2001)
i Influence of Organizational Maturity on the Level of Management Participating in Information
System Strategic Planning (Lui, 2002).
Problematikom stratekog planiranja nastavila se baviti u okviru strunih projekata
implementacije integriranih poslovno-informacijskih sustava u domeni visokog obrazovanja.
Daljnja znanstvena izuavanja nastala su kao rezultat aktivnog istraivanja u okviru znanstvenog
projekta 'Optimiranje i upravljanje rizicima u informacijskim sustavima' iz polja raunarstva te
projekta 'Perspektiva primjene upravljakog raunovodstva u javnom sektoru RH' iz polja
ekonomije. Kratki presjek nastalih postignua dan je u nastavku temeljem isjeaka iz objavljenih i
prezentiranih znanstvenih radova na meunarodnim konferencijama.
Lui, Lj., Schwarz, D., Uzelac, S.: Strategic planning of integrated business information system of
universities. IADIS, International Conference e-Society 2007, (Proceedings: pp 450-454) Lisabon,
Portugal, July 3-6, 2007
Veliki je izazov dati odgovor na pitanje kako upotrijebiti ICT u razvoju i projektiranju IBISa, te je od krucijalne vanosti izgraditi model stratekog planiranja integriranog poslovnoinformacijskog sustava (SP-IBIS). Uzmemo li u obzir injenicu da e taj model biti osmiljen
prema primjeru ustanova visokog obrazovanja iji su informacijski sustavi ekstremno sloeni
kako zbog visokog stupnja autonomnosti komponenti unutar jednog sustava, tako i zbog
velikog raspona korisnika, dotini model e takoer biti primjenjiv na druge, manje sloene
sustave, veinom u javnom sektoru, ali takoer i u ekonomiji.
Stranica 26 od 285
Doktorski rad

Lui, Lj., Kalpi, D.:Role of ERP in management of higher education financing. ICSOFT, 3rd
International Conference on Software and Data Technologies, (Proceedings: pp 339-347), Porto,
Portugal, July 5 8, 2008
Usprkos svim priama o novoj ekonomiji, ustanove visokog obrazovanja jo uvijek se
ravnaju prema starim pravilima. Prorauni su tanki, premda dovoljno agilni da odraze potrebe
koje se mijenjaju. U takvom stanju stvari ustanove visokog obrazovanja trebaju dokazana
rjeenja, od one vrste koju moe ponuditi samo ERP rjeenje koje integrira sve financijske
procese: fondove, financijsko raunovodstvo i upravljako raunovodstvo. Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske je implementiralo integrirani financijski
informacijski sustav u 7 sveuilita, zasnovan na lump-sum principima i podran SAP-ERP
rjeenjem. Neka iskustva u vezi tog projekta prikazana su u ovom dokumentu.
Kalpi, D., Lui, Lj., Stani, Z.:Development of an Integral Business Information System of
Higher Education. EUNIS European University Information Systems, VISION IT - Visions for
use of IT in higher education, University of Aarhus, Denmark, June 24 27, 2008
U cilju pruanja podrke visokom obrazovanju razvijen je zatieni razvojni software za
specifino akademske zadatke: administracija studenata, subvencionirana prehrana i
edukacijska podrka. Standardne funkcije poput financija moraju se s jedne strane uklopiti u
ve postojee dravno financijsko upravljanje, te mogu dati uvid u neke od najboljih praksi i
pomoi integraciji s EU. Integracija nikad ne moe biti dovrena, ali poduzimaju se napori da
se tom idealistinom zahtjevu udovolji u razumnoj mjeri.'
U istraivanjima ostalih autora, posebice onih koji su prouavali problematiku stratekog planiranja
informacijskih sustava u profitnim organizacijama, u diskusijama o tako zvanoj etvrtoj eri u kojoj
e radni uinak bilo koje organizacije uvelike ovisiti o potencijalima njenog IS-a, prepoznaje se
uloga IS/IT kao integralna uloga u veini poslovnih procesa, a koja vodi i ka definiranju predmeta
istraivanja ovog rada.
2.4. Predmet, svrha i ciljevi istraivanja

Uvaavajui izazove 'etvrte ere' kojima su izloene i organizacije visokog obrazovanja, a
iji radni uinak takoer uvelike ovisi o potencijalima njihovih informacijskih sustava te njihovu
stupnju integracije, nuno je koncipirati, razviti IPIS strategiju kao spojnicu izmeu akademske
strategije i strategije informacijskog sustava te poslovne strategije. Drutvo u cjelini, a posebice
akademska javnost od sveuilita oekuje da omogui postizanje brojnih akademskih, znanstvenih,
poslovnih i drutvenih ciljeva koji nemaju jednaku vanost i koji nisu nezavisni.
Stranica 27 od 285
Doktorski rad

Upravo sloenost veza meu spomenutim ciljevima trai specifine oblike stratekog
promiljanja, planiranja i upravljanja aktivnostima koje bi trebale rezultirati realizacijom istih.
PREDMET ISTRAIVANJA
Odgovoriti na pitanje kako IT koristiti u razvoju i izgradnji IPIS-a veliki je izazov, a s time u
vezi izraditi model stratekog planiranja integriranog poslovno-informacijskog sustava od bitnog je
znaaja. Sloenost upravljanja, poslovanja, procesa, informacija, akademski zahtjevi EU, provedba
bolonjskog procesa i lump-sum naina financiranja, izgradnja integriranog informacijskog sustava
sveuilita RH bili su snaan poticaj i izazov za provedbu istraivanja upravo u akademskoj
zajednici, a osobno viegodinje profesionalno, nastavno i znanstveno iskustvo bavljenja ovom
tematikom samo dodatna potvrda poznavanja njene sutine. Prioritetno je istraena percepcija
menadmenta organizacija visokog obrazovanja o problematici planiranja, izgradnje i koritenja
integriranih poslovno-informacijskih sustava na razini vrhovnog menadmenta akademskog i
administrativnog profila, izbornih i stalnih lanova, na irokom rasponu javnih sveuilita i visokih
uilita RH. Stoga je istraivanje prvenstveno bilo usmjereno na izuavanje stavova i zajednikog
znanja kao rezultata akademskog i poslovnog iskustva pojedinaca u domeni visokog obrazovanja.
Predmet istraivanja postavljen je trodimenzionalno. Dimenzije su prouavane ponaosob te
potom u kontekstu postojanja meusobnih interakcija. Usklaenost poslovnog i akademskog
informacijskog sustava (1), zastupljenost financiranja i planiranja razvoja integriranog poslovnoinformacijskog sustava (2) te koritenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija (3) dimenzije su
definiranog predmeta iji je fokus bio usmjeren na prouavanje kratkoronog i dugoronog
poravnanja izbornog i administrativnog dijela menadmenta.
SVRHA ISTRAIVANJA
Svrha istraivanja takoer ima trojaki karakter. Gradacijski gledano primarna svrha
istraivanja bila je usmjerena na koncipiranje, izradu i obranu ovog doktorskog rada. Sekundarna
svrha istraivanja prepoznata je u moguem doprinosu znanstvenim projektima na kojima autorica
sudjeluje kao aktivni znanstveni istraiva te koritenju dobivenih rezultata iz ove disertacije kao
polazne osnove za studioznije bavljenje predmetnom problematikom u okviru znanstvenih projekata
Optimiranje i upravljanje rizicima u informacijskim sustavima te Perspektiva primjene
upravljakog raunovodstva u javnom sektoru RH. Suglasnost resornog ministarstva uz preporuku
visokoobrazovnim uilitima i sveuilitima da aktivno sudjeluju u provedbi istraivanja, kao i
preporuke voditelja spomenutih projekata, a koje su dane kao prilozi ovog rada, dodatno potvruju
sekundarni znaaj svrhe istraivanja.
Stranica 28 od 285
Doktorski rad

Tercijarna svrha lei u viziji o pokretanju novog izbornog kolegija interdisciplinarnog

karaktera iz znanstvenih polja informacijskih znanosti, ekonomije i raunarstva, tentativnog naziva
Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava, na predmetnim doktorskim
studijima.
CILJEVI ISTRAIVANJA
Razmatrajui ciljeve kao pojedine aspekte uoenog problema istraivanja, inicijalno je
problem promatran u kontekstu sastavnih elemenata kroz sveobuhvatni cilj koji je potom,
uvaavajui dominantna zajednika svojstva temeljem iskristaliziranih centroida podijeljen u dvije
grupe, aplikativne i fundamentalne, te unutar njih na znaajne, dominantne i potporne.
S aspekta cjelovitog problema istraivanja sveobuhvatni cilj bio je usmjeren na sondiranje
uvida u zastupljenost stratekog planiranja u institucijama visokog obrazovanja RH, ispitivanjem
stavova vrhovnog menadmenta vezanih uz strateko planiranje IPISVU, financiranje ulaganja u
IS/IT, potrebna znanja i vjetine iz predmetne domene, kao i stjecanje uvida da li su i u kojoj mjeri
u njihovu strategiju ugraeni potencijali novih informacijskih tehnologija i rjeenja, da li je
planiranje razvoja informacijskog sustava usklaeno s planom akademskog i poslovnog razvoja.
Indirektan cilj bio je ukazati im na njihovu bitnu ulogu u procesu SP-IPISVU, potaknuti ih
na razmiljanje o postavljenom problemu, njihovu udjelu u njegovu rjeavanju te boljem
razumijevanju potekoa na koje nailaze u radu s IS/IT. Aplikativni i fundamentalni ciljevi
sagledani su kroz prizmu dinamike, s jedne strane sa svrhom realizacije u odreenom vremenu,
trenutku, a s druge uvaavajui njihov daljnji evolucijski razvoj.
APLIKATIVNI
Glavni aplikativni cilj znaajan za unapreenje provoenja SP-IPISVU usmjeren je na

detektiranje glavnog konstrukta dizajniranog modela za koji se tentativno procjenjuje da bi mogao
biti od koristi interesnim stranama u provedbi istog.
U kontekstu toga dominantan podcilj usmjeren je na procjenu kvalitete glavnog konstrukta,
a unutar njega potporni podciljevi na definiranje parametara i aktivnosti temeljem kojih je iterativno
mogue kontinuirano raditi na poboljanju glavnog aplikativnog cilja.
Svaki novi doprinos u njegovu unapreenju vodi ka poboljanju uspjenosti projekata
cjelovite informatizacije sveuilita, prema efikasnijem koritenju proraunskog novca te stoga ima
svoje puno drutveno opravdanje.
Stranica 29 od 285

Doktorski rad
FUNDAMENTALNI
Glavni fundamentalni cilj znaajan za razvoj informacijskih znanosti usmjeren je na

unapreenje paradigme informacijskih sustava temeljem integracije dva znanstvena podruja,
drutvenog i tehnikog, te njihovih triju znanstvenih polja, informacijske i komunikacijske znanosti,
ekonomije i
raunarstva,
interdisciplinarno
znanstveno
polje 'infoekonomija' unutar
interdisciplinarnog znanstvenog podruja 'informacijsko drutvo'.

U tom kontekstu dominantni podcilj usmjeren je na detektiranje znanstvenih grana znaajnih
za interdisciplinarno istraivanje kratkoronog i dugoronog poravnanja unutar definiranih
konstrukata dizajniranog modela stratekog planiranja integriranog poslovno-informacijskog
sustava.
Potporni podciljevi procijenjeni kao nuni za ostvarenje dominantnog podcilja te
fundamentalnog cilja, usmjereni su: na prouavanje upravljakih imbenika koji utjeu na SPIPISVU, na dubinsko istraivanje imbenika koji utjeu na poravnanje komparativnim ispitivanjem
primjene dosadanjih rezultata istraivanja, na identificiranje interakcija izmeu konstrukata, na
utvrivanje teinskog faktora svakog konstrukta u modelu te identificiranje varijabli kojima je
mogue predvidjeti stupanj poravnanja temeljem stupnja podudarnosti.
Statistiki utemeljeno, znanstveno dokazano potvrivanje ili odbacivanje hipoteza danih u
nastavku, smatra se posebno vanim sredstvom u procesu kvantitativnog utvrivanja prethodno
postavljenih ciljeva u kontekstu izrade ovog rada.
2.5. Polazne hipoteze i nacrt modela

Rudimentarne hipoteze u obliku nestrukturiranih tvrdnji o rjeenjima uoene problematike
postojale su u trenutku uoavanja, da bi potom kroz proces definiranja predmeta i ciljeva
istraivanja, te tijekom njegove provedbe, dobile oblik strukturiranih tvrdnji iju istinitost je
potrebno potvrditi ili pobiti znanstvenim metodama, a to je svrha ovog rada.
Prvo je postavljena temeljna polazna hipoteza da je znanstvenim metodama mogue
dokazati interakcijski odnos varijabli kojima su definirani osnovni konstrukti modela SP-IPIS.
Potom je konstatirano da je na temelju toga mogue utvrditi razlike unutar pojedinih konstrukata
modela prema razliitim skupinama menadmenta te procijeniti utjecaj svakog konstrukta na
percepciju znaaja SP-IPIS u kontekstu njihova kratkoronog i dugoronog poravnanja.
Stranica 30 od 285
Doktorski rad

Analiza prethodnih slinih istraivanja upuivala je na to da ne postoje opeprihvaeni

modeli za prouavanje drutvene dimenzije poravnanja. Stoga se pristupilo identificiranju
kategorija imbenika koji prema teorijskoj i empirijskoj literaturi mogu utjecati na poravnanje.
Upotrebom odnosa navedenih u raspoloivoj literaturi, ali i definiranjem novih vlastitih, spomenuti
imbenici su organizirani u istraivaki model koji sadri etiri konstrukta rasporeena u dvije
razine. Ovi konstrukti identificirani su kao ZNANJE, PLANIRANJE, STAV, FINANCIRANJE i
rasporeeni uvaavajui vremensku dimenziju u razine kratkoronog i dugoronog poravnanja te
ine polazni nacrt modela istraivanja, odnosno modela SP-IPIS.
Temeljem prethodno iznesenih konstatacija postavljena je glavna hipoteza ovog doktorskog
rada te podhipoteze kojima su definirani pojedini konstrukti modela, a koje su logiki poredane
dane u nastavku.
H01:
Glavnom hipotezom disertacije, kojom je jednoznano odreena njena tema, tvrdi se da strateko
planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava (SP-IPIS) znaajno ovisi o dugoronom
poravnanju menadmenta visokoobrazovne ustanove na koji direktan utjecaj imaju konstrukti
ZNANJE i FINANCIRANJE.
H02:
Zajedniko znanje menadmenta o domeni, konstrukt ZNANJE, ima najvei teinski faktor i jedni
razlikuje menadment na razini kratkoronog od dugoronog poravnanja.
H03:
Razina percepcije stratekog PLANIRANJA integriranog poslovno-informacijskog sustava znaajno
zavisi o tipu funkcije menadera.
H04:
STAV menadmenta direktno utjee na razinu njihove percepcije znaaja stratekog planiranja

H05:
Mehanizmi i izvori FINANCIRANJA imaju direktan utjecaj na strateko PLANIRANJE integriranog
poslovno-informacijskog sustava.
H06:
Dugorono poravnanje menadmenta spram SP-IPIS definirano je uzrono-posljedinim putem
ZNANJE STAV FINANCIRANJE PLANIRANJE.
Stranica 31 od 285

Doktorski rad
3.
STRATEKO PLANIRANJE
Koncept strategije ima nekoliko konotacija. Njene korijene treba traiti u vojnoj tradiciji u
okviru koje ukazuju na inovativno vodstvo i hrabre vizije. U podruju poslovanja strategije imaju
slian karakter. Tako Anthony (1965) definira strateko planiranje kao skup svrhe i ciljeva. Ansoff
(1984) vidi strategiju kao mehanizam snalaenja u sloenom i promjenjivom okruenju. Mintzberg
(1980) gleda strategiju kroz pet razliitih komponenti: kao plan (pravila koja vode k cilju), trik
(kojim se pobjeuje konkurencija), uzorak (nain ponaanja), poziciju (sigurno mjesto) i
perspektivu (skupinu pretpostavki, viziju). Andrews (1980) definira strategiju kao sustav odluka
koje odreuju ciljeve te stvaraju glavna naela i planove u definiranju raspona poslovanja.
Uglavnom, koncept strategije se odnosi na korporativnu strategiju, odnosno strategiju koja vodi
korporaciju ili poduzee kao cjelinu. Poslovne jedinice unutar velikih organizacija imaju poslovne
strategije vezane uz svoju specifinu situaciju proizvod-trite (Porter, 1987). Iz poslovne strategije
proizlazi ideja funkcionalnih strategija poput proizvodne, financijske, kadrovske, marketinke,
informacijske strategije. Zanimljive su veze izmeu poslovnih i funkcionalnih strategija, a autorima
iz domene informacijskih znanosti posebice veze izmeu poslovnih i informacijskih strategija, koji
ih detaljno opisuju u svojim radovima poput Parker-a (1989) i Henderson i Venkatraman-a (1993).
3.1. Pojam, vrste i proces planiranja

Planiranjem se prvenstveno definira pravac kretanja poslovanja. Njime se osigurava konzistentnost i
fleksibilnost poslovanja. Strategija je obrazac ili plan koji ujedinjuje glavne poslovne ciljeve, politike i
sljedove akcija u kohezivnu cjelinu. Poslovnom strategijom odreuje se nain takmienja u postojeoj
poslovnoj i trinoj utakmici, donose odluke o raspodjeli resursa u organizaciji koje obuhvaaju eljene
ciljeve i uvjerenja o tome koja su prihvatljiva i neprihvatljiva sredstva za njihovo postizanje.
Vrste planova
Planiranje premouje jaz izmeu onoga gdje smo sada i onoga gdje elimo ii. Planiranje
ukljuuje odabir ciljeva i akcija za njihovo ostvarenje, zahtijeva odluivanje i izbor izmeu
alternativnih pravaca budue akcije. Svaki plan, ali i svi njegovi pratei planovi trebaju pridonositi
ostvarenju svrhe i ciljeva poslovnog sustava. Imajui na umu da plan obuhvaa bilo koji pravac
budue akcije mogue je definirati nekoliko vrsta planova. U veini literature oni se klasificiraju
kao: svrhe ili misije, ciljevi, strategije, politike, procedure, pravila, programi i prorauni.
Stranica 32 od 285
Doktorski rad

Svrha ili misija

Svrha ili misija identificira osnovnu funkciju ili zadatak poslovnog sustava. Sadrava kratak saetak osnovne
svrhe poslovnog sustava i proizlazi iz njene povijesti i tradicije. Obino se koncentrira oko pitanja vezanih za
trite, eljenu razinu kvalitete, odnosa prema osoblju, dioniarima, kupcima, sredini u kojoj djeluje. Misija
poslovnog sustava uspostavlja ogranienja na poslovnu politiku i u grubo definira parametre poslovne
strategije (Bennet, 1994). to je iskaz o misiji vie odreen to je lake postaviti poslovne ciljeve.
Ciljevi
Ciljevi su toke prema kojima su usmjerene aktivnosti. Oni ne predstavljaju samo krajnje toke
planiranja ve i zavretak kojemu je usmjereno organiziranje, kadrovsko popunjavanje, voenje i
kontroliranje od strane menadmenta (Weihrich, Koontz, 1993). Ciljevi predstavljaju neto to je
potrebno ostvariti da bi se ispunila misija poslovnog sustava. Oni odreuju ishod koji poslovni
sustav eli postii kroz svoje djelovanje u odreenom razdoblju. Obino se ciljevi odnose na pitanja
kao to su prihodi, stope rasta, trita, uvoenje novih proizvoda i usluga, poveanje uinkovitosti
poslovanja, programe umanjenja trokova, otklanjanje konkurenata.
Strategije
Strategija je prvenstveno usmjerena na determiniranje dugoronih poslovnih ciljeva, na usvajanje
pravaca akcija i alokacija resursa nunih za njihovo ostvarenje. Strategija oznaava predvianje
dogaaja i usmjeravanje poslovnog sustava, predvianje promjene, upravljanje postupcima i koliko
je mogue promjenom umjesto naknadnog prilagoavanja dogaajima. Strategija je sinonim za
upravljanje umjesto zakanjelog djelovanja, a njen osnovni cilj postii maksimalnu prednost u
odnosu na suparnitvo (Bennet, 1994). Svrha strategija je utvrditi i dati na znanje, pomou sustava
glavnih ciljeva i politika, eljenu sliku poslovnog sustava. Strategijom se ne nastoji tono odrediti
kako e odreeni poslovni sustav ispuniti svoje ciljeve, ve se njome izgrauje okvir koji usmjeruje
razmiljanje i djelovanje (Weihrich, Koontz, 1993).
Politike
Politike definiraju podruje unutar kojeg treba donositi poslovne odluke, one osiguravaju
konzistentnost odluka s ciljevima poslovnog sustava i doprinose odlukama u njihovu ostvarenju.
Politike pomau da se pitanja rijee prije nego to postanu problem, one ine nepotrebnim
analiziranje istih situacija svaki puta kada se problemi pojave. Neki od primjera ukljuuju politiku
zapoljavanja, politiku poticanja zaposlenika da iznose svoje prijedloge, politiku konkurencijskog
odreivanja, inzistiranja na fiksnim cijenama umjesto dodavanja mare. S obzirom da su politike
smjernice za odluivanje proizlazi da moraju dopustiti odreenu slobodu odluivanja. U protivnom
bi bila pravila (Weihrich, Koontz, 1993).
Stranica 33 od 285
Doktorski rad

Procedure
Procedure su planovi koji ustanovljuju neki nuni nain postupanja u buduim aktivnostima. One su
kronoloki nizovi zahtijevanih postupaka, smjernice za akciju, a ne za razmiljanje. Njima se
precizira toan nain na koji odreena aktivnost mora biti obavljena (Weihrich, Koontz, 1993).
Kroz nekoliko primjera mogue je ilustrirati odnos izmeu procedura i politika. Tako, politika
pojedinog poslovnog sustava svojim zaposlenicima odobrava godinji odmor, a procedurama koje
prate tu politiku osigurava se rasporeivanje godinjih odmora na nain da se izbjegnu prekidi u
radu i osigura odreivanje plae i naina isplate za vrijeme koritenja godinjeg odmora. Politika
poslovnog sustava moe zahtijevati od odjela za odnose s javnou da prethodno odobrava javne
nastupe njezinih zaposlenika, a za primjenu ove politike menadment mora ustanoviti procedure za
dobivanje takvog odobrenja.
Pravila
Pravila izriito nalau posve odreene akcije ili uzdravanja od njih i ne doputaju bilo kakvu
slobodu odluivanja. Ona su obino najjednostavniji tip plana (Weihrich, Koontz, 1993), a razlikuju
se od procedura utoliko to usmjeravaju akcije djelovanja bez definiranja vremenskog redoslijeda.
Bit pravila je da ono odraava odluku menadmenta da neka odreena akcija mora ili ne smije biti
poduzeta. Pravila i procedure u poslovnom sustavu treba koristiti samo onda kada se iz odreenih,
unaprijed definiranih razloga, ne eli da zaposlenici postupaju po svom nahoenju.
Programi
Programi su skupovi ciljeva, politika, procedura, pravila, dodijeljenih zadataka, koraka koje treba
poduzeti, resursa koje treba zaposliti te drugih elemenata nunih za izvoenje neke aktivnosti
(Weihrich, Koontz, 1993). U poslovnim sustavima obino su poduprti financijskim proraunom.
Osnovni program moe zahtijevati nekoliko popratnih programa, a oni moraju biti meusobno
vremenski usklaeni i koordinirani. esto neuspjeh nekog od popratnih programa znai odgaanje
glavnog programa, kao i nepotrebne trokove, te gubitak profita. Neki programi, poput onih koji
ukljuuju zapoljavanje i obuku zaposlenika, primjerice mogu biti dovreni prerano, te e rezultirati
nepotrebnim trokovima koji proizlaze iz postojanja zaposlenika koji su educirani i na raspolaganju
prije no to je to potrebno.
Prorauni
Proraun je iskaz oekivanih rezultata izraenih brojano. Moe biti izraen financijski, u radnim
satima, u jedinicama proizvoda ili u bilo kojem drugom brojano mjerljivom obliku. Moe se
odnositi na operacije poput prorauna trokova, moe prikazivati izdatke poput prorauna izdataka
Stranica 34 od 285
Doktorski rad

kapitala ili tijek novca poput prorauna gotovine (Weihrich, Koontz, 1993). Kreiranje prorauna
ukljuuje proces planiranja i slui kao temeljni instrument mnogih poslovnih sustava. Jedna od
osnovnih prednosti njegova stvaranja jest da potie zaposlenike na planiranje.
Dok strategije odreuju opi smjer koji poslovni sustav treba slijediti, planovi tono
preciziraju kako e se pretpostavljene strategije ostvariti. Dok strategije pretpostavljaju ideje,
kreativnost, nove zamisli, planovi oznaavaju instrumentalne mjere za uinkovito angairanje
ljudskih, materijalnih, financijskih, informacijskih i drugih resursa unutar poslovnog sustava. Potom
se planovi pretvaraju u taktike, da bi konano dovele do operativnih mjera kojima se odreuje nain
angairanja resursa, raspodjela i organizacija poslova. Pri provedbi plana potrebno je nadzirati
njegovu uinkovitost, a eventualne razlike izmeu stvarnog i planiranog stanja brzo uoiti i
poduzeti odreene akcije. Uz to, potrebno je da postavljeni ciljevi u planu budu razumni, jer
preambiciozne je nemogue ostvariti i vode do padanja morala i cinizma zaposlenika, a nisko
postavljeni nemaju nikakvo operativno znaenje za poslovni sustav.
Proces planiranja
Trebaju li se planovi donositi na kratko ili dugo razdoblje? Kako koordinirati kratkorone
planove s dugoronim? Da li i kada planirati tjedan dana unaprijed, a kada i zato treba planirati i
do nekoliko godina unaprijed? Kako planirati, koje korake i kojim redoslijedom je potrebno
prolaziti u cilju to efikasnijeg planiranja? Neka su od pitanja koja iniciraju proces planiranja.
Biti svjestan ansi iz vanjske okoline, ali i unutar samog poslovnog sustava, znai poetnu
toku u procesu planiranja, njen prvi korak. Proces planiranja zahtijeva realnu dijagnozu moguih
ansi kako bi se potom na tim ansama gradili realni ciljevi. Drugi korak u procesu planiranja jest
prvenstveno postaviti ciljeve za cjelokupni poslovni sustav, a potom za njegove pojedine dijelove.
Ciljevima se specificiraju oekivani rezultati te definiraju krajnje toke onog to treba obaviti,
naznauje gdje treba staviti naglasak i to treba postii sinergijom strategija, politika, procedura,
pravila, prorauna i programa.
Utvrivanje presudnih pretpostavki planiranja, kao to su relevantne osnovne politike
poslovnog sustava, logian su trei korak procesa planiranja. S obzirom da je budunost vrlo
sloena, esto nepredvidiva, ne bi bilo niti korisno niti realno stvarati pretpostavke o svakom detalju
budueg plana. Stoga je nuno ograniiti se na kritine ili strateke pretpostavke, na one za koje se
smatra da e najsnanije utjecati na ostvarenje plana.
Stranica 35 od 285
Doktorski rad

etvrti korak planiranja usmjeren je na traenje i ispitivanje alternativnih pravaca akcije,

osobito onih koji nisu vidljivi na prvi pogled. Pronai mogue primjerene alternative esto
predstavlja manji problem u odnosu na iznalaenje naina kako smanjiti njihov broj, a sve u cilju
analiziranja onih koje najvie obeavaju. Koja alternativa najvie obeava, koja prua najbolje anse
za ostvarenje postavljenih ciljeva, koja omoguava realizaciju postavljenih ciljeva uz najnie
trokove i najvii profit? Pitanja su na koja se nastoji odgovoriti u sljedeem koraku ocjena
alternativa njihovim vaganjem u svjetlu pretpostavki i ciljeva.
Izbor pravca poslovnih akcija je toka u kojoj se usvaja plan, stvarna toka odluivanja. U
ovoj fazi, estom koraku u procesu planiranja, potrebno je donijeti odluku za nekoliko bitnih
pravaca akcije i djelovanja kako bi ih u buduim aktivnostima dosljedno slijedili. Planiranje je
rijetko kada zavreno u trenutku donoenja odluke. Stoga je sedmi korak usmjeren na izvedbu
pomonih planova, koji su gotovo uvijek potrebni da podre osnovni plan.
Nakon donoenja odluka i postavljanja planova, zavrni korak u njihovu osmiljavanju, kao
to je naznaeno pri razmatranju vrsta planova, jest njihova kvantifikacija u vidu prorauna koji
postaje sredstvo povezivanja razliitih planova te postavlja znaajne standarde prema kojima je
mogue mjeriti napredak planiranja, to ini zavrni, osmi korak.
3.2. Vrste stratekog planiranja

Izraz strategija izveden je iz grke rijei strategos to znai vojskovoa. Povijesno gledano
biti vojskovoa znai znati kako svoje vojnike iz situacije u kojoj se nalaze u odreenom trenutku
dovesti do eljenog cilja, uspjeha. Jer uspjeh se ne dogaa sluajno ve je rezultat dobrog stratekog
promiljanja i planiranja.
Danas se pojam, izraz, rije strategija koristi za razliite svrhe. itajui literaturu iz podruja
stratekog planiranja i upravljanja mogue je uoiti da se autori razilaze u poimanju barem jednog
glavnog aspekta strategija. Neki pisci imaju u vidu i krajnje toke (svrha, misija, ciljevi) i sredstva
za njihovo ostvarenje (politike i planovi). Drugi naglaavaju sredstva za ostvarivanje krajnjih toaka
stratekog procesa, vie no same krajnje toke. Potkrepu ovih tvrdnji mogue je nai u definicijama
strategije nekoliko autora koje su dane kronoloki i mogu biti interpretirane tako da ukazuju na
metodoloki razvoj, ali ne bi trebale biti interpretirani tako da ukazuju na implicitni redoslijed
vanosti istih (Robson, 1997).
Stranica 36 od 285
Doktorski rad

'Strategija je pravilo za donoenje odluka u uvjetima djelominog neznanja, budui da je

politika sluajna odluka. Poslovna strategija je ogromna zbirka pravila o odlukama i smjernicama
koje definiraju opseg posla i smjer rasta.' Asnoff (1965)
'Strategija se odnosi na formuliranje osnovnih zadataka, svrha i ciljeva organizacije; na
politiku i programske strategije za njihovo postizanje; kao i na metode potrebne kako bi bili sigurni
da se strategije implementiraju radi postizanja ciljeva organizacije.' (Steiner, Miner, 1977)
'Strategija je iroko utemeljena formula o nainu konkuriranja u poslovanju, o ciljevima
poslovanja te o politikama potrebnim za izvrenje ovih ciljeva. Bit formuliranja konkurentne
strategije je povezivanje poduzea s njegovom okolinom.' (Porter, 1980)
'Bit strategije je da poduzee u svakom poslu u kojem sudjeluje postigne dugoronu, odrivu
prednost nad konkurencijom. Strateko upravljanje poduzeem ima za krajnji cilj razvoj
korporativnih vrijednosti, sposobnosti upravljanja, organizacijske odgovornosti i operativno
donoenje odluka na svim hijerarhijskim razinama i du svih poslovnih i funkcionalnih linija
ovlasti.' (Hax, 1987)
'Ne postoji jedinstvena, ope prihvaena definicija strategije. Ne postoji jedan najbolji nain
kreiranja strategije kao to ne postoji niti samo jedan najbolji oblik organizacije. Svijet je prepun
proturjeja, a djelotvoran strateg je onaj koji se moe nositi s tim proturjejima, nauiti procijeniti
njene uzroke i posljedice i na zadovoljavajui nain ih pomiriti radi uinkovitog djelovanja.
Niti jedan model niti teorija ne mogu ukljuiti sve faktore koji utjeu na glavne poslovne
odluke ili sve mogue kombinacije ovih faktora s kojima se moete suoiti. Nadalje, nitko ne moe
predvidjeti bizarne promjene koje se dogaaju u stvarnom ivotu, ili to je jo vanije, utjecaje
vaih osobnih ili tuih kreativnih inovacija.' (Quinn, Mintzberg, 1991)
Sveobuhvatna definicija svih autora ima u vidu odreivanje svrhe i osnovnih dugoronih
ciljeva poslovnog sustava, te usvajanje pravaca akcije i alokacije resursa nunih za postizanje tih
ciljeva.
Definicija strategije koja se proima kroz problematiku ovog rada i ini se najprimjerenijom
sa stanovita koritenja sredstava (informacijskih tehnologija) u cilju postizanja eljenih ciljeva jest
Robsonova definicija prema kojoj je 'strategija model odluka o raspodjeli resursa u organizaciji. Te
odluke obuhvaaju eljene ciljeve i uvjerenja o tome koja su prihvatljiva i neprihvatljiva sredstva za
njihovo postizanje. (Robson, 1997)
Stranica 37 od 285
Doktorski rad

U samom pojmu, strateko je planiranje varljivo jednostavno. Analizira se sadanje i

oekivano budue stanje te odreuje smjer i razvoj sredstava za ostvarenje misije.
U stvarnosti, strateko planiranje je krajnje sloen proces koji zahtijeva sustavan pristup
utvrivanju i analizi imbenika izvan poslovnog sustava i njihovo usporeivanje sa sposobnostima
tog poslovnog sustava.
Strategija oznaava odreenje glavnog smjera kretanja poslovnog sustava te formiranje
njegove poslovne politike. Ona obuhvaa sve aspekte poslovne politike: planiranje, organizaciju,
kontrolu, informacijski sustav, odabir proizvoda i usluga koje e plasirati, trite na kojem e
djelovati, koliko e odjela imati, kako e financirati investicije.
To su samo neke od stratekih odluka. Stratekim planiranjem prvenstveno se eli definirati
pravac kretanja poslovnog sustava, osigurati konzistentnost i fleksibilnost poslovanja.
Poslovnom strategijom odreuje se kako da se poslovni sustav takmii u postojeem
poslovanju i trinoj poziciji. Pomae da se definira smjer kretanja razliitih segmenata poslovanja,
razumije perspektiva korisnika usluga, razvije poslovna kultura.
Tri su osnovne vrste strategije koje se meusobno nadopunjuju iako se strateki plan moe
temeljiti samo na jednoj od njih.
Strategija fokusiranja
Orijentirana je na samo jedan aspekt poslovanja i sve napore usmjerava prema njemu. Fokus
odreuje menadment, a on moe biti razliit, od pruanja odreene usluge do specifinog trinog
segmenta.
Strategija trokovnog vodstva
Osigurava sposobnost poslovnog sustava da kontrolira svoje trokove i na taj nain postie nie
cijene vlastitih proizvoda i usluga, a time i znaajniju konkurentsku prednost.
Strategija diferencijacije
Oznaava ponudu proizvoda i usluga koji su jedinstveni u usporedbi s proizvodima i uslugama
drugih, pri emu jedinstvenost moe oznaavati koritenu tehnologiju, orijentiranost kupcu, imid,
organizacijsku kulturu.
Stranica 38 od 285
Doktorski rad

Strateko planiranje poslovanja

Poslovno planiranje odreuje na koji e se nain angairati ukupna sredstva i resursi
pojedinog poslovnog sustava. Ono takoer odreuje koje je organizacijske i tehnike promjene
potrebno uiniti kako bi se ostvarili eljeni ciljevi. Planovi, ukljuujui i strateke, djelotvorni su
ako svoju svrhu ostvaruju uz optimalne trokove mjerene novcem, vremenom, ali i stupnjem
zadovoljstva zaposlenika.
Kako bi ostvarili navedeno i definirali faze poslovne strategije, sudionici stratekog
planiranja, moraju prvenstveno decidirano odgovoriti na pitanja: Gdje smo sada? Gdje elimo biti u
odreenom trenutku? Kako to postii? Ukoliko odgovori nisu prihvatljivi potrebno je definirati
akcije koje treba poduzeti, predvidjeti rizike, odrediti kako iskoristiti prednosti na bolji i nov nain.
Kljuna je funkcija strategija objedinjavanje i usmjeravanje planova. Drugim rijeima, one
utjeu na pravac kojim poslovni sustav pokuava ii. Meutim, same za sebe, ne osiguravaju da e
stvarno ii kuda ele. Da bi bile uspjene strategije moraju biti oivotvorene pomou planova.
FAZE STRATEKOG PLANIRANJA POSLOVANJA

Iako se specifini koraci u formuliranju strategije razlikuju, itav proces stratekog
planiranja poslovanja mogue je, barem pojmovno, podijeliti u etiri faze koje ukljuuju procjenu
situacije, formuliranje strategije, primjenu strategije te strateko upravljanje. Kroz cjelokupan
proces, unutar svake faze potrebno je neprekidno osigurati potpuno upravljanje kvalitetom kako bi
se pogreke svele na minimum.
Procjena situacije
Procjena situacije oznaava pozicioniranje poslovanja poslovnog sustava s financijskog i
trinog aspekta, aspekta ljudskih resursa, informacijske tehnologije, dobavljaa, kupaca,
konkurentnosti. Oznaava situacijsku analizu s obzirom na promjene u ekonomskom, tehnolokom,
sociolokom, kulturnom i politiko-zakonskom okruenju u kojem djeluje. Dobro poznavanje
prilika i prijetnji iz eksterne okoline garancija je decidiranosti odgovora na pitanje Gdje smo
sada?. Ali odgovor na to pitanje odreen je i lociranjem internih snaga i slabosti promatranih s
aspekta kljunih faktora poslovnog sustava, a to su resursi i organizacija. Osnovni resursi su ljudi sa
svojim znanjima, vjetinama, motivacijom i kulturom, dok ostale resurse ine primijenjene
tehnologije poput ICT tehnologija. Organizacijski aspekt poslovnog sustava predstavlja njegovu
organizacijsku strukturu i nain povezanosti poslovnih procesa.
Stranica 39 od 285
Doktorski rad

Formuliranje strategije
Formuliranje strategije oznaava definiranje plana za djelotvorno upravljanje poslovnim
sustavom kojim je mogue ostvariti misije i ciljeve. Proces definiranja, planiranja i uspostavljanja
strategije esto vrlo zahtjevan i dugotrajan proces. Koristei neku od metoda stratekog planiranja
poslovanja poput metode progresivne aproksimacije, kritine putanje, SWOT analize, APACS
model, TOWS matricu, matricu poslovnog portfelja, tehniku 7-S, definirajui sadraj stratekog
plana, mogue je ovu fazu procesa stratekog planiranja uiniti jo brom, djelotvornijom i
jeftinijom.
Primjena strategije
Dobar plan samo djelomino garantira uspjeh. Postii uspjeh znai pretvoriti plan u akciju, u
realnost. Primjena strategije oznaava proces koji aktivira prethodno definirane strategije, budete i
procedure. Uspjeh primjene u velikoj mjeri zavisi od kvalitete plana, njegovog prihvaanja i
upravljanja promjenama. O kvaliteti strategije ovisi uspjeh poslovnog sustava u konkurenciji s
njegovom okolinom i stoga je kontrola strategije izuzetno vana. Kontrolirati strategiju znai
osigurati da sustav postie svoje ciljeve bez obzira na promjene u njegovu okruenju, znai
osigurati efikasnu primjenu stratekog plana i pratiti njegovu realizaciju po predvienim koracima.
Strateko upravljanje
Strategija, bilo da je jasno oblikovana ili se pojavljuje samo kao model donoenja odluka
koji otkriva ciljeve, svrhe i planove za njihovo postizanje, vana je za dugoroni opstanak
poslovnog sustava. Kako bi bila relevantna i primjenljiva mora biti koritena inicijativno, poslovni
sustav mora biti svjestan da postoje stroga ogranienja kad se radi o predvidljivosti budunosti.
Uz to, mora uzeti u obzir organizacijske, politike i psiholoke dimenzije ivota poslovnog sustava
te biti prihvaena od veine, koja e ju smatrati stvarnim, relevantnim alatom za djelotvornije
rjeavanje problema u budunosti.
Definicije stratekog upravljanja konzistentnije su i pokazuju vie dosljednosti u odnosu na
arolikost sadraja definicija stratekog planiranja. Tako Gleck i Jaunch strateko upravljanje
definiraju kao 'sustavan pristup glavnoj i sve vanijoj odgovornosti glavnih upravnih struktura
poslovnog sustava kad se radi o smjetanju i povezivanju s njegovom okolinom, na nain koji e
poslovnom okruenju osigurati kontinuiran uspjeh i zatititi ga od iznenaenja' (Gleck, Jaunch,
1984), a Rowe kao 'proces odluivanja koji usklauje interne mogunosti poslovnog sustava s
mogunostima i opasnostima s kojima se on suoava u svojoj okolini.' (Rowe, 1994)
Stranica 40 od 285
Doktorski rad

KORACI STRATEKOG PLANIRANJA POSLOVANJA

Specifini koraci u formuliranju poslovne strategije razlikuju se i ovise o specifinostima pojedinog
poslovnog sustava, a itav proces se moe izgraditi, barem pojmovno, kroz deset kljunih koraka
koji su ukratko opisani u nastavku. (Weihrich, Koontz, 1993)
Ulazi
Razliiti organizacijski ulazi, ukljuujui i ciljeve svih koji imaju zahtjeve spram odreenog
poslovnog sustava, predstavljaju prvi korak u procesu stratekog planiranja.
Profil poslovnog sustava
Profil poslovnog sustava obino je polazna toka za odreivanje gdje se poslovni sustav nalazi i
kamo eli ii. Potrebno je da menadment odredi osnovnu svrhu postojanja poslovnog sustava te da
procjeni njegovu konkurentsku situaciju.
Orijentacija vodeeg menadmenta
Profil poslovnog sustava oblikuju ljudi, posebice vodei menadment, stoga je njihova orijentacija
znaajna za formuliranje poslovne strategije. Budui oni odreuju organizacijsku klimu i utvruju
smjer djelovanja poslovnog sustava potrebno je paljivo ispitati njihove vrijednosti, preferencije i
odnos prema riziku jer sve se to odraava na strategiju.
Svrha i glavni ciljevi
Svrha i glavni ciljevi su krajnje toke prema kojima su usmjerene bitne aktivnosti poslovnog
sustava u procesu planiranja poslovne strategije. Ciljevi predstavljaju neto to je potrebno ostvariti
da bi se ispunila misija poslovnog sustava.
Vanjsko okruenje
Potrebno je utvrditi prijetnje i prilike u sadanjem, ali i u buduem vanjskom okruenju. Pri tome
ocjenu je potrebno usmjeriti na ekonomske, socijalne, politike, pravne, demografske i geografske
imbenike. Okruenje se pretrauje i zbog tehnolokih napredaka, proizvoda i usluga na tritu i
ostalog to je vano u odreivanju konkurentske situacije.
Unutarnje okruenje
Jednako tako, nuno je prouiti i ocijeniti unutarnje okruenje poslovnog sustava s obzirom na
resurse, na slabosti i snage u istraivanju i razvoju. Uz njih, ostali unutarnji imbenici kao to su
ljudski i financijski resursi, imid poslovnog sustava, njezina organizacijska struktura i klima,
sustav planiranja i kontrole, vani su za formuliranje strategije, pa je potrebno procijeniti i njih.
Stranica 41 od 285
Doktorski rad

Alternativne strategije
Strateke alternative se stvaraju na osnovi analize vanjskog i unutarnjeg okruenja. Poslovni sustav
moe slijediti nekoliko razliitih vrsta strategije. Moe se specijalizirati ili koncentrirati na odreeni
tip usluga. Alternativno, moe proiriti svoje poslovanje na nova i profitabilna trita ili moe izai
na meunarodno trite i proiriti poslovanje u druge zemlje. U odreenim okolnostima mogua je
strategija likvidacije, strategija ukidanja neprofitabilnih odjela ili ak cijelog poslovnog sustava.
Vrednovanje i izbor strategija
Prije no to se izvri konani odabir strategije, potrebno je paljivo vrednovati sve alternative, sve
mogunosti. Izbor strategija treba razmotriti u svjetlu rizika ukljuenog u danu odluku. Pri emu je
presudan element izbora usmjeren na vremensku usklaenost, to znai da ak i najbolja usluga
moe doivjeti neuspjeh ako se uvodi na trite u neprikladno vrijeme. Kod izbora strategije
poeljno je predvidjeti i mogue reakcije konkurenata.
Dugorono i kratkorono planiranje, provedba i kontrola
Iako dugorono i kratkorono poslovno planiranje, kao i provedba planova nisu dio procesa
stratekog planiranja, njih je potrebno razmatrati tijekom svih faza procesa stratekog planiranja
poslovanja. Uz to, nuno je osigurati kontrolu provedbe strategije zbog praenja realiziranih
performansi u odnosu na planove. Sloenost spomenute kontrole proizlazi iz injenice da se njeni
rezultati vide tek na dugi rok, a kako o njima moe ovisiti i sam opstanak poslovnog sustava,
potrebno je reagirati to bre. Uz to zbog moguih nepredvidljivosti pojedinih procesa u sustavu,
postoji mogunost da e strategiju pri realizaciji biti potrebno mijenjati u skladu s uoenim
pogrekama, novim problemima ili novim ansama, a to se odraava pri samoj provedbi stratekog
plana.
Konzistentnost
Posljednji, kljuni korak u procesu stratekog planiranja poslovanja, usmjeren je na testiranje
konzistentnosti stratekog plana i pripremu poslovnog sustava za njegovo provoenje.
METODE, MODELI I TEHNIKE STRATEKOG PLANIRANJA POSLOVANJA

Tvorcima strategija, lanovima najvie razine menadmenta i posebnim timovima na
njihovoj razini zaduenim za strateko planiranje poslovanja, stoje na raspolaganju brojne metode,
analize, modeli i tehnike koje prikazuju veze izmeu presudnih varijabli i pomau im da proces
definiranja, planiranja i uspostavljanja strategije uine brim, djelotvornijim i jeftinijim.
Stranica 42 od 285
Doktorski rad

U znanstvenoj literaturi koja obuhvaa problematiku stratekog planiranja i upravljanja

najee se spominje i preporuuje metoda progresivne aproksimacije,
SWOT
APACS
model, tehnika 7-S,
analiza. Naravno, ovo su samo neke od metoda, modela i tehnika koje je mogue primijeniti u
postupku formuliranja strategije i izrade stratekog plana. Ne postoji magina formula za kreiranje
briljantne strategije koja sigurno osigurava uspjeh. Naprotiv, u poslovnim sustavima s visokim
performansama proces stratekog planiranja je kontinuiran jer trite se osvaja svakodnevno, kroz
bitku iz koje se kao pobjednik ulazi u novu bitku, a ne na tron s lovorovim vijencem.
UINKOVITA PROVEDBA STRATEGIJA

Strateko planiranje, da bi bilo uinkovito, mora u ostvarenju organizacijskih ciljeva ii
dalje od alociranja resursa. Ono mora biti praeno stratekim promiljanjem koje ukljuuje i
oblikovanje prikladne organizacijske strukture, uinkovit upravljaki informacijski sustav, sustav
prorauna za lake ostvarenje stratekih ciljeva i sustav nagraivanja koji podupire strategiju. Dobar
plan garancija je uspjeha, ali ne i onda ako ostane slovo na papiru. Postii uspjeh znai pretvoriti
plan u akciju, u realnost. Primjena strategije oznaava proces koji aktivira prethodno definirane
strategije, budete i procedure. Jedan je problem razviti jasnu i smislenu strategiju. Drugi problem, i
to od izuzetno velikog praktinog znaaja, jest osigurati njezinu uinkovitu provedbu. U tom
kontekstu Weihrich i Koontz daju osam preporuka koje menadment treba razmotriti ako doista eli
provesti u djelo odabranu strategiju. (Weihrich, Koontz, 1993)
Priopavanje strategija svim lanovima menadmenta koji donose kljune odluke
Malo je koristi od formuliranja smislenih strategija ako one nisu priopene lanovima menadmenta
koji se nalaze u poziciji da odluuju o programima i planovima namijenjenim njihovoj provedbi.
Stvaranje i priopavanje pretpostavki planiranja
Menadment treba razviti pretpostavke presudne za planove i odluke, objasniti ih svima u lancu
odluivanja te dati upute za stvaranje planova i odluivanja u skladu s tim pretpostavkama. Ako
pretpostavke planiranja ne sadre kljune pretpostavke o okruenju u kojem se plan treba realizirati,
tada e se odluke, vjerojatno, zasnivati na osobnim pretpostavkama i prieljkivanjima.
Osigurati da planovi akcija odraavaju ciljeve i strategije te pridonose njihovu ostvarenju
Planovi akcija usmjereni su na taktike ili operativne programe i odluke do kojih se dolazi u raznim
dijelovima poslovnog sustava. Ako ovi planovi ne odraavaju eljene ciljeve i strategije, rezultat e
biti nejasne nade ili beskorisne namjere. Ako se ovom podruju ne posveti panja, strateko
planiranje nee imati eljeni krajnji uinak, nee se znaajno odraziti na profit poslovnog sustava.
Stranica 43 od 285
Doktorski rad

Redovno preispitivanje strategija

ak i paljivo razvijene strategije mogu, ako se promijene uvjeti poslovanja, prestati biti prikladne.
Stoga ih treba revidirati s vremena na vrijeme, glavne strategije barem jednom godinje, moda i
ee. Financijska performansa, sama za sebe, nedovoljan je pokazatelj uspjeha poslovnog sustava,
a moe biti i varljiva. Revizija strategije moe iziskivati pretraivanje vanjskog okruenja s obzirom
na nove prilike i prijetnje budui da nove sile mogu promijeniti konkurentsku situaciju to iziskuje
redovno preispitivanje strategija, ali i novu ocjenu unutarnjih snaga i slabosti poslovnog sustava.
Stvaranje alternativnih strategija i programa
Uvaavajui injenicu da je trite ivi organizam u kojem se mogu oekivati, ali i dogoditi znatne
promjene u konkurentskim odnosima, potrebno je formulirati strategije i za takve nepredvidive
sluajeve. Nitko, naravno, ne moe ekati s izradom planova sve dok budue okruenje ne bude
izvjesno, ali pomou alternativnih planova mogue je osigurati odreeni stupanj pripremljenosti.
Prilagoavanje organizacijske strukture potrebama planiranja
Organizacijska struktura sa svojim sustavom delegiranja treba biti oblikovana na nain da pomogne
menadmentu u ostvarenju ciljeva i donoenju odluka nunih za provedbu planova. Ako je mogue,
jedna bi osoba trebala biti odgovorna za ispunjenje svakog cilja te za primjenu strategija kako bi se
postigao taj cilj. Uz to, treba utvrditi podruja krajnjih rezultata i kljune zadatke te ih dodijeliti
pojedinim poloajima u organizacijskoj strukturi. Ne postupi li se tako u konanici e rad odjela biti
bez ikakve vrijednosti za planiranje poslovnog sustava.
Opetovano naglaavanje planiranja i provedbe strategije
ak i kod poslovnih sustava koji imaju upotrebljiv sustav ciljeva njihove provedbe, taj sustav moe
lako zakazati ako menadment ne nastavi naglaavati prirodu i vanost svih elemenata. Ovaj proces
se ini zamornim i nepotrebnim ponavljanjem, ali to je najsigurniji put da zaposlenici kontinuirano
budu upoznati s postavljenim ciljevima i statusom njihove provedbe.
Stvaranje organizacijske klime koja zahtijeva planiranje
Ljudi su po svojoj prirodi skloni dozvoliti problemima i krizama dananjice da ometu uinkovito
planiranje sutranjice. Nain kojim je mogue osigurati uinkovito planiranje zasigurno je paljivo
razvijanje strategija te ulaganje zajednikog truda za njihovu provedbu ime se osigurava poticajna
organizacijska klima nuna za kontinuirano strateko promiljanje.
Stranica 44 od 285
Doktorski rad

Uspjeh primjene poslovne strategije u velikoj mjeri zavisi od kvalitete plana, njegovog
prihvaanja i upravljanja promjenama, stoga je kontrola strategije izuzetno vana. Kontrola,
odnosno nadzor kao funkcija upravljanja strategijom predstavlja mjerenje i korekciju djelovanja u
cilju osiguranja ispunjenja organizacijskih ciljeva i njima pripadajuih planova. Da bi postigla
uspjeh, Weihrich i Koontz smatraju kako ju treba oblikovati na nain da ukazuje na odstupanja u
kritinim tokama, na nain da bude objektivna, fleksibilna, primjerena organizacijskoj kulturi,
ekonomina, da upuuje na korektivne akcije. (Weihrich, Koontz, 1993) Kontrolirati strategiju
znai osigurati da sustav postie svoje ciljeve bez obzira na promjene u njegovu okruenju (Sria,
1992), znai osigurati efikasnu primjenu stratekog plana i pratiti njegovu realizaciju po
predvienim koracima. Sloenost kontrole strategije proizlazi iz injenice da se njeni rezultati vide
tek na dugi rok, a kako o njima ovisi sam opstanak poslovnog sustava potrebno je reagirati to bre.
Strateko planiranje informacijskog sustava

Informacijski sustav poslovnog sustava izuzetno je znaajan za njegovu opstojnost i
poslovanje, stoga je njegovo strateko planiranje jednako vano koliko i strateko planiranje
poslovnog sustava. Temeljem ove premise razvoj suvremenih informacijskih sustava predvidivo je
zahtjevan i opsean organizacijski i financijski poduhvat za svaki poslovni sustav, a koji je potrebno
strateki planirati u skladu sa stratekim planom poslovanja.
No, prije samog susreta s navedenom postavkom jedno od temeljnih pitanja s kojima se
istraiva susree u podruju informacijskih sustava je dvosmislenost i porast broja pojmova
informacijski sustav. Ovaj problem vue korijene iz multidisciplinarne i jo uvijek mladolike
prirode istraivanja informacijskih sustava. Tako je Achterberg sa suradnicima (Achterberg i ostali,
1991) identificirao 32 discipline vezane uz podruje IS-a!, a vrsta problema je takva da se prije
pogorava s vremenom nego to se rjeava. Na primjer, Reponen (Reponen, 1993) istie da je
mogue identificirati vie od osam razliitih pojmova oko jednog koncepta stratekih
informacijskih sustava. Boaden i Lockett (Boaden i Lockett, 1990) navode kako pojmovi ne samo
da nisu jasni, nego da je i odnos izmeu pojmova IT, IS i IM nejasan. To se za ovaj rad dodatno
komplicira injenicom da je problematika strategije IS-a u javnom sektoru u postojeoj literaturi
zastupljena u tragovima, kao i injenicom da je literatura glede pitanja vezanih uz IS i IM u
institucijama visokog obrazovanja gotovo ograniena na samo nekoliko lanaka. Iz navedenih
razloga, u svrhu predmetnog istraivanja, problem dvosmislenosti rijeen je prilagodbom definicija
i koncepata razvijenih u literaturi iz domene profitnog sektora (Allen, str. 2, 1995).
Stranica 45 od 285
Doktorski rad

Tako je funkciju strategije informacijskih sustava Wilson (Wilson, 1989) opisao kao
Strategiju koja spaja poslovne ciljeve tvrtke, kao razumijevanje informacija potrebnih za
podravanje tih ciljeva i implementaciju kompjuterskih sustava kako bi se omoguile te
informacije. To je plan za razvoj sustava naspram budue vizije uloge informacijskih sustava u
organizaciji. Ovu definiciju Reponen (Reponen, 1993) poblie oznauje i tvrdi kako je Strategija
informacijskog sustava neto to je zapravo u samoj biti proces planiranja u umovima donosioca
odluka, korisnika i programera sustava, a koju podravaju pisana izvjea i planovi, no njihova je
vanost sekundarna. Konceptualni okvir koji se koristi za definiciju komponenata informacijske
strategije i odnosa izmeu njih, za potrebe ovog rada, dijelom je preuzet od Galliersa (Galliers,
1993). Taj pristup temelji se na holistikom, socioloko-tehnolokom stavu, a ne tradicionalnom
tehnikom pristupu koji najvie naglaska stavlja na aspekt informacijske tehnologije unutar
informacijskog sustava. Uz to Galliers tvrdi kako je strategiju informacijskog sustava mogue
promatrati kroz etiri razliite komponente: informacijsku strategiju, strategiju informacijske
tehnologije, strategiju upravljanja informacijama i strategiju upravljanja promjenama.
INFORMACIJSKA STRATEGIJA
Informacijska strategija je poela izazivati interes poetkom sedamdesetih godina
dvadesetog stoljea i od tada se koriste mnogi pojmovi kojima se oznaava usklaenje
informacijskih sustava i poslovne strategije. Tako su slini pojmovi: strategija informacijskih
sustava, strateko planiranje informacijskih sustava i strategijsko planiranje informacijskih sustava.
Detaljnija pojanjenja istih mogue je potraiti u radovima Earla (Earl, 1989), Warda (Ward i ostali
1990), Galliersa (Galliers, 1993) i Fitzgeralda (Fitzgerald, 1993). Za potrebe ovog rada od Smitsa,
van der Poela i Ribbera preuzeta je definicija informacijske strategije kao kompleksa implicitnih
ili eksplicitnih vizija, ciljeva, smjernica i planova s obzirom na ponudu i potranju formalnih
informacija u organizaciji odobrenu od strane menadmenta, sa svrhom osiguravanja dugorone
podrke ciljeva organizacije koji se istovremeno mogu prilagoditi okruenju (Smits, van der Poel,
Ribber, str. 2, 2006), a fokusira se na upotrebu i vanost informacija u organizaciji, poevi s
planiranjem istih.
Informacijska strategija djeluje kao spojnica izmeu poslovne strategije i strategije
informacijskog sustava. Ona odgovara na pitanja, koje su to informacije potrebne i gdje, kako bi
podravale bitne, primarne zadatke ili kljune ciljeve poslovne strategije. Ona takoer propituje
prikladnost kritinih pretpostavki u pozadini poslovne strategije u kontekstu promjenjivog
okruenja i percepcija.
Stranica 46 od 285
Doktorski rad

Taj proces ocjenjivanja i pregledavanja jedan je od temeljnih koncepata spomenute spojnice.

Stoga bi, prema Galliersu (Galliers, 1993) strategija trebala sadravati i deterministike i nove
elemente. To potvruje i Drucker koji smatra da informacijska strategija mora biti iznad svoje
tradicionalne interpretacije od strane menadera i informatikih strunjaka bavei se kreiranjem i
odravanjem solidnih sustava za upravljanje internim informacijama jer veina najvanijih
promjena koje utjeu na dananju instituciju su najvjerojatnije one vanjske, o kojima sadanji
informatiki sustavi nita ne znaju. (Drucker, str. 294, 2002). A to upuuje na potrebu koritenja
razborite mjeavine sustava, kreiranih za laki pristup internim i vanjskim izvorima, poput sustava
poslovne inteligencije. Prouavajui informacijske strategije u visokom obrazovanju u kontekstu
primjene informacijskih tehnologija Greene i Loughridge (Greene i Loughridge, str. 8, 1996)
zakljuuju kako je potrebno da sveuilita razjasne i, ako je mogue, pojednostave strukturu
nabavljanja svojih informacija istiui vanost tehnologije koja podrava informacijske usluge, a
ne doputajui istoj da odredi informacijske usluge koje se pruaju. Uvaavajui prethodno
spomenutu vanost IT-a planiranje njene primjene nuno je razmatrati u kontekstu integriranog
stratekog planiranja.
IT STRATEGIJA
Strategija informacijske tehnologije ima, prema Galliersu (Galliers, 1993), sekundarnu
vanost. Ona se uzima u obzir s aplikacijama i platformama, praktinom stranom kako pribaviti
informacije, i bavi se tehnolokom infrastrukturom nunom za ispunjavanje preduvjeta
informacijske strategije. Istraivai, konzultanti i eksperti za IT univerzalno potvruju da bi
organizacije trebale integrirati IT s ukupnim radom na stratekom planiranju, rijei su Powella i
Dent-Micallef (Powella i Dent-Micallef, 1997), koji svoju izjavu dodatno potkrepljuju miljenjima
nekoliko autora (Porter i Millar, 1985; Rackoff, 1985; Bakos i Treacy, 1986; Beath i Ives, 1986;
Clemons i Row, 1991; Holland, 1992) i zakljuuju kako je strategije informacijske tehnologije
potrebno integrirati u informacijsku strategiju kao potencijalnu komplementarnost koja dovodi do
prednosti. Citirajui Clemonsa (Clemons, str. 135, 1986) prema kojem vanost odabira stratekih
mogunosti, aplikacija koje su konzistentne sa i koje podravaju strateke ciljeve organizacije,
zahtijevaju stvarne veze izmeu IT i planiranja informacijskih strategija kao i sposobnost traenja,
pronalaenja i prepoznavanja tih stratekih mogunosti te Rockarta i Shorta (Rockart i Short,
1989) koji su nadodali da planiranje ne samo to poboljava uinkovitost IT-a, ve IT moe
osigurati sustave i informacije koji mogu planiranje uiniti uinkovitijim, stvarajui tako
simbiotiki odnos izmeu IT-a i planiranja, zakljuuju Powell i Dent-Micallef (1997).
Stranica 47 od 285
Doktorski rad

Vano je uoiti da se utjecaj informacijskih tehnologija mora procijeniti ve kod oblikovanja

dugorone poslovne strategije, a ne kao neovisni imbenik kod odabira tehnoloke osnovice
informacijskog sustava. Prema tome, razvoj informacijskih tehnologija ima tek posredan utjecaj na
IT strategije koje e odabrati menadment radi postizanja stratekih ciljeva. Iz poslovne strategije
proizlaze smjernice za informacijsku strategiju, koja je temelj za oblikovanje poslovne tehnologije i
oblikovanje informacijskog sustava, a koji e tu poslovnu strategiju podravati. Nadalje IT
strategija mora slijediti iz informacijske strategije, uvaavajui prirodu informacijske tehnologije
kao tehnike infrastrukture poslovanja (Brumec, 1997). Osnovni zadatak IT planiranja je odrediti
koje aplikacije organizacija treba implementirati u planom predvienom vremenu. Kako bi se
specificirale potrebne aplikacije, uz one koje se ve koriste, organizacija se treba posluiti
aplikacijskim portfolijem koji prema autorima Turban, McLean i Wetherbe (Turban, McLean,
Wetherbe, str.400, 2004) predstavlja mjeavinu kompjuterskih aplikacija s kojim organizacija ve
raspolae i specifikacija aplikacija ija implementacija ili razvoj je u tijeku. Aplikacijski portfolio
kategorizira postojei, planirani i potencijalni informacijski sustav. Strateko planiranje
informacijske tehnologije pored aplikacijskog portfolia kojim se podravaju poslovni procesi
organizacije, takoer mora sagledavati i potrebu za aplikacijama stratekog informacijskog sustava
kojim se omoguava organizaciji razviti komparativne prednosti u odnosu na konkurenciju. Razvoj
suvremenih informacijskih sustava zahtjevan je i opsean i organizacijski i financijski poduhvat.
Strateko planiranje IT-a i njegova uloga u stratekom planiranju informacijskog sustava
posljednjih je godina dominantna tema znanstvenika i praktiara koji se bave primjenom
informacijskih tehnologija u poslovanju. Pojanjenje ove konstatacije mogue je potraiti u jo
uvijek izrazito skupom ulaganju koje iziskuje primjena IT u poslovanju, u injenici da je IS/IT za
mnoge poslovne sustave od stratekog znaaja, da ima utjecaj na sve razine upravljanja i zavisi od
mnogo imbenika. Prema Dieboldu (Diebold, 1985) razlog zato se IT koristi unutar ogranienog
tehnikog, a ne stratekog konteksta nalazi se u slabom razumijevanju menadmenta spram njezina
odnosa prema poslovnim uincima, posebice prema uincima upravljanja informacijama, a koji je i
danas prisutan u jo uvijek znaajnom broju poslovnih sustava.
STRATEGIJA UPRAVLJANJA INFORMACIJAMA

Strategija upravljanja informacijama prema Allenu (Allen, str. 3, 1995) bavi se nainom na
koji su organizirane informacijske usluge za razliite aspekte poslovnog sustava (primjerice,
centralizirano ili distribuirano) i pitanjima politike u smislu tko dobiva pristup i koju razinu tog
pristupa moe dobiti. Allen (str. 12, 1995) u nastavku zakljuuje da kombinacija razliitih aspekata
Stranica 48 od 285
Doktorski rad

doprinosi usmjeravanju panje menadmenta prema potrebi da poslovni sustavi nuno trebaju
strateki planirati prikupljanje, pohranu, rukovanje i disimilaciju svojih informacijskih resursa.
Zatim obrazlae da se problemi na koje neke organizacije nailaze kod implementiranja efikasnih i
efektivnih informacijskih sustava, te kod upravljanja njima, mogu barem djelomino pripisati
nedovoljnom uzimanju u obzir onoga to menaderi zapravo trebaju od takvih sustava, te se tako,
primjerice, premalo panje pridaje informacijama koje su vanjske, kvalitativne ili subjektivne, dok
se rjeenja problema opskrbe informacijama i njihovog organiziranja vie oslanjaju na tehnoloki
nego na informacijski pristup. Upravljake informacijske potrebe definirane su odreenim brojem
faktora, ukljuujui vanjsko okruenje, institucionalno okruenje, relativni poloaj te kulturu
poslovnog sustava. Ti faktori nedvojbeno utjeu na ponaanje menadera pri traenju informacija.
Drugi autori posebice istiu nunost stratekog planiranja upravljanja informacijama kao preduvjet
efikasnijeg djelovanja upravljakih i financijskih informacijski sustava unutar poslovnog sustava
ime bi se menadmentu omoguilo da se to vie koncentriraju na svoje primarne aktivnosti, te da
troe manje vremena udovoljavajui birokratskim potrebama. (Greene, Loughridge, Wilson, str. 71,
1996) U pogledu koritenja unutarnjih informacija menadmentu prvenstveno treba omogui
izravan pristup potrebnim informacijama te upravljanje istima kako bi dobili to jasniju i iru sliku
poslovanja nego to bi se moda mogla dobiti iz anegdotalnih izvora informacija. Pri tome je znaaj
implementacijske strategije, ija sutina esto ima uporite u strategiji promjena, izuzetno vano.
IMPLEMENTACIJSKA STRATEGIJA
Implementacijska strategija, koja je vrlo esto sinonim za strategiju promjena, u pravilu
inicira a potom i identificira organizacijske promjene koje e biti potrebne kako bi strategija
informacijskog sustava bila uspjena, te kada e se implementirati i tko e to uiniti. Vano je da
svi oni koji e implementirati strategiju budu ukljueni u njeno oblikovanje te da se specifini
planovi i proraun odmah ukljue u proces planiranja implementacijske strategije. Ope je
prihvaeno, i naravno neosporno, da razvoj informacijskih sustava pa tako i razvoj integriranog
poslovno-informacijskog sustava, treba zapoeti fazom stratekog planiranja. Glavni je cilj te faze
osigurati da informacijski sustav u pripremi podrava zadau te tekue i budue ciljeve i svrhu
organizacije. U ovoj se fazi analiziraju i svi neophodni ljudski, organizacijski i financijski
preduvjeti nuni za uspjean razvoj i implementaciju informacijskih sustava, pri emu je glavni
zadatak usmjeren na definiranje ciljeva informacijskog sustava i kreiranje njegove arhitekture. Rije
strateki ovdje oznaava razdoblje od 5 do 10 godina.
Stranica 49 od 285

Doktorski rad
Nepobitna je injenica da najvie znanja o poslovanju ima menadment i poslovni strunjaci

tog sustava, stoga je potrebno njihovo znanje o ciljevima poslovanja, poslovnoj tehnologiji,
poslovnim funkcijama i procesima, kao i kritinim faktorima uspjeha koristiti kao ishodite za
strateko planiranje i oblikovanje informacijskog sustava, potrebno ih je aktivno ukljuiti u proces
stratekog planiranja integriranog poslovno-informacijskog sustava.
3.3. Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

esto koriten pojam, vezan uz informacijsku strategiju, jest strateko planiranje
informacijskih sustava (SPIS), kojeg su Lederer i Sethi (Lederer i Sethi, 1988) definirali kao
proces odluivanja o ciljevima za organizacijsko raunarstvo i za identificiranje potencijalnih
kompjuterskih aplikacija koje bi odreena organizacija trebala implementirati. Nasuprot njih Earl
(Earl, 1989) vidi SPIS kao kombinaciju strategije informacijskih sustava, te pri tome izjednaava IS
s poslovnim ciljevima i koritenjem IT za konkurentnu prednost, strategije upravljanja
informacijama i IT strategije. Neto kasnije, kao to je ve prethodno spomenuto, Gathers (Gathers,
1991) informacijsku strategiju vidi kao sastavni dio stratekog planiranja informacijskih sustava,
zajedno s IT strategijom, strategijom upravljanja informacijama i strategijom upravljanja
promjenama. (Smits, van der Poel, Ribber, str. 65, 2006)
Svi se slau da je izuzetno vana povezanost izmeu informacijske strategije i poslovne
strategije u organizaciji, to posebice istie Parker (Parker i ostali, 1989) u modelu stratekog
odnosa snaga kojeg potom koriste i u svom radu razvijaju i dodatno naglaavaju Henderson i
Venkatraman (Henderson i Venkatraman, 1993). Njihov model stratekog odnosa snaga pokriva
veze izmeu etiri domene u organizaciji: domene poslovne strategije (PS), domene poslovnih
procesa (PP), domene IT strategije (ITS) i domene IT procesa (ITP).
Poslovna
strategija
IT
strategija
Poslovni
procesi
IT
procesi
Slika 1. Model stratekog odnosa snaga

(Parker i ostali, 1989; Henderson i Venkatraman, 1993)
Stranica 50 od 285
Doktorski rad

Pri tome oni razlikuju dvije glavne perspektive o tome kako se odnos snaga izmeu tih
domena moe odrati. U prvoj je perspektivi poslovna strategija pokretaka sila za PP i/ili ITS s
krajnjim utjecajem na ITP. U drugoj perspektivi je IT strategija pokretaka sila za ITP i/ili PS s
krajnjim utjecajem na PP. (Smits, van der Poel, Ribber, str. 65, 2006)
SP-IPIS = integrirano planiranje poslovne i informacijske strategije

U raspravama o tako zvanoj etvrtoj eri u kojoj e radni uinak bilo koje organizacije
uvelike ovisiti o potencijalima njenog informacijskog sustava, prepoznaje se uloga IS/IT kao
integralna uloga u veini poslovnih procesa i operacija. U prethodnim razdobljima strategija
informacijskog sustava bila je usmjerena na odabir najboljeg skupa IS/IT ulaganja, te upravljanje
tim ulaganjima sve do uspjenog zavretka implementacije.
Vremenom je taj proces postajao sve zahtjevniji kako su aplikacije postajale kompleksnije,
te strateki, zahtijevajui sve vie prisutnom inovativnom promiljanju o upotrebi IS/IT kao i
sposobnosti za sve vee poslovne promjene kako bi se ostvarila oekivana poboljanja. Naravno,
uvijek je bilo implicirano da svaka organizacija moe uspjeno implementirati IS/IT na svoju korist
samo treba vrlo dobro osmisliti i razviti svoju strategiju.
Kada se kae vrlo dobro misli se na pronicavu procjenu uinka IS/IT te usklaivanje IS/IT
strategije s poslovnim strategijama. Zbog toga treba imati na umu da ukoliko organizacije ele
uivati u blagodatima koje se mogu realizirati provedbom strategije integriranog poslovnoinformacijskog sustava, trebaju razviti IS/IT strategiju kao potpuno integrirani dio svoje poslovne
strategije i biti sposobne uspjeno ju implementirati.
Niti informacijske tehnologije, a gledano kroz njihovu prizmu, niti informacijski sustavi
nemaju podjednak znaaj za svaki poslovni sustav. Procjena znaaja informacijskog sustava za
pojedini poslovni sustav izvedena iz McFarlan-ove matrice razvoja te preuzeta od Brumeca
(Brumec, 1998), pokazuje kako odrediti mogui utjecaj IS/IT na poslovni rezultat nekog poslovnog
sustava.
Stranica 51 od 285

Doktorski rad
VELIKA
STRATEKI
IS o kojem zavisi
uspjeh tekueg poslovanja
IS koji je kritian za
poslovnu strategiju
u budunosti
2
MALA
Ovisnost djelovanja o IS/IT
OPERATIVNI
POTPORNI
4
IZGLEDNI
IS koji je koristan,
ali nije
kritian za poslovni uspjeh
IS koji bi mogao
utjecati na
uspjeh budueg poslovanja
NIZAK
VISOK
Utjecaj IS/IT na poslovni rezultat
Slika 2. Procjena znaaja informacijskog sustava za pojedini poslovni sustav.

U zavisnosti od rezultata dobivenih procjenom utjecaja i ovisnosti o djelovanju IS/IT na
poslovni sustav mogue je odrediti etiri tipa poslovno-informacijskih sustava izgraenih na
temelju suvremenih informacijskih tehnologija. (1) Potporni informacijski sustav koji je koristan,
ali ne i kritian za poslovni uspjeh. (2) Operativni informacijski sustav o kojem zavisi uspjeh
tekueg poslovanja. (3) Izgledni informacijski sustav koji bi mogao utjecati na uspjeh budueg
poslovanja. (4) Strateki informacijski sustav koji je kritian za poslovnu strategiju u budunosti.
Temeljem dobivenih rezultata ovakve procjene, potrebno je odrediti prioritet i opseg
izgradnje integriranog poslovno-informacijskog sustava. U onim organizacijama koje procjenjuju
utjecaj IS/IT kao kritian za poslovnu strategiju u budunosti, nuno je izraditi detaljan strateki
plan integriranog poslovno-informacijskog sustava te imenovati osobu zaduenu za njegovu
provedbu, a koja bi trebala biti lanom upravnog odbora te organizacije.
Osim pozicioniranja informacijskog sustava s obzirom na njegov znaaj za odreeni
poslovni sustav, a prije same izrade stratekog plana, potrebno je definirati ulazne i izlazne
parametre koji predvidivo mogu utjecati na proces planiranja integriranog poslovno-informacijskog
sustava, poput: vanjskog poslovnog okruenja (ekonomija, konkurentska klima), unutarnjeg
poslovnog okruenja (postojea poslovna strategija, uspjenost, ciljevi, resursi, organizacijska
kultura), unutarnjeg IS/IT okruenja (postojei IS/IT i razina njihove ukljuenosti u poslovanje,
postojee aplikacije, zrelost organizacije, zajedniko znanje), vanjskog IS/IT okruenja (trendovi
razvoja informacijskih sustava i tehnologija te njihovo koritenje u partnerskim organizacijama),
Stranica 52 od 285

Doktorski rad
strategije upravljanja IPIS-om (zajedniki elementi strategije za cijelu organizaciju, osiguranje

konzistentne politike), strategije razvoja IPIS-a (nain na koji e svaka poslovna funkcija razvijati i
primjenjivati jedinstveno planirani poslovno-informacijski sustav), strategije odabira IPIS-a
(standardi za nain i postupke odabira i uvoenja IS/IT u primjenu) te pristupi, alati i tehnike
(formalizirane metode, tehnike i pristupi planiranja IPIS-a).
Vanjsko
poslovno
okruenje
Unutarnje
poslovno
okruenje
Unutarnje
IS/IT
okruenje
Vanjsko
IS/IT
okruenje
Strateko
planiranje
IPIS-a
Strategija
upravljanja
IPIS-om
Pristupi,
alati i tehnike
Strategija
razvoja
IPIS-a
Temeljna
arhitektura
IPIS-a
Strategija
odabira
IPIS-a
Modeli i
matrice
Slika 3. Ulazi i izlazi u procesu SP-IPIS.

Prikazani model temelji se na modelu SPIS-a (stratekog planiranja informacijskog sustava)
kojeg je inicijalno razvio Brumec (Brumec, 1998) i koji je neposredno potom razmatran u
magistarskom radu autorice (Lui, 2000) te za potrebe ovog rada dodatno dopunjen, njenim u
meuvremenu nastalim spoznajama, kao i rezultatima provedenog znanstvenog istraivanja.
Kao to IS/IT nema identian utjecaj na sve poslovne sustave i njihov poslovni rezultat, tako
niti svi dijelovi poslovnog sustava nemaju isti znaaj za integrirani poslovno-informacijski sustav.
Pri tome je posebice vano voditi rauna o tome na koji nain pojedini dijelovi informacijskog
sustava imaju utjecaj na poslovno djelovanje, razvoj i profitabilnost odreene organizacije, pa tako i
akademskih organizacija. Uz to, nuno je dodatno naglasiti da bez obzira o kojem tipu
informacijskog sustava je rije svi oni trebaju razviti IS/IT strategiju kao potpuno integrirani dio
svoje poslovne strategije u cilju izgradnje IPIS-a i biti sposobne uspjeno ju implementirati.
Stranica 53 od 285
Doktorski rad

SP-IPISVU = integrirano planiranje poslovne, informacijske i akademske strategije

Allen i Wilson opisuju probleme u formuliranju informacijskih strategija kao rezultat
terminoloke nesukladnosti, a koje su detaljno razmotrene u prethodnom dijelu rada, i pritom
zdruuju devet karakteristika koje utjeu na sposobnost sveuilita da uspjeno implementiraju
informacijske strategije koje su definirali drugi autori poput Galliersa i Wilsona (Allen i Wilson, str.
185, 1997). Spomenute karakteristike smatraju se utjecajnima u smislu planiranja informacijskih
strategija, a ukljuuju: (1) potrebu za usklaivanjem strategije u svim podrujima sveuilita, (2)
aktivno ukljuenje kljunih interesnih strana u proces formuliranja strategije, (3) pruanje
mogunosti za rasprave i savjetovanje tijekom procesa stratekog planiranja, (4) redovito
preispitivanje strategije, (5) usvajanje pristupa planiranja koji odgovara akademskoj strukturi i
kulturi, (6) motivaciju kljunih sudionika planiranja i svih koji e sudjelovati u provedbi strategije
kako bi se implementirala prvenstveno zbog internih razloga, a ne samo zbog vanjskih interesnih
strana, (7) osjeaj onih koji implementiraju strategiju da posjeduju i politiku za njeno provoenje,
(8) jakog predvodnika provedbe strategije te (9) osigurane potrebne resurse.
Jo ire, Davy navodi vanost razvoja uinkovite informacijske strategije postavljanjem
informacija u sredite korporativnog uspjeha, kako u profitnom tako i javnom sektoru, a u tom
kontekstu i u akademskom sektoru, gdje je nain na koji se informacije koriste u sveuilitu
odluujui faktor njihove konkurentnosti, uinkovitosti i, konano, profitabilnosti. (Davy, str. 1,
1998) Informacije u smislu prikupljanja, vanosti, raznoenja i vraanja podravaju integralne
funkcije sveuilita. U mnogim svojim oblicima one lee u sri primarnih aktivnosti sveuilita,
bilo da se odnose na poduavanje, uenje ili istraivanje. Davenport (Davenport, 1997) istie
vanost razumijevanja informacijskog okruenja sveuilita i naina na koji ljudi koriste
informacije. On takoer skree panju na potrebu stavljanja manjeg naglaska na informacijsku
tehnologiju, a vie na osvjetavanje kako ljudi meusobno djeluju s informacijama.
Burrows i Harvey identificiraju broj kategorija interesnih strana u sveuilinom kontekstu
od kojih svi mogu traiti razliite tipove informacija, razliitih razina detalja i sloenosti, a zbog
razliitih razloga. Ove interne i vanjske interesne strane ukljuuju studente i njihove obitelji,
akademske djelatnike i zaposlenike u administraciji, tijela vlade, sponzore, poslodavce, revizore
kvalitete i procjenjivae, kao i druga struna tijela iz domene visokog obrazovanja (Burrows &
Harvey, 1992). Razviti informacijsku strategiju i sustave koje bi je podravali i koji bi zadovoljili
sve interesne strane nije mali izazov za sveuilita, posebice ne ukoliko se ista skupina podataka
istovremeno koristiti kao osnova za poslovne, informativne i promotivne poruke.
Stranica 54 od 285

Doktorski rad
Potvrujui Dhillona koji je citirao navod iz JISC-a (Dhillonu, str. 167, 2001) kako su
informacije ila kucavica visokog obrazovanja, resurs s kojim treba upravljati, to ih stavlja na istu
razinu s financijskim i ljudskim resursima, veina sadanjih autora zakljuuje kako informacije ne
treba smatrati holistikim, na nain kao i pitanje upravljanja, na primjer, financijama.
Pri tome je u akademskom sektoru mogue identificirati tri grupe korisnika koje informacije
koriste kao strateki resurs, i to iz domene internih i eksternih interesnih grupa.
(1) Interni administracija i vodstvo koje je kreator politike sveuilita sudjeluju u:
~
upravljanju resursima i stratekom planiranju,
primanju i rasporeivanju studenata.
(2) Interni akademski djelatnici i studenti sudjeluju u:

~
izradi i koritenju nastavnih materijala,
izradi rasporeda ispita i njihovoj provedbi,
definiranju i provedbi rezultata ocjenjivanja.
(3) Eksterni tijela vlade, revizori, procjenjivai, sponzori sudjeluju u:

~
evaluaciji performansi sveuilita,
evaluaciji nastavnih programa,
evaluaciji poslovnih planova.
Svaka strategija pa tako i IPISVU strategija mora biti tena, fleksibilna, provediva i
otvorena za ukljuivanje svih zainteresiranih strana. Pri tome je izuzetno bitno, smatraju autori
Marcela i Knox (Marcela i Knox, str. 8, 2004) osigurati da provedba strategije bude prisutna u svim
organizacijskim podrujima, posebno motivirati one koje e direktno sudjelovati u njenoj provedbi
kako bi imali osjeaj da su i oni njeni kreatori, a u sam proces implementacije uvesti natjecateljski
duh kao osnovu za njen daljnji razvoj i unapreenje.
Istraivako pitanje u ovom radu je trostruko: (1) kako poslovno-informacijske strategije
analizirati u sveuilinom okruenju, (2) koja je stvarna praksa u institucijama visokog obrazovanja
i posebice (3) identificirati kljune imbenike provedbe i primjene stratekog plana integriranog
poslovno-informacijskog sustava s ciljem to efikasnijeg upravljanja visokim obrazovanjem.
Stranica 55 od 285

Doktorski rad
4.
UPRAVLJANJE VISOKIM OBRAZOVANJEM
Zbog znaajnih promjena u njihovoj funkciji i strukturi, a koje su sveuilita pretrpjela

posljednjih godina, Newmanov devetnaestostoljetni liberalni ideal sveuilita kao civilizirajue sile,
izraen u njegovoj seriji predavanja o Ideji sveuilita (Newman, 1935), popustio je pred idejom da
sveuilita opsluuju okruenje (M. Allen, str. 25, 1988). Vie se ne ini da su ona elitistike
ustanove zaduene za prenoenje vrijednosti racionalnosti i intelektualne strogosti izmeu
generacija, ve su organizacije kojima je dodijeljena uloga zadovoljavanja potreba masovne publike
u suvremenoj industrijskoj ekonomiji. Ova preobrazba iz Platonske akademije u urbaniji i
komercijalniji trgovaki centar ostavila je duboke posljedice na nain na koji suvremeni
promatrai prikazuju sveuilita.
estok otpor promjenama u svrsi i ulozi sveuilita pruili su kritiari poput Halseya (1995)
i Eustacea (1994), koji gorljivo zagovaraju da bi sveuilita i dalje trebalo smatrati kolegijalnim
udrugama akademika koji rade zajedno za zajedniku korist. Takvi kritiari redovito dre da izvori
moi i autoriteta unutar tog kolegijalnog ideala uvelike ovise o stupnjevima strunosti koju
posjeduju i kojom barataju pojedinci u kolektivu. Ovo tradicionalno shvaanje doima se sve vie
zastarjelim. Masovno obrazovanje, promjena percepcije studenata, opadanje strunih resursa,
vanjska vrednovanja i inzistiranje drave na veoj financijskoj odgovornosti sveuilita doveli su do
veeg utjecaja, a time i ovlasti sredinjih administrativnih slubi na. Becher i Kogan (1992)
pokuali su kombiniranjem predodbi o kolegijalnosti i birokraciji opisati organizaciju sveuilita u
svojoj studiji Proces i struktura u visokom obrazovanju. Oslanjajui se na Becherov rad (1989a,
1989b, 1990) o kulturama akademskih odjela, oni pokuavaju pokazati da postoje brojni normativni
utjecaji na ono to vide kao etiri osnovna organizacijska elementa unutar sveuilita, a to su:
pojedinac (akademski djelatnik), osnovna jedinica (odjel), ustanova (sastavnica) te sredinja vlast
(drava).
4.1. Modeli organizacije

Sveuilite sve vie prestaje biti institucijom koja slui samo javnom dobru. Suvremeni
trendovi u ekonomiji i politici utjecali su na transformaciju sveuilita od akademske institucije
prema trino orijentiranoj instituciji to je impliciralo promjene organizacijskog ustroja sveuilita
dananjice.
Stranica 56 od 285
Doktorski rad

Utjecaj sredinje dravne vlasti, posebice resornog ministarstva, imbenik je koji znaajno
utjee na tip i oblik organizacije sveuilita, a prvenstveno je definiran stupnjem financijske
samostalnosti sveuilita te stupnjem autoriteta njegove sredinje administracije (rektorata). Pored
toga, jaanju nadzora drave dodatno pridonosi nametnuta racionalizacija administrativne strukture
sveuilita, koja i dalje ima birokratska obiljeja. Ovakav oblik organizacije temelji se na
hijerarhijskoj upravljakoj strukturi, uz naznake virtualnog aspekta organizacije koji se ogleda u
postojanju menaderskih timova odgovornih za taktiko i strateko planiranje ime se umanjuje
uloga i autoritet akademskih savjeta te njihov utjecaj na donoenje kljunih poslovnih odluka i
kreiranja politika. No, akademski utjecaj i odgovornost za pitanja nastave i znanstvenoistraivakog rada i dalje vrsto ostaju u rukama akademskih djelatnika, a odgovornost za
upravljanje resursima prenosi se na odjele, to ukazuje na veu autonomiju upravljanja
sveuilitima.
Kao to je prethodno spomenuto, Becher i Kogan ukazali su na postojanje etiri osnovna
organizacijska elementa unutar sveuilita. Autoritetu drave dodijelili su jedno mjesto ne kao
formalnoj organizacijskoj jedinici, ve virtualnoj iz razloga to ona vrlo esto ima znaajnu ulogu u
donoenju akata sveuilita. Uz to, ukazali su na injenicu da se u uvjetima trinog poslovanja
sredite utjecaja upravljanja sveuilitem seli iz domene utjecaja pojedinaca i odjela prema
sredinjem menadmentu i fondovskim odborima.
U suvremenim uvjetima organizacija sveuilita sve vie poprima karakteristike
korporativne organizacije, gdje pojedini odjeli i sastavnice poinju biti odgovorni za raspolaganje
resursima koji su im dodijeljeni, te im se pristupa kao mjestima troka ili profitnim centrima,
posebice kad im se pretpostavlja agresivniji nastup u promoviranju savjetodavnih usluga te rezultata
istraivanja. Pored navedenih obiljeja autori Birnbaum, Baldridg, March and Cohen (1990)
sveuilite budunosti vide kao cybernetic system, odnosno organski sustav koji brine o svojim
potrebama i koji je u mogunosti uiti i sam se prilagoavati, korigirati novonastalim uvjetima.
Danas smo svjedoci niza kontradikcija u razvoju sveuiline i znanstvene organizacije u Europi.
Prva kontradikcija ogleda se u istovremenom postojanju sveuilita organiziranih kao
autonomne institucije nasuprot sveuilita organiziranih kao korporacije. U sveuilitu
organiziranom kao korporacija sastavnice su iz autonomne organizacije prerasle u profitnu
organizaciju temeljenu na profitnim centrima kao temeljnim organizacijskim jedinicama.
Stranica 57 od 285
Doktorski rad

Druga kontradikcija ogleda se u istovremenom postojanju sveuilita organiziranih kao

autonomne institucije nasuprot sveuilita organiziranih kao javne institucije. Sveuilitima
organiziranim kao autonomne institucije drava priznaje potpunu autonomiju u organizacijskom,
akademskom i ekonomskom pogledu, to znai da ono samo poslovno djeluje te postaje odgovorno
za dano mu vlasnitvo. Kod sveuilita organiziranih kao javne institucije drava je nadreena
sveuilitu, ono nema svog vlasnitva, a akademski djelatnici postaju javni djelatnici. Sve ee se
taj odnos drave i sveuilita temelji na viegodinjem partnerskom ugovoru kojim se drava
obvezuje osigurati odreeni stupanj autonomije dotinog sveuilita.
Trea kontradikcija ogleda se u istovremenom postojanju integrirano organiziranih
sveuilita nasuprot dezintegriranim sveuilitima. Integrirano sveuilite oznaava instituciju
podijeljenu na fleksibilne organizacijske jedinice u kojoj su studenti i profesori mobilni i gdje se
vlastitim aktima regulira pitanje nadlenosti nad akademskim, institucionalnim i financijskim
pitanjima i to na razini sveuilita kao cjeline. U europskim okvirima integrirano sveuilite
oznaava jedinstveno organiziranu instituciju s interno usklaenim ekonomskim subjektima.
Nasuprot integriranog dezintegrirano sveuilite ima korporativna obiljeja i u svojoj biti
predstavlja asocijaciju vie zatvorenih subjekata, fakulteta, instituta, laboratorija.
etvrta kontradikcija ogleda se u istovremenom postojanju monolitno organiziranih
sveuilita nasuprot polariziranom sveuilitu. Kod monolitnog sveuilita svi zaposlenici su
organizirani i djeluju jedinstveno, a predstavlja ih senat kao vrhovno tijelo sveuilita. Nasuprot
njih polarizirano sveuilite je podijeljeno izmeu pojedinih subjekata, kao to su akademski
djelatnici, studenti, administracija i svaka od grupacija ima svoje vrhovno tijelo.
Peta kontradikcija ogleda se u istovremenom postojanju meunarodno usporedivih
sveuilita nasuprot lokalno odreenom sveuilitu. Lokalno odreena sveuilita su europska
stvarnost. No, strategije njihova razvoja sve vie su usmjerene na ostvarenje vane uloge sveuilita
u unapreuju lokalne ekonomije uz obvezu doprinosa unapreenja nastave i znanosti na globalnom
nivou. Glavno obiljeje meunarodno usporedivih sveuilita ogleda se u stupnju mobilnosti
studenata i profesora dotinog sveuilita, odnosno u njihovoj meunarodnoj usporedivosti u
domeni kvalitete nastavnog rada profesora, uspjeha studenata a time i sveuilita u cjelini.
esta kontradikcija ogleda se u istovremenom postojanju znanstveno-kreativnih sveuilita
nasuprot obrazovno-reproduktivnih sveuilita. Kod prvih, osnova nastave su vlastita istraivanja, u
odnosu na drugi tip sveuilita u kojima su osnova nastave ve izvedena istraivanja s poznatim
rezultatima i iji je rad vie orijentirana na lokalnu praksu.
Stranica 58 od 285
Doktorski rad

Sedma kontradikcija odnosi se na univerzalna sveuilita nasuprot specijaliziranim

sveuilitima, dok osma govori o financijski neovisnim nasuprot financijski ovisnim sveuilitima.
Od ostalih kontradikcija interesantna je ona u kojoj se pojavljuje akademski voeno
sveuilite nasuprot administrativno voenom sveuilitu. Kod akademski voenog sveuilita na
elu je akademski zbor ili skuptina, odnosno senat, koji kontrolira administraciju, organizaciju i
financije ime je osigurana akademska autonomija sveuilita. Administrativno voeno sveuilite
vie je izloeno politikim kretanjima i utjecaju drave, a manje akademskom utjecaju te je voenje
istog vie personificirano nego doista akademski voeno kroz funkciju rektora (Kokori, str. 9,
2007). S aspekta akademskih informacijskih sustava interesantne su kontradikcije istovremenog
postojanja kabinetske edukacije nasuprot virtualne edukacije. U tom kontekstu pojavljuju se novi
moderni oblici nastave temeljeni na informacijskoj tehnologiji poput edukacije na daljinu,
samoobrazovanja, cijelo ivotnog uenja i slino to se esto povezuje s modelom organizacije esveuilita. Europska sveuilina asocijacija kroz Bolonjsku deklaraciju (Prag, 2001) potencira
autonomiju, otvorenost i neovisnost sveuilita kao institucije emu stremi glavnina europskih
sveuilita u kojima trenutno prevladava model monolitno, integrirano i autonomno organiziranih
sveuilita, a koja sve vie nastoje biti financijski neovisna, bez obzira iz kojih se izvora financiraju.
Nasuprot europskim sveuilitima prema Bowen, Kurzweil, Tobin (str.24, 2005) razvoj moderno
organiziranog amerikog sveuilita definiran je s tri osnovne pretpostavke:
~ Interesom za pojedine studije i nastavane programe koji prvenstveno trebaju biti u funkciji
ostvarivanja koristi za svakog pojedinca kao i tradicionalnih potreba drutva u cjelini,
~ Priznanjem da je istraivaki rad i unapreivanje znanja osnovna funkcija visokog kolstva,
~ Spoznajom da sveuilita imaju javnu odgovornost i obvezu znanjima kojima raspolau
proiriti korist od demokracije u svim aspektima drutva.
Do drugog svjetskog rata ameriki sustav visokog obrazovanja bio je u svijetu prepoznat kao
najbolji, kao veliki resurs s kojim Sjedinjene Amerike Drave raspolau, to je impliciralo
njegovim velikim utjecajem na uspostavljanje svjetskih standarda u podruju visokog obrazovanja.
Nakon drugog svjetskog rata, a posebice u posljednjih dvadesetak godina SAD vie nema tako
dominantnu ulogu. U razdoblju od 1975. do 2000. godine i druge razvijene zemlje svojom
politikom prema visokom obrazovanju znatno su smanjile tu dominaciju, posebice razvijene zemlje
Europe i Azije meu kojima se istiu Velika Britanija, vedska, Irska, Njemaka, vicarska,
Francuska, Finska, a od azijskih zemljama Indija, Japan, Juna Koreja i Taiwan (Bowen, Kurzweil,
Tobin, str.49, 2005)..
Stranica 59 od 285
Doktorski rad

4.2. Upravljanje visokim obrazovanjem

Teorije o upravljanju visokim obrazovanjem
U vremenu kojeg smo svjedoci novim trendovima poslovanja pretpostavlja se sve vie
globalno znanje temeljeno na informacijama to implicira snano proimanje svih elemenata
informacijskog drutva s djelovanjem visokog obrazovanja u cjelini. Analitiari tih odnosa sve vie
potenciraju razvoj teorije akademskog kapitalizma (Slaughter, Rhoades, 2004) kojom
objanjavaju proces integracije institucija visokog obrazovanja u novu ekonomiju.
Teorija nastala u okviru amerikog sveuilinog sustava ne implicira nunost preobrazbe
sveuilita u korporaciju niti reorganiziranje od strane vanjskih subjekata, ve umjesto toga vidi
grupe initelja kao to su fakulteti, akademski djelatnici, studenti i administracija kao resurse
pojedine zemlje koji trebaju stvoriti dodatna znanja za povezivanje institucija visokog obrazovanja s
akterima nove ekonomije. Uz spomenuto, ti initelji bi bili zadueni da uz koritenje dravnih
resursa stvore i odgovarajue naine kako korporativni sektor dovesti u okvire samog sveuilita,
izgraujui pri tome novu mreu koja bi omoguila interakciju izmeu privatnog i javnog sektora
kao i proirenje menaderskih kapaciteta sveuilita u sferu nadzora nad tokovima vanjskih resursa
poput investicija u razvojnu infrastrukturu, ali i u promidbu proizvoda i usluga za studente.
Teorija akademskog kapitalizma ide i dalje od spomenutog. Studente ne tretira samo kao
korisnike akademskih usluga, ve kao promotore sveuilinog marketinga. Oni izbor sveuilita
povezuju s jedne strane s investicijom u obrazovanje i pritom kalkuliraju s povratom investiranog,
dok s druge vode rauna o ekonomskim elementima, buduim poslovnim mogunostima koje im
potencijalno donosi diploma. Studiranje na pojedinom sveuilitu osim steenog znanja daje im
imid kojeg sveuilite ima na tritu, poput imena i simbola trgovake marke. Po zavretku studija
sveuilita studente prezentiraju kao vlastiti proizvod, kao doprinos novoj ekonomiji, te ih poinju
tretirati kao alumni i potencijalne donatore. Pri tome treba istaknuti da vrijednost koju ime
sveuilita donosi studentu nije konstantna, ve se mijenja zavisno o statusu sveuilita na tritu.
Teorija podrazumijeva da sveuilita primjenjuju uobiajene marketinke institute poput trademark
i copyright te ih koriste u prodajnim aktivnostima bilo da je rije o prodaji proizvoda, procesa ili
usluga. Da bi sveuilite bilo uspjeno u provoenju takvog pristupa, neophodno je da raspolae
mreom veza s drugim sveuilitima, korporacijama i dravnim institucijama i agencijama, te svim
potencijalnim sponzorima. Osnovno pozicioniranje pojedinog sveuilita kao organizma u odnosu
na okruenje odreuje se prema tome da li je ono blie dravnom ili trinom aspektu poslovanja.
Stranica 60 od 285
Doktorski rad

Tako je Clark (1983) za kategorizaciju sveuilita prakticirao Triangle model prema kojem
se pozicioniranje pojedinog sveuilite moe odrediti prema utjecaju kojeg na njega imaju tri
subjekta iz okruenja: drava, trite i akademska zajednica.
Etzkowitz i Leydesdorff (1996) promatrali su sveuilite kao bioloki organizam, te ponudili
triple helix model za sluajeve kad se prouava odnos sveuilita, industrije i drave. U nastavku
rada na spomenutom modelu Etzkowitz u suradnji s Webster i Healey (1998) kao glavne konstrukte
istiu sveuilite i industriju, dok se drava pojavljuje u pozadini. U takvom okruenju fokus
promatranja promjena sve vie je okrenut prema promjenama koje su nune u pogledu strukture
zaposlenika na sveuilitu, posebice akademskih djelatnika, ali i drugih profesionalaca neophodnih
za provedbu procesa modifikacije i komercijalizacije njihovih intelektualnih proizvoda. U tom
kontekstu akademsku komponenta upravljanja sveuilitem istiskuje sredinja administracija na
ijem elu su profesionalni menaderi, a vodeu ulogu dobiva tehnoloka podrka i voditelj
informacijskog ureda.
Autori Slaughter i Rhoades (str. 11, 2004) u okviru akademskog kapitalizma i nove
ekonomije tretiraju interno postavljene profitno orijentirane aktivnosti na sveuilitima kao toke
reorganiziranja (i novog investiranja) institucija visokog kolstva kako bi se razvili novi kapaciteti
(i zaposlile nove vrste profesionalaca) za kreiranje trino orijentiranih proizvoda sveuilita, kao i
razvoj proizvoda koji se mogu komercijalizirati i izvan (kroz povezivanja) konvencionalnih
akademskih struktura i njihovih pojedinih lanova. Uz to, upravljanje sveuilitem u domeni
upravljanja ljudskim potencijalima takoer doivljava transformaciju. Kad se radi o novoj
ekonomiji sve je prisutnije zapoljavanje na ugovor i na odreeno vrijeme, odnosno zapoljavanje
se temelji na potrebama za pojedini posao, projekt ili proizvod. Kad je isti zavren, potreba za
djelatnicima prestaje. Slian trend prisutan je i u visokom obrazovanju. Statistiki pokazatelji
govore da je 1970. godine broj part-time predavaa u SAD-u inio oko 22 % ukupno zaposlenih
predavaa u visokom obrazovanju, da bi se taj postotak u 1997. godini poveao na 50 %.
Pored toga pod utjecajem zahtjeva nove ekonomije sveuilita su primorana razvijati razne
oblike suradnje sa drugim sveuilitima, kako u zemlji tako i van nje, poput zajednikih studija koji
u pravilu imaju meunarodni karakter to je doprinijelo znatnom poveanju baze studenata. Zbog
poveanog obima poslova te zahtjeva za razvojem novih usluga unutar sveuilita, nametnula se
potreba i za srednjim menaderima. Rastui broj srednjih menadera ija je uloga upravljanje i
nadzor nad 'masovnom' proizvodnjom edukacije poluila je potrebu za adekvatnom informatikoinformacijskom podrkom.
Stranica 61 od 285
Doktorski rad

Uz zahtjeve nove ekonomije sveuilita su se nala pred izazovom kako odgovoriti na

zahtjeve novog naina upravljanja u nametnutim trinim uvjetima.
Akademski capitalist knowledge/learning reim nije zamijenio ili ukinuo public good
knowledge reim ve je postao njegova nadopuna i nova dimenzija. Omoguio je bri napredak
ekonomije zemalja u kojima se primjenjuje te stvaranja komparativne prednosti sustava visokog
obrazovanja. Za provedbu akademskog kapitalizma nuno je redefiniranje zakonodavne regulative
koja bi stvorila pretpostavke za jau suradnju profitnog i neprofitnog sektora te time omoguila
visokom obrazovanju zauzimanje jae pozicije prema tritu i ostvarivanju profita. Kao posljedica
takvog nastojanja neminovno je mijenjanje odnosa student sveuilite u kojem proces studiranja i
studenti postaju proizvod sveuilita koji ima svoju trinu vrijednost.
Ostvarivanje prihoda postaje sve vanija komponenta u poslovnom upravljanju
sveuilitima. Da bi ih ostvarila ona ulaze i u joint-venture poslove s pojedinim subjektima
profitnog sektora. Ti poslovi pred menadment sveuilita te njegovih odjela postavljaju potrebu za
raspolaganjem novim znanjima i vjetinama u sferi upravljanja. Uvaavajui injenicu da u trino
orijentiranim poslovima uspjeh nije zagarantiran upravljanje rizikom postaje bitan element
upravljanja sveuilitem to zahtijeva dodatna znanja menadmenta iz tog podruja. Uz suradnju s
profitnim sektorom sveuilita pristupaju i sklapanju poslova s drugim proraunskim korisnicima.
Spomenute poslovne suradnje omoguavaju sveuilitima znatno sigurnije, a esto i dugoronije
financiranje. U kontekstu akademskog kapitalizma sve je prisutniji pritisak na sastavnice i
administraciju od strane menadmenta sveuilita u pogledu ostvarivanja to veeg prihoda,
odnosno osiguravanja to vie sredstava iz raznih izvora financiranja, bilo da se radi o financiranju
iz dravnog prorauna ili iz drugih izvora poput fondova i donacija. Uz obvezu osiguravanja
sredstava oni imaju posebnu obvezu to racionalnije i efikasnije upravljati troenjem tih sredstava u
cilju smanjivanja trokova i poveanja efikasnosti njihova koritenja. Da bi to mogli provoditi u
praksi neophodna je uspostava sustava upravljakog raunovodstva preduvjet primjene kojeg lei u
identificiranju nosioca trokova i profitnih centara te uspostavi sustava permanentnog praenja i
analiziranja trokova, odnosno svih rashoda s jedne strane te prihoda s druge strane.
Kako bi se sveuilite to uspjenije nosilo u trinoj utakmici s konkurencijom uz
osiguranje financijskih sredstva potrebno je osigurati i raspolaganje adekvatnim informacijama te u
tom kontekstu, ali i kontekstu akademske djelatnosti sveuilita, upravljanje informacijama
postaviti kao strateko opredjeljenje jer takvo opredjeljenje dovodi do prestia, a ono do privlaenja
veeg broja studenata kao i sponzora, a na taj nain direktno i do poveanja prihoda.
Stranica 62 od 285
Doktorski rad

Kao primjer primjene akademskog kapitalizma najee se navode iskustva amerikih

sveuilita. U tom kontekstu bitno je zamijetiti da veina njihovih privatnih sveuilita u cilju
osiguranja to vee povezanosti s profitnim sektorom znaajan broj mjesta u nadzornim i upravnim
odborima daje predstavnicima velikih korporacija. Time sveuilita osiguravaju dodatna financijska
sredstva bilo kroz sponzorske ugovore, bilo kroz zajednike projekte. Poput privatnih i javna
sveuilita imaju odreeni broj predstavnika iz profitnog sektora meu lanovima svojih odbora.
Istina, taj broj je manji u odnosu na privatna sveuilita, no nije zanemariv. Uz to, treba naglasiti da
su istovremeno predstavnici spomenutih sveuilita lanovi odbora jedne ili vie korporacija s
kojom sveuilite ima uspostavljenu poslovnu suradnju to doprinosi kvalitetnijoj realizaciji
zajednikih poslovnih ciljeva.
Unutar akademske zajednice postoje razliita razmiljanja u pogledu primjene trinog
naina poslovanja u domeni sveuilita i kakvo bi ono trebalo biti u uvjetima suvremenih
ekonomskih kretanja. Istraivanja pokazuju da mnogi akademski djelatnici imaju negativan stav
glede primjene postavki stratekog pozicioniranja, privatizacije, reinenjeringa, outsourcing-a,
branding-a i drugih oblika pretpostavljenih trinom pristupu poslovanja to je jedan od glavnih
razloga zato je teorija akademskog kapitalizma jo uvijek u povojima primjene u institucijama
visokog obrazovanja.
Govorei o budunosti razvoja visokog obrazovanja u uvjetima trine ekonomije autori
Newman, Couturier, Scurry (str.109, 2004)) uoavaju tri osnovna cilja, a to su:
~
Osigurati da sveuilite uspije na tritu visokog obrazovanja,
Pomoi politiarima izgraditi predvidiv sustav visokog obrazovanja kao trine snage,
Osigurati da rezultat sustava i institucija u njemu ispunjavaju svoju drutvenu ulogu.
Naini financiranja javnih sveuilita

U uvjetima nove ekonomije sastavnice i odjele mnogih javnih sveuilita zapala je i jo
uvijek ih zapada odgovornost za vlastite resurse, i govori im se da e njihovo blagostanje ubudue
ovisiti ponajprije o njihovim poduzetnikim sposobnostima. Pored toga, kako postaje sve tee
pronai financiranje za znanstvena istraivanja, akademski djelatnici su prisiljeni postati
agresivnijima u promoviranju svojih konzultantskih ili znanstveno-istraivakih umijea. Ipak,
premda poneki ve imaju neke od ovih znaajki, u svom istraivanju Greene, Loughridge i Wilson
potvruju da je poduzetniko i prilagodljivo sveuilite jo uvijek, za mnoga od njih, koncept
budunosti.
Stranica 63 od 285
Doktorski rad

Mnogi odsjeci i mnoga sveuilita jednostavno nisu ustrojena na taj nain, bilo normativno
ili operativno (Greene, Loughridge, Wilson, str. 12, 1996). U tom kontekstu sveuilita sve vie
trae da se odnos izmeu njih i drave postavi na druge osnove te da se u podruje visokog
obrazovanja uvedu novine trinog karaktera. Na tragu toga u glavnim dravnim sveuilitima
SAD-a tijekom 2003. godine uspostavljen je mehanizam po kojem su sveuilita dobila cjeloviti
financijski iznos (lump sums money), te potpunu samostalnost i kontrolu nad programima i
nastavom uz izuzee od pravnih intervencija. Obveza sveuilita bila je dosegnuti zacrtane ciljeve i
parametre iz ugovora o poslovnoj suradnji potpisanog izmeu sveuilita i drave. Odnos izmeu
sveuilita i drave uz ostalo temelji se na pregovaranju u pogledu financiranja, te u pogledu
mjerljivih pokazatelja. U europskom akademskom okruenju ovaj pristup takoer je prisutan. U
Francuskoj je visoko centraliziran i zakonom reguliran (Savary Law, 1984) ime je osigurano
financiranje sveuilita te njegove administrativne, akademske i nastavne autonomije. Od 1988.
godine u Francuskoj se primjenjuje i sustav pregovaranja u pogledu financiranja (funding through
negotation) kojim se kroz trogodinji ugovor i lump-sum budet osiguravaju financijska sredstva za
nesmetan rad sveuilita. U nordijskim zemljama pregovaraki pristup takoer postoji. Pregovara
se na trogodinjoj (Finska, vedska) i etverogodinjoj razini (Danska), a primjenjuje se vie trino
orijentirani pristup u kojem se teite stavlja na mjerenje ciljnih pokazatelja vezanih za istraivanje i
nastavu. U ostalim europskim zemljama u kojima je tradicija javnih sveuilita vrlo jaka poput
Njemake, vlada pokuava uvesti konkurenciju i uspostaviti trino natjecanje ohrabrivanjem
osnivanja privatnih sveuilita i visokokolskih institucija. Slian trend je prisutan i u zemljama u
tranziciji u srednjoj i istonoj Europi. U Hrvatskoj primjena postavki lump sum-a pokrenuta je
tijekom 2005. godine u okviru projekta izgradnje integriranog financijsko-informacijskog sustava
svih sedam sveuilita RH.
Spomenutim oblikom financiranja temeljenog na cjelovitom iznosu drava za sveuilita
temeljem sklopljenih ugovora osigurava financiranje primjereno svakom pojedinom sveuilitu. Pri
tome se drava iskljuuje iz direktnog upravljanja sveuilitem, odnosno utjecaja na rad samog
sveuilita te se vie posveuje rjeavanju socijalnog i proraunskog aspekta, a odgovornost za
poslovne odluke kao i rezultate istih ostaje u nadlenosti sveuilita. Osiguravanje adekvatnih
financijskih sredstava je akutni problem svih javnih sveuilita, pa su tako i ona najvea i najjaa u
poziciji da se natjeu s privatnom konkurencijom u pogledu studenata, novih programa i sredstava
za istraivanje, i to ponajprije zbog toga to je priliv sredstava od drave iz godine u godinu sve
manji. Promoviranje sveuilita postaje sve vanija aktivnost, bilo da se radi o privlaenju studenata
ili potencijalnih sponzora, odnosno pribavljanju financijskih sredstava iz drugih izvora financiranja.
Stranica 64 od 285
Doktorski rad

4.3. Menadment
Od menadmenta u viskom obrazovanju sve se vie oekuje da preuzmu puno vie
odgovornosti nego ranije posebice u pogledu financijskog upravljanja te upravljanja ljudskim
potencijalima. Pored tradicionalnih akademskih poslova, edukacijskih i istraivakih, oni sada
moraju obavljati i upravljake a dijelom i administrativne poslove, uzrok ega treba traiti u praksi
financiranja sveuilita i upravljanja njima koji se mijenjaju pod pritiskom vlade i vijea za
investicije (Greene, Loughridge, Wilson, str. 4, 1996). Menadment sveuilita tradicionalno ima
velik akademski, ali i drutveni utjecaj i znaaj. No, u konstelaciji trenutnih utjecaja i snaga, vie se
radi o potencijalnoj potrebi i elji nego o stvarnoj snazi. U uvjetima trinog poslovanja neminovno
je da menadment sveuilita dobije sve vei znaaj, pa i odreenu samostalnost kad se radi o
donoenju odluka to znai da e njegova vanost sve vie rasti i to naroito s jaanjem utjecaja i
vanosti konkurencije ali i ostalih interesnih skupina u domeni visokog obrazovanja. U tom
kontekstu, kao to predlae Drucker (2002), informacijski i financijski menaderi trebali bi dosei
usporedivu poziciju unutar izvrne razine menadmenta institucija, pa tako i u akademskim
institucijama poput sveuilita. Rezultat da do toga do danas nije dolo ogleda se u informacijskim
sustavima koji su se esto razvijali i bili primijenjeni na apstraktan, nesistematski i nepovezani
nain, pokrenuti funkcijom prije no vrijednou, to je dovodilo do kaotinih situacija bez vizija o
integriranom poslovno-informacijskom sustavu visokog obrazovanja u kojoj se i sada nalazimo.
Akademski menaderijalizam
Privlanost koncepta sveuilita kao korporacijskih poduzea djelomino proizlazi iz
promjenjive prirode dravnog ugovora sa sveuilitima. Ranije je, kao to to opisuje Shattock
(1994), drava bila uvjerena da sveuilita proizvode studente i znanstvena istraivanja za koja se,
premda ne doprinose uvijek izravno ekonomskom razvoju, u najmanju ruku moe rei da dodaju
vrijednost individualnom i socijalnom bogatstvu zemlje.
Meutim, iskustva razvijenih zemalja pokazuju da su ranih 1980-tih, drave poele
redefinirati svoje ugovore sa sveuilitima. Pomou osmiljavanja pokazatelja performansi,
uvoenja vanjskih provjera nastave i znanstvenog istraivanja te promjena u nainima na koji se
sveuilita financiraju, drava je, preko vijea za investiranje, od visokog obrazovanja efektivno
napravila trite kojim se upravlja. Od tada se sveuilita moraju, u mnogo veoj mjeri nego ranije,
meusobno natjecati za resurse.
Stranica 65 od 285
Doktorski rad

tovie, kako je naglasak bio stavljen na proizvodnju studenata i znanstvenih istraivanja s

izravnim utjecajem na ekonomiju, sve vei se pritisak vrio na ustanove, odjele i individualne
akademike da financiranje svog rada potrae u privatnom sektoru. Namjera, koju Kogan (1989)
proziva menaderijalizmom, jest da se stvori sustav u kojem se ciljevi efikasnije prate i kontroliraju,
i iji se izlazni proizvodi, studenti i znanstvena istraivanja, mogu mnogo izravnije naciljati.
Menaderijalizam u visokom obrazovanju temelji se na pretpostavci da ustanova i sustav
kojem je podreena mogu specificirati ciljeve koji mogu sadravati i ciljeve osnovnih jedinica.
Nadalje, on pretpostavlja da se mogunost odreivanja i kontroliranja ostvarivanja ciljeva moe
distribuirati hijerarhijski. Njegovo moralno opravdanje je da izlazni proizvodi visokog obrazovanja
trebaju, a ponekad i moraju, biti odreeni i prosueni izvan njega samog, sa stanovita drutvenih,
prije nego intelektualnih potreba (Kogan, str. 74, 1989). Stoga je za oekivati da i sveuilita manje
razvijenih zemalja, ali i sva ona koja se ele razvijati i napredovati, morati usvojiti naela
poslovnog planiranja, te da e ona koja ne budu permanentno i efikasno planirala vremenom
ustanoviti kako su ranjiva na vanjske sile koje im u krajnjoj liniji ugroavaju opstanak. (Port i
Burke, str. 127, 1989). ini se da je menaderijalizam sveprisutna sila na mnogim dananjim
sveuilitima. Sveuilita sad vie ne nalikuju kolegijalno/birokratskim ustanovama starih vremena.
Isto tako, makar i samo zbog toga to informacija nikad nije liena vrijednosti, ne nalikuju niti
kibernetskim modelima. Meutim, kao to dokazuje (Rear, 1994), sveuilita ne mogu ignorirati
svoju korporacijsku prirodu. Nestaica resursa te sloena i brzo promjenjiva priroda zahtjeva koji se
postavljaju ustanovama visokog obrazovanja znae da dobar menadment treba drugaije strukture i
stilove od onih koji se tradicionalno pridruuju akademskoj demokraciji. Sveuilita moraju
djelovati brzo da priskrbe financiranje; takoer moraju donositi teke odluke o prioritetima i
poduzimati neugodne korake da bi kontrolirala trokove (Rear, str. 15, 1994).
Akademski menader vs. Akademski voa

U kontekstu akademskog menaderijalizma doista se moe rei da, kao to to tvrdi Scott,
imamo kadar viih menadera izvuenih kako iz akademskog, tako i iz administrativnog osoblja,
pa se strunost mora razvijati, a pritom izvrni istiskuje administrativni kao dominantni etos
(Scott, str. 8, 1983). Uz to, kao to je naglasio Miller (1995), vii menaderi su za upravljanje
sveuilitima usvojili top-down pristup. U tom modelu, premda se mnogo vie odgovornosti
prebacuje na razinu odjela, vii menaderi su vrlo svjesni potrebe da se svi resursi, a posebice
financijski kontroliraju i prate.
Stranica 66 od 285
Doktorski rad

Za akademike, kao to je demonstrirao Middlehurst (1994a), preokret ka menaderijalizmu

je izazvao tradicionalne predodbe o tome to bi akademici trebali biti. Uloge su se promijenile.
Primjerice, proelnika odjela se sad promatra (barem iz perspektive sveuilita) kao menadera
financijskih i ljudskih resursa, a individualni akademici nalaze da ih se usmjerava, katkad
neprimjetno, katkad otvoreno, u smjeru nastave ili znanstvenog istraivanja, a ne u oba smjera.
(Middlehurst, str. 190, 1994a). Lieni akademske kontrole, suoeni s vanjskom kontrolom svojih
aktivnosti, dok sveuilite sve vie zanima kontroliranje njihovog vremena i rezultata, prema Halsey
(str. 13, 1992) svedeni su na plaene radnike ili radnike na uinak u slubi rastue srednje klase
administratora i tehnologa.. Promjene u visokom obrazovanju duboko utjeu na ulogu i funkciju
akademskih proelnika odjela. Halsey i Trow su obrazlagali da je uloga proelnika odjela pruanje
akademskog vodstva svojim kolegama. Da je, funkcionalno, proelnik odjela odgovoran za
upravljanje proraunom i nastavnim planom i programom, za branjenje i promoviranje odjela, te za
davanje savjeta o znanstveno-istraivakom radu mlaim kolegama (Halsey i Trow, 1971). Ali
prema Halseyu i Trowu, ove dunosti, premda mogu biti teke, ne bi ga trebale odvlaiti od
njegovih sredinjih interesa (Halsey i Trow, str. 376, 1971). Ovi sredinji interesi se mogu
shvatiti kao nastava i znanstveno istraivanje. Meutim, ak je i ovdje jasno, iz radova Startupa
(1976), Bechera (1989a) te Bechera i Kogana (1992) da je od svega najvaniji znanstvenoistraivaki status proelnika odjela, jer se, tradicionalno, proelnici nisu birali ili postavljali na tu
funkciju primarno na osnovi njihovih sposobnosti da administriraju, upravljaju ili poduavaju, nego
na osnovi njihovog poloaja u znanstvenim krugovima.
Kao to Becher pokazuje u svojoj studiji o kulturama akademskih odjela, Akademska
plemena i teritoriji (Becher, 1992), akademike se sudilo gotovo iskljuivo prema njihovoj
uspjenosti u znanstveno-istraivakom radu. Priznanje se stjee putem objavljivanja rezultata
znanstvenog istraivanja. Izvrsnost u nastavi malo vrijedi u usporedbi s priznanjem kolega
etabliranih u istom podruju (Becher, str. 53, 1992).
Posljedice toga na ulogu proelnika odjela su bile znaajne. Proelnici su svoj autoritet
dugovali svom statusu akademskih voa u podruju koje su odabrali, a naglasak je, obino, bio na
laganom menaderskom upravljanju odsjekom kako bi se ostalim akademicima na odsjeku
omoguila intelektualna sloboda i autonomija da se efikasno posvete vlastitim akademskim i
znanstveno-istraivakim ciljevima kao to to Handy nagovijeta u svom radu Razumijevanje
organizacija (Handy, 1993).
Stranica 67 od 285
Doktorski rad

Posljednjih godina postalo je jasno da je primat predodbe o viem akademiku i ulozi

proelnika odjela izazvan vanjskim faktorima. Pritisci financija, vlade i sveuilita su taj poloaj
uinili mnogo zahtjevnijim, traei od proelnika mnogo veu sposobnost efikasnog upravljanja.
Jedan od razloga za tu promjenu, prema Brennanu i Shahu (1994) te Tapperu i Slateru (1995), je
elja vlade da vie obrazovanje uini ekonomski odgovornijim.
Spomenuto nastojanje vlade djelomino potjee iz njena skepticizma ranih 1980-tih godina
prema prevladavajuoj kolegijalnoj kulturi unutar sveuilita, te prema mjeri u kojoj ona spreavaju
da upravljanje njima bude onoliko efikasno koliko bi moglo biti. Obzirom da su sveuilita esto
organizacije s golemim prometima, koji doseu mnogo milijuna, vlada je, sumnjiava prema svakoj
neprofitnoj organizaciji, smatrala da je sveuilita potrebno reformirati.
Ovu prijetnju tradicionalnom autoritetu i moi uvelike je podrala preporuka da se
akademske proelnike odjela treba postavljati ili birati na osnovi razliitoj od strunosti u
znanstveno-istraivakom radu. Idealno bi bilo da pojedinac bude ujedno i menader i akademski
voa. Meutim, najeminentniji i najsposobniji akademik, prema standardima znanstvenog
istraivanja ili poduavanja, nije uvijek i osoba najsposobnija upravljati odsjekom. Poeljno je
imati te dvije funkcije u jednoj osobi. U okolnostima kad je to neizvedivo, proelnik odjela mora
posjedovati menaderske sposobnosti i treba ga poticati da dio odgovornosti delegira na druge.
(Jarratt, str. 28, 1985).
Iz svega ovoga je jasno da, kao to nagovijeta Davies, postoji potreba za sistematskom
obukom proelnika u podrujima upravljanja, kako bi se nadopunila njihova postojea akademska
strunost (Davies, str. 131, 1995). Eley je, saimajui rezultate anketiranja proelnika sveuilinih
odjela o edukaciji u menadmentu, zakljuio kako se zahtjevi od uloge proelnika odjela
poveavaju, kao i pojaani ambigvitet tog posla, te je teko zamisliti da proelnici mogu igrati
zadovoljavajuu, korisnu i uistinu efikasnu ulogu u upravljanju sveuilitima. (Eley, str. 22, 1994).
Postoji takoer i priznanje da proelnici odjela trebaju dobivati veu podrku u domeni
upravljakih informacija od sveuiline administracije. Lockwood i Davies su, primjerice,
obrazloili da svi odsjeci, akademski i administrativni, imaju funkciju baratanja informacijama i da
je potrebno na razini cjelokupnog sveuilita uspostaviti politiku za kontroliranje neizbjenog
razvoja sustava koji barataju informacijama, i to se mora uiniti ubrzo (Lockwood i Davies, str.
279, 1985).
Stranica 68 od 285
Doktorski rad

4.4. Informacijski sustavi

Tijekom povijesti su se mijenjali naini razvoja informacijskih sustava i zahtjeva na sustave.
Danas su glavni zahtjevi usmjereni prema informacijskim sustavima: upotrebljivost, pouzdanost,
odrivost i uinkovitost. Na alost, veina njih spomenute zahtjeve jo uvijek ne ispunjava u
dovoljnoj mjeri. Najei nedostaci su nedovoljna pokrivenost informacijskih potreba organizacije,
nedostatak interne povezanosti meu pojedinim komponentama, raznolikost korisnikih suelja te
hardverskih i softverskih platformi, slaba fleksibilnost i zahtjevno odravanje.
S obzirom na promjenjivu prirodu visokog obrazovanja i pritiska na njegove institucije kako
bi se zadovoljili brojni i razni zahtjevi interesnih skupina Salter i Tapper (Salter i Tapper, 1994)
smatraju da je znaaj uloge informacija u upravljanju visokim obrazovanjem dramatino porasla
posebice u segmentu zadovoljavanja informacijskih potreba drave i subjekata iz profitnog sektora s
kojima sveuilite surauje.
Akademski
Informacijski sustavi sveuilita imaju neke posebne znaajke u usporedbi s informacijskim
sustavima ostalih organizacija. Oni ne pribavljaju informacije samo za upravljanje sveuilitem ve
i za sve lanove sveuiline zajednice. Zbog visokog stupanja autonomije pojedinih komponenata
sveuilita, oni moraju biti dovoljno fleksibilni. Zbog velikog raspona korisnika ti sustavi moraju
biti izdrljivi i sigurni. Njihova upotreba mora biti jednostavna. Usprkos tim razlikama, uspjeh
sveuilita zavisi i o upotrebi informacijske tehnologije u svakodnevnim aktivnostima.
Novi informacijski sustav na sveuilitu ne bi smio biti skup zasebnih aplikacija kreiranih
izolirano i pod pritiskom svakodnevnih problema, nego integrirani informacijski sustav koji e
omoguiti, u danim uvjetima, maksimalnu podrku sadanjim i buduim ciljevima sveuilita i
njegovih odjela. U dananje vrijeme, kada su informacije najvaniji kapital, on bi trebao biti osnova
ne samo elektronike, nego i bliske funkcionalne povezanosti izmeu odjela i ostalih dijelova
sveuilita, ime bi doprinio svom internom otvaranju i konsolidaciji.
Upravljaki
Informacije o upravljanju Lucey definira kao podatke pretvorene u informacije koje
omoguuju menaderima na svim razinama na svim funkcijama da donesu pravovremene i
uinkovite odluke za planiranje, upuivanje i kontrolu aktivnosti za koje su odgovorni (Lucey,
1995).
Stranica 69 od 285
Doktorski rad

Problematika upravljakih informacijskih sustava u visokom obrazovanju posebice je

istraivana u SAD-u, od strane, izmeu ostalih, Lewandowskog (1984), Vogela i Wetherbea (1984),
Penroda i Dolencea (1987), Penroda i Douglasa (1988), Schmidtleina i Miltona (1988), Holdawaya
i Meekisona (1990), te Langenberga (1994). U tim studijama, kao i u Holdawayovoj i
Meekisonovoj analizi procesa stratekog planiranja na Sveuilitu Alberta, naglasak je na
pozitivnim prednostima koje sveuilita mogu oekivati od stratekog planiranja i procesa
implementacije upravljakih informacijskih sustava. Gotovo svi autori su suglasni da glavni faktor
uspjeha implementacije upravljakog informacijskog sustava lei u efikasnom definiranju potreba
menadmenta budui se vrlo esto radi pogreka i od najranije faze implementacije ne vodi
dovoljno brige oko zahtjeva upravljake strukture, odnosno onoga to oni oekuju od takvog
sustava. esto je tome razlog to menadment od samog poetka ne pridaje dovoljno panje toj
problematici, ili to jednostavno nije u mogunosti sagledati sve svoje potrebe u kontekstu budueg
informacijskog okruenja i potencijala kakvog e im pruati upravljaki informacijski sustav kad
bude implementiran.
Uz ovaj faktor nuno je definirati i ostale kritine faktore jer implementacija takvog sustava
u pravilu izaziva i otpor administrativnog osoblja, te samo jaka podrka upravljake strukture
sveuilita moe omoguiti njihovu integraciju u cjeloviti upravljaki informacijski sustav.
Organizacija i koordinacija rada svih, od presudnog je znaaja za uspjeh implementacije. Na taj
nain postie se najvea efikasnost na projektu uz maksimiziranje zadovoljstva svih korisnika
sustava. Kao to je prethodno spomenuto problemi koji mue sveuilita kod implementacije i
odravanja upravljakih informacijskih sustava mogu se jednim dijelom objasniti manjkom panje
koja se pridaje onome to menaderi sveuilita zapravo trebaju od takvih sustava. Previe esto se
ini da potrebe za upravljakim informacijama nisu razmotrene u dovoljno ranom stadiju procesa
razvoja, da se premalo panje obraa na informacije koje su vanjske, kvalitativne ili subjektivne, te
da su rjeenja problema esto voena tehnologijom, vie nego informacijama. Primjerice, Pellow u
svom radu (Pellow, str. 24, 1991), ukazuje na injenicu da su sveuilita sklona tome da se opskrbe
softverom za niz funkcija upravljanja informacijama, poput onih o financijama, o studentskoj i
kadrovskoj evidenciji, materijalnim resursima i resursima za znanstvena istraivanja, ali pri tome se
vie usredotouju na primjenu tehnologije na ta podruja, nego na procese donoenja odluka koji ih
podupiru.
Stranica 70 od 285
Doktorski rad

U dananje vrijeme IT podrka menadmentu ide toliko daleko da su razvijeni sustavi po

uzoru na pilotsku kabinu, takozvani 'management cockpit' koji omoguavaju menadmentu da s
jednog mjesta sagledava cjelokupnu poslovnu situaciju organizacije te da na temelju toga upravlja
(pilotira) samim poslovanjem. Menadment cockpit namijenjen je stratekom menadmentu, a kao
preduvjet primjene istog nuno je izgraditi integrirani poslovno-informacijski sustav.
Integrirani
Sve vei zahtjevi koji se postavljaju pred vodstvo sveuilita u pogledu sveobuhvatnog
upravljanja svim segmentima poslovanja, s ciljem da se cjelokupnim poslovanjem upravlja na to
uinkovitiji nain, pretpostavljaju koritenje suvremenih ICT tehnologija i rjeenja koja omoguuju
integralno praenje svih poslovnih informacija koje se koriste kao podloga za donoenje
operativnih, taktikih, stratekih i financijskih odluka. Efikasnost financijskog aspekta upravljanja
poslovanjem, a koji se temelji na upravljanju prilivima i prihodima s jedne strane te odlivima i
rashodima s druge strane, znatno ovisi o integraciji svih elemenata poslovno informacijskog sustava
sveuilita. U svjetlu menaderijalizma financijska komponenta jest bitna, no nuno je naglasiti da
je svaka komponenta informacijskog sustava u veoj ili manjoj mjeri u funkciji upravljanja
sveuilitem ili odjelom, te time podjednako vana kao karika u integriranom lancu ija je osnovna
svrha uinkovit upravljaki informacijski sustav. Pri tome je nuno uspostaviti integralnost sustava
u kojem ne postoji neopravdana redundancija, kako bi donoenje poslovnih odluka bilo to
efikasnije. Pod integralnosti se ne misli samo na pokrivanje svih funkcija i odjela unutar sveuilita,
ve i na integraciju s drugim informacijskim sustavima iz okruenja, sa sustavima dravne uprave,
poslovnih partnera, korisnika. U svom su radu Guan i suradnici (Guan, Nunez, Welsh, str. 168-174,
2002) identificirali tri glavne grupe internih i vanjskih interesnih strana za koje su informacije
generirane na sveuilitu strateki vane, a to su:
1. Oni koji odreuju administrativnu politiku sveuilita kako bi:
a. pomogli u upravljanju resursima i stratekom planiranju,
b. pomogli u upisivanju i zadravanju studenata.
2. Vanjske nadzorne agencije kako bi:
a. procijenile performanse institucija,
b. procijenile njihove programe temeljem raznih pokazatelja.
3. Studenti kojima su potrebne tono odreene informacije vezane uz:
a. biljeke s predavanja, konzultacije, analize sluajeva,
b. rezultate ocjenjivanja.
Stranica 71 od 285

Doktorski rad
Za izgradnju integriranog poslovno-informacijskog sustava sveuilita neophodno je

raspolaganje
suvremenim
kvalitetnim
poslovno-informatikim
rjeenjem.
Organizacija
integriranog sveuilita, te primjena Bolonjske deklaracije uz primjenu lump-sum naina

financiranja znatno se moe ubrzati kao i unaprijediti primjenom suvremenih visoko integriranih
aplikativnih rjeenja koja svojim funkcionalnostima pokrivaju sve segmente poslovnog sustava
sveuilita i njegovih odjela. S aspekta visokog obrazovanja spomenute funkcionalnosti mogue je
grupirati kao:
~
~
~
~
~
~
~
~
Financijske (raunovodstvo, kontroling, upravljanje tokovima novca)

Logistike (nabava, prodaja, odravanje)
Administrativne (upravljanje dokumentima)
Ljudski resursi (upravljanje i razvoj kadrova)
Sveuilini (upravljanje nastavom, istraivanjem, studentima)
Poslovna inteligencija (planiranje i simulacije poslovanja)
Upravljanje bibliotekom
Upravljanje znanjima.
U istraivanju sagledavanja potreba koritenja informacijskog sustava amerikih i europskih

sveuilita, Kokori (Kokori, str. 97, 2007) je prouavao percepciju potrebe koritenje pojedinih
segmenata cjelovitog poslovnog sustava sveuilita te komparativnom analizom utvrdio dominanto
prepoznavanje financijskog segmenta od stane amerikih sveuilita nasuprot dominantnoj
percepciji ljudskih resursa kao znaajne komponente za europska sveuilita.
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Financijske
Logisitke
Administracija Ljudski resursi
USA
Sveuilini
Poslovna
inteligencija
Upravljanje
bibliotekom
Upravljanje
znanjima
EU
Slika 4 - Prikaz usporedbe zastupljenosti grupa funkcionalnosti na amerikim i europskim

sveuilitima (Kokori, str. 97, 2007).
Stranica 72 od 285
Doktorski rad

Istraivanje, sagledavanje i tono detektiranje grupa informacijskih potreba pojedinog

sveuilita zasigurno moe posluiti kao dobar temelj za izradu stratekog plana integriranog
poslovno-informacijskog sustava koji se mora sagledati kao neminovna pozadina uspjene
implementacije tog sustava. To je prvi korak vrlo zahtjevnog nain uvoenja suvremenih ICT
tehnologija i rjeenja u svakodnevni ivot sveuilita, izgradnje njegova integriranog poslovnoinformacijskog sustava te uinkovitog koritenja istog.
Sloenost upravljanja, poslovanja, procesa, informacija, akademski zahtjevi EU, provedba
bolonjskog procesa i lump-sum naina financiranja, izgradnja integriranog informacijskog sustava
sveuilita bili su snaan poticaj i izazov za provedbu znanstvenog istraivanja upravo u
akademskoj zajednici iji rezultati su dani u nastavku.
Stranica 73 od 285

Doktorski rad
5.
METODOLOGIJA RADA
Pojanjenje pojmova istraivanje i znanstveno istraivanje ugaj (ugaj, Dumii, Duak,

str. 133, 2006) daje na temelju citiranih definicija i vlastitog promiljanja te konstatira kako
znaenje rijei istraivanje znai ispitivati briljivim, marljivom traenjem i u tom kontekstu
zakljuuje kako je samo briljivo istraivanje znanstveno, te ono koje u svom tijeku potuje
znanstvene metode i primjenjuje ih.
Da bi poblie oznaio bit znanstvenog istraivanja u nastavku ugaj citira uvelu koji
definira znanstveno istraivanje kao djelatnost otkrivanja i dokazivanja znanstvenih istina pomou
odreenih metoda, a potom aju koji kae da se razlike izmeu pojmova istraivanje i znanstveno
istraivanje sastoje se u tome to izraz istraivanje obuhvaa openito sve naine rjeavanja
znaajnih teorijskih i praktinih problema, dok se pojam znanstvenog istraivanja odnosi na onu
vrstu istraivanja koja se temelji na zakonima logike i iji se rezultati u najveem broju sluajeva
mogu mjeriti. Strukturirano promiljanje koje slijedi potvruje koliko je uistinu provedeno
istraivanje znanstveno istraivanje i ovaj doktorski rad znanstveni rad prema kriterijima s poetka
uvodnog razmatranja.
5.1. Definiranje uzorka istraivanja

Imajui na umu da e rezultati istraivanja prvenstveno biti koriteni za potvrivanje ili
pobijanje hipoteza, ali i moguu primjenu u znanstvenoj, drutvenoj i gospodarskoj praksi, posebna
panja posveena je definiranju uzorka istraivanja te posebice njegovoj reprezentativnosti kao i
osiguranju visoke pouzdanosti rezultata istraivanja. Prilikom definiranja uzorka potrebno je
razmotriti tri vana kriterija: tonost podataka, trokove i vrijeme potrebno za dobivanje rezultata.
Tonost podataka poeljna je u svakom istraivanju, pa ipak ima razlika u zahtjevima za
stupnjem tonosti s obzirom na predmet i cilj istraivanja. Najtonije rezultate mogue je dobiti
istraivanjem itavog osnovnog skupa, populacije, to je u stvarnosti nemogue provesti. U principu
je poeljno da uzorak bude to vei, kako bi se postigla to vea tonost, no s druge strane ostali
faktori onemoguavaju ostvarenje tog principa.
Stranica 74 od 285

Doktorski rad
Trokovi istraivanja esto se povezuju s pitanjima koja se na prvi pogled ine

komercijalnim poput: to dobivamo rezultatima istraivanja?, Koliko oni vrijede?, Kako e se
isplatiti?, Tko e ih financirati?. To su pitanja koja je potrebno postaviti na poetku istraivanja te
posebice prilikom definiranja uzorka.
Vrijeme potrebno za dobivanje rezultata takoer je u funkciji ciljeva istraivanja i rjeavanja
problema zbog kojeg je organizirano istraivanje. Svako istraivanje pripada prolosti onog trena
kad je zavreno. Problem se mogao u meuvremenu izmijeniti, okolnosti su mogle postati
drugaije. Zbog toga je vano da se paljivim planiranjem i efikasnim provoenjem terenskog rada i
obrade podataka potrebno vrijeme svede na najmanju moguu mjeru. Biranje jedinica uzoraka pri
tome ima veliku ulogu.
Osnovna premisa prilikom definiranja uzorka istraivanja u svrhu izrade ovog rada imala je
uporite u njegovu cilju, izradi dizajna modela SP-IPIS na primjeru visokog obrazovanja, ime je
odreen osnovni skup ije karakteristike, miljenje i stavove se eljelo istraiti stalno imajui na
umu kako osigurati maksimalnu tonost podataka i istraivanje provesti u namjerno fiksno
postavljenom vremenskom okviru.
Populacija
Dizajn modela SP-IPIS na primjeru visokog obrazovanja bio je determinirajui kriterij za
odabir populacije koju nedvosmisleno ine sve ustanove iz sustava visokog obrazovanja, a kojih
prema izvoru dostupnom na http://pregledi.mzos.hr/ustanove_VU.aspx na dan 31. prosinca 2008.
godine u Hrvatskoj djeluje oko 130 organiziranih unutar 7 javnih sveuilita, 13 javnih veleuilita,
3 javne visoke kole, 3 privatna veleuilita i 25 privatnih visokih kola.
Izvorno je namjera bila stvoriti uzorak od otprilike 50-tak ustanova iz sustava visokog
obrazovanja, od ega bi 40 bile sastavnice sveuilita odnosno fakulteti, 5 veleuilita i 5 visokih
kola, to bi u konanici inilo oko 40% sveukupne populacije. Uz to, potom je planirano podijeliti
ih u tri grupe ovisno o njihovoj veliini determiniranoj brojem studenata (veliki, srednji, mali) te
znanstvenom
podruju
(prirodne/tehnike,
biomedicina/biotehnike,
drutvene/humanistike
znanosti).
Pilotskom studijom pomou javno dostupnih podataka utvreno je da odreeni broj
ustanova nema obrazovni karakter, a to su sveuiline knjinice i studentski centri te su oni
iskljueni iz promatrane populacije. Daljnjim prouavanjem definirani su kriteriji odabira konanog
uzorka to je detaljnije opisano u nastavku.
Stranica 75 od 285
Doktorski rad

Kriteriji i nain odabira uzorka

Kriteriji odabira sagledani su viedimenzionalno i to kroz vlasniku dimenziju, povijesnu
dimenziju s aspekta tradicije pojedinih ustanova, dimenziju vrste studija, geografsku dimenziju,
vremensku i novanu.
Prvo se pristupilo prouavanju populacije temeljem kriterija tipa vlasnitva to je rezultiralo
zakljukom da su privatne ustanove poslovno i organizacijski dovoljno razliite od javnih ustanova
da bi se nale izvan opsega predmetnog istraivanja te su iz istog iskljuene po osnovi ovog
kriterija.
U nastavku je prouavan preostali podskup populacije kojeg su inile sve javne ustanove iz
sustava visokog obrazovanja i to prvenstveno u kontekstu povijesnog kriterija vezanog za tradiciju
pojedine ustanove. Nakon pomnije analize zakljueno je da ovaj kriterij nije mogue uzeti kao
vrsti kriterij za odabir odnosno iskljuenje pojedinih ustanova, posebice imajui na umu predmet
istraivanja.
Spomenuti podskup potom je promatran temeljem kriterija vrste studija koji se izvodi na
pojedinoj ustanovi te su one na osnovu istog podijeljene u dvije grupe, na ustanove koje izvode
sveuiline programe i one koje izvode strune programe. U kombinaciji s prethodnim kriterijem
zakljuno je kako izvoenje sveuilinih programa zahtijeva znatno sloeniji poslovno
informacijski sustav u odnosu na izvoenje strunih programa te su temeljem ovog kriterija
iskljuena javna veleuilita i javne visoke kole.
Imajui na umu broj ustanova koji je preostao, njih 73, njihovu geografsku disperziju na
gotovo cijelom teritoriju Republike Hrvatske, te vremenska i novana ogranienja, a sve
sagledavajui s aspekta metodologije provedbe istraivanja koja je ukljuivala osobni odlazak kod
ispitanika, u konanici je zakljueno da se u cilju osiguranja kvalitete rezultata istraivanja ovaj
uzorak ne smije dalje suavati.
No, to nije znailo potpuno odustajanje od izvorne zamisli o uzorku od 50-tak ustanova iz
sustava visokog obrazovanja, od ega bi 40 bile sastavnice sveuilita odnosno fakulteti, 5
veleuilita i 5 visokih kola, ve je isti broj strukturno drugaije koncipiran i promatran s aspekta
konanog uzorka kojeg su inile 73 ustanove sustava visokog obrazovanja sveuilinog karaktera.
Stranica 76 od 285
Doktorski rad

Definirani uzorak istraivanja

Nakon to je definiran konani uzorak istraivanja kojeg ine 73 javne ustanove iz sustava
visokog obrazovanja sveuilinog karaktera, bilo je potrebno detaljnije ga prouiti uvaavajui
njegovu strukturu i specifinosti. Ustanove su prvenstveno promatrane prema pripadnosti
pojedinom sveuilitu te je na taj nain uzorak podijeljen na 7 grupa. Pored toga, kako je fokus
istraivanja vie bio usmjeren na fakultete nego na sveuilita per se, odlueno je da se posjeivanju
to vie fakulteta na neto manjem broju sveuilita prui prednost od manjeg broja fakulteta na
veem uzorku sveuilita, s ciljem to vee reprezentativnosti rezultata istraivanja.
Hrvatska sveuilita su poprilino razliita. ini se da svako ima svoju posebnu povijest,
misiju i status. Neizbjeno je stoga da se ne treba previe uditi to podaci o brojnosti studenata i, u
manjoj mjeri, oni o broju zaposlenika, nisu ba onako pouzdani kao to bi mogli biti. Povrno
gledano, ovo bi se moglo initi relativno lakom zadaom, meutim, uz promjenjivu mjeovitost
redovnih studenata, onih koji studiraju na dodiplomskim, poslijediplomskim i doktorskim studijima,
te onih koji polaze studij uz rad, postaje teko postii jasnu i dosljednu interpretaciju brojnosti
studenata na sveuilitima u bilo kojoj akademskoj godini iz javno dostupnih izvora stoga su podaci
zatraeni od nadlenog ministarstva, te isti dobiveni za akademsku godinu 2008./2009.
Nadalje, sveuilita su prema veliini podijeljena u dvije osnovne grupe, razlog kojeg treba
traiti u poprilinom nesrazmjeru broja studenata, a to se ogleda u konkretnim podacima danim u
nastavku: 72.070, 25.940, 18.054, 17.956, 5.307, 2.815 i 2.526. Budui je najvee sveuilite 2,8
puta vee od sljedeeg, a uvaavajui ukupno maleni broj sveuilita, svega 7, zakljueno je da
izvorna namjera podijeliti ih u tri grupe nije opravdana, posebice gledano s aspekta analize rezultata
istraivanja te su ista u nastavku prouavana kao 'veliko' i 'malo'.
Premda to ne moe biti egzaktno, ponajprije zato to se sveuilita potie da budu
interdisciplinarna ista nisu grupirana sukladno Pravilniku o znanstvenim i umjetnikim podrujima,
poljima i granama (Narodne novine broj 78, 7.7.2008.). Nasuprot njih fakultete se promatralo i s
aspekta znanstvenog podruja kojem pripadaju. Izuzeci, fakulteti unutar kojih postoje studiji iz
razliitih znanstvenih podruja, stavljeni su u dominatno zastupljenije podruje. Sukladno
spomenutom pravilniku uzorak istraivanja sagledan je s aspekta 1 umjetnikog i 6 znanstvenih
podruja, i to podruja prirodnih znanosti, tehnikih znanosti, biomedicine i zdravstva, biotehnikih
znanosti, drutvenih znanosti i humanistikih znanosti.
Stranica 77 od 285
Doktorski rad

U pogledu znanstvenih podruja uzorak nije dijeljen, ve je zakljueno da u provedbi

istraivanja treba teiti da njihova zastupljenosti bude proporcionalna zastupljenosti unutar sustava
visokog obrazovanja te se iz navedenog razloga odustalo od prvotne namjere podijeliti uzorak u tri
grupe: prirodne/tehnike, biomedicina/biotehnike, drutvene/humanistike znanosti.
Uzorak za ovo istraivanje sastoji se od 7 sveuilita koja su u istraivanju bila zastupljena
preko rektorata. Unutar njih ciljano je prouavanje 66 njihovih sastavnica koje imaju status
fakulteta, a koje su u istraivanju bile zastupljene preko dekanata. Sastavnice koje imaju status
odjela su izuzete iz uzorka razlog kojeg lei u injenici njihove razliite pravne osobnosti u odnosu
na fakultete i rektorate kao samostalne pravne osobe.
Za potrebe kontrolnog uzorka odabrano je Veleuilite u Karlovcu iako nije sveuilinog
karaktera. Ovo veleuilite ima status 'znanstvena ustanova i visoko uilite', a po broju studenata,
njih 1.929, je gotovo u razini s najmanjim sveuilitem to je bilo dostatno za ulogu kontrolnog
uzorka.
Finalni odabir 73 pravna subjekta, ustanove iz sustava visokog obrazovanja sveuilinog
karaktera u konanici je sagledan kao refleksija Yinove strategije 'literalne replikacije' u kojoj su svi
sluajevi teoretski isti (Yin, 1989). Uz to, zadran je glavni cilj, provesti istraivanje u 50tak
ustanova, a to u odnosu na veliinu finalnog uzorka iznosi 68,5% iz ega je predvidivo mogue
poluiti statistiki znaajne rezultate. (Reich, Benbasat, str. 265, 2000)
Ispitanici
Smatralo se da je za izradu dizajna modela SP-IPIS, stratekog planiranja integriranog
poslovno-informacijskog sustava, prvenstveno uvaavajui obiljeja stratekog planiranja, u
istraivanje kao ispitanike nuno ukljuiti najviu razinu menadmenta ustanova odabranog uzorka.
Upravo iz tog razloga srednja i nia razina menadmenta nije razmatrana u kontekstu ispitanika.
Dileme oko toga tko ini najviu razinu menadmenta gledajui s aspekta izbornih funkcija
nije bilo te su rektori, prorektori, dekani i prodekani bez dodatnih razmatranja definirani kao
osnovni skup ispitanika. Uvaavajui injenicu da poslovni informacijski sustav prvenstveno ima
uporite u financijskim procesima, a velikim dijelom se oslanja na organizaciju i ljudske potencijale
koji ine bitan segment stratekog promiljanja, procijenjeno je da u istraivanje treba ukljuiti i
lanove menadmenta stalnih funkcija i to glavne tajnike i voditelje financija i raunovodstva.
Pored toga, namjera je bila pokuati dobiti sliku 'virtualnog sveuilita' te njegova menadmenta u
kojem bi bio zastupljen puni spektar upravljakih funkcija uobiajenih na hrvatskim sveuilitima.
Stranica 78 od 285
Doktorski rad

Imajui na umu vremensku dimenziju menaderskih funkcija, a koja je propisana pravnim

aktima pojedine ustanove, ispitanici su prema funkciji podijeljeni u dvije grupe. 'Stalnoj' grupi
dodijeljeni su glavni tajnici te voditelji financija i raunovodstva budui njihova funkcija nije
definirana vremenskim okvirom. 'Izbornoj' grupi dodijeljeni su rektori, prorektori, dekani i
prodekani budui njihova funkcija ima tono definiran vremenski okvir koji uglavnom iznosi dvije
ili etiri godine. Temeljem informacija dostupnih na web stranicama svake pojedine ustanove
prikupljeni su kontakt podaci o potencijalnim ispitanicima te je na osnovu sumiranja istih utvreno
da finalni uzorak od 73 ustanove ini 365 ispitanika koji posjeduju definirane menaderske
funkcije. Gledajui s aspekta broja ispitanika zakljueno je da istraivanje moe poluiti statistiki
znaajne rezultate, naravno uz pretpostavku da e se u velikom postotku odazvati predmetnom
istraivanju. Ve u najranijoj fazi definiranja uzorka ispitanika zauzet je stav da e istraivanje biti
anonimno, a ispitanici promatrani ne kroz funkciju koju obavljaju nego kroz poslove kao to su
upravljaki, edukacijski, istraivaki i administrativni.
Konani uzorak temeljen na prethodno navedenoj stratifikaciji ustrojen je prema
Sumsionovoj tipologiji (Sumsion, 1994) i promatran je dvojako, kroz prizmu pravnih osoba, 73
javne ustanove iz sustava visokog obrazovanja sveuilinog karaktera, te 365 fizikih osoba iz
spomenutih ustanova s glavnom namjerom stvaranja reprezentativnog odnosno statistiki znaajnog
uzorka. Uz to, ovime je udovoljeno zahtjevu dobivanja umanjene, ali realne slike osnovnog skupa,
populacije koju ini 130 ustanova iz sustava visokog obrazovanja RH i oko 650 osoba
menaderskih funkcija.
5.2. Nacrt istraivanja, metodologija, metode, metrike

Kako predmetno istraivanje ima karakter istraivakog ispitivanja, odnosno obiljeja
znanstvenog istraivanja koje je koncipirano s ciljem dobivanja iroke slike shvaanja stratekog
planiranja integriranog poslovno-informacijskog sustava, zakljueno je da podatke treba prikupiti u
dovoljnoj koliini koja bi omoguila provoenje statistike analize, a kako bi se odredilo da li
karakteristike, poput zajednikog znanja o domeni i stava, imaju utjecaja na drutveno poravnanje
razliitih grupa menadmenta ustanova visokog obrazovanja. Utvrivanje nacrta istraivanja,
metodologija njegove provedbe u kontekstu planiranja i provoenja terenskog dijela istraivanja,
izbor i razrada metoda za prikupljanje podataka te njihovo sreivanje i obrada, dio su empirijskih
aktivnosti predmetnog istraivakog procesa, a koje su detaljnije opisane u nastavku.
Stranica 79 od 285
Doktorski rad

Nacrt i metodologija provedbe istraivanja
NACRT ISTRAIVANJA
Sagledavajui nacrt istraivanja u smislu tono odreenog pristupa rjeavanju problema
istraivanja kao i tono odreenog pristupa u provjeri hipoteza koje proizlaze iz ciljeva istraivanja,
a to je detaljno opisano u drugom poglavlju ovog rada Pristup problemu i tezama, za provedbu
istraivanja odbrano je nekoliko nacrta.
Deskriptivni nacrt odabran je za opis i analizu problema na deskriptivnoj razini. Kauzalni
nacrt za utvrivanje uzrono-posljedinih odnosa unutar pojedinih varijabli odnosno grupa
ispitanika unutar definiranog uzorka. Korelacijski nacrt koriten je kako bi se utvrdila povezanost
izmeu pojedinih obiljeja entiteta, odnosno obiljeja pojedinih grupa ispitanika. Diferencijalni
nacrt koriten je kako bi se utvrdilo da li te razliite skupine entiteta pripadaju istom ili razliitim
skupovima, odnosno da li razliite grupe ispitanika pripadaju istim ili razliitim grupama
menadmenta.
METODOLOGIJA PROVEDBE ISTRAIVANJA

Aktivnosti koje su poduzete kako bi se istraivanje uistinu provelo na nain kako je i
zamiljeno strukturirane su u uoavanju i provedbi potrebnih koraka istraivanja, a to su:
(1) Odlueno je da se istraivanje provede u trajanju do 10 mjeseci, a poetak kojeg je odreen
trenutkom slanja prve obavijesti u formi zamolbe za sudjelovanje u istraivanju.

(2) Definirani uzorak od 73 ustanove i 365 ispitanika uzet je kao konani skup na kojem e biti
provedeno istraivanje u prethodno definiranom vremenskom okviru.

(3) Za 73 ustanove iz definiranog uzoraka, temeljem podataka dostupnih na njihovim web
stranicama, utvreno je tko su trenutni lanovi njihova menadmenta i koliko ih ima. Tko
je rektor, prorektor, dekan, prodekan, glavni tajnik, voditelj financija i raunovodstva te
toan naziv njihove funkcije, njihove mail adrese, brojevi telefona i adresa ustanove.
(4) Prva zamolba za sudjelovanje u istraivanju poslana je na prethodno utvrene mail adrese
17. sijenja 2008. godine. Zamolba je sadravala kratki opis svrhe i ciljeva istraivanja te
nain njegova provoenja. Uz to, kao prilog je poslana elektronska verzija preslike Odluke
Senata Sveuilita u Zagrebu kojom se odobrava pokretanje postupka stjecanja doktorata u
svrhu kojeg se predmetna problematika istrauje te Suglasnost i preporuka resornog
ministarstva potencijalnim ispitanicima za aktivno sudjelovanje u provedbi istraivanja.
Stranica 80 od 285
Doktorski rad

(5) Kako je za provoenje statistike analize bilo nuno prikupiti dovoljnu koliinu podataka,
a iskustveno je predvidivo da znatan broj ispitanika nee reagirati na prvu obavijest,

odlueno je istu poslati jo u dva navrata u razmaku od 3-4 mjeseca, to je i realizirano, te
se pokazalo opravdanim gledano s aspekta broja sudionika istraivanja.
(6) Sagledavajui strukturu menadmenta hrvatskih sveuilita i fakulteta, zakljueno je da bi
kao dodatni poticaj za prihvaanje sudjelovanja u istraivanju mogao posluiti pisani dopis
poslan potom na ruke rektora, odnosno dekana, to je i realizirano, a u konanici se
pokazalo kao opravdan potez temeljem kojeg je proveden vei broj istraivanja.
(7) Dodatne konzultacije o konkretnim pojedinostima provedbe istraivanja (mjesto, termin,
potreban broj anketnih upitnika budui isti namjerno nisu slani mail-om, tekst pisane
suglasnosti ustanove za provedbu istraivanja) dogovarane su telefonski s kontakt osobom
pojedine ustanove.
(8) Istraivanje je uglavnom provedeno grupno voenom anketom, osim u nekoliko ustanova
u kojima su ispitanici samostalno popunjavali anketni upitnik bez prisutnosti istraivaa,

autorice ovog doktorskog rada.
(9) Provedba istraivanja odvijala se u poslovnom prostoru ispitanika, trajala je do 30 minuta i
obino bila provedena neposredno prije ili nakon dekanskog kolegija.

(10) Od 73 ustanove iz definiranog uzorka njih 45 je prihvatilo sudjelovanje u istraivanju, u
planiranom vremenu realizacije istraivanja u trajanju do 10 mjeseci, to ini odaziv od

61,6% te se dobiveni rezultati temeljem ovog pokazatelja mogu prihvatiti kao statistiki
znaajni.
Primijenjena metodologija provedbe istraivanja, kao i zasigurno dobro strukturiran anketni
upitnik to potvruje podatak da je na pojedino pitanje u prosjeku odgovorilo 95,3% ispitanika,
dodatno su osnaeni pismima suglasnosti i preporuke kojima je podrana provedba ovog
istraivanja. Ista su upuena ispitanicima ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, te
voditelja znanstvenih projekata Optimiranje i upravljanje rizicima u informacijskim sustavima i
Perspektiva primjene upravljakog raunovodstva u javnom sektoru RH, a preslika kojih je dana u
prilogu ovog rada.
Provedeno istraivanje zbog namjerno postavljenog ograniavajueg kratkog vremenskog
perioda provedbe transverzalnog je karaktera, no u razmatranjima njegove nadogradnje i proirenja
svakako treba uzeti u obzir i mogunost longitudinalne provedbe.
Stranica 81 od 285
Doktorski rad

Koritene logike metode

Sagledavajui logike znanstvene metode kao metode koje utvruju uvjete pod kojima se
spoznaje znanstvena istina, kao misaoni, logiki postupak sustavne obrade podataka i znanstvenih
injenica (ugaj, Dumii, Duak, str. 50, 2006) za provedbu istraivanja, za analizu dobivenih
podataka te pisanje ovog rada odbrano je njih nekoliko.
Budui je problem istraivanja zahtijevao s jedne strane izvoenje zakljuaka polazei od
posebnog ka opem, a s druge polazei od opeg sluaja ka posebnom u radu su zastupljene
induktivne i deduktivne metode, no u znatnijoj mjeri one induktivne. U kreiranju, provedbi i
nastajanju ovog rada koritene su tri osnovne kategorije logikih metoda i to: metode analize i
sinteze, statistike metode te metoda modeliranja.
METODE ANALIZE I SINTEZE

Iako metode analize i sinteze imaju razliite smjerove djelovanja one se uzajamno dopunjuju
i isprepliu, stoga su obje kategorije koritene u radu. Deskriptivna analiza koritena je za
opisivanje elemenata definiranog uzorka, osnovnog skupa istraivanja. Eksplikativnom analizom
odreene su relacije ovisnosti koje postoje meu elementima tog skupa. Kauzalnom analizom
utvrene su uzrono posljedine veze izmeu promatranih svojstava, pojava i osobina prouavanog
osnovnog skupa, a komparativnom usporeena svojstva i zakonitosti tih pojava.
Za utvrivanje prisutnosti pojedinog svojstva koriteni su postupci komparacije i diferencije
to je u konanici rezultiralo deskripcijom identificiranih grupa ispitanika. Sinteza kao metoda
povezivanja analizom dobivenih svojstava elemenata koritena je u fazi sumiranja rezultata s ciljem
da im se da odgovarajui oblik u formi konstrukta koji e pokazati veze i odnose u njihovom
logikom poretku.
STATISTIKE METODE
Uvaavajui bit statistikih metoda ija je primjena prvenstveno usmjerena na obradu
kvantitativnih podataka, a koja se uglavnom elaborira svoenjem veeg broja vie ili manje
razliitih podataka na neznatan broj karakteristinih vrijednosti, za obradu dobivenih rezultata
istraivanja koritene su metode deskriptivne i inferencijalne statistike.
Deskriptivnom statistikom obuhvaeni su postupci provedbe istraivanja, prikupljanje,
saimanje, organiziranje i prikazivanje analiziranih podataka, dobivenih rezultata. Ova metoda
primijenjena je i za opis opih podataka sudionika istraivanja, a zakljuci koji su temeljem nje
izvedeni odnose se iskljuivo na empirijski materijal istraivanja.
Stranica 82 od 285
Doktorski rad

Inferencijalna, odnosno analitika statistika, koritena je prilikom donoenja zakljuaka i

sudova o karakteristikama cjeline, populacije koja obuhvaa sve ustanove iz sustava visokog
obrazovanja, pomou podataka temeljem ispitanog uzorka istraivanja.
Korelacijska statistika koritena je kako bi se utvrdio stupanj meupovezanosti definiranih
varijabli. Temeljem dobivenih vrijednosti koeficijenata korelacije utvren je stupanj statistikih
veza izmeu pojedinih varijabli. Pri tome se posebno imalo na umu da standardne razine statistike
znaajnosti s obzirom na tip pogreke i u istraivanjima iz domene drutvenih znanosti imaju
vrijednost p0.01 i p0.05 prilikom testiranja nul-hipoteza. Konkretna primjena istih dana je u
poglavlju 6. ovog rada Analiza rezultata istraivanja.
Uz spomenute metode za analizu podataka predmetnog istraivanja koriteni su modeli
regresijske i diskriminacijske analize. Modelom jednostavne linearne regresije analitiki je izraen
odnos izmeu dviju promatranih varijabli, dok je modelom viestruke linearne regresije opisana
zavisnost izmeu jedne zavisne varijable i dvije ili vie nezavisnih varijabli. Pomou
diskriminacijskih varijabli utvrene su razlike promatranih skupina unutar definiranog uzorka.
Primjena ovih modela detaljnije je pojanjena u poglavlju 7. ovog rada Dizajniranje modela SPIPIS.
METODA MODELIRANJA
Budui je glavni cilj rada usmjeren ka izradi dizajna modela SP-IPIS koritenje metode
modeliranja bilo je neupitno, a to je razlog zato je ista izdvojena kao posebno opisana metoda.
Prilikom izrade koncepta, nacrta modela, postupka njegova dizajniranja bilo je nuno stalno
imati na umu drutveno poravnanje kao osnovno svojstvo modela. S tog polazita, a uvaavajui
teorijski utemeljenu klasifikaciju modela, dizajnirani model ima sljedea svojstva.
Prema gnoseolokoj karakteristici on je stohastiki uporite ega lei u primjeni opisanih
statistikih metoda temeljem koritenja kojih je dizajniran. Po funkciji je prediktivan jer se zasniva
na odnosu zavisnih i nezavisnih varijabli. Po strukturi je simboliki budui su spomenuti odnosi
definirani jednadbama koje simboliziraju odnos izmeu pojava u modelu i stvarnom svijetu. Po
vremenskoj odreenosti je statiki jer ne respektira vremenske promjene, no u nastavku njegova
razvoja mogue je ukljuiti vrijeme kao nezavisnu varijablu te bi tada dobio dinamika obiljeja. Po
stupnju vjerojatnosti je deterministiki budui su ulazni parametri jednoznano odreeni to znai
da je pod poznatim uvjetima i izlaz takoer jednoznaan. U sluaju da se isti promatra kao
dinamiki po stupnju vjerojatnosti postat e probabilistiki.
Stranica 83 od 285
Doktorski rad

Po openitosti dizajnirani model je opi iz razloga to obuhvaa vei broj menaderskih

funkcija koje ine sukus kratkoronog i dugoronog poravnanja u kontekstu stratekog planiranja
integriranog poslovno-informacijskog sustava, ali i zbog mogue primjene u ovom segmentu i u
drugim djelatnostima van domene visokog obrazovanja.
Za provedbu znanstvenog istraivanja Strateko planiranje integriranog poslovnoinformacijskog sustava visokoobrazovnih uilita koritena je metoda ispitivanja temeljena na
anketnom upitniku. U literaturi dodue postoje razliita miljenja o tome da li je anketa metoda,
postupak ili mjerni instrument. Tako je za ugaja (ugaj, Dumii, Duak, str. 115, 2006) anketa
jedna od najeih metoda za prikupljanje podataka u drutvenim istraivanjima, a za Mejoveka
(Mejovek, str. 48, 2006) temeljni mjerni instrument za prikupljanje podataka.
Iako je za potrebe ovog rada anketa koritena dvojako, i kao metoda ispitivanja i kao mjerni
instrument, autorica se priklonila Mejovekovu stavu da je anketa dominantno mjerni instrument te
je u tom kontekstu detaljnije opisana u nastavku.
Mjerni instrument i metrike

Po svojoj metrijskoj strukturi svaki mjerni instrument, pa tako i anketni upitnik koriten kao
mjerni instrument za potrebe ovog rada, sastoji se iz dva glavna dijela: mjernog mehanizma i
mjerne skale.
Mjerni mehanizam upitnika ini specifina pojmovna struktura nuna za utvrivanje
kvantitativnih osobina ispitanika te njihovih karakteristika koje su bile predmetom ovog
prouavanja, prvenstveno stavova i znanja o stratekom planiranju poslovno-informacijskog sustava
izraenih u formi tvrdnji, odnosno ponuenih odgovora na postavljeno pitanje. Mjerna skala ogleda
se kroz sustav povezanih kategorija, stupnjeva pomou kojih je izraen rezultat mjerenja u
numerikoj i verbalnoj formi.
Mjerenje u kvantitativnom obliku izraeno je kroz prouavanje zastupljenosti pojedinih
obiljeja ispitanika. Tako primjerice nominalno mjerenje ima uporite u klasifikaciji ispitanika
prema spolu i dobi, ordinalno u pridruivanju ranga ispitanicima prema razvijenosti raunalnih
vjetina koje posjeduju, a intervalno prema uestalosti koritenja raunala u svakodnevnom radu.
Semiintervalne skale dominantno su koritene za provedbu mjerenja budui po svojim
obiljejima koja se nalaze izmeu ordinalne i intervalne skale najbolje odgovaraju ovom
istraivanju, posebice Likertova skala. Uz spomenute koritena je i dihotomna, binarna skala samo
sa dva stupnja koja uporite ima u ponuenim odgovorima da - ne.
Stranica 84 od 285
Doktorski rad

Slijedno injenici da je u drutvenim znanostima anketni upitnik temeljni mjerni instrument

za prikupljanje podataka, a budui su informacijske znanosti sastavni dio istih, taj mjerni instrument
je koriten za potrebe ovog rada. Postupak njegova nastajanja i opis strukture podrobnije su opisani
u nastavku.
ANKETNI UPITNIK
Iako neki autori tvrde da ankete ne otkrivaju puno i da se na njih loe odgovara poput
Dhillon-a (Dhillon, 2001), prevladalo je uvjerenje da je temeljem dobro strukturiranog anketnog
instrumenta mogue prikupiti smislene i informativne podatke. To uvjerenje zasniva se na
empirijskom iskustvu autorice kako u znanstvenoj tako i profesionalnoj domeni.
Naime, temeljem rezultata prethodno provedenog istraivanja autorica je stekla zvanje
magistra znanosti. Istraivanje provedeno u tu svrhu takoer je bilo usmjereno na prouavanje
stratekog planiranja, ali samo informacijskog sustava, te prouavanje uloge razliite razine
menadmenta razliitih profitnih djelatnosti.
Ovo istraivanje ini svojevrsnu nadogradnju prethodnog budui je u dijelu izuavane
problematike proireno na istraivanje stratekog planiranja integriranog poslovno-informacijskog
sustava, a u dijelu prouavane populacije sueno na menadment ustanova iz sustava visokog
obrazovanja sveuilinog karaktera. Uz to, treba uoiti glavni razlikovni cilj ovih istraivanja. Dok
je on u prvom istraivanju bio usmjeren na prouavanje poopene uloge menadmenta u stratekom
planiranju informacijskog sustava, u ovom istraivanju je striktno fokusiran na sondiranje stanja, na
drutveno poravnanje dviju razliitih grupa vrhovnog menadmenta sagledanog s aspekta razliitog
vremenskog trajanja, kratkoronog i dugoronog poravnanja. Podaci koji su prikupljeni i analizirani
u oba provedena istraivanja imaju karakter statistiki znaajnih rezultata, to je dodatna poveznica.
Anketni upitnik koriten za provedbu prethodnog istraivanja uzet je kao polazni mjerni
instrument za ovo istraivanje te sukladno opisanim slinostima i razlikama izmijenjen i doraen, a
potom i dodatno testiran na kontrolnom uzorku, ustanovi iz domene visokog obrazovanja, kako bi
finalno bio koncipiran za potrebe ovog istraivanja. Konana verzija upitnika dana je u prilogu
ovog rada, a njegov sadraj ukratko opisan u nastavku.
Anketni upitnik koriten za provedbu predmetnog istraivanja podijeljen je u etiri
konceptualne cjeline: naslovnicu, upute, tematske cjeline i prostor za primjedbe, prijedloge i
sugestije.
Stranica 85 od 285
Doktorski rad

Na naslovnoj stranici upitnika pojanjena je tematika istraivanja, sadraj, svrha, ciljevi,

znanstvena i drutvena opravdanost istraivanja, te mogua korist za svakog ispitanika sudionika
istraivanja. Upute za popunjavanje upitnika dane su na sljedeoj stranici, a ukljuivale su
napomenu o tajnosti prikupljenih podataka i anonimnosti respondenata to se inilo posebno
vanim budui ispitivanje ima poluanonimni karakter. Taj karakter ogleda se u poznatim osnovnim
podacima o ustanovi poput naziva, mjesta sjedita, broja zaposlenika i studenta, te osobnim
podacima ispitanika kao to su spol, godina roenja, ukupni i radni sta u sustavu visokog
obrazovanja te kategorija poslova koje obavljaju, ali ne i naziv trenutne funkcije, ime je dijelom
sauvana anonimnost.
Ukupno 24 pitanja grupirana su u tri tematske cjeline, i to: (1) Usklaenost poslovnog i
akademskog informacijskog sustava, (2) Planiranje razvoja integriranog informacijskog sustava i (3)
Koritenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Prva cjelina sadri 10 pitanja i kvantitativno
je najvea te kvalitativno najzahtjevnija. Druga cjelina sadri 7 pitanja kao i trea cjelina. Upitnik
zavrava prostorom za primjedbe, prijedloge i sugestije ispitanika.
Pitanja su oblikovana kao pitanja zatvorenog i otvorenog tipa. Pitanja zatvorenog tipa s
ponuenim odgovorima koncipirana su s mogunou odabira samo jednog odgovora, do dva
odgovora ili vie ponuenih odgovora pri emu je na 4 takva pitanja zatraeno rangiranje odabranih
odgovora prema vanosti istih za ispitanika. Na mjestima gdje je to bilo prikladno uz ponuene
odgovore na pitanje ostavljena je mogunost upisa dodatnog odgovora, te 3 takva pitanja imaju
karakter poluzatvorenog, odnosno poluotvorenog tipa. Anketni upitnik ima samo 2 pitanja potpuno
otvorenog tipa.
Sreivanje, obrada i kontrola podataka

Nakon provedenog istraivanja anketni upitnici su arhivirani u pisanoj i elektronskoj formi.
Ovaj postupak bio je relativno dugotrajan, a ponekad i izuzetno naporan to i nije iznenaujue ako
se uzme u obzir injenica da uzorak znanstvenog istraivanja ini 218 ispitanika koji su odgovorili
na 24 pitanja. Uloeni napor i utroeno vrijeme pokazali su se vrlo korisnim u fazi obrade podataka
kako za primjenu deskriptivne statistike analize, tako i za postupak statistikog zakljuivanja.
Prikupljeni, sreeni i elektronski pohranjeni rezultati analizirani su koritenjem prethodno
opisanih metoda. Analiza rezultata istraivanja raena je dvojako. Prvo, odgovori na svako pojedino
pitanje iz anketnog upitnika analizirani su koritenjem tekstualne i statistike deskripcije kao to je
opisano u poglavlju 6. Deskriptivna analiza rezultata istraivanja.
Stranica 86 od 285
Doktorski rad

Drugo, konstrukti modela te veze meu njima analizirane su statistikim zakljuivanjem to

je opisano u poglavlju 7. Dizajniranje modela SP-IPIS. Konana interpretacija istraivanja dana je
opisno pojanjenjem postavljenih hipoteza, bilo njihovim prihvaanjem ili odbijanjem, kao i
grafikim prikazom dizajniranog modela.
U cilju postizanja to vieg stupnja osiguranja kvalitete provedenog istraivanja kontrolirana
je autentinost i pravovaljanost podataka istraivanja pohranjenih u elektronskom obliku te rezultati
dobiveni metodama statistikog zakljuivanja tako da je postupak proveden u jo jednom koraku.
Uz to, koritenjem primijenjenih metoda svaki itatelj ovog rada temeljem njegovog
sadraja moe izvriti kontrolu dobivenih rezultata istraivanja. To mu omoguuju opisane i
dodijeljene vrijednosti promatranih varijabli, podatak o kvantiteti i kvaliteti dobivenih odgovora,
kao i sadraj upitnika, a koji su dani u prilozima ovog rada. Detaljna deskriptivan analiza rezultata
istraivanja temeljena na podacima i informacijama koje imaju uporite u pitanjima anketnog
upitnika, a na osnovu koje je takoer mogue pristupiti kontroli, dana je u nastavku.
Stranica 87 od 285
Doktorski rad

6. DESKRIPTIVNA ANALIZA REZULTATA ISTRAIVANJA

6.1. Openiti osvrt na primijenjene metode za obradu i analizu podataka
Kao i u veini istraivanja u kojima je sakupljen statistiki znaajan broj kvantificiranih
informacija o izuavanoj problematici, a po svojim obiljejima predmetno istraivanje pripada toj
skupini, bilo je potrebno izvesti opirnu i temeljitu analizu prikupljenih podataka. Kako je veina
varijabli iz skupine onih koje mogu poprimiti samo diskretne vrijednosti, metode analize su birane
iz podruja neparametrijske statistike, iz podruja onih metoda koje se temelje na uestalostima
pojedinih diskretnih vrijednosti tih varijabli. No, osnovne i dobro poznate metode neparametrijske
statistike uglavnom se koriste za univarijatnu analizu, dok su one za multivarijatnu analizu manje
poznate. Uvaavajui predvidive tekoe i mogue zamke pri primjeni multivarijatnih metoda u
okolnostima kad sve potrebne pretpostavke za njihovu primjenu nisu bez ostatka ispunjene, iste su
ipak izvedene ponajprije radi rasvjetljavanja latentne strukture odnosa izmeu varijabli. U prvom
dijelu analize podataka koritene su ope poznate metode (2 - test, analiza varijance, korelacije i
modeli linearne regresije) detaljnije opisane u klasinom udbeniku statistike za nematematiare
(Petz, 1985).
Analiza podataka prvenstveno se odnosi na istraivanje strukture ispitanih osoba u prostoru
varijabli koje opisuju procjenu kratkoronog i dugoronog poravnanja odreenih grupa ispitanika u
procesu stratekog planiranja integriranog poslovno-informacijskog sustava, te istraivanje
strukture samog prostora tih varijabli. U analizi su koritene univarijatne metode, odnosno metode
kojima se analize izvode varijablu po varijablu ili najvie kroz odnos para varijabli. Treba skrenuti
panju da je to nedostatak spomenutih metoda, jer analiziraju odnos najvie dviju do triju varijabli,
ostavljajui otvorenim pitanje simultanog utjecaja preostalih.
Varijable za opis kratkoronog i dugoronog poravnanja pojedinih grupa ispitanika u
promatranom procesu SP-IPIS, definirane i opisane u prilogu ovog rada, realizirane su uz pomo
odgovarajueg anketnog upitnika temeljem kojeg je ispitano 218 osoba s mnogim meusobno
moguim relacijama, te ine jedinstvenu, za istraivaa skrivenu, latentnu strukturu. Tom problemu
moe se pristupiti dvojako: bilo analizirajui strukturu prostora varijabli multivarijatnim metodama
temeljenim na podacima o njihovoj meusobnoj povezanosti (koreliranosti) ili analizirajui
strukturu prostora entiteta metodama uglavnom temeljenim na raznim mjerama udaljenosti i
slinosti izmeu njih.
Stranica 88 od 285
Doktorski rad

U ovom radu prikazani su i opisani rezultati multivarijatne diskriminacijske analize

primijenjene na probleme prouavanja procjene kratkoronog i dugoronog poravnanja. Iz razloga,
olakanja razumijevanja i interpretacije, posebno multivarijatne diskriminacijske analize, treba se
kratko osvrnuti na logiku pozadinu te metode i strategiju primjene multivarijatnih metoda analize
podataka openito. Pri tome e se uglavnom slijediti izlaganje uvodnih dijelova dobro opisanih
metoda multivarijatnih analiza Dillona i Goldsteina (Dillon W.R., Goldstein M., 1984).
Kad istraiva raspolae s podacima o veem broju obiljeja prikupljenih na proizvoljnom
broju uzoraka, osim provjeravanja hipoteze o jednakosti vektora aritmetikih sredina uzoraka
hipotetske populacije kojoj oni pripadaju, problem istraivanja mogue je preoblikovati.
Zadravajui se i nadalje u podruju kvantitativne analize razlika, mogue je reducirati dimenzije
promatranog prostora razlika, ali tako da i zadrani dio prostora odraava razlike izmeu skupina.
Operacionalizirajui takav cilj, treba ispitati vjerojatnost da svako mijenjanje dimenzija
prostora ne mijenja znaajnost razlika izmeu skupina s promatranim obiljejima, a to se rjeava
primjenom multivarijatne diskriminacijske analize.
Kad je prostor u kojem se analiziraju razlike proizvoljno velikog broja skupina omeen
dvjema ili vie varijabli, poloaj svake skupine u prostoru mogue je odrediti nekom tokom ili
centroidom koji ima koordinate na svakoj od dimenzija prostora. Problem znaajnosti razlika
skupina u takvim je uvjetima mogue svesti na problem udaljenosti pojedinih toaka koje e biti to
vie udaljene to se skupine meusobno vie razlikuju. Meutim, udaljenost i poloaj toaka u
prostoru ovisi i o veliinama varijanci-kovarijanci razliitih mjera u svakom od poduzoraka pa je
nuna pretpostavka provoenja jednakost matrica, na osnovi kojih je mogue zakljuiti disperziju
individualnih rezultata za svaku od skupina. Prema tome, jedino ako nema razloga za izbacivanje
hipoteze o jednakosti ovih matrica, smisleno je nastaviti daljnju analizu u okviru linearnog modela.
Ako je problem razliitosti skupina glede mjerenih svojstava mogue svesti na problem
udaljenosti toaka u prostoru koje reprezentiraju njihov poloaj, onda je mogue razmotriti
postupke koji e proizvesti manje dimenzionalan koordinatni sustav na kojem e se skupine jo
uvijek razlikovati. Iz ovako formuliranog problema namee se pitanje dimenzioniranja prostora
upravo dovoljnog za opisivanje razlika izmeu skupina. Teoretski, maksimalan broj funkcija na
osnovi kojih je mogue separirati promatrane skupine, ovisi o broju skupina, odnosno o broju
varijabli. Tako u situaciji kad postoje samo dvije skupine i proizvoljan broj varijabli, postoji
maksimalno jedna dimenzija koja omoguava njihovo razlikovanje.
Stranica 89 od 285
Doktorski rad

Ako se primjerice ispituje koliko se ispitanici, podijeljeni glede spola razlikuju u est razina
raunalnih vjetina, mogue je centroide tih dviju skupina smjestiti na pravac. Koordinate tih
centroida odreuju i veliinu razlike izmeu skupina. Ako je za istih est mjernih instrumenata
primijenjen selektorski sustav koji rezultira stvaranjem triju skupina, onda je oito kako e njihovi
centroidi definirati ravninu te e razlike triju skupina u est mjera biti mogue analizirati u
maksimalno dvodimenzionalnom prostoru.
Meutim, ukoliko se broj skupina izjednai ili premai broj ispitivanih obiljeja onda je
maksimalan broj dimenzija na kojima se skupine razlikuju odreen upravo brojem primijenjenih
varijabli. Oito je, naime, kako dimenzije temeljnog prostora odreuju teoretski maksimum broja
diskriminacijskih varijabli na kojima se skupine uope mogu razlikovati. Tako, u situaciji kad se
est skupina ispituje u samo dva obiljeja, njihove je centroide mogue smjestiti na ravnini.
Osim problema odreivanja maksimalnog broja diskriminacijskih funkcija, potrebno je
razmotriti i uvjete formiranja takvih funkcija. Ako je jedan od ciljeva primjene takvog modela
analiza bio utvrivanje nekog manje dimenzionalnog prostora, drugi, jednako vaan, povezan je sa
zahtjevom da prosjeci varijabli na tim dimenzijama budu to je mogue vie razliiti. Drugim
rijeima, diskriminacijske funkcije trebaju biti postavljene tako da maksimiziraju udaljenosti
centroida, pri emu takve dimenzije moraju biti potpuno nezavisne. Ako se broj dimenzija razmotri
s ovog stanovita, postaje jo razumljivije zato maksimalna dimenzionalnost prostora razlika ovisi
o broju skupina, odnosno broju varijabli. U situaciji kad je na primjer broj toaka u ndimenzionalnom prostoru jednak tri, nije mogue zamisliti vie od dviju diskriminacijskih funkcija.
Prva od njih bit e pravac koji e spojiti dvije udaljenije toke, jer e jedino pod tim uvjetom
maksimalno razdvojiti centroide. Drugi pravac bit e odreen poloajem treeg centroida i
simetralom duine na kojoj se nalaze prva dva centroida. Nakon ove diskriminacijske funkcije nije
mogue zamisliti neku treu koja ne bi bila linearna kombinacija prvih dviju. Konano, u okviru
diskriminacijske analize o kojoj je rije, treba uvesti u razmatranje znaajnost svake od
diskriminacijskih funkcija. Za svaku od tih funkcija mogue je testirati jednu od hipoteza koje se
odnose na ispitivanje vjerojatnosti kako su grupni centroidi meusobno razliiti. Prvu od njih
mogue je formulirati kao vjerojatnost da su razliiti poduzorci izvueni iz iste populacije pa prema
tome imaju i jednake vektore aritmetikih sredina. Druga hipoteza, koju je u okviru ovog modela
analize mogue testirati, odnosi se na ispitivanje vjerojatnosti kako je svaka skupina izvuena iz
posebne populacije, ali te populacije imaju jednake vektore aritmetiih sredina, pa prema tome
izmeu tih vektora niti nema razlike.
Stranica 90 od 285
Doktorski rad

Dakle, diskriminacijska analiza omoguava svoenje problema razlika izmeu skupina na

problem broja funkcija koje omoguavaju maksimalno razdvajanje skupina ispitanika, kao i na
problem statistikog izvoenja tako dobivenih funkcija. Oito je kako se na osnovi broja statistiki
znaajnih diskriminacijskih funkcija moe odrediti broj razliitih dimenzija na kojima se ispitanici
razlikuju, kao i relativna vanost svake od njih. Konano, taj postupak omoguava da se na tako
odreenim dimenzijama utvrdi poloaj svakog od poduzoraka, na temelju ega je mogue dobiti
potpuniji uvid u karakteristike svake od skupina.
Razmatranjem mogunosti razlikovanja skupina moe se zakljuiti kako je problem mogue
svesti na utvrivanje statistiki znaajnog broja diskriminacijskih funkcija na kojima je mogue
odrediti poziciju svake analizirane skupine. Meutim, diskriminativni je problem mogue znatno
proiriti.
U okviru nacrta modela koji je do sada opisan bilo je mogue jedino evaluirati kvantitativne
aspekte razlika izmeu skupina. Lako je, meutim, zamisliti situaciju u kojoj su interesi istraivaa,
osim na kvantitativne, usmjereni i na kvalitativne aspekte razlika izmeu skupina. Tako bi
primjerice istraiva u situaciji kad bi lanove menadmenta ustanova sustava visokog obrazovanja
podijeljene prema poslovnom uspjehu u tri skupine, nuno bio zainteresiran utvrditi kako je
formirana svaka od znaajnijih diskriminacijskih funkcija koja je odreena u prostoru veeg broja
mjera mehanizama kratkoronog i dugoronog poravnanja, kakva je usklaenost njena poslovnog i
informacijskog sustava, ulaganja u informacijske tehnologije, planiranja razvoja poslovnoinformacijskog sustava, te na kraju koritenja informacijskih sustava kao 'ljudskog problema'.
Naime, na osnovi do sada razmatranog modela, autorica je raspolagala s dosta osjetljivim
testom za provjeru broja znaajnih diskriminacijskih funkcija, ali bez ikakve mogunosti
utvrivanja uvjeta pod kojima su one nastajale. Mala je vjerojatnost da su svi primijenjeni testovi
jednako doprinijeli razlikovanju skupina, a oito je nemogue smisleno interpretirati dobivene
razlike ili pak predlagati mjere za njihovo mijenjanje u situaciji kad nije poznat sadraj onog to je
te razlike proizvelo. Za analizu sadraja diskriminacijskih funkcija stoga je primjerenija kanonika
diskriminacijska analiza.
Problem sadraja diskriminacijskih funkcija u elementarnom je obliku mogue svesti na
problem povezanosti takve linearne kombinacije i originalnih varijabli koje su i bile predmet
anketiranja i/ili procjenjivanja. Naime, ako je diskriminacijska funkcija takva linearna kombinacija
rezultata u testovima koja maksimalno razdvaja centroide skupina, onda je opravdano postaviti
pitanje kakva je njena veza s onim iz ega je proizvedena.
Stranica 91 od 285
Doktorski rad

Na osnovi poznavanja te veze mogue je dobiti direktan uvid u strukturu razlika izmeu
skupina, jer je oito da su, zbog uvjeta formiranja diskriminacijske funkcije, razliite varijable
nejednako doprinijele poziciji diskriminacijske funkcije (Lui, 2000). Prema tome, o stvarnoj
strukturi razlika izmeu skupina mogue je govoriti tek nakon to se upozna latentni sadraj
dimenzije koja je u analiziranom prostoru postavljena kako bi maksimalno razdvojila pripadnike
razliitih skupina, a to je detaljno opisano i pojanjeno u dijelu rada koji se bavi statistikim
vrednovanjem dizajniranja modela.
Prethodno opisane metode primijenjene su u postupku analize podataka i informacija
dobivenih provedenim istraivanjem. Sudionike istraivanja, a samim time i dobivene rezultate
istraivanja, mogue je promatrati dvojako. S jedne strane tako da se kao subjekt istraivanja
promatra pojedina ustanova, a s druge strane tako da se dobiveni rezultati promatraju temeljem
miljenja i stavova ispitanika, pojedinaca sudionika istraivanja, te u konanici njihovim
sublimiranjem. Pri tome deskripcija dobivenih rezultata istraivanja slijedi formu i tijek anketnog
upitnika, pa je tako prvo dana deskripcija ustanova sudionica istraivanja, potom deskripcija
ispitanika, te slijedno nakon toga deskripcije pojedinih tematskih cjelina upitnika.
6.2. Rezultati istraivanja temeljem primijenjenih metoda

Ovo poglavlje saima podatke i informacije dobivene provedbom istraivanja Strateko
planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava visokoobrazovnih uilita cilj kojeg je bio
usmjeren na stjecanje uvida o zastupljenosti stratekog planiranja poslovanja u ustanovama iz
sustava visokog obrazovanja ispitivanjem stavova njihova vrhovnog menadmenta posebice
vezanih uz strateko planiranje IPIS-a, financiranje ulaganja u IS/IT, potrebna znanja i vjetine iz
predmetne domene, te dobivanje informacija da li su i u kojoj mjeri u njihovu strategiju ugraeni
potencijali novih informacijskih tehnologija i rjeenja.
Za provedbu istraivanja utroeno je priblino 10 mjeseci u okviru vremenskog perioda od
veljae do prosinca 2008. godine. Sreivanje, obrada i kontrola podataka raena je paralelno s
provedbom istraivanja s ciljem utede ukupno potrebnog vremena za dobivanje konanih rezultata
u obliku dizajniranog modela. Konani uzorak istraivanja promatran je dvojako, kroz prizmu
pravnih osoba, 73 javne ustanove iz sustava visokog obrazovanja sveuilinog karaktera, te 365
fizikih osoba iz spomenutih ustanova.
Stranica 92 od 285
Doktorski rad

Ustanove su promatrane kroz 7 sveuilita koja su u istraivanju bila zastupljena preko

rektorata. Unutar njih ciljano je prouavanje 66 njihovih sastavnica koje imaju status fakulteta, a
koje su u istraivanju bile zastupljene preko dekanata.
Popis ustanova definiranog uzorka dan je u tablici 1, dok je popis ustanova sudionica
istraivanja dan u tablici 2, a ijom komparacijom je mogue utvrditi zastupljenost stvarnog odziva
u odnosu na realno postojei uzorak.
Ispitani uzorak daje sliku 'virtualnog sveuilita, fakulteta' te njegova menadmenta u kojem
bi bio zastupljen puni spektar upravljakih funkcija uobiajenih na hrvatskim sveuilitima i
njihovim sastavnicama, a koji u prosjeku broji priblino 5 lanova rektorskog/dekanskog kolegija
(temeljem rezultata tono 4,84 lana).
Dileme oko toga tko ini najviu razinu menadmenta gledajui s aspekta izbornih funkcija
nije bilo te su rektori, prorektori, dekani i prodekani definirani kao osnovni skup ispitanika kojem
su dodani i stalni lanovi menadmenta, glavni tajnici i voditelji financija i raunovodstva to prua
izvjesnu triangulaciju u sagledavanju problematike SP-IPIS. Od ukupno ciljanih 365 ispitanika koji
imaju definirane menaderske funkcije u istraivanju je sudjelovalo njih 218 to iznosi 61,6% te je
neto nie od oekivanih 68,5%, ali dostatno za izvoenje opisanih primijenjenih statistikih
metoda.
Ukupno 24 pitanja anketnog upitnika grupirana su u tri tematske cjeline, i to: (1)
Usklaenost poslovnog i akademskog informacijskog sustava, (2) Planiranje razvoja integriranog
informacijskog sustava i (3) Koritenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Prva cjelina
sadri 10 pitanja, druga 7 pitanja i trea cjelina takoer 7 pitanja. Na temelju malenog broja upita
ispitanika proizlazi zakljuak da su pitanja bila dovoljno jasno postavljena, pisana jezikom
razumljivim menadmentu ustanova visokog obrazovanja, a to potvruje injenica da je na
pojedino pitanje u prosjeku odgovorilo 95,3% ispitanika.
Detaljna deskripcija svakog pojedinog pitanja dana je u drugom dijelu ovog poglavlja, a u
prvom koji slijedi detaljna deskripcija sudionika istraivanja izraena temeljem prethodnog
razmatranja, odnosno temeljem opih podataka ustanova uesnica istraivanja i opih podataka
ispitanika, lanova menadmenta uesnika istraivanja.
Kao polazna osnova svih razmatranja te vrsto uporite sagledavanja dobivenih rezultata u
svjetlu populacije koja je predmetom istraivanja koriten je popis ustanova definiranog uzorka iz
tablice 1.
Stranica 93 od 285

Doktorski rad
TABLICA 1: Abecedni popis ustanova definiranog uzorka istraivanja

Br. Ustanova
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
31.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
Sveuilite u Dubrovniku
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet, Osijek
Elektrotehniki fakultet, Osijek
Filozofski fakultet, Osijek
Graevinski fakultet, Osijek
Katoliki bogoslovni fakultet u akovu
Medicinski fakultet, Osijek
Poljoprivredni fakultet, Osijek
Pravni fakultet, Osijek
Prehrambeno-tehnoloki fakultet, Osijek
Strojarski fakultet, Slavonski Brod
Uiteljski fakultet u Osijeku
Umjetnika akademija, Osijek
Sveuilite Jurja Dobrile u Puli
Sveuilite u Rijeci
Akademija primijenjenih umjetnosti, Rijeka
Ekonomski fakultet, Rijeka
Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija
Filozofski fakultet, Rijeka
Graevinski fakultet Rijeka
Medicinski fakultet Rijeka
Pomorski fakultet, Rijeka
Pravni fakultet Rijeka
Tehniki fakultet Rijeka
Uiteljski fakultet u Rijeci
Sveuilite u Splitu
Ekonomski fakultet, Split
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split
Filozofski fakultet, Split
Graevinsko-arhitektonski fakultet, Split
Katoliki bogoslovni fakultet, Split
Kemijsko-tehnoloki fakultet, Split
Kinezioloki fakultet u Splitu
Medicinski fakultet, Split
Pomorski fakultet u Splitu
Pravni fakultet, Split
Prirodoslovno-matematiki fakultet, Split
Umjetnika akademija, Split
Sveuilite u Zadru
Podruje
drutvene znanosti
tehnike znanosti
humanistike znanosti
tehnike znanosti
biomedicina i zdravstvo
biotehnike znanosti
drutvene znanosti
biotehnike znanosti
tehnike znanosti
drutvene znanosti
umjetniko podruje
umjetniko podruje
drutvene znanosti
drutvene znanosti
tehnike znanosti
tehnike znanosti
drutvene znanosti
tehnike znanosti
drutvene znanosti
drutvene znanosti
tehnike znanosti
tehnike znanosti
tehnike znanosti
drutvene znanosti
tehnike znanosti
drutvene znanosti
prirodne znanosti
umjetniko podruje
Stranica 94 od 285

Doktorski rad
TABLICA 1: Abecedni popis ustanova definiranog uzorka istraivanja nastavak 1

Br. Ustanova
Podruje
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
biotehnike znanosti
umjetniko podruje
umjetniko podruje
tehnike znanosti
drutvene znanosti
drutvene znanosti
tehnike znanosti
tehnike znanosti
drutvene znanosti
drutvene znanosti
tehnike znanosti
tehnike znanosti
tehnike znanosti
tehnike znanosti
tehnike znanosti
tehnike znanosti
drutvene znanosti
tehnike znanosti
umjetniko podruje
drutvene znanosti
biotehnike znanosti
prirodne znanosti
tehnike znanosti
biotehnike znanosti
tehnike znanosti
drutvene znanosti
Sveuilite u Zagrebu
Agronomski fakultet, Zagreb
Akademija dramske umjetnosti, Zagreb
Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb
Arhitektonski fakultet, Zagreb
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
Ekonomski fakultet, Zagreb
Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb
Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije, Zagreb
Fakultet organizacije i informatike, Varadin
Fakultet politikih znanosti, Zagreb
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb
Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb
Filozofski fakultet Zagreb
Geodetski fakultet, Zagreb
Geotehniki fakultet, Varadin
Graevinski fakultet, Zagreb
Grafiki fakultet, Zagreb
Katoliki bogoslovni fakultet Zagreb
Kinezioloki fakultet, Zagreb
Medicinski fakultet, Zagreb
Metalurki fakultet, Sisak
Muzika akademija, Zagreb
Pravni fakultet, Zagreb
Prehrambeno-biotehnoloki fakultet, Zagreb
Prirodoslovno-matematiki fakultet, Zagreb
Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, Zagreb
Stomatoloki fakultet, Zagreb
umarski fakultet, Zagreb
Tekstilno-tehnoloki fakultet, Zagreb
Uiteljski fakultet, Zagreb
Veterinarski fakultet Zagreb
Deskripcija ustanova sudionica istraivanja

Od 73 ustanove iz definiranog uzorka njih 45 je prihvatilo sudjelovanje u istraivanju
odnosno 61,6%. Od 7 rektorata njih 6 je sudjelovalo u istraivanju te od 66 fakulteta njih 38 i
Veleuilite u Karlovcu kao kontrolni uzorak. Pisane suglasnosti svih ustanova sudionica
istraivanja ovjerene od strane odgovorene osobe pojedine ustanove dane su u prilozima ovog rada,
a njihov popis dopunjen informacijama o broju studenata u akademskoj godini 2008/2009 i broju
ispitanika dan je u tablici 2 koja slijedi u nastavku.
Stranica 95 od 285
Doktorski rad

TABLICA 2. Popis ustanova sudionica istraivanja s pripadajuim znanstvenim podrujem,

brojem studenata i brojem ispitanika
BR.
USTANOVA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Sveuilite u Dubrovniku - Rektorat

Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku - Rektorat
Elektrotehniki fakultet, Osijek
Filozofski fakultet, Osijek
Graevinski fakultet, Osijek
Katoliki bogoslovni fakultet u akovu
Medicinski fakultet, Osijek
Poljoprivredni fakultet, Osijek
Pravni fakultet, Osijek
Prirodoslovni odjeli, Osijek
Uiteljski fakultet u Osijeku
Umjetnika akademija, Osijek
Sveuilite Jurja Dobrile u Puli - Rektorat
Sveuilite u Rijeci
Akademija primijenjenih umjetnosti, Rijeka
Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija
Graevinski fakultet Rijeka
Medicinski fakultet Rijeka
Pravni fakultet Rijeka
Tehniki fakultet Rijeka
Uiteljski fakultet u Rijeci
Sveuilite u Splitu - Rektorat
Katoliki bogoslovni fakultet, Split
Kemijsko-tehnoloki fakultet, Split
Medicinski fakultet, Split
Prirodoslovno-matematiki fakultet, Split
Sveuilite u Zadru - Rektorat
Sveuilite u Zagrebu - Rektorat
Agronomski fakultet, Zagreb
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
Ekonomski fakultet, Zagreb
Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb
Fakultet organizacije i informatike, Varadin
Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb
Filozofski fakultet Zagreb
Katoliki bogoslovni fakultet Zagreb
Medicinski fakultet, Zagreb
Metalurki fakultet, Sisak
Muzika akademija, Zagreb
Prehrambeno-biotehnoloki fakultet, Zagreb
Prirodoslovno-matematiki fakultet, Zagreb
Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, Zagreb
Stomatoloki fakultet, Zagreb
Uiteljski fakultet, Zagreb
Veterinarski fakultet Zagreb
Veleuilite u Karlovcu - Dekanat
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
PODRUJE
tehnike znanosti
tehnike znanosti
biotehnike znanosti
drutvene znanosti
prirodne znanosti
drutvene znanosti
umjetniko podruje
umjetniko podruje
drutvene znanosti
tehnike znanosti
drutvene znanosti
tehnike znanosti
drutvene znanosti
tehnike znanosti
prirodne znanosti
biotehnike znanosti
drutvene znanosti
drutvene znanosti
tehnike znanosti
drutvene znanosti
tehnike znanosti
tehnike znanosti
umjetniko podruje
biotehnike znanosti
prirodne znanosti
tehnike znanosti
drutvene znanosti
STUDENTI ISPITANICI
2.526
17.956
1.457
1.479
1.258
252
713
1.022
3.831
682
882
207
2.815
18.054
305
4.255
830
1.740
1.919
1.306
689
25.940
259
383
780
650
5.307
72.070
3.739
798
13.528
4.374
1.213
2.191
6.131
1.054
1.681
90
518
1.183
1.649
536
762
1.399
708
1.929
4
5
1
2
1
1
1
1
4
5
1
1
5
6
7
6
10
5
9
8
4
5
5
4
6
6
6
7
3
4
5
4
5
5
6
7
5
6
6
4
5
8
6
6
7
Stranica 96 od 285

Doktorski rad
Za potrebe daljnjeg tijeka analize podataka sveuilita su prema veliini podijeljena u dvije
skupine, razlog kojeg treba potraiti u poprilino neujednaenom broju njihovih studenata, a to se
ogleda u konkretnim podacima danim u prethodnoj tablici. Budui je najvee sveuilite 2,8 puta
vee od sljedeeg zakljueno je da ista u nastavku budu promatrana kao 'veliko' i 'malo', pri emu
'veliko' oznaava Sveuilite u Zagrebu dok se ostala nalaze u skupini 'malo'. Uz ovu podjelu
razmatrane su i ostale mogunosti grupiranja sveuilita primjerice njihovih fakulteta temeljem
znanstvenog podruja te se smatralo korisnim dobiti sliku zastupljenosti znanstvenih podruja u
kontekstu percepcije vanosti predmetnog istraivanja. Na temelju podataka danih u tablici 3
evidentno je da su najvei interes za predmetno istraivanje ukupno gledajui pokazali ispitanici iz
podruja tehnikih i drutvenih znanosti ija zastupljenost pojedinano iznosi 23,7%, te potom
ispitanici iz znanstvenog podruja biomedicina i zdravstvo s 15,7% uea to priblino odgovara
zastupljenosti tih znanstvenih podruja u definiranom uzorku istraivanja.
TABLICA 3: Zastupljenost znanstvenih podruja u istraivanju iskazan temeljem
fakulteta pojedinog sveuilita sudionika istraivanja
Br.
Znanstveno podruje
1.
Prirodne znanosti
2.
Tehnike znanosti
3.
Biomedicina i zdravstvo
4.
Biotehnike znanosti
5.
Drutvene znanosti
6.
Humanistike znanosti
7.
Umjetniko podruje
Ukupno
Fakulteti pojedinog sveuilita sudionika istraivanja

prema dominantnom znanstvenom podruju
SuDU SuOS SuPU SuRI SuST SuZD SuZG
1
10%
2
20%
1
10%
1
10%
2
20%
2
20%
1
10%
10
100%
0
%
2
28,6%
1
14,3%
0
%
3
42,8%
0
%
1
14,3%
7
100%
1
25 %
1
25 %
1
25 %
0
%
0
%
1
25 %
0
%
4
100 %
1
5,9%
4
23,6%
3
17,6%
2
11,7%
4
23,6%
2
11,7%
1
5,9%
17
100 %
Ukupno
3
7,9%
9
23,7%
6
15,7%
3
7,9%
9
23,7%
5
13,2%
3
7,9%
38
100%
Legenda: SuDU .... Sveuilite u Dubrovniku

SuOS . Sveuilite u Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
SuPU . Sveuilite Jurja Dobrile u Puli
SuRI .. Sveuilite u Rijeci
SuST . Sveuilite u Splitu
SuZD . Sveuilite u Zadru
SuZG . Sveuilite u Zagrebu
Napomena: Kratice koritene umjesto punih naziva sveuilita u prethodnoj tablici i pojanjene u pripadajuoj
legendi bit e koritene i u nastavku ovog rada, no bez ponovnog navoenja pojanjenja.
Percepcija vanosti problematike predmetnog istraivanja sagledana je i kroz broj odgovora

ispitanika na pojedino anketno pitanje te iskazana po sveuilitima u tablici 4 danoj u nastavku.
Stranica 97 od 285

Doktorski rad
TABLICA 4: Broj odgovora ispitanika pojedinog sveuilita na pojedino anketno pitanje

Br.
Anketno pitanje
Prema Vaem miljenju postojei IS u Vaoj

ustanovi namijenjen je: ...
Sveukupno gledajui kakav znaaj dajete
2.
tokovima informacija: ...
1.
Broj odgovora ispitanika pojedinog sveuilita

SuDU SuOS SuPU
4
100,0%
4
211
13.
14.
15.
16.
17.
Tko su u Vaoj ustanovi kljune osobe zaduene

za primjenu novih tehnologija?
Moete li se sjetiti kad ste prvi puta sjeli za
19.
raunalo?
18.
20. Koliko ste tada imali godina?

21. Vae raunalne vjetine ocijenili biste kao: ...
205
97,2%
100,0%
7. Prema Vaem miljenju IS u Vaoj ustanovi je: 100,0%

4
Da li u Vaoj ustanovi postoji mehanizam
8.
100,0%
planiranja ulaganja u IS/IT?
4
Dijelovi nuni za izgradnju IS-a Vae ustanove
9.
100,0%
financiraju se iz: ...
4
Za informatizaciju Vae ustanove u proloj 2007.
10.
100,0%
godini uloeno je: ...
12.
93
94,9%
Postotak ukupnog broja odgovora
24
23
5
51
24
6
98
100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%
23
5
51
24
6
98
211
100,0%
211
100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%
100,0%
23
98
211
100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%
100,0%
23
5
5
51
210
99,5%
23
5
51
24
6
98
100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%
23
5
51
24
6
98
211
100,0%
211
100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%
100,0%
100,0% 100,0%
24
97
202
86,3% 100,0%
83,3%
99,0%
95,7%
24
94
201
83,3%
95,9%
95,3%
98
211
100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%
100,0%
100,0% 100,0%
23
23
100,0% 100,0%
4
23
100,0% 100,0%
4
90,2% 100,0%
23
44
24
98
23
50
24
98,0% 100,0% 100,0% 100,0%
100,0% 100,0%
5
4
46
51
51
80,0% 100,0%
4
24
95
206
95,8% 100,0%
23
96,9%
97,6%
51
23
96
206
80,0% 100,0%
95,8%
83,3%
98,0%
97,6%
23
50
23
96
203
100,0% 100,0%
80,0%
98,0%
95,8%
50,0%
98,0%
96,2%
16
40
20
79
163
100,0%
69,6%
20,0%
78,4%
83,3%
50,0%
80,6%
77,3%
23
51
24
98
208
66,7% 100,0%
98,6%
100,0% 100,0%
80,0% 100,0% 100,0%
10
31
16
61
123
75,0%
43,5%
0,0%
60,8%
66,7%
33,3%
62,2%
58,3%
23
50
22
94
201
100,0% 100,0%
80,0%
98,0%
91,7%
66,7%
95,9%
95,3%
23
50
22
97
205
100,0% 100,0%
80,0%
98,0%
91,7%
83,3%
99,0%
97,2%
4
23
100,0% 100,0%
4
23
100,0% 100,0%
4
23
4
80,0%
4
80,0%
4
47
92,2%
50
98,0%
50
20
83,3%
22
91,7%
22
4
66,7%
5
83,3%
5
96
98,0%
97
99,0%
97
198
93,8%
205
97,2%
205
80,0%
98,0%
91,7%
83,3%
99,0%
97,2%
50
22
95
203
80,0%
98,0%
91,7%
83,3%
96,9%
96,2%
50
22
97
205
80,0%
98,0%
91,7%
83,3%
99,0%
97,2%
83,3%
95,5%
94,6%
82,6%
96,3%
95,3%
Koliko esto koristite raunalo u svakodnevnom

100,0% 100,0%
radu?
4
23
Vau osobnu upotrebu raunala te podataka iz
23.
100,0% 100,0%
informacijskih izvora ocjenjujete kao: ...
4
23
Kako biste eljeli stei ili usavriti Vae znanje o
24.
koritenju i primjeni informacijskih tehnologija? 100,0% 100,0%
22.
51
24
98
Da li Vi osobno sudjelujete u planiranju, razvoju

i implementacije ICT tehnologija Vae ustanove?
Tko u Vaoj ustanovi sudjeluje u planiranju i
izgradnji IS-a?
Da li je planiranje izgradnje IS-a u Vaoj ustanovi
usklaeno s ?
Kojim specifinim znanjima, metodama i
tehnikama raspolau Vai informatiki strunjaci?
Vae osobno stajalite glede informatizacije
poslovanja Vae ustanove saeto bi glasilo: ...
to oekujete od informatizacije poslovanja Vae
ustanove?
Va prijedlog poboljanja vezan za izgradnju
IPISVU glasio bi: ...
51
Ukupno
95,7% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%

23
SuST SuZD SuZG
100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0% 100,0%
3. Utjecaj primjene ICT na rad Vae ustanove je: ... 100,0%

4
Prema Vaem miljenju za dobru izgradnju i
4.
100,0%
razvoj IS-a potrebno je: ...
4
Tko bi prema Vaem miljenju trebao voditi
5.
100,0%
projekt informatizacije Vae ustanove?
4
Tko bi po Vaem miljenju trebao sudjelovati u
6.
100,0%
pojedinoj fazi izgradnje IS-a Vae ustanove?
11.
22
SuRI
99.0%
96,2%
Stranica 98 od 285

Doktorski rad
Postotak od 95,3% ukupnog broja odgovora ispitanika svih sveuilita na pojedino anketno
pitanje pokazuje znaajno izraen interes za istraivanu problematiku. Gledajui po svakom
sveuilitu ponaosob zamjeuju se manja odstupanja. Tako je postotak ukupnog broja odgovora
ispitanika sa Sveuilita u Dubrovniku najvei i iznosi 99%, potom slijede Sveuilite u Zagrebu i
Osijeku s 96,3% odnosno 96,2%, te s neto manjim postotkom 95,5% Sveuilite u Rijeci i 94,6%
Sveuilite u Splitu. Ispitanici sa Sveuilita u Puli i Sveuilita u Zadru ukupno gledajui
odgovorili su na najmanji broj pitanja. Sveuilite u Puli na 83,3%, a Sveuilite u Zadru na 82,6%
pitanja.
Gledano tematski ispitanici su najvei interes pokazali za prvu tematsku cjelinu
'Usklaenost poslovnog i akademskog informacijskog sustava' te na istu odgovorili s 98,8%, potom
za treu 'Koritenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija' na koju su odgovorili s 96,3%. Dok
je druga tematska cjelina 'Planiranje razvoja integriranog informacijskog sustava' zastupljena s
najmanjim postotkom odgovora u iznosu od 89,4%.
Bitno najmanji interes pokazali su za otvorena pitanja temeljem kojih je traeno da izraze
svoje osobno stajalite glede informatizacije poslovanja njihove ustanove (77,3%) te daju prijedlog
poboljanja vezan za izgradnju integriranog poslovno-informacijskog sustava visokoobrazovnih
uilita (58,3%). Interes za ostala pitanja kree se u intervalu od 95% - 100%. Gotovo na treinu
pitanja anketnog upitnika odgovorili su svi ispitanici.
Deskripcija ispitanika
Deskripcija dobivenih podataka dana u nastavku temelji se na objedinjenim podacima
ispitanika kontrolnog uzorka i ispitanika ustanova iz sustava visokog obrazovanja, ukupno njih 218.
Budui da autorica nije birala kandidate za istraivanje, ve su oni u istom sudjelovali temeljem
funkcije koju obavljaju, nije postojala mogunost pristranosti. Kako bi se sauvao to vei stupanj
anonimnosti ispitanici nisu identificirani prema funkciji koju obavljaju nego prema samoodreenju
pripadnosti upravljakim, edukacijskim, istraivakim i administrativnim poslovima rangirajui ih
prema vanosti. Imajui na umu vremensku dimenziju menaderskih funkcija u ustanovama iz
sustava visokog obrazovanja ispitanici su prema funkciji podijeljeni u dvije grupe, 'stalnu' i
'izbornu'.
'Stalnoj' grupi dodijeljeni su ispitanici koji su poslove koje trenutno obavljaju
prvenstveno odabrali iz ponuenog odgovora 'administrativnih' i iste rangirali najviim ragom te

potom odabrali poslove iz domene 'upravljakih', a u potpunosti izostavili ponuene poslove iz
domene 'edukacijskih' i 'istraivakih'.
Stranica 99 od 285

Doktorski rad
Iz spomenutog se moglo zakljuiti da oni ne obavljaju neku tipino izbornu funkciju koja
zahtjeva paralelan rad u nastavi i znanstveno istraivakim aktivnostima i oslikava akademski profil
menadera. Svi ostali ispitanici koji su odabrali upravo ove ponuene odgovore neovisno o
rangiranju istih dodijeljeni su 'izbornoj' grupi ispitanika. Obje grupe u nastavku teksta pisane su bez
navodnika zbog lakeg praenja no treba naglasiti da i dalje oznaavaju dodijeljena im svojstva.
Analizom dobivenih podataka utvreno je da su u definiranom uzorku s 23,9% zastupljeni
ispitanici na stalnim funkcijama, dok su sa 76,1% znaajno zastupljeniji ispitanici na izbornim
funkcijama to okvirno odgovara njihovoj stvarnoj zastupljenosti u menadmentu ustanova visokog
obrazovanja iji omjer priblino iznosi 2/3 izbornih lanova u odnosu na 1/3 stalnih lanova
menadmenta. Daljnjom analizom dobivenih podataka utvreno je da funkcije statistiki znaajno
zavise od spola ispitanika budui se omjer ena i mukaraca, 48,6% ena u odnosu na 51,4%
mukaraca razliito ostvaruje unutar stalnih i izbornih funkcija. Tako na stalnim funkcijama udio
ena iznosi 80,8%, a meu izbornima samo 38,6% u odnosu na oekivanih 48,6%. Udio mukaraca
na stalnim funkcijama znatno je manji i iznosi svega 19,2% u odnosu na oekivanih 51,4%, dok je
na izbornim vei u odnosu na spomenuti oekivani postotak i iznosi 61,4%.
Kontingencijska tablica dana u nastavku zorno prikazuje prethodno opisane podatke te
temeljem iste proizlazi zakljuak da stalnu funkciju uglavnom obavljaju ene dok su na izbornoj
funkciji dominantno zastupljeni mukarci. Dokaz tome je da od svih ispitanika mukog spola njih
91,1% obavljaju izbornu funkciju nasuprot svim ispitanicima enskog spola od kojih njih 60,4%
obavlja izbornu funkciju.
TABLICA 5. Kontingencijska tablica ispitanika prema
funkciji i rezultat 2-testa
Funkcija
Spol
enski
Muki
Ukupno
2-test
n
hp
vp
n
hp
vp
n
hp
Stalna
Izborna
42
39,6%
80,8%
10
8,9%
19,2%
52
23,9%
2
= 28,25
64
60,4%
38,6%
102
91,1%
61,4%
166
76,1%
df = 1
Ukupno
106
100,0%
48,6%
112
100,0%
51,4%
218
100,0%
p < 0,001
Legenda: n broj
hp postotak u odnosu prema horizontalnom zbroju
vp postotak u odnosu prema vertikalnom zbroju
Stranica 100 od 285

Doktorski rad
Iako su ispitanici podijeljeni u dvije glavne grupe oni se naravno viestruko razlikuju unutar
tih grupa, primjerice po stupnju obrazovanja, znanstveno-nastavnoj tituli, klasifikaciji posla i slino.
No, u ovom istraivanju nije bilo namjere razlikovati ih u tom smislu mada se moe pretpostaviti da
su ta obiljeja indirektno utjecala na rezultate istraivanja. Uvaavajui injenicu da ispitanici na
izbornim funkcijama sukladno sveuilinoj poslovnoj praksi obavljaju i svoje akademske aktivnosti,
istina smanjenim intenzitetom, eljelo se istraiti koje poslove obavljaju dok su na toj funkciji te
kojima od njih daju najvei znaaj. Temeljem dobivenih rezultata mogue je zakljuiti da veina
ispitanika svoju funkciju vidi kao akademskog menadera. Za pretpostaviti je da kljuni utjecaj na
takvu percepciju ima duljina njihova radnog staa u sustavu visokog obrazovanja te znanstveni
status.
Raspon vanosti poslova koje obavljaju postignut je rangiranjem istih temeljem etiri
stupnja. Treba primijetiti da su ispitanici sami svoje poslove rangirali prema vanosti, kao i to da
veina njih obavlja poslove iz dvije do tri kategorije od ponuene etiri kategorije. Detaljniji prikaz
uea i prosjeka rangova poslova prema ocjeni ispitanika na izbornim funkcijama dan je u tablici 6
koja slijedi u nastavku.
TABLICA 6. Uee i prosjek rangova poslova prema ocjeni ispitanika na izbornim
funkcijama (N = 166)
Rangovi
1
2
3
4
Ukupno
Prosjek ranga
Poslovi
Upravljaki
Edukacijski
Istraivaki
Administrativni
92
61,7%
39
26,2%
17
11,4%
1
0,7%
149
89,8%
1,51
54
41,5%
52
40,0%
21
16,2%
3
2,3%
130
78,3%
1,79
8
7,0%
31
27,2%
61
53,5%
14
12,3%
114
68,7%
2,71
12
14,8%
20
24,7%
9
11,1%
40
49,4%
81
48,8%
2,95
Od 218 anketiranih ispitanika na izbornim funkcijama je njih 166, od kojih 149 ili 89,8% obavlja
upravljake poslove, 130 ili 78,3% edukacijske, 114 ili 68,7% istraivake, a ak 48,8% obavlja i
administrativne poslove. to se tie onih koji obavljaju upravljake poslove, njih 61,7% te poslove
stavlja na 1. mjesto, njih 26,2% na 2. mjesto, te 11,4% na 3. mjesto i samo jedan ispitanik (0,7%) je
te poslove rangirao na zadnjem, 4. mjestu.
Stranica 101 od 285

Doktorski rad
Od 130 ispitanika koji obavljaju i edukacijske poslove te poslove rangiraju podjednakim

rangom 1. i 2. (41,5%, odnosno 40,0%), 16,2% stavlja to na 3. mjesto i samo 2,3% na 4. mjesto.
Ispitanici koji obavljaju i istraivake poslove te poslove preteno rangiraju na 3. mjesto s 53,5%,
svega 7,0% njih na 1. mjesto stavlja te poslove, dok 27,2% stavlja na 2. mjesto, te na 4. mjesto
12,3% ispitanika. Iz prethodno opisanog razvidno je da ispitanici izbornih funkcija upravljake
poslove smatraju najvanijima i stavljaju ih na 1. mjesto (prosjeni rang 1,51), te obavljaju i
akademske u domeni edukacije (prosjeni rang 1,79) i istraivanja (prosjeni rang 2,71), ali i
administrativne koji su prema njihovom miljenju dosta zastupljeni, a prema prosjenom rangu
gotovo jednako znaajni kao i istraivaki s rangom iznosa 2,95.
Daljnja deskripcija ispitanika usmjerena je na njihovu dob. Prema modelu dvofaktorske
analize varijance sa spolom i funkcijom kao faktorima znaajna razlika uoena je samo u dobi
izmeu ena i mukaraca. Prosjena dob ena iznosi 47,4 godine, a mukaraca odnosno 51,1 godina.
ene na stalnim funkcijama stare su u prosjeku 46,3 godina, a na izbornim funkcijama 48,1 godina.
Ta razlika nije statistiki znaajna. Isto kao i kod mukaraca koji su na stalnim funkcijama stari 51,7
godina, a na izbornim 51,1 godina. Temeljem opisanih podataka te istih grafiki prikazanih na slici
5 mogue je zakljuiti da su ene na menaderskim pozicijama mlae neovisno o tipu funkcije koju
obavljaju, stalnu ili izbornu.
53.0
51.1
52.0
51.7
Prosjek dobi
51.0
51.1
50.0
49.0
47.4
48.0
48.1
Funkcija
47.0
46.0
Stalna
46.3
45.0
Izborna
enski
Muki
Spol
SLIKA 5
Prosjek dobi ispitanika prema funkciji (N = 218)
Stranica 102 od 285

Doktorski rad
Razlika u dobi ena i mukaraca oituje se i u njihovom ukupnom radnom stau po kojem se
takoer statistiki znaajno razlikuju tako ene imaju prosjeni ukupni radni sta od 21,8 godina, a
mukarci od 25,4 godina. Na slici 6 prikazan je prosjek staa u sustavu visokog obrazovanja
Prosjek staza u visokom obrazovanju
ispitanika prema njihovoj funkciji.
20.0
19.0
18.0
17.1
16.0
14.0
13.4
12.0
12.2
Funkcija
Stalna
10.0
Izborna
enski
Muki
Spol
SLIKA 6
Prosjek staa u sustavu visokog obrazovanja
ispitanika prema funkciji (N = 218)
Samo 31,2% ispitanika ima ukupni radni sta ostvaren samo u ustanovama iz sustava
visokog obrazovanja (ene 28,3%, mukarci 33,9%). Gledano prema funkciji 13,5% ispitanika na
stalnim funkcijama ima jednak ukupni sta sa staem u sustavu visokog obrazovanja, dok taj
postotak kod ispitanika na izbornim funkcijama iznosi 36,7%. Prema dvofaktorskom modelu
analize varijance staa u sustavu visokog obrazovanja sa spolom i funkcijama kao faktorima,
ispitanici se statistiki znaajno razlikuju i po spolu i po funkcijama, te je mogue zakljuiti da ene
imaju manji sta od mukaraca, 15,2 prema 18,5 godina, te da su ispitanici na stalnim funkcijama
mlai od ispitanika na izbornim funkcijama, 12,5 prema 18,3 godina.
U nastavku slijedi deskripcija tematskih cjelina upitnika zasnovana na deskriptivnoj analizi
svakog pojedinog pitanja.
Stranica 103 od 285

Doktorski rad
Deskripcija 1. tematske cjeline 'Usklaenost poslovnog i akademskog IS-a'

Rezultati deskriptivne analize prvog anketnog pitanja prve tematske cjeline izraeni preko
uea i prosjeka rangova odgovora na pitanje Prema Vaem miljenju postojei informacijski
sustav u Vaoj ustanovi namijenjen je: dani su u tablici 7 u nastavku.
TABLICA 7. Uee i prosjek rangova odgovora na pitanje Prema Vaem
miljenju postojei IS u Vaoj ustanovi namijenjen je: (N = 212)
Rangovi
1
2
3
4
5
a
20
36,4%
12
21,8%
9
16,4%
9
16,4%
3
5,5%
6
7
b
47
43,9%
21
19,6%
19
17,8%
15
14,0%
4
3,7%
1
0,9%
Ponueni odgovori
c
d
e
52
34
26
39,1% 28,3% 29,2%
49
33
15
36,8% 27,5% 16,9%
22
29
25
16,5% 24,2% 28,1%
9
17
13
6,8% 14,2% 14,6%
1
6
7
0,8%
5,0%
7,9%
1
2
0,8%
2,2%
2
3,6%
8
Ukupno
Prosjek ranga
55
107
133
120
25,9% 50,5% 62,7% 56,6%
2,47
2,17
1,93
2,42
1
1,1%
89
41,9%
2,67
f
8
17,0%
14
29,8%
8
17,0%
5
10,6%
3
6,4%
6
12,8%
2
4,3%
1
2,1%
47
22,2%
3,26
g
5
10,0%
11
22,0%
13
26,0%
6
12,0%
4
8,0%
4
8,0%
7
14,0%
50
23,6%
3,66
h
15
38,5%
2
5,1%
7
17,9%
5
12,8%
5
12,8%
1
2,6%
4
10,3%
39
18,4%
3,15
Legenda: a) Prikazu cjelokupne sheme poslovnih procesa

b) Praenju ukupnih informacijskih tokova
c) Povezivanju neposrednih sudionika poslovnih procesa
d) Informiranju sudionika poslovnih sustava o tijeku poslovnih procesa
e) Brem i kvalitetnijem donoenju odluka
f ) Kontroli rada od strane MZO-a
g) Kontroli rada od strane Sveuilita/Veleuilita
h) Slui samo radi zadovoljavanja zakonskih propisa
Postotak odgovora na pojedine ponuene odgovore, a) do h) na pitanje Prema Vaem

miljenju postojei informacijski sustav u Vaoj ustanovi namijenjen je: te rangiranje tih odgovora
prikazano je u prethodnoj tablici, a detaljnije opisano u nastavku.
Ponueni odgovor a) Prikazu cjelokupne sheme poslovnih procesa od onih koji su
odgovorili na ovo pitanje (N=212) biralo je i rangiralo samo 55 ispitanika (25,9%) stavljajui taj
odgovor na 1. mjesto u 34,6% sluajeva, a njegov prosjeni rang je 2,47.
Stranica 104 od 285
Doktorski rad

Ponueni odgovor b) Praenju ukupnih informacijskih tokova biralo je znatno vie ispitanika
(njih 107, odnosno 50,5%) stavljajui taj odgovor na 1. mjesto u 43,9% sluajeva, a njegov
prosjeni rang je 2,17.
Najvie birani ponueni odgovor je c) Povezivanju neposrednih sudionika poslovnih procesa
kojeg je biralo 133 ispitanika (62,7%) stavljajui taj odgovor na 1. mjesto u 39,1% sluajeva i u
36,8% na 2. mjesto. Ovaj odgovor je dobio najvii prosjeni rang, a koji iznosi 1,93.
Ponueni odgovor d) Informiranju sudionika poslovnih sustava o tijeku poslovnih procesa je
takoer biran sa strane 120 ispitanika i u 28,3 odnosno 27,5% sluajeva stavljen je na 1. odnosno na
2. mjesto, a iji prosjeni rang iznosi 2,42.
Ponueni odgovor e) Brem i kvalitetnijem donoenju odluka biralo je 89 ispitanika
stavljajui ga na 1. mjesto u 29,2% sluajeva i 3. mjesto u 28,1% sluajeva, a iji prosjeni rang
iznosi 2,67.
Ponueni odgovor f) Kontroli rada od strane MZO-a biralo je 47 ispitanika i u 29,8%
sluajeva je stavljen na 2. mjesto, a iji prosjeni rang iznosi 3,2.
Ponueni odgovor g) Kontroli rada od strane Sveuilita/Veleuilita biralo je 50 ispitanika
i u najveem broju sluajeva je rangirano na 3. mjestu (26,0%), a iji prosjeni rang iznosi 3,66.
Najmanje biran je ponueni odgovor h) Slui samo radi zadovoljavanja zakonskih propisa
kojeg je biralo samo 39 ispitanika (18,4%) no oni su taj odgovor stavili na 1. mjesto u 38,5%
sluajeva. Prosjeni rang nije najnii, a iznosi 3,15.
Najveu vanost ispitanici su dali odgovoru c) Povezivanju neposrednih sudionika poslovnih
procesa, zatim b) Praenju ukupnih informacijskih tokova, te podjednako rangirali ponuene
odgovore d) i a), dok su ostali odgovori u prosjeku rangirani na 3. mjesto.
Biranje ponuenih odgovora a) do h) nije statistiki znaajno niti po spolu niti po funkciji.
Razlike postoje u rangiranju i to samo u sluaju funkcija.
Na slici 7. prikazani su rangovi odgovora na pitanje Prema Vaem miljenju postojei IS u

Vaoj ustanovi namijenjen je: prema funkciji ispitanika i vidljivo je da su svi odgovori slabije
rangirani od izbornih funkcija osim u sluaju ponuenog odgovora d) Informiranju sudionika
poslovnih sustava o tijeku poslovnih procesa gdje je to obrnuto.
Stranica 105 od 285

Doktorski rad
Statistiki znaajna razlika je utvrena samo u sluaju ponuenih odgovora a) Prikazu

cjelokupne sheme poslovnih procesa i b) Praenju ukupnih informacijskih tokova. Pri tome su
ispitanici stalne funkcije odgovor a) rangirali prosjenim rangom 1,8, a odgovor b) prosjenim
rangom 1,6. Ispitanici izborne funkcije odgovor a) su rangirali prosjenim rangom 2,6, a odgovor b)
prosjenim rangom 2,3.
4.0
3.8
Prosjek ranga
3.5
3.5
3.3
3.2
3.0
2.7
2.7
2.6
2.5
2.4
2.3
2.0
2.4
2.6
2.3
2.0
1.8
1.6
1.5
Funkcija
1.7
Stalna
1.0
Izborna
a
Prema Vaem miljenju postojei IS u Vaoj ustanovi namijenjen je ...
SLIKA 7
Prosjek rangova odgovora na pitanje Prema Vaem miljenju postojei
IS u Vaoj ustanovi namijenjen je: prema funkciji (N = 212)
Legenda: a) Prikazu cjelokupne sheme poslovnih procesa
b) Praenju ukupnih informacijskih tokova
d) Informiranju sudionika poslovnih sustava o tijeku poslovnih procesa
e) Brem i kvalitetnijem donoenju odluka
f ) Kontroli rada od strane MZO-a
g) Kontroli rada od strane Sveuilita/Veleuilita
h) Slui samo radi zadovoljavanja zakonskih propisa
Rezultati deskriptivne analize drugog anketnog pitanja prve tematske cjeline dani su u
nastavku, a numeriki izraeni preko uea i prosjeka rangova u tablici 8.
Od ponuenih odgovora na anketno pitanje Sveukupno gledajui kakav znaaj dajete
tokovima informacija: najvie ispitanika, njih 177 odabralo je ponueni odgovor a) Trebaju
pospjeiti ekonominost poslovanja i to rangirajui sve odgovore na 1. (60,5%), 2. (37,9%) i 3.
mjesto (1,7%). Ponueni odgovor b) Poveati prihode oekuje samo 51 ispitanik i to na 1. mjesto
stavlja samo 7,8% njih, na 2. mjesto 13,7%, dok ih je najvie taj odgovor rangiralo na 3. mjestu,
njih 72,5%.
Stranica 106 od 285

Doktorski rad
Da tokovi informacija mogu Osigurati dugoroni ustroj i stabilnost oekuje 158 ispitanika i
to njih 63,9% stavlja na 1. mjesto, 31,6% na 2. mjesto i preostalih 4,4% na 3. mjesto.
Smanjenje broja zaposlenih vidi samo 18 ispitanika i to kao manje znaajno jer najvie odgovora
rangirano je na 2., 3. ili 4. mjestu.
Na ponueni odgovor e) Mislim da nemaju poseban znaaj za moju ustanovu miljenja je
samo 4 ispitanika, dok su stav da Samo jo vie kompliciraju poslovanje izrazila svega 2 ispitanika.
Ponueni odgovori a) i c) su podjednako rangirani sa prosjenim rangom 1,41 i imaju najbolju
poziciju, glavnina je zauzela 1. i 2. mjesto, dok je odgovor c) sa prosjenim rangom 2,8 daleko
rangiran iza prethodna dva odgovora.
TABLICA 8. Uee i prosjek rangova odgovora na pitanje Sveukupno gledajui
kakav znaaj dajete tokovima informacija:(N = 218)
Rangovi
1
2
3
a
107
60,5%
67
37,9%
3
1,7%
b
4
7,8%
7
13,7%
37
72,5%
2
3,9%
5
6
Ukupno
Prosjek ranga
177
81,2%
1,41
1
2,0%
51
23,4%
2,80
Ponueni odgovori
c
d
101
2
63,9%
11,1%
50
5
31,6%
27,8%
7
4
4,4%
22,2%
6
33,3%
1
5,6%
158
72,5%
1,41
18
8,3%
2,94
e
2
50,0%
1
25,0%
1
25,0%
4
1,8%
1,75
1
50,0%
1
50,0%
2
0,9%
3,50
Legenda: a) Trebaju pospjeiti ekonominost poslovanja

b) Poveati prihode
c) Osigurati dugoroni ustroj i stabilnost
d) Smanjiti broj zaposlenih
e) Mislim da nemaju poseban znaaj za moju ustanovu
f ) Samo jo vie kompliciraju poslovanje.
Izbor odgovora i rangiranje odgovora na pitanje Sveukupno gledajui kakav znaaj dajete
tokovima informacija nije statistiki zavisno o funkciji ve o spolu.
Stranica 107 od 285

Doktorski rad
Na slici 8 navedeni su prosjeni rangovi ispitanika, a prema rezultatima Mann-Whitney-eva

testa statistiki je znaajna razlika u rangiranju prva dva ponuena odgovora a) Trebaju pospjeiti
ekonominost poslovanja i b) Poveati prihode glede kojih ene imaju statistiki znaajno vea
oekivanja u odnosu na mukarce.
4.0
3.5
3.5
3.2
Prosjek ranga
3.0
2.9
2.5
2.5
2.4
2.0
2.0
1.5
1.5
1.3
Spol
1.4
1.4
1.0
enski
1.0
.5
Muki
a
Sveukupno gledajui kakav znaaj dajete tokovima informacija
SLIKA 8
Prosjek rangova odgovora na pitanje Sveukupno gledajui kakav znaaj dajete
tokovima informacija: prema spolu (N = 218)
Rezultati deskriptivne analize treeg anketnog pitanja prve tematske cjeline izraeni preko
uea i prosjeka rangova odgovora na pitanje Utjecaj primjene informacijsko-komunikacijskih
tehnologija na rad Vae ustanove je: numeriki su izraen u tablici 9.
Najvie ispitanika je miljenja da je utjecaj primjena informacijsko-komunikacijskih
tehnologija na rad njihove ustanove f) Nuan za integracijske procese visokog obrazovanja u
Europi, te g) Nuan za provoenje bolonjskog procesa (144 odnosno 138 ispitanika) i to miljenje
su rangirali na prva 3 mjesta, odnosno prosjenim rangom na 2. mjesto. Pri tome je ponueni
odgovor f) najvie rangiran na 3. mjestu (32,6%), zatim na 2. mjestu (29,2%) i 1. mjestu (27,8%).
Ponueni odgovor g) je rangiran u 38,4% sluajeva na 2. mjestu, 23,2% na 1., a oko 18% sluajeva
na 3. i 4. mjestu. Iza njih je ponueni odgovor b) O njemu zavisi uspjeh tekueg poslovanja bio
biran 119 puta i to u 68,9% sluajeva rangiran je na 1. mjesto.
Ponueni odgovor c) Smatram da bi mogao utjecati na uspjeh budueg rada je biran 98 puta
i to 33,7% rangiran na 1. mjestu, 36,7% na 2. mjestu. Ponueni odgovor d) Kritian za rad u
budunosti odabralo je 66 ispitanika i to na 1. mjestu vidi 36,4% njih, na 2. mjestu 27,3% i na 3.
mjestu 24,2% ispitanika.
Stranica 108 od 285

Doktorski rad
Ponueni odgovor a) Od koristi, ali ne i neophodan biran je samo 14 puta i pri tome
rangiran na 1., 2. i 4. mjesto. Ponueni odgovor e) Samo nas ometa i usporava odabralo je svega 2
ispitanika. Najvie je rangiran odgovor b) O njemu zavisi uspjeh tekueg poslovanja prosjenim
rangom 1,55, zatim c) Smatram da bi mogao utjecati na uspjeh budueg rada prosjenim rangom
2,05 te potom d) Kritian je za rad u budunosti s prosjenim rangom 2,18, te odgovori f) i g) sa
prosjekom rangova 2,31 odnosno 2,37.
TABLICA 9. Uee i prosjek rangova odgovora na pitanje Utjecaj primjene
ICT-a na rad Vae ustanove je: (N = 218)
Rangovi
1
2
3
4
a
5
35,7%
4
28,6%
1
7,1%
3
21,4%
5
6
b
82
68,9%
17
14,3%
13
10,9%
6
5,0%
1
0,8%
1
7,1%
7
Ukupno
Prosjek ranga
14
6,4%
2,43
119
54,6%
1,55
Ponueni odgovori
c
d
e
33
24
33,7%
36,4%
36
18
36,7%
27,3%
20
16
1
20,4%
24,2%
50,0%
9
5
9,2%
7,6%
2
3,0%
1
1,5%
1
50,0%
98
66
2
45,0%
30,3%
0,9%
2,18
5,00
2,05
f
40
27,8%
42
29,2%
47
32,6%
8
5,6%
7
4,9%
g
32
23,2%
53
38,4%
26
18,8%
24
17,4%
3
2,2%
144
66,1%
2,31
138
63,3%
2,37
Legenda: a) Od koristi, ali ne i neophodan

b) O njemu zavisi uspjeh tekueg poslovanja
c) Smatram da bi mogao utjecati na uspjeh budueg rada
d) Kritian je za rad u budunosti
e) Samo nas ometa i usporava
f ) Nuan je za integracijske procese visokog obrazovanja u Europi
g) Nuan je za provoenje bolonjskog procesa.
U biti ne najvei, no dovoljno znaajan broj ispitanika smatra da o utjecaju primjene ICT ne
zavisi uspjeh tekueg rada njihove ustanove, zatim neto manji broj je miljenja da bi to moglo
utjecati na uspjeh budueg rada dok jo uvijek znaajan broj njih smatra da je utjecaj primjene ICT
kritian za rad njihove ustanove u budunosti. Najvei broj ispitanika zapravo ICT prepoznaje kao
nunost za integraciju s visokim obrazovanjem u Europi i nunost u provoenju bolonjskog
procesa.
Stranica 109 od 285

Doktorski rad
U ocjeni utjecaja ICT na rad ustanove sukladna su miljenja ispitanika neovisno o spolu kao
i odnos onih na stalnim i izbornim funkcijama. Iznimku ini samo ponueni odgovor b), miljenje
da o ICT zavisi uspjeh tekueg poslovanja u to najveu nadu polau ispitanici na stalnim
funkcijama i pri tom ovom ponuenom odgovoru daju najvii rang (1,2).
6.0
Prosjek ranga
5.0
5.0
4.0
3.0
2.0
2.7
2.3 2.5
1.7
2.1
1.8
2.3 2.3
2.1
2.3 2.4
1.2
1.0
Funkcija
Stalna
Izborna
0.0
a
Utjecaj primjene ICT-a na rad Vae ustanove je ...
SLIKA 9
Prosjek rangova odgovora na pitanje Utjecaj primjene ICT-a na rad
Vae ustanove je: prema funkciji (N = 218)
Legenda: a) Od koristi, ali ne i neophodan
b) O njemu zavisi uspjeh tekueg poslovanja
c) Smatram da bi mogao utjecati na uspjeh budueg rada
e) Samo nas ometa i usporava
f ) Nuan je za integracijske procese visokog obrazovanja u Europi
g) Nuan je za provoenje bolonjskog procesa.
Rezultati deskriptivne analize etvrtog anketnog pitanja prve tematske cjeline izraeni preko
uea odgovora na pitanje numeriki su iskazani u tablici 10 u nastavku.
Najvie ispitanika opredijelio se za ponueni odgovor d) Obrazovati kadrove za planiranje,
voenje i razvoj IS-a njih 42,7%, potom ponueni odgovor e) Projektno planirati i voditi izgradnju
i razvoj IS-a (40,8%) i zatim b) Zaposliti strune informatiare (36,2%). Za pronalaenje
kompetentnog isporuitelja kompletnog rjeenja ili preuzimanje dokazanog kvalitetnog rjeenja s
nekog sveuilita u svijetu kao preduvjeta za dobru izgradnju njihova IS-a opredijelio se svega oko
7% ispitanika.
Stranica 110 od 285

Doktorski rad
TABLICA 10. Uee odgovora na pitanje Prema Vaem miljenju za dobru

izgradnju i razvoj IS-a potrebno je: (N = 218)
Ponueni izbori
Da
a)
Kupiti kvalitetnu i suvremenu informatiku opremu
b)
Zaposliti strune informatiare
c)
Srediti i opisati postojee procese i informacijske tokove
d)
Obrazovati kadrove za planiranje, voenje i razvoj IS-a
e)
Projektno planirati i voditi izgradnju i razvoj IS-a
f)
Nai kompetentnog isporuitelja kompletnog rjeenja
g)
Preuzeti s nekog sveuilita u svijetu dokazano kvalitetno rjeenje
52
23,9%
79
36,2%
74
33,9%
93
42,7%
89
40,8%
15
6,9%
16
7,3%
Dobiveni odgovori razlikuju se znaajno samo po funkcijama ispitanika i to samo u sluaju odabira
ponuenih odgovora c) i e). Odabir c) Srediti i opisati postojee procese i informacijske tokove je
za ispitanike na izbornoj funkciji znaajnije od oekivanog (85,1% u odnosu na oekivanih 76,1%)
te manje znaajno za ispitanike na stalnim funkcijama (14,9% od oekivanih 23,9%).
TABLICA 11. Kontingencijska tablica i rezultat 2-testa
Funkcija
c) Srediti i opisati postojee procese

i informacijske tokove
Ne
Da
Ukupno
2-test
n
hp
vp
n
hp
vp
n
hp
Stalna
41
28,5%
78,8%
11
14,9%
21,2%
52
23,9%
2
= 4,98
Izborna
103
71,5%
62,0%
63
85,1%
38,0%
166
76,1%
df = 1
Ukupno
144
100,0%
66,1%
74
100,0%
33,9%
218
100,0%
p = 0,029
Legenda 1: n broj
Od onih koji smatraju da je za dobru izgradnju informacijskog sustava bitno e) Projektno planirati i
voditi izgradnju i razvoj IS-a vei je broj ispitanika na izbornim funkcijama (83,1% od oekivanih
76,1%), a manje od oekivanog to smatraju ispitanici na stalnim funkcijama (16,9% u odnosu na
oekivanih 23,9%), to je vidljivo iz tablice 12 dane u nastavku.
Stranica 111 od 285

Doktorski rad
TABLICA 12. Kontingencijska tablica odgovora na pitanje Prema Vaem

miljenju za dobru izgradnju i razvoj IS-a potrebno je: i
rezultat 2-testa
Funkcija
e) Projektno planirati i voditi

izgradnju i razvoj IS-a
Ne
Da
Ukupno
n
hp
vp
n
hp
vp
n
hp
2-test
Stalna
37
28,7%
71,2%
15
16,9%
28,8%
52
23,9%
2
= 4,65
Izborna
92
71,3%
55,4%
74
83,1%
44,6%
166
76,1%
df = 1
Ukupno
129
100,0%
59,2%
89
100,0%
40,8%
218
100,0%
p = 0,050
Legenda 1: n broj
Legenda 2: a) Kupiti kvalitetnu i suvremenu informatiku opremu
b) Zaposliti strune informatiare
c) Srediti i opisati postojee procese i informacijske tokove
d) Obrazovati kadrove za planiranje, voenje i razvoj informacijskog sustava
e) Projektno planirati i voditi izgradnju i razvoj informacijskog sustava
f ) Nai kompetentnog isporuitelja kompletnog rjeenja
g) Preuzeti s nekog sveuilita u svijetu dokazano kvalitetno rjeenje.
Iz prethodne deskripcije proizlazi zakljuak da ispitanici na izbornim funkcijama znatno

vei znaaj pridaju sustavnom pristupu izgradnje IS-a, a koji ukljuuje projektno planiranje i
prvenstveno se temelji na sreivanju postojeih procesa i informacijskih tokova, u odnosu na
ispitanike stalnih funkcija kojima su ove aktivnosti gotovo neznaajne.
Rezultati deskriptivne analize petog anketnog pitanja prve tematske cjeline opisani su
temeljem relativnih frekvencija odgovora na postavljeno pitanje Tko bi prema Vaem miljenju
trebao voditi projekt informatizacije Vae ustanove?.
Glede voenja projekta informatizacije najvie ispitanika, 39% njih smatra da to trebaju biti
lanovi rektorata/dekanata sa znaajnim poslovnim i IT iskustvom od kojih 8,5% smatra da to
trebaju biti strunjaci s minimalno 3 godine iskustva, 56,3% smatra potrebnim 5 godina iskustva, a
njih 35,2% smatra nunim minimalno 10 godina iskustva.
Prorektora/prodekana u ulozi voditelja projekta vidi 25% svih ispitanika, a prema njihovu
profilu prednost daju prorektoru/prodekanu za poslovanje, financije i razvoj, organizaciju, znanost i
tehnologije. Prethodna deskripcija grafiki je prikazano su na slici 10 u nastavku.
Stranica 112 od 285

Doktorski rad
50%
40%
39
30%
25
20%
10%
14
13
0%
a
Tko bi trebao voditi projekt informatizacije Vae ustanove
SLIKA 10
Relativne frekvencije odgovora na pitanje Tko bi prema Vaem
miljenju trebao voditi projekt informatizacije Vae ustanove (N = 218)
Legenda: a) Rektor/Dekan
b) Prorektor/Prodekan za ____________________________________
c) lan rektorata/dekanata sa znaajnim poslovnim i informatikim iskustvom od ___ godina
d) Naelnik uprave resornog ministarstva (informatiar u MZO-u)
e) Pomonik ministra za informacijsko drutvo
f ) Pomonik ministra za financije i proraun
g) Netko drugi, navedite tko __________________________________ .
Najpogodnijom osobom za voenje projekta informatizacije visokoobrazovne ustanove

ispitanici vide u lanovima rektorata/dekanata koji posjeduju znaajno poslovno i IT iskustvo (njih
39%). Unutar tih lanova rektora i dekana u ulozi voditelja projekta informatizacije vidi 14%
ispitanika.
Neto manji broj ispitanika, njih 13%, smatra da je to netko drugi i pri tome uglavnom
apostrofira osobe informatikog profila kao to su profesionalni IT voditelji, voditelji informatike
slube, sistem inenjeri, struno povjerenstvo, specijalna tvrtka s referencama. Ostale ponuene
osobe kao voditelje projekta vidi samo mali postotak ispitanika i to: naelnika uprave resornog
ministarstva 4%, pomonika ministra za informacijsko drutvo 3% te pomonika ministra za
financije i proraun priblino 1% ispitanika.
Rezultati deskriptivne analize estog anketnog pitanja prve tematske cjeline izraeni preko
uea odabira ponuenih odgovora na pitanje Tko bi po Vaem miljenju trebao sudjelovati u
pojedinoj fazi izgradnje informacijskog sustava Vae ustanove slijede u nastavku.
Stranica 113 od 285

Doktorski rad
Izbor osoba, odnosno funkcija ili specijalnosti, koje bi trebale sudjelovati u pojedinoj fazi
izgradnje IS-a ne razlikuju se statistiki znaajno od spola ili funkcije ispitanika stoga je za
dokumentiranje ovog pitanja odabran prikaz uea odabira ponuenih odgovora, a koji su
numeriki prikazani u tablici 13 koja slijedi.
TABLICA 13. Uee odabira ponuenih odgovora na pitanje Tko bi po Vaem
miljenju trebao sudjelovati u pojedinoj fazi izgradnje IS-a Vae
ustanove (N = 217)
FAZE IZGRADNJE IS-a
Definiranje stratekih ciljeva

novog IS-a
Projektiranje
novog IS-a
Odabir
aplikativnog rjeenja
Uvoenje
nove aplikacije u poslovanje
lanovi rektorata/
dekanata i
dravni dunosnici
lanovi rektorata/
dekanata i poslovni
strunjaci
116
53,2%
14
6,4%
17
7,8%
8
3,7%
113
51,8%
82
37,6%
75
34,4%
33
15,1%
informatiari administrativno
i poslovni
osoblje
strunjaci
ustanove
31
14,2%
156
71,6%
157
72,0%
145
66,5%
10
4,6%
13
6,0%
27
12,4%
110
50,5%
U definiranju stratekih ciljeva novog IS-a ispitanici prvenstveno vide lanove

rektorata/dekanata i dravne dunosnike (53,2%) ili lanove rektorata/dekanata i poslovne
strunjake (51,8%). Udio informatiara i poslovnih strunjaka te administrativnog osoblja u ovoj
fazi po njihovom miljenju je znatno manji (14,2% odnosno 4,6%).
Projektiranje novog informacijskog sustava velika veina ispitanika povjerila bi
informatiarima i poslovnim strunjacima (71,6%). Znatno manji postotak u ovoj fazi vidi lanove
rektorata/dekanata i poslovne strunjake (37,6%) dok lanovima rektorata/dekanata i dravnim
dunosnicima te administrativnom osoblju to povjerenje prua samo oko 6% ispitanika. Vrlo slino
miljenje prevladava i za fazu odabira aplikativnog rjeenja u kojoj prvenstveno vide informatiare i
poslovne strunjake (72,0%). Dvostruko manje njih smatra da bi u toj fazi trebali sudjelovati i
lanovi rektorata/dekanata i poslovni strunjaci (34,4%) dok to povjerenje za ovu fazu izgradnje ISa znaajno manje daju dravnim dunosnicima i administrativnom osoblju ustanove (7,8% odnosno
12,4%). Uvoenje nove aplikacije u poslovanje ispitanici bi prvenstveno povjerili informatiarima i
poslovnim strunjacima (66,5%) te administrativnom osoblju ustanove (50,5%), dok menadment
vide tek fragmentarno to odraava njihov stav da su to povjerenje za ovu fazu u samo 3,7%
sluajeva dodijelili lanovima rektorata/dekanata i dravnim dunosnicima, a u 15,1% sluajeva
lanovima rektorata/dekanata i poslovnim strunjacima.
Stranica 114 od 285

Doktorski rad
Rezultati deskriptivne analize sedmog anketnog pitanja prve tematske cjeline izraeni
temeljem kontingencijske tablice odgovora na pitanje Prema Vaem miljenju informacijski sustav
u Vaoj ustanovi je: potporni, operativni, izgledni, strateki, nepotreban. slijede u nastavku.
Miljenje ispitanika glede postojee uloge IS-a u njihovoj ustanovi je statistiki znaajno
zavisno od funkcije ispitanika. Naime, ispitanici na stalnim funkcijama uglavnom percipiraju IS kao
potporni i operativni, dok ga ispitanici na izbornim funkcijama ponajprije vide kao izgledni i
strateki, a to potvruju numeriki iskazani rezultati dani u tablici 14 u nastavku.
TABLICA 14. Kontingencijska tablica odgovora na pitanje Prema Vaem
miljenju IS u Vaoj ustanovi je: i rezultat 2-testa
Funkcija
Prema Vaem miljenju

IS u Vaoj ustanovi je:
potporni
operativni
izgledni
strateki
Ukupno
2-test
n
hp
vp
n
hp
vp
n
hp
vp
n
hp
vp
n
hp
Stalna
Izborna
20
29,9%
38,5%
24
30,8%
46,2%
6
20,7%
11,5%
2
4,5%
3,8%
52
23,9%
2 = 12,57
47
70,1%
28,3%
54
69,2%
32,5%
23
79,3%
13,9%
42
95,5%
25,3%
166
76,1%
df = 3
Ukupno
67
100,0%
30,7%
78
100,0%
35,8%
29
100,0%
13,3%
44
100,0%
20,2%
218
100,0%
p = 0,006
Legenda 1: n broj
Legenda 2: a) Potporni koristan, ali ne i kritian za akademski i poslovni uspjeh
b) Operativni o njemu zavisi uspjeh tekuih aktivnosti, tekueg poslovanja
c) Izgledni mogao bi utjecati na uspjeh budueg poslovanja
d) Strateki kritian za akademsku i poslovnu strategiju u budunosti
e) Nepotreban.
Tako 30,8% ispitanika na stalnim funkcijama smatra da je informacijski sustav u njihovoj

ustanovi prvenstveno operativni u odnosu na oekivanih 23,9%, a potom da je potporni smatra njih
29,9% u odnosu na oekivano uee. Ispitanici na izbornim funkcijama postojei IS prvenstveno
vide kao strateki i to ak 95,5% njih u odnosu na oekivanih 76,1%, a potom kao izgledni vidi njih
79,3% u odnosu na oekivano uee. Signifikantna je injenica da nitko od ispitanika, a na ovo
pitanje odgovorilo je svih 218, ne smatra da je postojei IS u njihovoj ustanovi nepotreban.
Stranica 115 od 285

Doktorski rad
Rezultati deskriptivne analize osmog anketnog pitanja prve tematske cjeline izraeni
temeljem kontingencijske tablice odgovora na pitanje Da li u Vaoj ustanovi postoji mehanizam
planiranja ulaganja u IS/IT? slijede u nastavku znaajno se ne razlikuju po spolu i funkcijama ve
postojanje tog mehanizma donekle zavisi o veliini sveuilita (p = 0,078) to je vidljivo iz tablice
15 dane u nastavku.
TABLICA 15. Kontingencijska tablica odgovora na pitanje Da li u Vaoj
ustanovi postoji mehanizam planiranja ulaganja u IS/IT i
rezultat 2-testa
Postojanje mehanizma
planiranja ulaganja u IS/IT
Da
Ne
Ukupno
2-test*
Legenda 1:
n
hp
vp
n
hp
vp
n
hp
Veliina Sveuilita
Veliko
Malo
60
59
50,4%
49,6%
61,2%
49,2%
38
61
38,4%
61,6%
38,8%
50,8%
98
120
45,0%
55,0%
2 = 3,16
df = 1
Ukupno
119
100,0%
54,6%
99
100,0%
45,4%
218
100,0%
p = 0,078
n broj
*
Fisherov egzaktni test
Legenda 21: Veliko sveuilite s > 35.000 studenata (Zagreb)

Malo sveuilite s < 35.000 studenata (Dubrovnik, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Zadar)
Ukupno gledajui 54,6% ispitanika miljenja je da u njihovoj ustanovi postoji mehanizam

planiranja ulaganja nasuprot 45,4% ispitanika prema ijem miljenju taj mehanizam nije prisutan u
njihovim ustanovama. Gledajui s aspekta veliine sveuilita 50,4% ispitanika sa velikog
sveuilita smatra da postoji mehanizam ulaganja u IS/IT u odnosu na oekivanih 45%, dok to
miljenje ima 49,6% ispitanika iz malih sveuilita u odnosu na oekivanih 55%. Prikazani i opisani
rezultati upuuju na zakljuak da je na velikom sveuilitu mehanizam planiranja ulaganja u IS/IT
vie zastupljen u odnosu na oekivanja, a na malim sveuilitima manje zastupljen u odnosu na
oekivanja.
Rezultati deskriptivne analize devetog anketnog pitanja prve tematske cjeline izraeni preko
uea odabira ponuenih odgovora slijede u nastavku.
Vidi Tablicu 2: Popis ustanova sudionica istraivanja

Stranica 116 od 285

Doktorski rad
TABLICA 16. Uee odabira ponuenih odgovora na pitanje Dijelovi nuni za

izgradnju IS-a Vae ustanove financiraju se iz: (N = 218)
IZVORI
FINANCIRANJA
Dravni proraun
Vlastit prihodi
Donacije
EU fondovi
Krediti banaka
Informatika
oprema
181
83,0%
135
61,9%
58
26,6%
33
15,1%
9
4,1%
Sistemski i
aplikativni programi
155
71,1%
134
61,5%
39
17,9%
25
11,5%
2
0,9%
Edukacija IS/IT
korisnika
117
53,7%
136
62,4%
18
8,3%
13
6,0%
Na pitanje vezano za izvore financiranja pojedinih dijelova nunih za izgradnju IS-a

odgovorilo je svih 218 ispitanika. Gledajui s aspekta izvora financiranja prema miljenju ispitanika
iz sredstava dravnog prorauna najvie se izdvaja za informatiku opremu (83%), potom za
sistemske i aplikativne programe (71,1%) te edukaciju IS/IT korisnika (53,7%). Kad je rije o
vlastitim prihodima kao izvoru financiranja ispitanici su miljenja da su ona podjednako
rasporeena na sve dijelove nune za izgradnju informacijskog sustava to u postocima iznosi
61,9% za informatiku opremu, 61,5% za sistemske i aplikativne programe te 62,4% za edukaciju
IS/IT korisnika.
Financiranje iz donacija te EU fondova znatno je manje zastupljeno i uglavnom namijenjeno
ulaganju u informatiku opremu i sistemske i aplikativne programe. Financiranje iz krediti banaka
zastupljeno je vrlo malo, svega 4,1% za opremu i 0,2% za programe. Gledajui s aspekta dijelova
nunih za izgradnju IS-a prema miljenju ispitanika za ulaganje u informatiku opremu kao izvor
financiranja najvie je zastupljen dravni proraun (83%), a potom vlastiti prihodi (61,9%). Isti
odnos vrijedi i za ulaganja u sistemske i aplikativne programe (71,1% u odnosu na 61,5%), dok se
edukacija IS/IT korisnika prema miljenju ispitanika najvie financira iz vlastitih sredstava (62,4%)
te potom iz dravnog prorauna (53,7%). Analizom Fisherova egzaktnog testa utvreno je da
sastavnice velikog sveuilita iz vlastitih prihoda nabavljaju informatiku opremu vie nego one iz
malih sveuilita (2=6,82, df =1, p=0,011).
Prema nalazu spomenutog testa financiranje IT opreme temeljem kredita banaka takoer je
zastupljenije kod sastavnica 'velikog' sveuilita (2=7,32, df =1, p=0,012*).

Stranica 117 od 285

Doktorski rad
Rezultati deskriptivne analize desetog anketnog pitanja prve tematske cjeline izraeni
temeljem kontingencijske tablice odgovora na pitanje Za informatizaciju Vae ustanove u proloj
2007. godini uloeno je: znaajno zavise o funkciji ispitanika to je vidljivo iz tablice 17 u
nastavku.
TABLICA 17. Kontingencijska tablica odgovora na pitanje
Za informatizaciju Vae ustanove u proloj
2007. godini uloeno je: i rezultat 2-testa
Znam
tono
priblino
ne znam
Ukupno
n
hp
vp
n
hp
vp
n
hp
vp
n
hp
2-test*
Funkcija
Stalna
Izborna
11
11
50,0%
50,0%
21,2%
6,6%
12
41
22,6%
77,4%
23,1%
24,7%
29
114
20,3%
79,7%
55,8%
68,7%
52
166
23,9%
76,1%
2 = 9,33
df = 2
Ukupno
22
100,0%
10,1%
53
100,0%
24,3%
143
100,0%
65,6%
218
100,0%
p = 0,009
Legenda: n broj
*
Ispitanici na stalnim i izbornim funkcijama statistiki se znaajno razlikuju prema uloenim

sredstvima za informatizaciju u 2007. godini. Toan iznos sredstava zna 10,1% , priblian 24,3%, a
najvie njih 65,6% ne raspolae informacijama o ulaganjima u informatizaciju vlastite ustanove.
U naelu ispitanici na stalnim funkcijama bolje su informirani od onih na izbornim
funkcijama. Tako 21,2% ispitanika na stalnim funkcijama zna toan podatak, dok taj podatak tono
zna svega 6,6% ispitanika na izbornim funkcijama. Priblino saznanje o uloenim sredstvima u
IS/IT podjednako imaju i ispitanici na stalnim i na izbornim funkcijama (23,1% odnosno 24,7%).
Ispitanici koji tono znaju iznos sredstava smatraju da ona iznose u rasponu od 0,1% do 6%
ukupnog prorauna njihove ustanove.
Nasuprot njih ispitanici koji priblino znaju taj podatak smatraju da njihov udio iznosi 1%
do 10% ukupnog prorauna njihove ustanove.
Stranica 118 od 285

Doktorski rad
Deskripcija 2. tematske cjeline 'Planiranje razvoja integriranog IS-a'

Rezultati deskriptivne analize prvog anketnog pitanja druge tematske cjeline izraeni
temeljem kontingencijske tablice odgovora na pitanje Da li Vi osobno sudjelujete u procesu
planiranja, razvoja i implementacije informacijsko-komunikacijskih tehnologija Vae ustanove?
znaajno zavise o funkciji ispitanika to je vidljivo iz tablice 18 dane u nastavku.
TABLICA 18. Kontingencijska tablica odgovora na pitanje
Da li Vi osobno sudjelujete u procesu
planiranja, razvoja i implementacije ICT Vae
ustanove? i rezultat 2-testa
Funkcija
Sudjelovanje
Da
Ne
Ukupno
2-test*
n
hp
vp
n
hp
vp
n
hp
Stalna
Izborna
19
16,1%
36,5%
33
33,0%
63,5%
52
23,9%
2
= 8,51
99
83,9%
59,6%
67
67,0%
40,4%
166
76,1%
df = 1
Ukupno
118
100,0%
54,1%
100
100,0%
45,9%
218
100,0%
p = 0,004
Legenda: n broj
*
U procesu planiranja, razvoja i implementacije informacijsko-komunikacijskih tehnologija

osobno sudjeluje 54,1% svih ispitanika. Ispitanici na stalnim funkcijama sudjeluju u statistiki
znaajno manjem postotku 36,5% u odnosu na oekivanih 54,1%, a ispitanici na izbornim
funkcijama sudjeluju u neto veem postotku od oekivanog, 59,6% u odnosu na oekivanih 54,1%.
Dobiveni rezultati upuuju na zakljuak da je miljenje ispitanika na izbornim funkcijama
znatno vie zastupljeno u odlukama vezanim za problematiku informatizacije njihovih ustanova u
odnosu na lanove menadmenta stalne funkcije.
Rezultati deskriptivne analize drugog anketnog pitanja druge tematske cjeline izraeni preko
uea odabira ponuenih odgovora na pitanje Tko u Vaoj ustanovi sudjeluje u planiranju i
izgradnji informacijskog sustava?, a na koje je odgovorilo 213 ispitanika, slijede u nastavku.
Stranica 119 od 285

Doktorski rad
TABLICA 19. Uee odgovora na pitanje Tko u Vaoj ustanovi sudjeluje u

planiranju i izgradnji IS-a? (N = 213)
Ponueni odgovori
a)
Predstavnici stranih ponuaa informatike opreme i softvera
b)
Ponuai hrvatske informatike opreme i softvera
c)
Poslovni konzultanti i savjetnici
d)
Informatiari
e)
lanovi rektorata/dekanata
f)
Dravni dunosnici resornog ministarstva (MZO-a)
g)
Osobe iz Vae ustanove zaduene za razvoj IS-a
h)
Administrativni djelatnici
i)
Nitko
Da
4
1,8%
35
16,1%
23
10,6%
143
65,6%
155
71,1%
24
11,0%
144
66,1%
43
19,7%
0
0,0%
Uee ponuenog odgovora a) Predstavnici stranih ponuaa informatike opreme i

softvera zastupljeno je u vrlo malom postotku (1,8%) dok su poslovni konzultanti i savjetnici te
ponuai hrvatske informatike opreme i softvera neto vie zastupljeni (10,6% odnosno 16,1%).
Prema miljenju 19,7% ispitanika u predmetnom procesu sudjeluju i njihovi administrativni
djelatnici te s neto manjom zastupljenou i dravni dunosnici resornog ministarstva (11%).
Analiza rezultata pokazuje da su glavni nosioci planiranja i izgradnje IS-a dominantno osobe
iz vlastite ustanove zaduene za donoenje stratekih odluka te adekvatni strunjaci. Tako 71,1%
ispitanika smatra da su to lanovi rektorata/dekanata, 66,1% da su to osobe iz njihove ustanove
zaduene za razvoj IS-a, te neto manje njih 65,6% da su to informatiari. U istraivanju nema niti
jednog ispitanika koji smatra da nitko iz njegove ustanove ne sudjeluje u procesu planiranja i
izgradnje IS-a.
Uea odgovora na ovo pitanje ne razlikuju se statistiki znaajno po spolu i funkcijama
ispitanika ve samo po veliini sveuilita i to u svezi sa sudjelovanjem poslovnih konzultanata i
savjetnika i osoba iz njihove ustanove zaduenih za razvoj IS-a.
Stranica 120 od 285

Doktorski rad
Tako u sastavnicama velikog sveuilita zastupljenost poslovnih konzultanata i savjetnika

iznosi 16,3% u odnosu na oekivanih 10,6% (2=6,29, df =1, p=0,015), a osoba zaduenih za
razvoj IS-a iznosi 73,5% u odnosu na oekivani 66,1% (2=4,37, df =1, p=0,044*). Ovi rezultati
upuuju na zakljuak da su nosioci planiranja i razvoja IS-a kod sastavnica velikog sveuilita
prvenstveno dedicirane osobe iz vlastite ustanove koje na spomenutoj problematici rade u suradnji s
poslovnim konzultantima i savjetnicima, dok je u sastavnicama malih sveuilita spomenuta
kombinacija znatno manje zastupljena.
Rezultati deskriptivne analize treeg anketnog pitanja druge tematske cjeline izraeni preko
uea odabira ponuenih odgovora na pitanje Da li je planiranje izgradnje informacijskog sustava
u Vaoj ustanovi?, a na koje je odgovorilo 213 ispitanika, slijede u nastavku.
TABLICA 20. Uee odgovora na pitanje Da li je planiranje izgradnje IS-a u
Vaoj ustanovi? (N = 213)
Ponueni odgovori
a)
Usklaeno s planiranjem poslovanja Vae ustanove
b)
Usklaeno s primjenom suvremene opreme i novih verzija softvera
c)
Usklaeno s planom obrazovanja zaposlenika Vae ustanove
d)
Usklaeno s organizacijskim promjenama
e)
Povremeno
f)
Kontinuirano
g)
Ne postoji plan izgradnje informacijskog sustava
h)
Preputeno u cijelosti vanjskim izvoditeljima
Da
99
45,4%
73
33,5%
29
13,3%
69
31,7%
68
31,2%
41
18,8%
26
11,9%
4
1,8%
Uee ponuenog odgovora h) Preputeno u cijelosti vanjskim izvoditeljima zastupljeno je

u vrlo malom postotku (1,8%). Neto vie ispitanika smatra da ne postoji plan izgradnje
informacijskog sustava (11,9%), a kod onih koji smatraju da postoji prema miljenju 18,8% njih
provodi se kontinuirano te povremeno prema miljenju 31,2% i pritom je najneznatnije usklaen s
planom obrazovanja zaposlenika (13,3%).

Stranica 121 od 285

Doktorski rad
Analiza rezultata pokazuje da je planiranje IS-a najusklaenije s planiranjem poslovanja

prema miljenju 45,4% ispitanika, neto manje usklaeno s primjenom suvremene opreme i novih
verzija softvera to smatra 33,5% ispitanika, a neznatno manje prema miljenju njih 31,7%
usklaeno s organizacijskim promjenama. Uea odgovora na ovo pitanje ne razlikuju se statistiki
znaajno po spolu i funkcijama ispitanika ve samo po veliini sveuilita i to u svezi sa
usklaenou planiranja IS-a s planiranjem poslovanja (ponueni odgovor a)
i planiranjem
obrazovanja zaposlenika (ponueni odgovor c).

Tako je u sastavnicama velikog sveuilita prema miljenju 56,1% ispitanika planiranje IS-a
usklaeno s planiranjem poslovanja u odnosu na oekivanih 45,4% (2=8,24, df =1, p=0,006), a u
sastavnicama malih sveuilita tog je miljenja 36,7% u odnosu na oekivanih 45,4%. Prema
miljenju 20,4% ispitanika sastavnica velikog sveuilita planiranje IS-a je usklaeno s planom
obrazovanja zaposlenika u odnosu na oekivanih 13,3% (2=7,79, df =1, p=0,008*), a u
sastavnicama malih sveuilita tog je miljenja 7,5% ispitanika u odnosu na oekivanih 13,3%.
Rezultati ukazuju da je planiranje razvoja informacijskog sustava kod sastavnica velikog sveuilita
zamjetno usklaenije s planiranjem poslovanja i obrazovanja zaposlenika u odnosu na zastupljenost
usklaenosti spomenutih planova u sastavnicama malih sveuilita.
Rezultati deskriptivne analize etvrtog anketnog pitanja druge tematske cjeline izraeni
preko uea odabira ponuenih odgovora na pitanje Prema Vaem miljenju kojim specifinim
znanjima, metodama i tehnikama raspolau Vai informatiki strunjaci?, a na koje je odgovorilo
210 ispitanika, slijede u nastavku.
TABLICA 21. Uee odgovora na pitanje Prema Vaem miljenju kojim
specifinim znanjima, metodama i tehnikama raspolau Vai
informatiki strunjaci? (N = 210)
Ponueni odgovori
a)
Poznavanje ICT i Internet tehnologija
b)
Znanje programskih jezika
c)
Poznavanje poslovnih procesa
d)
Openito su dosta nekompetentni
Da
188
86,2%
119
54,6%
54
24,8%
19
8,7%

Stranica 122 od 285
Doktorski rad

Uee ponuenog odgovora d) Openito su dosta nekompetentni zastupljeno je u malom

postotku (8,7%) dok neto vie ispitanika smatra da poznaju poslovne procese (24,8%).
Analiza rezultata pokazuje da prema veini miljenja ispitanika, njih 86,2%, njihovi
informatiki strunjaci najbolje poznaju ICT i Internet tehnologije, te potom prema miljenju 54,6%
da raspolau znanjem programskih jezika.
Uea odgovora na ovo pitanje ne razlikuju se statistiki znaajno niti po spolu i
funkcijama ispitanika niti po veliini sveuilita. Rezultati upuuju na zakljuak da menadment
sveuilita i njihovih sastavnica ne prepoznaje informatike strunjake kao adekvatne sugovornike
na temu poslovanja, a time niti na temu integriranog poslovno-informacijskog sustava, to
predvidivo znai niti sudionike u procesu stratekog planiranja istog.
Rezultati deskriptivne analize petog anketnog pitanja druge tematske cjeline izraeni
temeljem odgovora na pitanje Vae osobno stajalite glede informatizacije poslovanja Vae
ustanove saeto bi glasilo: ukratko su opisani u nastavku, a u cijelosti dani u prilozima ovog rada
kao sastavni dio komparativnog prikaza odgovora na otvorena pitanja.
Na ovo pitanje odgovorilo je 170 ispitanika, odnosno 78%. U izraavanju osobnog stajalita
glede informatizacije poslovanja njihove ustanove iz dobivenih odgovora mogue je zakljuiti kako
je veina djelomino zadovoljna trenutnom informatizacijom poslovanja, vrlo malo njih u
potpunosti zadovoljno kao i onih koji uope nisu zadovoljni trenutnim stanjem.
Potpuno zadovoljstvo iitava se iz odgovora poput: 'Jako dobro s obzirom na novana
sredstva.', 'Dobro zamiljeno', 'U skladu s potrebama ustanove', 'Vrlo dobro', 'Jako dobro', 'Izvrsno!'.
Nezadovoljstvo je uglavnom rezultat: 'Nedovoljne informiranosti oko uvoenja IS-a', 'Nema plana
informatizacije', 'Trenutno loe stanje', 'Sporo zbog nedostatka sredstava', 'Neorganizirano i
neplanski'.
Djelomino zadovoljstvo najbolje oslikavaju odgovori poput: 'eljena budunost, mnogo
napora u sadanjosti', 'Treba biti puno bolje', 'Informatizaciju je nuno provesti! Apsolutno
nedostatna!', 'Dosta dobro, ali uvijek se moe poboljati, to ovisi o sredstvima.', ' Informatizacija
poslovanja trebala bi biti objedinjena kako bi se poslovni procesi skratili i bili transparentni i aurni. Takoer
i dostupni elnicima.'
Stranica 123 od 285

Doktorski rad
Rezultati deskriptivne analize estog anketnog pitanja druge tematske cjeline izraeni preko
uea i prosjeka rangova odgovora na anketno pitanje to oekujete od informatizacije poslovanja
Vae ustanove? numeriki su izraen u tablici 22.
TABLICA 22. Uee i prosjek rangova odgovora na pitanje to oekujete od
informatizacije poslovanja Vae ustanove? (N = 215)
Rangovi
1
2
3
4
a
1
2,6%
8
21,1%
19
50,0%
10
26,3%
b
2
5,3%
5
13,2%
24
63,2%
5
13,2%
2
5,3%
38
17,7%
3,00
38
17,7%
3,00
5
6
Ukupno
Prosjek ranga
Ponueni odgovori
c
d
e
35
49
1
26,3% 57,6%
10,0%
90
35
41,2%
67,7%
8
1
4
6,0%
1,2%
40,0%
2
20,0%
1
10,0%
2
20,0%
133
85
10
4,6%
61,9% 39,5%
3,80
1,80
1,20
f
1
25,0%
3
75,0%
4
1,9%
2,50
g
6
46,2%
1
7,7%
5
38,5%
1
7,7%
13
6,0%
2,08
Legenda: a) Smanjenje rashoda

b) Poveanje prihoda
c) Smanjenje vremenskog intervala u kojem donosite odluke
d) Bolju i pravovremenu informiranost
e) Smanjenje broja zaposlenih
f) Poveanje posla i troka
g) Neto drugo, navedite to _________________________.
Na pitanje to oekujete od informatizacije poslovanja Vae ustanove? ukupno je

odgovorilo 215 ispitanika, a najvie njih 133 odabralo je ponueni odgovor c) Smanjenje
vremenskog intervala u kojem donosite odluke rangirajui ga na 1. (26,3%), 2. (67,7%) i 3. mjesto
(6%) pri emu prosjeni rang odgovora iznosi 1,8. Ponueni odgovor d) Bolju i pravovremenu
informiranost oekuje 85 ispitanika i to na 1. mjesto stavlja 57,6% njih, na 2. mjesto 41,2%, dok je
neznatan broj taj odgovor rangiralo na 3. mjestu, njih 1,2%. Prosjeni rang odgovora na ovo
ponueno pitanje s vrijednou 1,2 zauzima ukupno najvie mjesto.
Da informatizacija poslovanja moe utjecati na smanjenje rashoda i poveanje prihoda
oekuje 76 ispitanika i to njih 17,7% rangira prosjenim rangom 3,0 pri emu 50% ispitanika
smanje rashoda vidi na 3. mjestu, a 26,3% na 4. mjestu prema vanosti u procesu informatizacije
njihove ustanove.
Stranica 124 od 285

Doktorski rad
Prema miljenju 63,2% ispitanika poveanje prihoda mogue je oekivati kao rezultat
informatizacije poslovanja, no po vanosti taj stav uglavnom rangiraju na 3. poziciju dok svega
5,3% njih to vidi na 1. mjestu.
Smanjenje broja zaposlenih prema miljenju 4,6% ispitanika s prosjenim rangom 3,8
zauzima 4. mjesto u njihovim oekivanjima rezultata informatizacije, a kao rezultat u smislu
poveanja posla i troka vidi svega 1,9% ispitanika.
Ponuenu opciju da prema vlastitom miljenju navedu to vide kao rezultat informatizacije
poslovanja njihove ustanove odabralo je 6% ispitanika i pri tome svoj odabir u velikom postotku
(46,2%) rangiralo na 1. mjesto te neto manje na 3. mjesto (38,5%) to je u konanici ovaj odgovor
s prosjenim rangom 2,08 svrstalo na 3. mjesto.
Karakteristina oekivanja oslikavaju slijedei odgovori: 'Bolja uinkovitost', 'Efikasniji
nastavni proces', 'Kvalitetnije poslovanje', 'Normalan rad koji je nemogu bez informatike
podrke', 'Nove anse za e-learning', 'Poboljanje znanstveno-nastavnog rada', 'Praenje i
poboljanje
Bologne',
'Smanjenje
radnog
optereenja',
'Transparentnost
odluivanju',
'Unapreenje kvalitete', 'Uteda vremena', 'Uvid u stanje sustava', 'Vea sposobnost prilagodbe
stanju u okruenju i lake odluivanje', 'Vie reda, manje improvizacije'.
Biranje ponuenih odgovora a) do g) statistiki se znaajno razlikuje samo po funkciji
ispitanika i to samo za ponueni odgovor c) Smanjenje vremenskog intervala u kojem donosite
odluke pri emu prema nalazu Mann-Whitney testa razlika vrijednosti 1.84 u korist izbornih
funkcija je statistiki znaajna u odnosu na vrijednost 1.60 koja pripada ispitanicima stalnih
funkcijama (U=1.062,5, p=0.043). Navedeno upuuje na zakljuak da menadment iz domene
izbornih funkcija znaajno prepoznaje kao rezultat informatizacije smanjenje vremenskog intervala
u kojem donosi poslovne odluke neovisno kojeg je spola i kakvo je sveuilite na kojem obavlja
svoju menadersku funkciju po veliini.
Rezultati deskriptivne analize sedmog pitanja druge tematske cjeline izraeni temeljem
odgovora na pitanje Va prijedlog poboljanja vezan za izgradnju integriranog-poslovno
informacijskog sustava visokoobrazovnih uilita glasio bi: ukratko su opisani u nastavku te u
cijelosti dani u prilozima ovog rada kao sastavni dio komparativnog prikaza odgovora na otvorena
pitanja.
Stranica 125 od 285

Doktorski rad
Na ovo anketno pitanje odgovorilo je 128 ispitanika, odnosno 58,7%. Njihove prijedloge
usmjerene
na
poboljanja
izgradnje
integriranog
poslovno-informacijskog
sustava
visokoobrazovnih uilita ovisno o dominantnosti mogue je sagledati s aspekta planiranja,

financiranja i znanja.
Analiza dobivenih odgovora ukazuje na dominantno zastupljene prijedloge vezane za
problematiku planiranja, potom znatno manje za problematiku financiranja te potrebnih znanja.
Razlog istog lei u injenici da u okviru danih prijedloga iz domene planiranja veina ispitanika
vidi i financiranje i obrazovanje kao njegov sastavni dio.
Da je tome tako, mogue je zakljuiti temeljem karakteristinih odgovora danih u nastavku,
a dodatnu potvrdu istog potraiti u komparativnom prikazu odgovora na otvorena pitanja koji ini
sastavni dio priloga ovog rada.
Kao karakteristini odgovori prepoznati su: 'Odrediti sredstva i strategiju razvoja u sljedeih
5 godina po fazama - informacijski povezati Sveuilite i fakultete.' 'Ujednaiti sustav na razini
Sveuilita i trajno ga provoditi (osigurati sredstva). Ministarstvo nema strategijski plan razvoja
informacijskog sustava.' 'Koordinirana strategija izgradnje IP/IS sustava uz stalnu edukaciju
kadrova.' 'Nabava nove i kvalitetne opreme; zapoljavanje strune osobe; razraditi strategiju o
ovom pitanju.' 'Zaposliti profesionalce-informatiare, sustavno planirati i kontinuirano provoditi
taj razvoj, uz potrebnu financijsku i organizacijsku podrku.' 'MZO i Sveuilite se vie mora
ukljuiti u financijsku potporu ustanovama, a mi moramo nastojati da svi djelatnici dobiju veu
mogunost obrazovanja u nainu koritenja istog.' 'Odluka (Sveuilita, MZO ili slino) o
izgradnji IS-a na fakultetima, kojom bi se osigurali resursi (novac) i osoblje.'
Stranica 126 od 285

Doktorski rad
Deskripcija 3. tematske cjeline 'Koritenje ICT tehnologija'

Rezultati deskriptivne analize prvog anketnog pitanja tree tematske cjeline izraeni preko
uea odabira ponuenih odgovora na pitanje Tko su u Vaoj ustanovi kljune osobe zaduene za
primjenu novih tehnologija u poslovanju? slijede u nastavku.
TABLICA 23. Uee odgovora na pitanje Tko su u Vaoj ustanovi kljune osobe
zaduene za primjenu novih tehnologija u poslovanju? (N = 208)
Ponueni odgovori
a)
Rektor/Dekan
b)
Prorektori/Prodekani
c)
Poslovni strunjaci
d)
Informatiari
e)
Nitko
f)
Netko drugi
Da
130
59,6%
104
47,7%
29
13,3%
150
68,8%
4
1,8%
19
8,7%
Na anketno pitanje Tko su u Vaoj ustanovi kljune osobe zaduene za primjenu novih
tehnologija u poslovanju? odgovorilo je 208 ispitanika veina kojih (68,8%) smatra da su to
informatiari. Neto manje ispitanika smatra da su to lanovi menadmenta, odnosno njegov izborni
dio pa tako 59,6% ispitanika je kao kljune osobe zaduene za primjenu novih tehnologija u
poslovanju apostrofiralo retora/dekana, a neto manji udio njih 47,7% prorektore/prodekane.
Uee ponuenog odgovora e) Nitko zastupljeno je u malom postotku, svega 1,8%, dok je neto
vie ispitanika (8,7%) prema vlastitom miljenju navelo nekog drugog. Pomalo zauuje podatak da
samo 13,3% ispitanika kao kljune osobe za primjenu novih tehnologija u poslovanju u vlastitoj
ustanovi vidi poslovne strunjake to upuuje na pretpostavku da iste zapravo vie doivljavaju kao
administrativne djelatnike, a manje kao doista poslovne strunjake. Osobe koje ispitanici prepoznaju
kao kljune za primjenu novih tehnologija u njihovoj ustanovi, a koje nisu navedene u ponuenim
odgovorima, ve su ih oni naveli, su: 'Korisnici koji sami znaju to ele' 'Nastavnici, suradnici i
znanstvenici' 'Ostalo osoblje koje se bavi istraivakim radom i radom na stalnim funkcijama'
'Pojedinci koji ele uvesti novu tehnologiju' ' Povjerenstvo za informatizaciju i raunalni sustav'
'Proelnici odjela' 'Profesori angairani u ranijim fazama razvoja IS/IT' 'Svi zaposleni i to
svatko u svojoj domeni' 'Tajnik' 'Voditelji pojedinih slubi i ukljueni slubenici' 'Vanjski
suradnici' 'Voditelj centra informacijske potpore'.
Stranica 127 od 285

Doktorski rad
Iako su osobe navedene pod kategorijom netko drugi zastupljene sa svega 8,7% velika
disperzivnost njihovih pozicija ukazuje na injenicu da je primjena novih tehnologija u poslovanju
jo uvijek nedovoljno organizirana i voena. Uea odgovora na ovo pitanje ne razlikuju se
statistiki znaajno niti po spolu i funkcijama ispitanika niti po veliini sveuilita. Rezultati analize
upuuju na zakljuak da menadment sveuilita i njihovih sastavnica kao kljune osobe zaduene
za primjenu novih tehnologija unutar vlastite ustanove vidi upravo sebe, posebice oni koji se nalaze
na izbornim funkcijama, te potom informatiare dok poslovne strunjake gotovo da ne prepoznaju
kao kljune osobe u tom procesu.
Rezultati deskriptivne analize drugog anketnog pitanja tree tematske cjeline izraeni temeljem
kontingencijske tablice odgovora na pitanje Moete li se sjetiti kad ste prvi puta sjeli za raunalo?
znaajno zavise o funkciji ispitanika to je vidljivo iz tablice 24 dane u nastavku.
TABLICA 24. Kontingencijska tablica odgovora na pitanje Moete li se sjetiti
kad ste prvi puta sjeli za raunalo? i rezultat 2-testa
Funkcija
Mjesto
U osnovnoj koli
U srednjokolskoj klupi
Na fakultetu
Na radnom mjestu
Ukupno
n
hp
vp
n
hp
vp
n
hp
vp
n
hp
vp
n
hp
2-test*
Stalna
Izborna
6
37,5%
11,8%
10
25,0%
19,6%
4
8,7%
7,8%
31
28,2%
60,8%
51
24,1%
2 = 8,57
10
62,5%
6,2%
30
75,0%
18,6%
42
91,3%
26,1%
79
71,8%
49,1%
161
75,9%
df = 3
Ukupno
16
100,0%
7,5%
40
100,0%
18,9%
46
100,0%
21,7%
110
100,0%
51,9%
212
100,0%
p = 0,036
Legenda 1: n broj
*
Legenda 2: a) U osnovnoj koli
b) U srednjekolskoj klupi
c) Na fakultetu
d) Na radnom mjestu prije ___ godina
e) Nikad nisam radio/radila na raunalu.
Stranica 128 od 285
Doktorski rad

Glede ivotnog razdoblja i mjesta na kojem su se ispitanici prvi puta susreli s raunalom
statistiki se znaajno ne razlikuju po spolu i veliini sveuilita kojem pripadaju ve postojanje tog
mehanizma zavisi samo o njihovoj funkciji (p = 0,036). Tako je 11,8% ispitanika na stalnim
funkcijama prvi puta sjelo za raunalo u osnovnoj koli u odnosu na oekivanih 7,5%, a u odnosu
na isti oekivani postotak samo 6,2% ispitanika s izbornih funkcija se prvi puta srelo s raunalom u
osnovnoj koli.
Prvi susret s raunalom na fakultetu znaajnije je zastupljen kod ispitanika na izbornim
funkcijama i to s 26,1% u odnosu na oekivanih 21,7% dok je on bitno manji kod ispitanika na
stalnim funkcijama i iznosi 7,8% u odnosu na oekivanih 21,7%.
Prvi susret s raunalom na radnom mjestu znaajnije je zastupljen kod ispitanika na stalnim
funkcijama i to kod 60,8% njih u odnosu na oekivanih 51,9% to je kod ispitanika na izbornim
funkcijama zastupljeno s neto manjim postotkom (49,1%) u odnosu na oekivanih 51,9%.
Prvi susret za obje kategorije ispitanika prema funkciji nije bitno razliit u odnosu na
oekivanja kada je rije o prvom susretu s raunalom u srednjekolskoj klupi. U odnosu na
oekivanih 18,9% kod ispitanika na izbornim funkcijama iznosi neznatno manje i to 18,6%, a kod
ispitanika na stalnim funkcijama neznatno vie i 19,6%.
Navedeno upuuje na zakljuak da su ispitanici iz domene izbornih funkcija stariji u odnosu
na ispitanike iz domene stalnih, budui je njihov prvi susret s raunalom bio uglavnom na fakultetu
dok je kod ispitanika na stalnim funkcijama to u veini bilo u osnovnoj koli. Ovaj zakljuak
dodatno je potvren dovoenjem u vezu s dobi ispitanika temeljem njihove godine roenja.
Rezultati deskriptivne analize odgovora na tree anketno pitanje tree tematske cjeline
Koliko ste tada imali godina? promatrani su u suglasju s rezultatima prethodnog pitanja vezanog
za mjesto i vrijeme kad su prvi puta sjeli za raunalo, a to je detaljno opisano uz tablicu 24.
Prethodno objedinjeni rezultati dodano su kontrolirani temeljem godine roenja koju su
naveli u opim podacima te je tako izraunat prosjek PC staa za 209 ispitanika (95,9%) koji su
odgovorili na sva tri pitanja, a prikazan je na slici 11.
Stranica 129 od 285

Doktorski rad
26.0
25.5
Prosjek PC staa
24.0
22.0
21.1
20.0
18.0
Funkcija
18.8
18.2
16.0
Stalna
Izborna
enski
Muki
Spol
SLIKA 11
Prosjek staa rada na osobnom raunalu
ispitanika prema funkciji (N = 209)
Prema dvofaktorskom modelu analize varijance PC staa sa spolom i funkcijama kao
faktorima, ispitanici se statistiki znaajno razlikuju i po spolu i po funkcijama, te je mogue
zakljuiti da ene na izbornim funkcijama imaju manje PC staa od mukaraca (21,1 prema 25,5
godina), a da kod ispitanika na stalnim funkcijama mukarci imaju manje PC staa od ena (18,2
prema 18,8 godina).
Ovi podaci upuuju na zakljuak da cjelovito gledajui na menaderskim pozicijama, bez
obzira na tip funkcije (stalna ili izborna) ene u prosjeku imaju manje PC staa u odnosu na
mukarce, a to se oituje u njihovom ukupnom PC stau po kojem se statistiki znaajno razlikuju.
Tako ene imaju prosjeni PC sta od 19,9 godina, a mukarci od 21,9 godina.
Rezultati deskriptivne analize etvrtog anketnog pitanja tree tematske cjeline izraeni
temeljem kontingencijske tablice odgovora na pitanje Vae raunalne vjetine ocijenili biste kao:
ne razlikuju se znaajno po spolu i veliini sveuilita kojem pripadaju ve je razlika statistiki
zavisna o tipu funkcije kojoj pripadaju (p = 0,010) to je vidljivo iz tablice 25 dane u nastavku.
Stranica 130 od 285

Doktorski rad
TABLICA 25. Kontingencijska tablica odgovora na pitanje Vae raunalne

vjetine ocijenili biste kao: i rezultat 2-testa
Funkcija
Razine
raunalnih vjetina
Ispodprosjene
Prosjene
Dobre
Vrlo dobre
Izvrsne
Ukupno
2-test*
n
hp
vp
n
hp
vp
n
hp
vp
n
hp
vp
n
hp
vp
n
hp
Stalna
Izborna
5
62,5%
9,8%
18
31,0%
35,3%
16
20,5%
31,4%
12
22,6%
23,5%
3
37,5%
1,9%
40
69,0%
24,8%
62
79,5%
38,5%
41
77,4%
25,5%
15
100,0%
9,3%
161
75,9%
df = 4
51
24,1%
2 = 13,36
Ukupno
8
100,0%
3,8%
58
100,0%
27,4%
78
100,0%
36,8%
53
100,0%
25,0%
15
100,0%
7,1%
212
100,0%
p = 0,010
Legenda 1: n broj
*
Legenda 2: a) Ispodprosjene
b) Prosjene
c) Dobre
d) Vrlo dobre
e) Izvrsne.
Tako 9,8% ispitanika na stalnim funkcijama svoje raunalne vjetine procjenjuje kao
ispodprosjene u odnosu na oekivanih 3,8%, a u odnosu na isti oekivani postotak samo 1,9%
ispitanika s izbornih funkcija svoje raunalne vjetine svrstava u tu kategoriju. Prosjena razina
raunalnih vjetina takoer je znaajnije zastupljena kod ispitanika na stalnim funkcijama i to s
35,3% u odnosu na oekivanih 27,4% dok je ona neto manja kod ispitanika na izbornim
funkcijama i iznosi 24,8% u odnosu na oekivanih 27,4%. Svoje raunalne vjetine ocjenjuje kao
dobre 38,5% ispitanika izbornih funkcija u odnosu na oekivanih 36,8% dok s manjim postotkom u
odnosu na oekivani tom ocjenom ocjenjuje 31,4% ispitanika iz domene stalne funkcije. Raunalne
vjetine ocijenjene kao vrlo dobre za obje kategorije ispitanika prema funkciji nisu bitno razliite u
odnosu na oekivanih 25%. Kod ispitanika na izbornim funkcijama iznose neznatno vie i to 25,5%,
a kod ispitanika na stalnim funkcijama neznatno manje i to 23,5%.
Stranica 131 od 285

Doktorski rad
Znaajna razlika oituje se u ocjeni 'izvrsne' kojom u odnosu na oekivanih 7,1% svoje
raunalne vjetine je ocijenilo 9,3% ispitanika izbornih funkcija te niti jedan od ispitanika stalne
funkcije. Signifikantno je da su ispitanici iz domene stalne funkcije u glavnini svoje raunalne
vjetine ocijenili kao ispodprosjene (62,5% u odnosu na oekivanih 24,1%) dok ispitanici iz
domene izborne funkcije iste uglavnom ocjenjuju kao vrlo dobre i izvrsne (77,4% i 100% u odnosu
na oekivanih 75,9%). Opisani rezultati upuuju na zakljuak da su ispitanici iz domene izbornih
funkcija znatno vjetiji u koritenju raunala u odnosu na ispitanike iz domene stalne funkcije to
potvruje njihov prosjeni ukupni PC sta od 23,3 godine u odnosu na 18,5 godina, a to je
prethodno detaljnije objanjeno i prikazano na Slici 11 Prosjek staa rada na osobnom raunalu
ispitanika prema funkciji.
Rezultati deskriptivne analize petog anketnog pitanja tree tematske cjeline izraeni preko
uea odabira ponuenih odgovora na pitanje Koliko esto koristite raunalo u svakodnevnom
radu?, a na koje je odgovorilo 212 ispitanika, slijede u nastavku
TABLICA 26. Uee odgovora na pitanje Koliko esto koristite
raunalo u svakodnevnom radu?
Ponueni odgovori
a)
Svakodnevno
b)
Povremeno
c)
Ne koristim raunalo u obavljanju svakodnevnih poslova
Da
205
96,7%
7
3,3%
Ponueni odgovor c) Ne koristim raunalo u obavljanju svakodnevnih poslova nije birao niti
jedan ispitanik, a svega njih 7 (3,3%) povremeno koristi raunalo u svakodnevnom radu, dok
premona veina ispitanika, njih 96,7% svakodnevno koristi raunalo u obavljanju svojih poslova.
Rezultati impliciraju zakljuak da menadment ustanova uesnica istraivanja na zavidnoj razini
koristi raunalo u svom svakodnevnom radu. Uea odgovora na ovo pitanje ne razlikuju se
statistiki znaajno niti po spolu i funkcijama ispitanika niti po veliini sveuilita.
Rezultati deskriptivne analize estog anketnog pitanja tree tematske cjeline izraeni preko
uea odabira ponuenih odgovora na pitanje Vau osobnu upotrebu raunala te podataka iz
dostupnih informacijskih izvora ocjenjujete kao:, a na koje je odgovorilo 212 ispitanika, slijede u
nastavku
Stranica 132 od 285

Doktorski rad
TABLICA 27. Uee odgovora na pitanje Vau osobnu upotrebu raunala te

podataka iz dostupnih informacijskih izvora ocjenjujete kao:
Ponueni odgovori
a)
b)
c)
Operativnu
jer podrava Vae svakodnevne operativne aktivnosti
Taktinu
jer bi mogla utjecati na uspjeh budueg poslovanja Vae ustanove
Strateku
jer bi mogla utjecati na strateko profiliranje Vae ustanove
Da
177
84,3%
15
7,1%
18
8,6%
Analiza rezultata pokazuje da je kao taktinu, onu koja bi mogla utjecati na uspjeh budueg
poslovanja, procijenilo 7,1% ispitanika, a kao strateku, onu koja bi mogla utjecati na strateko
profiliranje njihove ustanove, svega 8,6% ispitanika. Premona veina ispitanika, njih 84,3% svoju
osobnu upotrebu raunala te podataka iz dostupnih informacijskih izvora ocjenjuje kao operativnu
budui podrava njihove svakodnevne operativne aktivnosti.
Uea odgovora na ovo pitanje ne razlikuju se statistiki znaajno po spolu i funkcijama
ispitanika ve samo po veliini sveuilita i to u svezi s njihovom procjenom koritenja raunala te
podataka iz dostupnih informacijskih izvora kao stratekom. Slijedno reenom rezultati Chi-Square
testa pokazuju da ispitanici iz sastavnica velikog sveuilita svoje koritenje raunala te podataka iz
dostupnih informacijskih izvora ocjenjuju kao strateko i to 13,7% njih u odnosu na oekivanih
8,6%, a u sastavnicama malih sveuilita tog je miljenja 4,3% u odnosu na oekivanih 8,6% (df=1,
p=0,038).
Rezultati upuuju na zakljuak da je strateko promiljanje o koritenju informacijskih
izvora zamjetno prisutnije na velikom sveuilitu u odnosu na mala sveuilita to implicira
pretpostavku da je menadment sastavnica velikog sveuilita skloniji stratekom planiranju
integriranih poslovno-informacijskih sustava.
Rezultati deskriptivne analize sedmog anketnog pitanja tree tematske cjeline, a koje je
posljednje postavljeno pitanje, izraeni preko uea odabira ponuenih odgovora na pitanje Kako
biste eljeli stei ili usavriti Vae znanje o koritenju i primjeni informacijskih tehnologija?
numeriki su prikazani u tablici 28.
Chi-Square test
Stranica 133 od 285

Doktorski rad
TABLICA 28. Uee odgovora na pitanje Kako biste eljeli stei ili usavriti
Vae znanje o koritenju i primjeni IT-a? (N = 212)
Ponueni odgovori
a)
Interni teajevi uz pomo strunih suradnika (informatiara)
b)
Struni seminari uz pomo poslovnih strunjaka (konzultanata)
c)
Usluge poslovnih kola
d)
Samoobrazovanje
e)
Ne posjedujem interes za stjecanje znanja o koritenju i

primjeni informacijskih tehnologija
Da
124
56,9%
97
44,5%
14
6,4%
74
33,9%
8
3,7%
Na pitanje kako bi eljeli stei ili usavriti svoje znanje o koritenju i primjeni IT-a
odgovorilo je 212 ispitanika (97,2%). Uee ponuenog odgovora e) Ne posjedujem interes za
stjecanje znanja o koritenju i primjeni informacijskih tehnologija zastupljeno je u malom postotku,
svega 3,7% ispitanika je tog stava. Neto vei postotak u iznosu od 6,4% odraava elju ispitanika
da znanje i vjetine o koritenju i primjeni IT-a steknu uslugama poslovnih kola. Analiza rezultata
pokazuje da prema glavnini miljenja ispitanika koju odraava 56,9% znanja i vjetine o koritenju
IT-a prvenstveno ele stei putem internih teajeva uz pomo strunih suradnika, informatiara.
Potom prema miljenju 44,5% njih strunim seminarima uz pomo poslovnih strunjaka,
konzultanata. Samoobrazovanje kao oblik daljnjeg usavravanja odabrala je treina ispitanika
(33,9%).
Uea odgovora na ovo pitanje ne razlikuju se statistiki znaajno po veliini sveuilita i
funkcijama ispitanika ve samo po spolu i to u svezi s odabirom samoobrazovanja kao daljnjeg
edukativnog oblika. Slijedno reenom rezultati Chi-Square testa pokazuju da su ispitanici mukog
spola skloniji samoobrazovanju i to 44,6% njih u odnosu na oekivanih 33,9%. Manje sklone ovom
obliku edukacije su ene to potvruje miljenje 22,6% njih u odnosu na oekivanih 33,9% (df=1,
p=0,001).
Iz navedenog mogue je zakljuiti da menadment ustanova sudionika istraivanja svoju
daljnju edukaciju u predmetnoj domeni prvenstveno vidi kao interno-informatiki orijentiranu
(interni teajevi i samoobrazovanje), a tek potom kao eksterno-poslovno orijentiranu (struni
seminari uz pomo poslovnih strunjaka i poslovnih kola).
Chi-Square test
Stranica 134 od 285
Doktorski rad

Deskripcija primjedbi, prijedloga i sugestija ispitanika

Primjedbe, prijedloge, sugestije, komentar vezan za problematiku istraivanja 'Strateko
planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava visokoobrazovnih uilita' uputio je 41
ispitanik, odnosno 18,8% njih. Analiza dobivenih odgovora ukazuje na dominantno zastupljene
primjedbe i prijedloge upuene na temu cjelovitosti i integracije informacijskih sustava
visokoobrazovnih ustanova RH, potom onih usmjerenih na permanentnu IT edukaciju zaposlenika
te zapoljavanje informatiara i adekvatnih poslovnih strunjaka. Da je tome tako, mogue je
zakljuiti temeljem karakteristinih odgovora danih u nastavku, a dodatnu potvrdu istog potraiti u
komparativnom prikazu odgovora na otvorena pitanja koji ini sastavni dio priloga ovog rada.
Primjerice, jedan od ispitanika je rekao: 'Potrebno je kontinuirano, koordinirano djelovati u
domeni ove problematike'. Drugi je napomenuo: 'Izgradnja jedinstvenog IS-a kojemu bi bio
omoguen pristup svim sveuilitima, sastavnicama i Ministarstvu, prema unaprijed definiranim
aktivnostima u koritenju baze podataka. Obveza svih da se slui i prihvati sustav, uz zadovoljenje
specifinih zahtjeva.' Jedan smatra da: 'Treba poraditi na razvoju jedinstvenog IS-a na razini
Sveuilita, posebno kad je u pitanju financijsko raunovodstveni sektor. To bi uvelike doprinijelo
integraciji Sveuilita i pozitivno utjecalo na pravovremenost i transparentnost kod donoenja
odluka.', a drugi da bi: 'Uvoenje novih IS-a u sastavnicama Sveuilita trebalo biti jednoobrazno,
odnosno najprije razraeno na Sveuilitu, da bi moglo dobro funkcionirati. Kako se radi o istoj
vrsti poslovanja, nepotrebno je da svaka sastavnica ima svoje programe.'
Ostali smatraju da je uz jednoobrazni integrirani sustav nuno ulagati u edukaciju i
zapoljavanje kompetentnih strunjaka. Kao to je to jedan od njih sroio potrebno je: 'Izgraditi
integrirani IS za praenje poslovnih procesa na nivou Sveuilita ili jo bolje MZO-a. Puno vie
ulagati u edukaciju osoblja radi stjecanja praktinih znanja u koritenju i primjeni informacijskih
tehnologija.' Ovo razmiljanje potvruje prijedlog drugog ispitanika koji smatra da su: 'Potrebni
strunjaci koji e zaista dobro razumjeti sloene poslovne procese u visokom obrazovanju i
znanosti, a ujedno znati i IT dovoljno da mogu utjecati na odluke u tom segmentu. Samo
informatiari to ne mogu napraviti.'
Iako veina zagovara potpuno integrirani upravljaki informacijski sustav koji bi davao
precizne i aurne informacije, postoje ispitanici koji se u ovoj problematici nisu prepoznali. Tako je
jedan od njih konstatirao: 'Malo mi je udan va upitnik. Sebe u prvom redu doivljavam kao
znanstvenika, zatim nastavnika, a nikako kao poslovnog ovjeka. U vaem se upitniku rije znanost
ba i ne spominje, dok se 'poslovanje' javlja esto, pa imam dojam da je namijenjen nekom drugom.'
Stranica 135 od 285

Doktorski rad
6.3. Zakljuci deskriptivne analize

Gledano tematski ispitanici su najvei interes pokazali za prvu tematsku cjelinu
'Usklaenost poslovnog i akademskog informacijskog sustava' te na istu odgovorili s 98,8%, potom
za treu 'Koritenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija' na koju su odgovorili s 96,3%. Dok
je druga tematska cjelina 'Planiranje razvoja integriranog informacijskog sustava' zastupljena s
najmanjim postotkom odgovora u iznosu od 89,4%.
Najmanji interes ispitanici su pokazali za otvorena pitanja temeljem kojih je traeno da
izraze svoje osobno stajalite glede informatizacije poslovanja njihove ustanove (77,3%) te daju
prijedlog
poboljanja
vezan
za
izgradnju
integriranog
poslovno-informacijskog
sustava
visokoobrazovnih uilita (58,3%). Interes za ostala pitanja kree se u intervalu od 95% - 100%. Na
treinu pitanja anketnog upitnika odgovorili su svi ispitanici to dodatno potvruje njihov izraen
interes za temu istraivanja.
Analizom dobivenih podataka utvreno je da su u definiranom uzorku s 23,9% zastupljeni
ispitanici na stalnim funkcijama, dok su sa 76,1% znaajno zastupljeniji ispitanici na izbornim
funkcijama to okvirno odgovara njihovoj stvarnoj zastupljenosti u menadmentu ustanova visokog
obrazovanja iji omjer priblino iznosi 2/3 izbornih lanova u odnosu na 1/3 stalnih lanova
menadmenta.
Iako ne najvei, ipak dovoljno znaajan broj ispitanika smatra da o utjecaju primjene ICT ne
zavisi uspjeh tekueg rada njihove ustanove, ve su miljenja da je utjecaj primjene ICT kritian za
rad njihove ustanove u budunosti. Uz to, najvei broj ispitanika ICT zapravo prepoznaje kao
nunost za integraciju s visokim obrazovanjem u Europi te kao nunost u provoenju bolonjskog
procesa. Signifikantna je injenica da nitko ne smatra kako je postojei IS u njihovoj ustanovi
nepotreban. Kada je rije o najpogodnijoj osobi za voenje projekta informatizacije
visokoobrazovne ustanove ispitanici zapravo prepoznaju sebe budui voditelja vide u lanovima
rektorata/dekanata, uz uvjet da posjeduje znaajno poslovno i IT iskustvo.
Prethodna deskripcija potvruje da ispitanici na izbornim funkcijama znatno vei znaaj
pridaju sustavnom pristupu izgradnje IS-a, a koji ukljuuje projektno planiranje i prvenstveno se
temelji na sreivanju postojeih procesa i informacijskih tokova, u odnosu na ispitanike stalnih
funkcija kojima su ove aktivnosti gotovo neznaajne. U definiranju stratekih ciljeva novog IS-a
ispitanici prvenstveno vide lanove rektorata/dekanata i dravne dunosnike ili lanove
rektorata/dekanata i poslovne strunjake.
Stranica 136 od 285

Doktorski rad
Prikazani i opisani rezultati upuuju na zakljuak da je na velikom sveuilitu mehanizam

planiranja ulaganja u IS/IT vie zastupljen, dok je na malim sveuilitima manje prisutan. Gledajui
s aspekta izvora financiranja prema miljenju ispitanika iz sredstava dravnog prorauna najvie se
izdvaja za informatiku opremu, potom za sistemske i aplikativne programe te edukaciju IS/IT
korisnika. Kad je rije o vlastitim prihodima kao izvoru financiranja ispitanici su miljenja da su
ona podjednako rasporeena na sve dijelove nune za izgradnju informacijskog sustava.
Takoer, dobiveni rezultati upuuju na zakljuak da je miljenje ispitanika na izbornim
funkcijama znatno vie zastupljeno u odlukama vezanim za problematiku informatizacije njihovih
ustanova u odnosu na lanove menadmenta na stalnim funkcijama. Uz to, rezultati upuuju na
zakljuak da menadment sveuilita i njihovih sastavnica ne prepoznaje informatike strunjake
kao adekvatne sugovornike na temu poslovanja, a time niti na temu integriranog poslovnoinformacijskog sustava, to predvidivo znai niti sudionike u procesu stratekog planiranja istog.
U izraavanju osobnog stajalita glede informatizacije poslovanja njihove ustanove iz
dobivenih odgovora mogue je zakljuiti kako je veina ispitanika djelomino zadovoljna
trenutnom informatizacijom poslovanja, vrlo malo njih u potpunosti zadovoljno kao i onih koji
uope nisu zadovoljni trenutnim stanjem. Njihovi prijedlozi za poboljanje postojeeg stanja
prvenstveno su vezani za problematiku planiranja, potom znatno manje za problematiku
financiranja te potrebnih znanja. Kada je rije o percepciji oekivanih rezultata informatizacije
menadment iz domene izbornih funkcija znaajno prepoznaje kao rezultat smanjenje vremenskog
intervala u kojem donosi poslovne odluke neovisno kojeg je spola i kakvo je sveuilite na kojem
obavlja svoju menadersku funkciju po veliini. Uz to, oni kao kljune osobe zaduene za primjenu
novih tehnologija unutar vlastite ustanove vide upravo sebe, te potom informatiare, dok poslovne
strunjake gotovo da ne prepoznaju kao kljune osobe u tom procesu.
Opisani rezultati pokazuju da su ispitanici iz domene izbornih funkcija znatno vjetiji u
koritenju raunala u odnosu na ispitanike iz domene stalne funkcije to potvruje njihov prosjeni
ukupni PC sta od 23,3 godine u odnosu na 18,5 godina. No, uestalost koritenja raunala u
svakodnevnom radu kod obje grupe ispitanika na zavidnoj je razini iako jo uvijek uglavnom na
operativnoj razini prema miljenju premone veine ispitanika, njih 84,3%. Da je za veliku veinu
njih ista dostatna ukazuje podatak da svoju daljnju edukaciju o koritenju i primjeni informacijskih
tehnologija
prvenstveno
vide
kao
interno-informatiki
orijentiranu
(interni
teajevi
samoobrazovanje), a tek potom kao eksterno-poslovno orijentiranu (struni seminari uz pomo

poslovnih strunjaka i poslovnih kola).
Stranica 137 od 285
Doktorski rad

Cjelovito gledajui rezultati deskriptivne analize upuuju na zakljuak da je strateko

promiljanje o koritenju informacijskih izvora zamjetno prisutnije na velikom sveuilitu u odnosu
na mala sveuilita to implicira pretpostavku da je menadment velikog sveuilita skloniji
stratekom planiranju integriranih poslovno-informacijskih sustava. Uz to, rezultati pokazuju da je
percepciju stratekog planiranja integriranog poslovno-informacijskog sustava menadmenta
visokoobrazovnih ustanova mogue sagledati kroz tri centroida vezana za problematiku planiranja,
financiranja te potrebnih znanja.
Onim ispitanicima koji su bili fokusirani prema problematici financiranja od sredinje je
vanosti bila potreba ne samo da dobiju financijska sredstva, ve i da privuku financijska sredstva iz
irokog raspona izvora (proraun, donacije, EU fondovi, krediti banaka). Razvidno je da su
ispitanicima vie fokusiranim ka problematici ljudskih resursa isti su bili jednako vani, ako ne i
vaniji, od faktora financiranja. Problematika planiranja kako financijskih tako i ljudskih resursa,
kako planiranja poslovanja tako i planiranja edukacije, predstavlja trei centroid, planiranje.
Prethodno dana pojanjenja upuuju na etiri kljuna utjecaja za koja se tentativno
pretpostavlja da djeluju na razinu percepcije menadmenta, a slijedno tome i na primjenu stratekog
planiranja integriranog poslovno-informacijskog sustava. Ova pretpostavka ima vrsto uporite u
rezultatima provedene deskriptivne analize svih pitanja i odgovora iz anketnog upitnika temeljem
kojih su odabrane estice pomou kojih su definirana etiri konstrukta za opisivanje glavnih
varijabli modela SP-IPIS. Postupak dizajniranja spomenutog modela detaljno je opisan u sljedeem
poglavlju.
Stranica 138 od 285

Doktorski rad
7.
DIZAJNIRANJE MODELA SP-IPIS
U predmetnom anketnom istraivanju prikupljeno je mnotvo kvantificiranih informacija. U

cilju dizajniranja modela SP-IPIS bilo je potrebno izvesti njihovu opirnu i temeljitu analizu.
Budui je veina varijabli iz skupine onih koje mogu poprimiti samo diskretne vrijednosti, metode
analize su birane iz podruja neparametrijske statistike, odnosno onih metoda koje se temelje na
uestalostima pojedinih diskretnih vrijednosti tih varijabli.
Za analizu agregiranih varijabli, odnosno izvedenih kontinuiranih varijabli, koritene su
metode parametrijske statistike. Tako su u prvom dijelu analize podataka koritene ope poznate
metode za deskripciju uzoraka i testiranje hipoteza (2 - test, analiza varijance, korelacije i linearna
regresija) koje su detaljno obraene u standardnim statistikim udbenicima Petza i oia
koritenim za potrebe ovog rada (Petz, 1985; oi, 2004). Postavljeni kauzalni modeli izvedeni su
uz primjenu PATH analize oslanjajui se na primjere i sugestije Dillona i Goldsteina (Dillon i
Goldstein, 1984). Analiza svih podataka izvedena je uz pomo programskog paketa SPSS.
7.1. estice i varijable modela

Kao to je prethodno spomenuto na osnovi provedene deskriptivne analize svih pitanja i
odgovora iz upitnika odabrane su estice pomou kojih su definirana etiri konstrukta za opisivanje
glavnih varijabli modela SP-IPIS, a to su: znanje, planiranje, stav, financiranje. U nastavku je dan
detaljan opis svakog kostrukta temeljem Spearmanovih korelacija varijabli te histogram frekvencija.
Znanje
Zajedniko znanje o domeni u istraivanju Reicha i Benbasata (Reich i Benbasat, str. 271,
2000) definirano je kao 'Sposobnost IT i poslovnih voditelja da na dubljoj razini razumiju i budu u
mogunosti participirati u kljunim procesima onog drugog te da potuju jedinstven prilog koji daje
onaj drugi i izazove koji iz njihovog odnosa proizlaze.' Nelsonov i Coopriderov konstrukt
zajednikog znanja o domeni vrlo je slian iako se njegova operacionalizacija razlikuje, a ukljuuje
'Meusobno razumijevanje i uvaavanje IT i poslovnih menadera za tehnologiju i procese koji
utjeu na njihov zajedniki radni uinak.' (Nelson i Cooprider, str. 411, 1996)
Stranica 139 od 285
Doktorski rad

Zajedniko znanje o domeni u ovom radu bitno se razlikuje od definicija spomenutih autora
gledano s aspekta sudionika zajednikog znanja. Naime, ono ne ukljuuje znanje IT menadera/IT
voditelja. Ono se fokusira samo na zajedniko znanje menadmenta, menadera na stalnim i
menadera na izbornim funkcijama, o bitnim elementima informatizacije poslovanja nunim za
njihov zajedniki rad na stratekom planiranju integriranog poslovno-informacijskog sustava.
Za opisivanje varijable ZNANJE pomou koje se mjeri razina zajednikog znanja o domeni
svakog pojedinog ispitanika odabrane su sljedee estice (brojana oznaka se odnosi na redni broj
pitanja iz upitnika, a slovna oznaka na binarnu komponentu pitanja):
P1C Prema Vaem miljenju postojei informacijski sustav u Vaoj ustanovi namijenjen je:
P3D Utjecaj primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija na rad Vae ustanove je:
P4A Prema Vaem miljenju za dobru izgradnju i razvoj informacijskog sustava potrebno je:
a) Kupiti kvalitetnu i suvremenu informatiku opremu
P4B Prema Vaem miljenju za dobru izgradnju i razvoj informacijskog sustava potrebno je:
b) Zaposliti strune informatiare
P4C Prema Vaem miljenju za dobru izgradnju i razvoj informacijskog sustava potrebno je:
c) Srediti i opisati postojee procese i informacijske tokove
P4D Prema Vaem miljenju za dobru izgradnju i razvoj informacijskog sustava potrebno je:
d) Obrazovati kadrove za planiranje, voenje i razvoj informacijskog sustava
P7
Prema Vaem miljenju informacijski sustav u Vaoj ustanovi je:

a) Potporni _ koristan, ali ne i kritian za akademski i poslovni uspjeh
b) Operativni _ o njemu zavisi uspjeh tekuih aktivnosti, tekueg poslovanja
c) Izgledni _ mogao bi utjecati na uspjeh budueg poslovanja
d) Strateki _ kritian za akademsku i poslovnu strategiju u budunosti
e) Nepotreban.
P21 Vae raunalne vjetine ocijenili biste kao:

a) Ispodprosjene
b) Prosjene
c) Dobre
d) Vrlo dobre
e) Izvrsne.
Stranica 140 od 285
Doktorski rad

P22 Koliko esto koristite raunalo u svakodnevnom radu?

a) Svakodnevno
b) Povremeno
c) Ne koristim raunalo u obavljanju svakodnevnih poslova.
P23 Vau osobnu upotrebu raunala te podataka iz dostupnih informacijskih izvora ocjenjujete kao:
a) Operativnu - jer podrava Vae svakodnevne operativne aktivnosti
b) Taktinu - jer bi mogla utjecati na uspjeh budueg poslovanja Vae ustanove
c) Strateku - jer bi mogla utjecati na strateko profiliranje Vae ustanove.
P24B Kako biste eljeli stei ili usavriti Vae znanje o koritenju i primjeni informacijskih tehnologija?
a) Strunim seminarima uz pomo poslovnih strunjaka (konzultanata)
P24C Kako biste eljeli stei ili usavriti Vae znanje o koritenju i primjeni informacijskih tehnologija?
b) Uslugama poslovnih kola
Odnos meu navedenim esticama konstrukta ZNANJE, te spola (SPOL), dobi (DOB), funkcije
(FUNK) i veliine sveuilita (VEL) analizirana je pomou Spearmanovih koeficijenata korelacija
koji su sustavno prikazani u tablici 29 s oznaenim razinama znaajnosti.
Stranica 141 od 285
Doktorski rad

Stranica 142 od 285

Doktorski rad
U tablici je uoljivo vei broj statistiki znaajnih koeficijenata korelacije koje upuuju
ponajprije u povezanosti binarnih komponenti unutar pojedinih pitanja (kao npr. P4A, P4B, P4C i
P4D), no postoji vei broj znaajnih korelacije meu binarnim komponenata razliitih pitanja (kao
npr. P21 s P22, P23, P24B).
Spol ispitanika nije povezan sa predloenim esticama (postoji samo jedna znaajna
korelacija sa P3D), dob takoer (povezano je samo P21 i P22). Vie znaajnih korelacija pokazuje
funkcija ispitanika (FUNK), naime ta varijabla znaajno korelira s P3D, P4C, P7 i P21. Veliina
sveuilita ne utjee na formiranje miljenja ispitanika glede ovih sastavnica konstrukta ZNANJE.
Konstrukt ZNANJE predstavlja zbroj gore navedenih estica i rasprostire se u rasponu od 7
do 19 bodova. Prosjena vrijednost te skale je 12.3 sa standardnom devijacijom 2.35. Histogram
razdiobe konstrukta ZNANJE prikazan je na slici 12 s pripadnom krivuljom oekivane normalne
razdiobe. Kao to se moe uoiti konstrukt ZNANJE prihvatljivo prati oekivanu normalnu
razdiobu s tim prosjekom i standardnom devijacijom.
80
70
60
50
40
30
20
10
0
8
10
12
14
16
18
20
ZNANJE
SLIKA 12
Histogram frekvencija konstrukta ZNANJE(N = 210)
Stranica 143 od 285
Doktorski rad

Planiranje
Veina autora implicitno ili eksplicitno pretpostavlja da proces IT planiranja oznaava
odluujui trenutak za zajedniki, sinergijski rad IT voditelja i poslovnih menadera. Djelomina
podrka ovoj pretpostavci postoji u studiji koja pokazuje da IT voditelji koji su vie ukljueni u
poslovno planiranje misle da bolje razumiju ciljeve menadmenta od onih koji sudjeluju manje
(Lederer i Burky, 1989). Podravanje njihove povezanosti u planiranju takoer istie i Zmud
(Zmud, 1988) koji tvrdi da su potrebni strukturni mehanizmi koji e biti vezani uz komunikacijske i
sustave menadmenta kako bi se izgradilo partnerstvo IT i poslovnog menadmenta te uspjeno
uvele nove tehnologije u poslovanje.
Planiranje u ovom radu u kontekstu dizajna modela SP-IPIS oznaava povezanost IS i PS
procesa stratekog planiranja, koji ukljuuju planiranje ulaganja u IT opremu i edukaciju korisnika,
a sagledani su kroz stupanj sinergijskog djelovanja menadera na stalnim i menadera na izbornim
funkcijama.
Za opisivanje varijable PLANIRANJE pomou koje se mjeri razina percepcije stratekog
planiranja svakog pojedinog ispitanika odabrane su sljedee estice (brojana oznaka se odnosi na
redni broj pitanja iz upitnika, a slovna i brojane oznake na binarnu komponentu pitanja):
P4E Prema Vaem miljenju za dobru izgradnju i razvoj informacijskog sustava potrebno je:
e) Projektno planirati i voditi izgradnju i razvoj informacijskog sustava
P6-11 Tko bi po Vaem miljenju trebao sudjelovati u pojedinoj fazi izgradnje IS-a Vae ustanove?
Definiranje stratekih ciljeva novog IS-a:
lanovi rektorata/dekanata i dravni dunosnici
P6-12 Tko bi po Vaem miljenju trebao sudjelovati u pojedinoj fazi izgradnje IS-a Vae ustanove?
Definiranje stratekih ciljeva novog IS-a:
lanovi rektorata/dekanata i poslovni strunjaci
P6-13 Tko bi po Vaem miljenju trebao sudjelovati u pojedinoj fazi izgradnje IS-a Vae ustanove:
Definiranje stratekih ciljeva novog IS-a
informatiari i poslovni strunjaci
Definiranje stratekih ciljeva novog IS-a
administrativno osoblje ustanove
P8
Da li u Vaoj ustanovi postoji mehanizam planiranja ulaganja u IS/IT?

DA NE
Stranica 144 od 285
Doktorski rad

P11 Da li Vi osobno sudjelujete u procesu planiranja, razvoja i implementacije informacijskokomunikacijskih tehnologija Vae ustanove?
DA NE
P12E Tko u Vaoj ustanovi sudjeluje u planiranju i izgradnji informacijskog sustava?
e) lanovi rektorata/dekanata
P13A Da li je planiranje izgradnje informacijskog sustava u Vaoj ustanovi?
a) Usklaeno s planiranjem poslovanja Vae ustanove
P13B Da li je planiranje izgradnje informacijskog sustava u Vaoj ustanovi?
b) Usklaeno s primjenom suvremene opreme i novih verzija softvera
P13C Da li je planiranje izgradnje informacijskog sustava u Vaoj ustanovi?
c) Usklaeno s planom obrazovanja zaposlenika Vae ustanove
Odnos meu esticama konstrukta PLANIRANJE te spola (SPOL), dobi (DOB), funkcije
Stranica 145 od 285
Doktorski rad

Stranica 146 od 285

Doktorski rad
U tablici je uoljivo vei broj statistiki znaajnih koeficijenata korelacije koje upuuju
ponajprije u povezanosti binarnih komponenti unutar i izmeu pojedinih pitanja (kao npr. P8, P11,
P12E, P13A, P13B i P13C).
Spol i dob ispitanika kao i njihova funkcija znaajno koreliraju s pitanjem P11 (Da li Vi
osobno sudjelujete u procesu planiranja, razvoja i implementacije informacijsko-komunikacijskih
tehnologija Vae ustanove?). Za razliku od konstrukta ZNANJE veliina sveuilita znaajno
korelira s nekoliko estica konstrukta PLANIRANJE (P6-13, P13A i P13C).

Konstrukt PLANIRANJE rezultat je zbroja predloenih estica. Ova varijabla pokazatelja
koja pokazuje razinu percepcije stratekog planiranja svakog pojedinog ispitanika rasprostire se na
skali od 1 do 9 s prosjekom 4.4 i standardnom devijacijom 1.74.
Prema histogramu frekvencije konstrukta PLANIRANJE koji je prikazan na slici 13 s
pripadnom krivuljom oekivane normalne razdiobe vidljivo je da u najuestalijim vrijednostima
malo odstupa od normane razdiobe to nije prepreka da se praktino prihvati kao normalna
razdioba.
70
60
50
40
30
20
10
0
1
PLANIRANJE
SLIKA 13
Histogram frekvencija konstrukta PLANIRANJE (N = 218)
Stranica 147 od 285
Doktorski rad

Stav
Ima mnogo dokaza u literaturi koji potkrepljuju injenicu da komunikacija vodi do
uzajamnog razumijevanja IT i poslovnih menadera te time utjee na njihov stav glede primjene
IT-ja u poslovanju. Tako Boynton smatra da efikasna primjena IT-ja ovisi o meudjelovanju i
razmjeni informacija izmeu spomenutih menadera (Boynton i suradnici, 1994). Razmjena
informacija tijekom vremena dovodi do slaganja ili neslaganja pojedinaca o zajednikom
razumijevanju odreene teme, o njihovu pozitivnom ili negativnom stavu glede iste. Rockart tvrdi
(Rockart i suradnici, 1996) da dobra komunikacija IT i poslovnih menadera osigurava efikasno
integriranje njihovih sposobnosti u poslovanje.
Stav u ovom radu u kontekstu dizajna modela SP-IPIS oznaava slaganje ili ne slaganje,
pozitivnu ili negativnu percepciju znaaja stratekog planiranja integriranog poslovnoinformacijskog sustava dualno sagledanog kroz funkciju menadera na stalnim i menadera na
izbornim funkcijama.
Za opisivanje varijable STAV pomou koje se mjeri vrsta i razina stava pojedinog ispitanika
u odnosu na problematiku SP-IPIS odabran je najvei broj estica (brojana oznaka se odnosi na
redni broj pitanja iz upitnika, a slovna i brojane oznake na binarnu komponentu pitanja):
Definiranje stratekih ciljeva novog IS-a -> lanovi rektorata/dekanata i poslovni strunjaci
Definiranje stratekih ciljeva novog IS-a - > informatiari i poslovni strunjaci
Projektiranje novog IS-a - > lanovi rektorata/dekanata i poslovni strunjaci
Projektiranje novog IS-a - > informatiari i poslovni strunjaci
Odabir aplikativnog rjeenja -> lanovi rektorata/dekanata i poslovni strunjaci
Odabir aplikativnog rjeenja - > informatiari i poslovni strunjaci
Uvoenje nove aplikacije u poslovanje - > lanovi rektorata/dekanata i poslovni strunjaci
Uvoenje nove aplikacije u poslovanje - > informatiari i poslovni strunjaci
Stranica 148 od 285
Doktorski rad

P12E Tko u Vaoj ustanovi sudjeluje u planiranju i izgradnji informacijskog sustava?

e) lanovi rektorata/dekanata
P14C Prema Vaem miljenju kojim specifinim znanjima, metodama i tehnikama raspolau Vai
informatiki strunjaci?
c) Poznavanje poslovnih procesa
P18A Tko su u Vaoj ustanovi kljune osobe zaduene za primjenu novih tehnologija u poslovanju?
a) Rektor/Dekan
P18B Tko su u Vaoj ustanovi kljune osobe zaduene za primjenu novih tehnologija u poslovanju?
b) Prorektori/Prodekani
P18D Tko su u Vaoj ustanovi kljune osobe zaduene za primjenu novih tehnologija u poslovanju?
d) Informatiari
P24A Kako biste eljeli stei ili usavriti Vae znanje o koritenju i primjeni informacijskih tehnologija?
a) Internim teajevima uz pomo strunih suradnika (informatiara)
Odnos meu esticama konstrukta STAV te spola (SPOL), dobi (DOB), funkcije (FUNK) i
veliine sveuilita (VEL) analizirana je pomou Spearmanovih koeficijenata korelacija koji su
sustavno prikazani u tablici 31 s oznaenim razinama znaajnosti.
Stranica 149 od 285
Doktorski rad

Stranica 150 od 285

Doktorski rad
U tablici je uoljivo vei broj statistiki znaajnih koeficijenata korelacije izmeu binarnih
komponenti pitanja P6 (Tko bi po Vaem miljenju trebao sudjelovati u pojedinoj fazi izgradnje IS-a Vae
ustanove?) dok je neto manji broj znaajnih koeficijenata korelacije izmeu estica od P12E do
P24A.
Spol, dob ispitanika i funkcija ispitanika gotovo da i ne koreliraju znaajno s esticama
konstrukta STAV. Veliina sveuilita ne korelira niti s jednom od estica te iz tog razloga nije
navedena u prethodnoj tablici.
Konstrukt STAV rezultat je zbroja predloenih estica i zauzima skalu u rasponu od 1 do 13
s prosjekom 6,9 i standardnom devijacijom 2,21.
Prema histogramu frekvencije konstrukta STAV koji je prikazan na slici 14 s pripadnom
krivuljom oekivane normalne razdiobe vidljivo je kako je njegova empirijska razdioba vrlo blizu
oekivane normalne razdiobe.
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
2
10
12
14
STAV
SLIKA 14
Histogram frekvencija konstrukta STAV (N = 218)
Stranica 151 od 285
Doktorski rad

Financiranje
U prouenoj literaturi nije ueno razmatranje ulaganja u IT u kontekstu utjecaja uspjeha
stratekog planiranja informacijskog sustava. Financiranje u ovom radu u kontekstu dizajna modela
SP-IPIS oznaava zastupljenost mehanizma planiranja ulaganja u IS/IT te saznanje o vrsti i veliini
ulaganja dualno sagledanog kroz funkciju menadera na stalnim i menadera na izbornim
funkcijama. Za opisivanje varijable FINANCIRANJE pomou koje se mjeri saznanje o
mehanizmima i veliini ulaganja u informatizaciju svakog pojedinog ispitanika u odnosu na
problematiku SP-IPIS odabrano je sljedeih 9 estica (brojana oznaka se odnosi na redni broj
pitanja iz upitnika, a brojane oznake na binarnu komponentu pitanja):
P8
Da li u Vaoj ustanovi postoji mehanizam planiranja ulaganja u IS/IT?

DA NE
P9-11 Dijelovi nuni za izgradnju informacijskog sustava Vae ustanove financiraju se iz:
Dravni proraun ->INFORMATIKA OPREMA
Dravni proraun - > SISTEMSKI I APLIKATIVNI PROGRAMI
Dravni proraun - > EDUKACIJA IS/IT KORISNIKA
Vlastiti prihodi - > INFORMATIKA OPREMA
Vlastiti prihodi - > SISTEMSKI I APLIKATIVNI PROGRAMI
Vlastiti prihodi - > EDUKACXIJA IS/IT KORISNIKA
P10 Za informatizaciju Vae ustanove u proloj 2007. godini uloeno je:
a) Tono....................... kuna to iznosi...............% ukupnog prorauna ustanove.
b) Priblino...................... kuna to okvirno iznosi..............% ukupnog prorauna ustanove.
c) Ne raspolaem informacijama o ulaganjima u informatizaciju moje ustanove.
P11 Da li Vi osobno sudjelujete u procesu planiranja, razvoja i implementacije ICT Vae ustanove?
DA NE
Odnos meu esticama konstrukta FINANCIRANJE te spola (SPOL), dobi (DOB), funkcije
Stranica 152 od 285
Doktorski rad

Stranica 153 od 285

Doktorski rad
U tablici je uoljivo vei broj statistiki znaajnih koeficijenata korelacije izmeu binarnih
komponenti pitanja P9 (Dijelovi nuni za izgradnju informacijskog sustava Vae ustanove financiraju se
iz:), a i binarne komponente ostalih varijabli takoer su u statistiki znaajnim korelacijama i
meusobno i s binarnim komponentama pitanja P9.

Spol, dob i funkcija ispitanika uglavnom koreliraju tek s binarnim komponentama pitanja
P10 i P11. Veliina sveuilita ima jednu statistiki znaaju korelaciju s binarnim komponentama
(P9-21).
Raspon skale konstrukta FINANCIRANJE rezultat je zbroja predloenih estica i zauzima
skalu u rasponu od 0 do 9 s prosjekom 5,1 i standardnom devijacijom 2,04.
Histogram frekvencije konstrukta FINANCIRANJE prikazan na slici 15 s pripadnom
krivuljom oekivane normalne razdiobe pokazuje blagu desnu asimetrinost meutim i ovu skalu
moemo prihvatiti praktiki kao normalno rasporeenu.
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
0
10
FINANCIRANJE
SLIKA 15
Histogram frekvencija konstrukta FINANCIRANJE (N = 218)
Stranica 154 od 285

Doktorski rad
Razlike konstrukata prema spolu i funkcijama

Mogue hipoteze o jednakosti prosjeka konstrukata prema spolu, dobnim kategorijama i
funkcijama ispitanika testirane su t-testom i jednofaktorskom analizom varijance. Iz pojedinanih
rezultata mogue je zakljuiti kako su od interesa utjecaji spol i funkcija ispitanika te je iz tog
razloga formirana nominalna varijabla s kategorijama:
S- skupina ispitanica na stalnim funkcijama
S-M skupina ispitanika na stalnim funkcijama
I- skupina ispitanica na izbornim funkcijama
I-M skupina ispitanika na izbornim funkcijama
Rezultati analize varijance s tako uvedenom varijablom navedeni su u tablici 33 danoj u nastavku.
TABLICA 33. Prosjene vrijednosti konstrukata prema funkciji i spolu rezultat
analize varijance
Funkcija
- spol
S-
S-M
I-
ZNANJE
I-M
Ukupno
S-
S-M
I-
PLANIRANJE
I-M
Ukupno
S-
S-M
I-
STAV
I-M
Ukupno
S-
S-M
FINANCIRANJE I-
I-M
Ukupno
Konstrukt
N
41
9
61
99
210
42
10
64
102
218
42
10
64
102
218
42
10
64
102
218
Prosjek
11,15
11,44
12,64
12,72
12,33
4,02
3,30
4,05
4,81
4,37
6,50
6,10
6,70
7,31
6,92
5,07
3,70
5,06
5,32
5,12
Standardna
devijacija
1,78
3,05
1,92
2,58
2,35
1,70
1,42
1,60
1,77
1,74
2,39
2,28
2,16
2,12
2,21
2,26
2,36
1,91
1,96
2,04
F df1/df2
5,459
3/206
0,001
5,029
3/214
0,002
2,290
3/214
0,079
2,009
3/114
0,114
Skupina ispitanika enskog i mukog spola na stalnim i izbornim funkcijama (funkcija

spol) statistiki znaajan utjecaj ima samo na konstrukte ZNANJE i PLANIRANJE. Po
konstruktima STAV i FINANCIRANJE te skupine se ne razlikuju u postignutim prosjecima, to
znai da za konstrukt STAV moemo prihvatiti ukupan prosjek od 6,9 bodova, a za konstrukt
FINANCIRANJE ukupan prosjek od 5,1 bodova.
Stranica 155 od 285

Doktorski rad
Na slici 16 prikazane su prosjene vrijednosti postignute prema gore spomenutim

skupinama ispitanika s oznaenim statistiki znaajnim razlikama. Kao to je iz slike vidljivo, a i
utvreno post hoc analizama, statistiki znaajne razlike u razini konstrukta ZNANJE uoene su
samo izmeu skupine ispitanica na stalnim funkcijama i ispitanicima oba spola na izbornim
funkcijama. to se konstrukta PLANIRANJE tie prema prosjeku statistiki znaajno odskae
skupina ispitanika na izbornim funkcijama od svih ostalih skupina.
15
14
13
2 2
12
11
Prosjek
10
9
8
Funkcija - spol
7
6
1 1 1
S-
S-M
4
3
I-
2
1
I-M
ZNANJE
PLANIRANJE
STAV
FINANCIRANJE
SLIKA 16
Prosjek konstrukata prema funkciji i spolu (N = 218)
(Statistika znaajna razlika je izmeu stupaca 1 i 2)
Potrebno je podsjetiti da su skale definirane svojim esticama na nain da male vrijednosti
skale predstavljaju niu razinu percepcije znaaja ispitanika spram SP-IPIS za njihovu ustanovu, a
vee vrijednosti viu razinu percepcije spomenutog znaaja.
S obzirom na naene razlike u razini percepcije znaaja SP-IPIS i korelacija estica
pojedinih konstrukata potrebno je barem vizualno sagledati strukturu meusobne koreliranosti
konstrukata prema funkcijama i spolu to je prikazano na slici 17 danoj u nastavku tokastim
dijagramima i pripadnim regresijskim pravcima. Uz to potrebno je uoiti da se odnos pojedinih
parova konstrukata realizira na slian nain po svim skupinama formiranih prema spolu i
funkcijama izuzev skupine mukaraca na stalnim funkcijama. Budui se radi o skupini s najmanjim
brojem lanova njezin utjecaj nee bitno poremetiti odnose konstrukata u itavom uzorku te su
daljnje analize odnosa konstrukata nastavljene na ukupnom uzorku ili na poduzorcima ispitanika na
stalnim i izbornim funkcijama.
Stranica 156 od 285

PLANLANIRANJE
ZNANJE
Doktorski rad
STAV
Funkcija - spol
I-M
FINANCIRAN JE
I-
S-M
S-
Ukupno
ZNANJE
PLANLANIRANJE
STAV
FINANCIRAN JE
SLIKA 17
Tokasti dijagrami parova konstrukata prema funkciji, spolu i ukupno (N = 218)
U tablici 34 navedeni su koeficijenti Pearsonovih korelacija izmeu parova konstrukata i svi
su statistiki znaajno povezani (p<0,01). Konstrukti s obzirom na svoje razdiobe i meusobnu
povezanost tvore prihvatljiv mjerni instrument za odreivanje percepcije znaaja ispitanika spram
SP-IPIS za njihovu ustanovu, naime Cronbachov koeficijent iznosi 0,65 to znai da instrument
mjeri 65% sadraja percepcije spram SP-IPIS. Taj koeficijent je manji od obino zahtijevanih 80%,
no budui se radi o dosada neistraenom podruju istraivanja i ogranienom uzorku isti se moe
smatrati zadovoljavajuim pokazateljem.
TABLICA 34. Spearmanove korelacije konstrukata (N = 218)
ZNANJE
ZNANJE
PLANIRANJE
STAV
FINANCIRANJE
---
0,363
0,191
0,273
PLANIRANJE
0,363
---
0,452
0,430
STAV
0,191
0,452
---
0,336
FINANCIRANJE
0,273
0,430
0,336
---
Legenda:
p < 0,05
p < 0,01
Stranica 157 od 285
Doktorski rad

7.2. Rezultati PATH analize predloenog modela

Postavljeni kauzalni modeli dani u nastavku izvedeni su uz primjenu PATH analize
oslanjajui se na primjere i sugestije Dillona i Goldsteina (Dillon i Goldstein, 1984) temeljem kojih
je dizajniran model SP-IPIS sagledan s aspekta drutvene dimenzije kratkoronog i dugoronog
poravnanja.
Kratkorono i dugorono poravnanje

U najirem smislu, problem upravljanja informacijskom tehnologijom (IT) moe se prikazati
kao problem poravnanja odnosa izmeu poslovne domene i domene IT infrastrukture s ciljem to
boljeg koritenja IT mogunosti i potencijala smatraju autori Sambamurthy i Zmud (Sambamurthy i
Zmud, 1992). U istraivakoj literaturi dominantno su zastupljena dva pristupa temi poravnanja.
Prvi se usmjerava na ispitivanje strategija, strukture i metodologije planiranja u organizacijama
(Chan i suradnici, 1997; Henderson i Sifonis, 1988; Tallon i Kraemer, 1998; Zviran, 1990). Drugi
istrauje ljude ispitujui njihove vrijednosti, komunikaciju s drugima, te njihovo razumijevanje
domena njihovih suradnika (Dougherty, 1992: Nelson i Cooprider, 1996; Subramani i suradnici,
1999). Podravanje ovog dualizma pristupa nalazi se i kod Horovitza (Horovitz, 1984) koji kae da
postoje dvije dimenzije kreiranja IS/IT strategije: intelektualna i drutvena dimenzija.
Prouavanje intelektualne dimenzije usmjerava se na sadraj planova i metodologiju
planiranja, dok se prouavanje drutvene dimenzije usmjerava na ljude ukljuene u kreiranje
poravnanja.
Udruivanjem Horovitzove dualnosti s konstruktom da je poravnanje ishod, intelektualna
dimenzija poravnanja definirana je kao stanje u kojem postoji kvalitetan skup IT i poslovnih
planova. Drutvena dimenzija poravnanja definirana je kao stanje u kojem poslovni i IT voditelji
unutar organizacije razumiju i u kojem su predani poslovnim i IT ciljevima, misiji i planovima
(Reich i Benbasat, str.65, 1996).
Iako postoji uvjerenje da su obje dimenzije vane i da se trebaju prouavati te su neophodne
kako bi organizacija postigla visok stupanj poravnanja, istraivanje koje je predmetom ovog rada
bilo je usmjereno samo na drutvenu dimenziju poravnanja i imbenike koji na nju utjeu. Ta
dimenzija do sada nije istraivana u jednakoj mjeri kao intelektualna dimenzija iako kreiranje i
odravanje razumijevanja unutar organizacije, te posveenosti istoj, moe biti problematinije od
razvijanja samih poslovnih i IT planova.
Stranica 158 od 285
Doktorski rad

Temelj i podrka prouavanju drutvene dimenzije postoje u literaturi. Primjerice autori

Taylor i Cummings (Taylor i Cummings, 1998) razlike u kulturi informatiara i poslovnih voditelja
navode kao glavni razlog neuspjeha razvoja sustava. Druga teorijska perspektiva, koja podrava
konstrukt drutvene dimenzije poravnanja, je drutvena konstrukcija zbilje (Berger i Luckmann,
1967). Ovaj pogled kae da uz prouavanje artefakata (kao to su planovi i strukture) za predvianje
prisutnosti ili odsutnosti poravnanja treba istraiti sadraj misli sudionika: njihova uvjerenja,
stavove i razumijevanje artefakata. To istraivanje pokuava mjeriti razumijevanje IT-ja i poslovnih
planova od strane poslovnih menadera. Drugi autori takoer su prouavali drutvenu dimenziju
poravnanja (poput Nelson i Cooprider, 1996; Subramani i suradnici, 1999). Pristup koriten u tim
studijama bio je pristup upotrebom statistikih metoda na velikom uzorku s ciljem mjerenja odnosa
nezavisnih varijabli i poravnanja.
U ovom radu prouavana je drutvena dimenzija poravnanja dviju razliitih skupina
ispitanika, menadera na stalnim i menadera na izbornim funkcijama sagledana kroz vremensku
dimenziju i usmjerena ka mjerenju stanja u kojem razliite skupine menadera unutar iste
djelatnosti razumiju i u kojem su predani stratekom planiranju integriranog poslovnoinformacijskog sustava. Istraivanje je bilo usmjereno ka pristupu koji prua to bolje mogunosti
interpretacije kako bi se otkrilo kako odreeni bitni imbenici definirani kroz etiri glavna
konstrukta meusobno djeluju s ciljem stvaranja uvjeta za omoguavanje ili inhibiranje
kratkoronog i dugoronog poravnanja. Pristup koriten dizajniranju modela temelji se na upotrebi
statistikih metoda na ogranienom uzorku s ciljem mjerenja odnosa nezavisnih varijabli u
kontekstu kratkoronog i dugoronog poravnanja.
Iako su inicijalno identificirani glavni imbenici s potencijalnim utjecajem na poravnanje u
obliku konstrukata ZNANJE PLANIRANJE STAV FINANCIRANJE, a uvaavajui
injenicu da ne postoji opeprihvaena teorija drutvenih aspekata poravnanja, ovaj rad ima
istraivaki karakter. Kako su ciljevi istraivanja bili usmjereni na definiranje poravnanja i
razvijanje mjera za mjerenje utjecaja pojedinih konstrukata na kratkorono i dugorono poravnanje
glede percepcije spram znaaja SP-IPIS iste je potrebno definirati.
Kratkorono poravnanje u kontekstu ovog rada definirano je kao stanje u kojem se
menaderi na stalnim i izbornim funkcijama razumiju i predani su tekuim, kratkoronim
planovima i ciljevima. Dugorono poravnanje u kontekstu ovog rada definirano je kao stanje u
kojem menaderi na stalnim i izbornim funkcijama dijele zajedniku viziju o tome kako strateko
planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava moe pridonijeti uspjehu njihove ustanove.
Stranica 159 od 285

Doktorski rad
Dizajn modela SP-IPIS

Oslanjajui se na prethodne postavke i dana pojanjenja istih u procesu dizajniranja modela
SP-IPIS bilo je potrebno odrediti uzrono-posljedinu strukturu odabranih konstrukata. Polazei od
njihove meusobne koreliranosti uoeno je da PLANIRANJE daje najvee korelacije sa tri ostala
konstrukta i to najvei s konstruktom STAV, potom s konstruktom FINANCIRANJE i tek onda s
konstruktom ZNANJE. Iz tog razloga PLANIRANJE je odabrano za zavisnu varijablu modela SPIPIS koja se u prvoj razini procjenjuje u zavisnosti od STAVA, a u drugoj razini u zavisnosti od
FINANCIRANJA i ZNANJA. Ovaj poredak konstrukata predstavlja i predodbu o loginom slijedu
spoznaja znaaja stratekog planiranja i izgradnje integriranog poslovno-informacijskog sustava.
Za utvrivanje jaine utjecaja nezavisnih konstrukata modela (STAV, FINANCIRANJE,
ZNANJE) najpogodniji je model PATH analize pomou koje se mogu procijeniti izravni i neizravni
utjecaji na zavisnu varijablu (PLANIRANJE). Provedena PATH analiza na ukupnom uzorku
ispitanika prikazana je PATH dijagramom konstrukata ispitanika na stalnim i izbornim funkcijama
0,321
0,230
STAV
0,260
0,306
ZNANJE
0,273
DUGORONO PORAVNANJE
PLANIRANJE
KRATKORONO PORAVNANJE
na slici 18 danoj u nastavku.
FINANCIRANJE
SLIKA 18
PATH dijagram konstrukata ispitanika na stalnim i izbornim funkcijama
Stranica 160 od 285

Doktorski rad
Najvei direktni utjecaj na konstrukt PLANIRANJE ima STAV (0,321), potom

FINANCIRANJE (0,260), a najmanje ima ZNANJE (0,230). Korelacija izmeu STAVA i
PLANIRANJA (r=0,452) razlae se na direktan utjecaj jaine 0,321 i na indirektne utjecaje preko
puta STAV FINANCIRANJE PLANIRANJE (jaine 0,080) i preko puta
STAV
FINANCIRANJE ZNANJE PLANIRANJE (jaine 0,019). Korelacija FINANCIRANJE i

PLANIRANJE (r=0,430) razlae se na direktan utjecaj jaine 0,260 i na indirektne utjecaje preko
puta FINANCIRANJE STAV PLANIRANJE (jaine 0,098) i preko puta FINANCIRANJE
ZNANJE PLANIRANJE (jaine 0,063). Korelacija ZNANJE i PLANIRANJE (r=0,363) razlae
se na direktan utjecaj jaine 0,230 i na indirektne utjecaje preko puta ZNANJE FINANCIRANJE
PLANIRANJE (jaine 0,071) i preko puta ZNANJE FINANCIRANJE STAV
PLANIRANJE (jaine 0,027). Sve navedeno upuuje da za uzrono-posljedini poredak moe
posluiti za model puta ZNANJE FINANCIRANJE STAV PLANIRANJE na osnovu utjecaja
jaine na tim putovima.
Kratkorono poravnanje u kontekstu ovog modela definirano je poravnanjem u domeni
konstrukata STAV i PLANIRANJE koji odraavaju stanje u kojem menaderi na stalnim i izbornim
funkcijama razumiju i predani su kratkoronim planovima i ciljevima. Dugorono poravnanje u
kontekstu ovog modela definirano je poravnanjem u domeni konstrukata kratkoronog poravnanja
(STAV i PLANIRANJE) kojima su pridrueni konstrukti ZNANJE i FINANCIRANJE, a koji
zajedniki odraavaju stanje u kojem menaderi na stalnim i izbornim funkcijama dijele zajedniku
viziju o stratekom planiranju integriranog poslovno-informacijskog sustava.
Prema rezultatima linearnog regresijskog modela s PLANIRANJEM kao zavisnom
varijablom i sa STAVOM, FINANCIRANJEM i ZNANJEM kao nezavisnim varijablama utvreno
je da nezavisne varijable objanjavaju statistiki znaajan dio varijabiliteta zavisne varijable
PLANIRANJE u iznosu od 31,6% (koeficijent determinacije R2) to je prikazano u tablici 35 danoj
u nastavku.
TABLICA 35. Koeficijenti regresijskog model procjene konstrukta PLANIRANJE
Model
Konstanta
ZNANJE
STAV
FINANCIRANJE
Nestandardizirani
regresijski koeficijenti
B
-0,616
0,170
0,253
0,222
Stand. greka
0,569
0,044
0,048
0,053
Standardizirani
regresijski
koeficijenti
0,230
0,321
0,260
t
-1,083
3,888
5,311
4,210
p
0,280
<0,001
<0,001
<0,001
Stranica 161 od 285

Doktorski rad
S obzirom na naene razlike u razini percepcije ispitanika spram SP-IPIS u zavisnosti o

funkciji predloeni model puta ZNANJE FINANCIRANJE STAV PLANIRANJE potrebno je
verificirati posebno na skupini ispitanika na stalnim funkcijama te posebno na skupini ispitanika na
izbornim funkcijama.
Na slikama 19 i 20 danim u nastavku prikazani su rezultati PATH dijagrama posebno za
ispitanike na stalnim funkcijama te posebno za ispitanike na izbornim funkcijama. Komparativnom
analizom ovih dijagrama mogue je uoiti drastino osiromaenje strukture PATH dijagrama
ispitanika na stalnim funkcijama. U itavom dijagramu postoji samo jedan statistiki znaajan
izravni utjecaj i to STAV PLANIRANJE jaine puta 0,293 i jedan neizravni utjecaj na putu
FINANCIRANJE STAV PLANIRANJE jaine 0,088.
Koeficijent determinacije procjene planiranja u zavisnosti od ostalih konstrukata iznosi
skromnih 10,8%. Na degradaciju modela znaajno utjee ponaanje mukaraca na stalnim
0,293
STAV
0,302
ZNANJE
DUGORONO PORAVNANJE
PLANIRANJE
funkcijama to je prethodno prikazano i objanjeno uz sliku 17.
FINANCIRANJE
SLIKA 19
PATH dijagram konstrukata ispitanika na stalnim funkcijama
Stranica 162 od 285

Doktorski rad
Zbog to boljeg razumijevanja razlika u razini percepcije ispitanika spram SP-IPIS, a koja
znaajno zavisi o tipu njihove funkcije procijenjeno je potrebnim podsjetiti da skupinu ispitanika na
stalnim funkcijama ine glavni tajnici te voditelji financija i raunovodstva, a skupinu ispitanika na
izbornim funkcijama rektori, prorektori, dekani i prodekani.
Iz slike 19, promatrano samo s aspekta percepcije SP-IPIS ispitanika na stalnim funkcijama,
mogue je zakljuiti da je kratkorono poravnanje u njihovoj skupini znatno slabije u odnosu na
objedinjene skupine prikazano na slici 18 (jaina puta STAV PLANIRANJE iznosi 0,293 u odnosu
na jainu puta od 0,321). Na dugorono poravnanje utjee samo FINANCIRANJE i to samo preko
puta STAV ija jaina je neznatno slabija u odnosu na objedinjene skupine (0,302 u odnosu na
0,306), dok za ZNANJE nije utvren nikakav statistiki znaajan utjecaj.
Dominantna uloga ispitanika na izbornim funkcijama, kako u uzorku tako i u rezultatima
0,326
0,211
STAV
0,332
0,307
ZNANJE
0,285
DUGORONO PORAVNANJE
PLANIRANJE
PATH dijagrama modela oita je, a to potvruje slika 20 dana u nastavku.
FINANCIRANJE
SLIKA 20
PATH dijagram konstrukata ispitanika na izbornim funkcijama
Stranica 163 od 285
Doktorski rad

U dijagramu nije dolo do strukturalno bitnih promjena u odnosu na PATH dijagram

objedinjenih skupina ispitanika osim u poveanju jaine izravnih i neizravnih utjecaja ostalih
konstrukata na konstrukt PLANIRANJE to je potkrijepljeno injenicom da je koeficijent
determinacije procjene porastao na 38,6%.
Iz slike 20, promatrano samo s aspekta percepcije SP-IPIS ispitanika na izbornim
funkcijama, mogue je zakljuiti da je kratkorono poravnanje u njihovoj skupini gledajui s
aspekta jaine puta gotovo identino s jainama puta objedinjenih skupina ispitanika to je
prikazano na slici 18. Na dugorono poravnanje uz ZNANJE iji je utjecaj neznatno jai u odnosu
na objedinjene skupine (jaina puta 0,285 u odnosu na 0,273) znatno jae utjee FINANCIRANJE
ija jaina puta prema PLANIRANJU je zamjetno vea i iznosi 0,332 u odnosu na 0,260.
Komparacija PATH dijagrama ispitanika na stalnim i izbornim funkcijama pokazuje
znaajne razlike utjecaja pojedinih konstukata kako na percepciju znaaja SP-IPIS tako i na razinu
kratkoronog i dugoronog poravnanja.
Bitno je naglasiti da znaajnu razlikovnu ulogu ima konstrukt ZNANJE u domeni
dugoronog poravnanja budui je kod ispitanika na stalnim funkcijama u potpunosti izostao, te
konstrukt FINANCIRANJE iji je direktan utjecaj na PLANIRANJE kod ispitanika na stalnim
funkcijama takoer izostao.
Sagledavajui sva tri prethodno opisana PATH dijagrama mogue je potvrditi glavnu
hipotezu ovog rada koja kae da u danim okolnostima dizajnirani model SP-IPIS ima statistiki
utvren put ZNANJE FINANCIRANJE STAV PLANIRANJE temeljem kojeg je za svaki
konstrukt mogue utvrditi teinski faktor, a iji ukupni rezultat odreuje razinu percepcije
menadmenta spram stratekog planiranja integriranog poslovno-informacijskog sustava te u
konanici predstavlja najprihvatljiviji model stvarnosti.
Ova konstatacija upuuje na zakljuak da prikazani model na slici 21 ini konani rezultat
dizajna modela stratekog planiranja integriranog poslovno-informacijskog sustava SP-IPIS
dizajniranog na primjeru visokog obrazovanja.
Stranica 164 od 285
STAV
FINANCIRANJE
DUGORONO PORAVNANJE
PLANIRANJE

Doktorski rad
ZNANJE
SLIKA 21
Dizajn modela SP-IPIS na primjeru visokog obrazovanja
Sublimirajui rezultate deskriptivne i statistike analize sa odreenom sigurnou mogue je
izvesti zakljuke koji ukazuju na aktualnost provedenog istraivanja i njegovu praktinu primjenu, a
koji uz to imaju vrsto znanstveno uporite. Rasprava o istima dana je u nastavku sagledana kroz
glavne spoznaje do kojih se dolo predmetnim znanstvenim
istraivanjem, usporedbom sa
spoznajama do kojih se dolo u slinim znanstvenim istraivanjima, prikazom aplikativne

vrijednosti istraivanja te danim konkretnim preporukama za daljnja istraivanja.
Stranica 165 od 285

Doktorski rad
8.
DISKUSIJA
Glavne spoznaje do kojih se dolo predmetnim istraivanjem

Prva spoznaja ukazuje na injenicu da menadment visokoobrazovnih ustanova, kada je
rije o stratekom planiranju integriranog poslovno-informacijskog sustava, najvei interes
pokazuje za tematiku usklaenosti poslovnog i akademskog informacijskog sustava, potom za
koritenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija, dok je njihov interes najmanje usmjeren ka
planiranju razvoja integriranog informacijskog sustava. Iako ne najvei, ipak dovoljno znaajan
udio menadmenta smatra da o utjecaju primjene ICT ne zavisi uspjeh tekueg rada njihove
ustanove, ve da je isti kritian za njihov rad i poslovanje u budunosti. Uz to, veina menadmenta
ICT zapravo prepoznaje kao nunost za integraciju s visokim obrazovanjem u Europi te kao nunost
u provoenju bolonjskog procesa, a sebe prepoznaju kao voditelje buduih projekata informatizacije
svojih ustanova. Druga glavna spoznaja potvruje da menadment na izbornim funkcijama znatno
vei znaaj pridaje sustavnom pristupu izgradnje IS-a koji ukljuuje projektno planiranje i
prvenstveno se temelji na sreivanju postojeih procesa i informacijskih tokova, u odnosu na
menadment na stalnim funkcijama koji ove aktivnosti gotovo ne zapaaju, to upuuje na
opravdanost injenice da u definiranju stratekih ciljeva novog IS-a menadment na izbornim
funkcijama prvenstveno vidi sebe i dravne dunosnike iz resornog ministarstva.
Sljedea spoznaja upuuje na injenicu da je na velikom sveuilitu mehanizam planiranja
ulaganja u IS/IT vie zastupljen u odnosu na mala sveuilita. Gledajui s aspekta izvora
financiranja mogue je ustvrditi da se iz sredstava dravnog prorauna najvie novca izdvaja za
informatiku opremu, potom za sistemske i aplikativne programe te edukaciju IS/IT korisnika. Kad
je rije o vlastitim prihodima kao izvoru financiranja sredstva su podjednako rasporeena na sve
dijelove nune za izgradnju informacijskog sustava. Takoer, dobiveni rezultati upuuju na
injenicu da je miljenje menadera na izbornim funkcijama znatno vie zastupljeno u odlukama
vezanim za problematiku informatizacije njihovih ustanova u odnosu na menadere na stalnim
funkcijama, razlog ega treba traiti u njihovoj neproporcionalnoj zastupljenosti (2/3 u odnosu na
1/3), ali i dostatnoj razini potrebnog znanja za koju je utvreno da ju ne posjeduju. No, neovisno o
tipu funkcije menadment visokoobrazovnih ustanova ne prepoznaje informatike strunjake kao
adekvatne sugovornike na temu integriranog poslovno-informacijskog sustava, to predvidivo znai
niti sudionike u procesu stratekog planiranja istog.
Stranica 166 od 285
Doktorski rad

Daljnja spoznaja odnosi se na zadovoljstvo menadmenta glede informatizacije poslovanja

njihove ustanove koje upuuje na injenicu da je veina djelomino zadovoljna trenutnom
informatizacijom poslovanja, vrlo malo njih u potpunosti zadovoljno kao i onih koji uope nisu
zadovoljni trenutnim stanjem. No, znaajna veina ima izraen pozitivan stav glede ove
problematike kao i spremnost za sudjelovanje u njenu kreiranju to potvruje veliki broj njihovih
prijedloga danih za poboljanje postojeeg stanja, a koji su prvenstveno vezani za problematiku
planiranja, potom znatno manje za problematiku financiranja i potrebnih znanja. Kada je rije o
percepciji oekivanih rezultata menadment na izbornim funkcijama kao rezultat informatizacije
poslovanja znaajno prepoznaje smanjenje vremenskog intervala u kojem donosi poslovne odluke.
Uz to, oni su znatno vjetiji u koritenju raunala u odnosu na menadment na stalnim funkcijama.
Uestalost koritenja raunala u svakodnevnom radu kod obje grupe ispitanika na zavidnoj je razini
iako jo uvijek uglavnom na operativnoj prema miljenju premone veine njih.
Cjelovito sagledavajui prethodne spoznaje, a do kojih se dolo rezultatima deskriptivne
analize, mogue je ustvrditi kako je strateko promiljanje o koritenju informacijskih izvora
zamjetno prisutnije na velikom sveuilitu u odnosu na mala sveuilita to implicira pretpostavku
da je menadment velikog sveuilita skloniji stratekom planiranju integriranih poslovnoinformacijskih sustava. Uz to, prethodno dana pojanjenja upuuju na etiri kljuna utjecaja: znanje,
planiranje, stav i financiranje za koja se tentativno pretpostavljalo da djeluju na razinu percepcije
menadmenta spram problematike stratekog planiranja integriranog poslovno-informacijskog
sustava, a to je primjenom znanstvenih metoda i dokazano.
Glavne znanstvene spoznaje do kojih se dolo rezultatima statistikog zakljuivanja, a koje
su bile usmjerene na statistiko vrednovanje postavljenog nacrta modela i kojima su u konanici
potvrene ili odbaene postavljene hipoteze razloen je u nastavku.
Potvrena je temeljna polazna hipoteza da je znanstvenim metodama mogue dokazati
interakcijski odnos varijabli kojima su definirani osnovni konstrukti modela SP-IPIS uporite ega
je dano u poglavlju 7 ovog rada Dizajniranje modela SP-IPIS. Takoer je potvrena konstatacija da
je na temelju spomenutih metoda mogue utvrditi razlike unutar pojedinih konstrukata modela
prema razliitim skupinama menadmenta te procijeniti utjecaj svakog konstrukta na percepciju
znaaja SP-IPIS u kontekstu njihova kratkoronog i dugoronog poravnanja to potvruju grafiki
prikazi i numeriki rezultati dani u okviru spomenutog poglavlja te njihovi detaljni opisi. Diskusija
rezultata postavljenih hipoteza te temeljem istih dobivene spoznaje slijede u nastavku.
Stranica 167 od 285
Doktorski rad

H01: Glavna hipoteza disertacije kojom se tvrdi da strateko planiranje integriranog poslovnoinformacijskog sustava znaajno ovisi o dugoronom poravnanju menadmenta visokoobrazovne
ustanove na koji direktan utjecaj imaju konstrukti ZNANJE i FINANCIRANJE u potpunosti je
potvrena.
Naime, rezultatima linearnog regresijskog modela s PLANIRANJEM kao zavisnom varijablom i sa
STAVOM, FINANCIRANJEM i ZNANJEM kao nezavisnim varijablama utvreno je da nezavisne
varijable objanjavaju statistiki znaajan dio varijabiliteta zavisne varijable PLANIRANJE u iznosu
od 31,6%, a PATH analizom da ZNANJE i FINANCIRANJE odraavaju stanje u kojem menaderi na
stalnim i menaderi na izbornim funkcijama dijele zajedniku viziju glede stratekog planiranja
integriranog poslovno-informacijskog sustava, a o kojoj ovisi njihovo dugorono poravnanje.
H02: Podhipoteza koja se odnosi na zajedniko znanje menadmenta o domeni, a kojom se tvrdi da
ZNANJE ima najvei teinski faktor i jedni razlikuje menadment na razini kratkoronog od
dugoronog poravnanja nije u potpunosti niti potvrena niti pobijena.

Naime, provedbom linearnog regresijskog modela s PLANIRANJEM kao zavisnom varijablom i sa
STAVOM, FINANCIRANJEM i ZNANJEM kao nezavisnim varijablama utvreno je da ZNANJE ima
najmanji nestandardizirani regresijski koeficijent koji iznosi 0,170 te najmanji standardizirani
regresijski koeficijent koji iznosi 0,230 ime je prvi dio ove podhipoteze pobijen. No, PATH
analizom potvren je drugi dio podhipoteze koji kae da ZNANJE jedino razlikuje menadment na
razini kratkoronog od dugoronog poravnanja budui je ZNANJE kod ispitanika na stalnim
funkcijama u potpunosti izostalo.
H03: Podhipoteza koja se odnosi na razinu percepcije menadmenta spram stratekog PLANIRANJA
integriranog poslovno-informacijskog sustava i kojom se tvrdi da njihova percepcija znaajno zavisi
o tipu funkcije menadera u potpunosti je potvrena.
Naime, rezultatima linearnog regresijskog modela s PLANIRANJEM kao zavisnom varijablom i sa
STAVOM, FINANCIRANJEM i ZNANJEM kao nezavisnim varijablama utvreno je da koeficijent
determinacije percepcije PLANIRANJA kod menadera na stalnim funkcijama iznosi skromnih

10,8% dok kod menadera na izbornim funkcijama iznosi bitno veih 38,6% to potvruje znaajnu
razliku u njihovim percepcijama spram SP-IPIS.
Stranica 168 od 285
Doktorski rad

H04: Podhipoteza kojom se tvrdi da STAV menadmenta direktno utjee na razinu njihove
percepcije znaaja stratekog planiranja integriranog poslovno-informacijskog sustava u potpunosti
je potvrena.
STAVOM, FINANCIRANJEM i ZNANJEM kao nezavisnim varijablama utvreno je da STAV ima
najvei nestandardizirani regresijski koeficijent koji iznosi 0,253 i najvei standardizirani regresijski
koeficijent koji iznosi 0,321 ime je potvrena ove podhipoteza. Uz to, PATH analizom potvreno
je da STAV direktno utjee na PLANIRANJE i kod menadera na stalnim i menadera na izbornim
funkcijama.
H05: Podhipoteza kojom se tvrdi da mehanizmi i izvori FINANCIRANJA imaju direktan utjecaj na
strateko PLANIRANJE integriranog poslovno-informacijskog sustava djelomino je potvrena.
Naime, rezultati provedene PATH analize potvruju da FINANCIRANJE ima direktan utjecaj na
PLANIRANJE samo kad je analiziran menadment u cjelini neovisno o tipu funkcije i samo kod
menadera na izbornim funkcijama. No, u oba sluaja uz ovaj direktan utjecaj FINANCIRANJE ima
i indirektan utjecaj na PLANIRANJE preko STAVA. Rezultati provedbe PATH analize kod menadera
na stalnim funkcijama pokazuju da FINANCIRANJE nema direktan utjecaj na PLANIRANJE ve
samo indirektan preko STAVA, a to su razlozi da je ova podhipoteza djelomino potvrena.
H06: Podhipoteza kojom se tvrdi kako je dugorono poravnanje menadmenta spram SP-IPIS
definirano uzrono-posljedinim putem ZNANJE STAV FINANCIRANJE PLANIRANJE je
pobijena.

STAVOM, FINANCIRANJEM i ZNANJEM kao nezavisnim varijablama utvreno je da ZNANJE ima
najmanji standardizirani regresijski koeficijent koji iznosi 0,230, potom neto vei FINANCIRANJE
iji standardizirani regresijski koeficijent iznosi 0,260 te zatim slijedi STAV s najveim standardiziranim
regresijskim koeficijentom koji iznosi 0,321 ime je dokazan njihov uzrono-posljedini put glede
dugoronog poravnanja menadmenta spram SP-IPIS. Suprotno postavljenoj hipotezi u statistiki
utvrenom putu konstrukti imaju poredak ZNANJE FINANCIRANJE STAV PLANIRANJE
koji je drugaiji u odnosu na poredak postavljen podhipotezom to je razlog da je ova podhipoteza
pobijena.
Stranica 169 od 285
Doktorski rad

Usporedba sa spoznajama do kojih se dolo u slinim znanstvenim istraivanjima

Slina znanstvena istraivanja opisana su u poglavlju 2.3. Teorijska stajalita vs.
Dosadanja istraivanja koja su inicijalno posluila za pripremu i provedbu znanstvenog
istraivanja na kojem se temelji ova disertacija. Usporedba spoznaja do kojih se dolo provedbom
vlastitog znanstvenog istraivanja sa spoznajama prethodno spomenutih znanstvenih istraivanja
pokazuje inovativni pristup znanstveno-istraivakom radu autorice u specifinom istraivakom
podruju kratkoronog i dugoronog poravnanja menadmenta ustanova visokog obrazovanja u
procesu stratekog planiranja integriranog poslovno-informacijskog sustava to je argumentirano u
nastavku.
Ljerka Lui vs. Allen David (1995) Information systems strategy formation in Higher Education
Institutions. Information Research, 1(1)
Oba istraivanja su potvrdila postojanje odreenog stupnja spoznaje ispitanika spram
potrebe stratekog planiranja informacijskih resursa te stavljanje istih u sredite interesa ustanove
iji su predstavnici (sveuilita, fakulteta). Kvalitativni doprinos spoznaja istraivanja autorice ovog
rada u odnosu na Allenovo istraivanje ogleda se u kvantitativnoj procjeni stupnja spoznaje spram
potrebe stratekog planiranja integriranih informacijskih sustava, to u odnosu na utvrivanje
postojanja ili nepostojanja istog odraava svojevrsni doprinos razvoju prethodnog istraivanja.
Ljerka Lui vs. Francis Greene, Brendan Loughridge i Tom Wilson (1996) The Management
Information Needs of Academic Heads of Department in Universities: a Critical Success Factors
Approach. British Library Research and Development Department Report 6252 1996, Grant no:
RDD/G/254.
U istraivanju autora Greenea, Loughridgea i Wilsona o upravljakim informacijskim
potrebama proelnika odjela dolo se do spoznaja da ravnotea izmeu unutarnjih i vanjskih
kritinih faktora uspjeha ustanova visokog obrazovanja ovisi o etiri kljuna faktora utjecaja:
politiko-ekonomskom okruenju, institucionalnom okruenju, relativnom poloaju odjela te kulturi
odjela. Ukoliko se strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava sagleda kao
dio upravljakih informacijskih potreba menadmenta visokog obrazovanja tada je spoznaje do
kojih se dolo u okvirima ovog rada mogue komparirati sa prethodno spomenutim spoznajama u
smislu ostvarenja ravnotee izmeu razliitih skupina menadmenta, a koja u odnosu na usporedivo
istraivanje takoer ovisi o etiri kljuna utjecajna faktora no bitno drugaija. U ovom istraivanju
to su: znanje, financiranje, stav i planiranje.
Stranica 170 od 285
Doktorski rad

Ljerka Lui vs. Reich Blaize Horner i Benbasat Izak (2000) Factors that influence the social
dimension of alignment between business and information technology objectives. MIS Quarterly,
24(1), March, 81-113.
Autori Reich i Benbasat temeljem rezultata svog istraivanja doli su do spoznaja da na
stvaranje drutvene dimenzije poravnanja poslovnih ciljeva i ciljeva informacijske tehnologije
utjeu etiri kljuna faktora, i to: zajedniko znanje i spremnost na podjelu znanja iz vlastite
domene u odnosu izmeu poslovnih i IT voditelja, uspjeh implementacije IT rjeenja, komunikacija
izmeu poslovnih i IT voditelja, te povezanost poslovnih i IT procesa planiranja. Ovo poravnanje
operacionalizirali su razvojem modela na dva naina: stupnjem zajednikog razumijevanja tekuih
ciljeva (kratkorono poravnanje) te podudaranje IT vizije poslovnih i IT voditelja (dugorono
poravnanje).
Spoznaje do kojih se dolo u ovom radu u suglasju su s prethodno spomenutim spoznajama.
Naime, oba istraivanja usmjerena su na prouavanje drutvene dimenzije poravnanja uvaavajui
vremensku dimenziju, a sve u kontekstu stratekog planiranja informacijskih sustava. Razlikovna
komponenta ovih istraivanja proizlazi iz strukture ispitanika, a temeljem koje se razlikuju osnovni
konstrukti modela. Uz ZNANJE kao zajedniki konstrukt u oba istraivanja, STAV koji se moe
sagledati kroz uspjeh implementacije i komunikaciju u prethodnom istraivanju i kao takav smatrati
zajednikim, bitan razlikovni element ini FINANCIRANJE te PLANIRANJE kao zavisna varijabla
to direktno utjee na kvalitativno i kvantitativno prouavanje drutvene dimenzije poravnanja. Uz
to, u dizajniranom modelu ovog rada u odnosu na prethodno istraivanje mogue je utvrditi teinski
faktor svakog konstrukta te jainu interakcija izmeu njih koritenjem statistikih znanstvenih
metoda to odraava svojevrsni doprinos autorice razvoju izuavanja drutvene dimenzije
poravnanja.
Ljerka Lui vs. Marcella Rita i Knox Karl (2004) Systems for the management of information in a
university context: an investigation of user need. Information Research, 9(2) paper 172.
Autori Marcella i Knox istraivali su uinkovitost postojeih podataka i informacijskih
sustava koji podraavaju rad lanova uprave, akademskog, istraivakog i administrativnog osoblja
institucija visokog obrazovanja. Spoznaje do kojih su doli rezultatima istraivanja ukazuju na
injenicu da postoje stvarni nedostaci u realiziranju informacijske strategije promatranog sveuilita
te da se tim nedostacima treba pozabaviti u razvoju koji je potrebno fokusirati na poboljanje
strateke uinkovitosti u budunosti. Predloena podruja i rjeenja do kojih su doli rezultatima
istraivanja vezanih za poboljanje postojeih informacijskih sustava ukazuju na injenicu da je
viim menaderima jasno kako je glavni prioritet u realizaciji tih poboljanja izgradnja jednog
Stranica 171 od 285
Doktorski rad

integriranog sustava s fleksibilnou za udovoljavanje pojedinim specifinim zahtjevima uz

osiguranje to vee tonosti i pouzdanosti podataka iz sustava, a koji trebaju biti brzi i jednostavni
za koritenje i napravljeni da zadovoljavaju stvarne operativne funkcije, posebice administrativnog
osoblja.
Do slinih spoznaja dolo se rezultatima istraivanja za potrebe ovog rada. Naime i oni
ukazuju na injenicu da postoje stvarni nedostaci o stratekom promiljanju menadmenta ustanova
visokog obrazovanja glede izgradnje i implementacije integriranog poslovno-informacijskog
sustava. Da te nedostatke percipiraju gotovo iskljuivo menaderi na izbornim funkcijama koji su
dali konkretne prijedloge glede poboljanja istih. Oba istraivanja ukazuju na izraen stav ispitanika
glede izgradnje jednog integriranog sustava s fleksibilnou za udovoljavanje pojedinim
specifinim zahtjevima. injenica da su istraivanja provedena neovisno, s vremenskim odmakom
od etiri godine u razliitim kulturolokim i poslovnim okruenjima dodatno potvruje potrebu
promiljanja i primjene SP-IPIS.
Ljerka Lui vs. Kokori eljko (2007) Upravljanje sveuilitem uz podrku integralnog
informacijsko-poslovnog rjeenja. Magistarski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet.
Kokori je uz prikaz povijesnog, politikog i poslovnog aspekta, te sloenosti okruenja u
kojem menadment sveuilita djeluje, istraivao izazove koji se postavljaju pred menadment
sveuilita a inicirani su koritenjem integralnog informacijskog-poslovnog rjeenja u njihovu radu.
Analizom rezultata istraivanja Kokori je doao do spoznaja da je zahtjeve koji se postavljaju pred
vodstvo sveuilita u pogledu sveobuhvatnog upravljanja svim segmentima poslovanja mogue
efikasno realizirati uz pomo integralnog informacijsko-poslovnog rjeenja to je u suglasju sa
spoznajama do kojih se dolo u okviru ovog rada, a za primjenu kojih je nuno strateko planiranje
Komparacija prethodno opisanih spoznaja iz kojih je vidljiv znanstveni doprinos disertacije

razvoju informacijskih znanosti, posebice u domeni izuavanja drutvene dimenzije poravnanja kao
bitnog preduvjeta uspjeha stratekog promiljanja menadmenta glede planiranja i izgradnje
integriranog poslovno-informacijskog sustava ustanova visokog obrazovanja, ukazuje i na
aplikativnu vrijednost provedenih istraivanja. Promiljanje o praktinom doprinosu istraivanja
provedenog za potrebe ovog rada dano je u nastavku.
Stranica 172 od 285
Doktorski rad

Aplikativna vrijednost istraivanja

Vanost ovog istraivanja tie se u prvom redu stjecanja spoznaja koje neposredno mogu
utjecati na kvalitativne promjene u procesu stratekog planiranja, a njegov drutveni znaaj u
unapreivanju znanja i irenju njegove primjene u poslovnoj praksi. Svaki novi doprinos u njegovu
unapreenju vodi ka poboljanju uspjenosti projekata cjelovite informatizacije, prema efikasnijem
koritenju proraunskog novca te stoga ima svoje puno drutveno opravdanje.
Konkretna primjena rezultata istraivanja ove disertacije mogua je kako u postupku
stratekog profiliranja sveuilita tako i u upravljanju njihovim poslovanjem, to je posebno
znaajno za javna sveuilita i ustanove iz sustava visokog obrazovanja RH koja upravo prolaze
proces transformacije poslovanja sukladno zahtjevima Bolonjske deklaracije.
Rezultati istraivanja temeljeni na dizajniranom modelu SP-IPIS omoguuju procjenu nivoa
zrelosti menadmenta spram percepcije znaaja stratekog planiranja integriranog poslovnoinformacijskog sustava, a samim time i procjenu oekivanog stupnja njihova sudjelovanja u
spomenutom procesu.
U kontekstu toga koritenjem dizajniranog modela mogue je temeljem definiranih
parametara procijeniti kvalitetu glavnih imbenika stratekog planiranja te iterativno kontinuirano
raditi na njihovu poboljanju. Svaki novi doprinos kvalitativnog unapreenja znanja, financiranja,
stava i planiranja mogue je kvantitativno izraziti odnosno mjeriti, a sve u cilju poboljanja
uspjenosti projekata cjelovite informatizacije sveuilita, to u konanici omoguuje efikasnije
koritenje proraunskog novca te stoga dizajnirani model ima svoje puno drutveno opravdanje.
Primjena modela mogua je na makro i mikro razini ustanova iz sustava visokog
obrazovanja, na razini sveuilita, fakulteta, pojedinih znanstvenih grana ili pojedinih menaderskih
funkcija. Njegovom primjenom mogue je detektirati najslabije i najjae utjecajne faktore te
temeljem istih poduzeti potrebne aktivnosti, napredak kontinuirano promatrati i mjeriti imajui na
umu ostvarenje to veeg stupnja drutvenog poravnanja razliitih skupina menadmenta u pogledu
problematike SP-IPIS.
Procjenjuje se da je primjena ovog modela odriva za bilo koju organizaciju u kojoj postoje
razliite skupine menadmenta koje ine upravu, a koja je po svojoj vokaciji zaduena za njeno
strateko profiliranje u okviru kojeg i za strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog
sustava.
Stranica 173 od 285
Doktorski rad

Preporuke za daljnja istraivanja

Nastavak istraivanja Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava
opravdan je u kontekstu doprinosa znanstvenih spoznaja znanstvenim projektima Optimiranje i
upravljanje rizicima u informacijskim sustavima i Perspektiva
primjene upravljakog
raunovodstva u javnom sektoru RH, ali i u kontekstu aplikativne primjene posebice za ustanove iz
sustava visokog obrazovanja te resornog ministarstva jer efikasnost primjene novih tehnologija u
poslovanju zasigurno ima uporite u stratekom promiljanju njegova menadmenta, u stratekom
planiranju integriranog poslovno-informacijskog sustava visokog obrazovanja, u konkretnim
stratekim planovima za IPISVU.
Daljnja istraivanja u razvoju modela SP-IPISVU opisanog u ovoj disertaciji mogla bi se
odvijati u nekoliko smjerova. Prvi smjer istraivanja trebao bi biti u cilju tonijeg identificiranja
vie od nekolicine interakcija izmeu konstrukata modela. Naime, postoji pretpostavka da postoji
vie skupina faktora kojima je mogue preciznije predvidjeti stupanj kratkoronog i dugoronog
poravnanja menadmenta glede SP-IPIS za to su potrebne opsenije studije kako bi se ti
kompleksniji odnosi i istraili. Drugi smjer istraivanja trebalo bi usmjeriti ka pronalasku novih
algoritama i postupka u cilju definiranja ulaznih, nezavisnih varijabli kojima bi bilo mogue
preciznije opisati promjene unutar svakog konstrukta te njihove meusobne interakcije. Dakle,
daljnja istraivanja bi prvenstveno trebalo usmjeriti u pravcu pronalaenja tonijeg mjernog
instrumenta, tonijeg definiranja varijabli koje opisuju model te boljih algoritama u cilju njegova
poboljanja koji bi u konanici imao obiljeja simulacijskog modela.
U cilju realizacije predloenih istraivanja zasigurno e biti potrebni razliiti istraivaki
pristupi kako bi se odredila mo predvianja uinkovitosti stratekog planiranja. Za oekivati je da
je opsenom statistikom studijom mogue ustanoviti do najvie razine povezanosti konstrukata
dugorono poravnanje alternativu ega treba potraiti u ljestvici s finijom gradacijom koja bi mogla
pruiti diferencijaciju potrebnu za identifikaciju uzrono-posljedinih veza.Uz to longitudinalnom
studijom moglo bi se procijeniti da li je utjecaj novih tehnologija i rjeenja vodei, sinkroniziran ili
zaostaje iza stratekog procesa poslovnog planiranja.
Takoer, u nastavku istraivanja trebalo bi vie panje obratiti poslovnim procesima i
pojedincima te koritenjem razliitih metodologija poput dugoronog promatranja sudionika
istraivanja identificirati proces kreiranja vizije IPISVU te imbenike koji ju prate. Budui se
zajedniko znanje o domeni dokazalo kao vrlo utjecajna pretea poravnanja, kao polazite
dugoronog poravnanja potrebno je provesti vie istraivanja naina na koji se ono stvara.
Stranica 174 od 285

Doktorski rad
9.
ZNANSTVENI DOPRINOS
Problematika drutvene dimenzije poravnanja koju su autori Reich i Benbasat definirali kao
stanje u kojem poslovni i IT voditelji unutar organizacije razumiju i u kojem su predani poslovnim
i IT ciljevima, misiji i planovima zastupljena je tek u nekoliko objavljenih znanstvenih radova
(Nelson i Cooprider, 1996), (Taylor i Cummings, 1998), (Subramani i suradnici, 1999), (Reich i
Benbasat, 2000). No, ne postoje znanstveni radovi koje opisuju metode drutvene dimenzije
poravnanja sagledane kroz vremensku dimenziju i usmjerene ka mjerenju stanja u kojem razliite
skupine poslovnih menadera unutar iste djelatnosti razumiju i u kojem su predani stratekom
planiranju integriranog poslovno-informacijskog sustava. Ova disertacija u tom kontekstu moe se
smatrati jedinstvenom. Originalnost u disertaciji predstavlja anketni upitnik koriten u svojstvu
mjernog instrumenta te metodologija provedbe istraivanja jer oslikavaju autorski rad i inovativni
pristup autorice. Osim toga, u radu je prikazana originalna heuristika metoda kreiranja konstrukata
kratkoronog i dugoronog poravnanja, identificiranja interakcija izmeu tih konstrukata,
utvrivanja teinskog faktora svakog konstrukta u modelu te identificiranja varijabli kojima je
mogue predvidjeti stupanj poravnanja temeljem stupnja podudarnosti. Uz to, u radu je dokazan
uzrono-posljedini poredak konstrukata kojima su utvrene razlike u njihovu redoslijedu glede
percepcije znaaja stratekog planiranja oblikovane pod utjecajem meuovisnosti istraivanja
znanja i stavova razliitih skupina menadmenta. S tim u vezi u radu je primjenom inovativne
metodologije kvantitativnog tipa istraivanja pokazano koje su to relevantne znaajke
menaderijalizma u sustavu visokog obrazovanja Republike Hrvatske. Temeljem istih utvreno je
da vii stupanj interakcije razliitih skupina menadera visokoobrazovnu ustanovu ini potencijalno
poslovno uspjenijom gledano s aspekta kratkoronog i dugoronog poravnanja u domeni
planiranja. Takoer, uspjeno je kvalitativnim, kvantitativnim i logikim putem te relevantnim
statistikim metodama utvrena veza i snaga svakog pojedinog konstrukta u odnosu na uspjenost
stratekog planiranja integriranog poslovno-informacijskog sustava te potvrena originalna
znanstvena hipoteza kojom se tvrdi da drutveno poravnanje razliitih skupina menadmenta
znaajno zavisi o etiri osnovna konstrukta koji imaju statistiki utvren put ZNANJE
FINANCIRANJE STAV PLANIRANJE temeljem kojeg je mogue odrediti razinu percepcije
menadmenta spram stratekog planiranja integriranog poslovno-informacijskog sustava.

Sve prethodno upuuje na originalnost ovog doktorskog rada te izvorni doprinos razvoju
informacijskih znanosti.
Stranica 175 od 285

Doktorski rad
10. ZAKLJUAK
Sublimirajui rezultate i spoznaje do kojih se dolo u okvirima ovog rada na njegovom
samom kraju mogue je izvesti zakljuke koji ukazuju na aktualnost provedenog istraivanja i
njegovu praktinu primjenu, a koji uz to imaju vrsto znanstveno uporite.
Glavne spoznaje ukazuju na injenicu da menadment visokoobrazovnih ustanova, kada je
rije o stratekom planiranju integriranog poslovno-informacijskog sustava najvei interes pokazuje
za tematiku usklaenosti poslovnog i akademskog informacijskog sustava. Miljenja je da je utjecaj
primjene ICT kritian za njihov rad i poslovanje u budunosti te nuan za integraciju s visokim
obrazovanjem u Europi. Uz to, dobiveni rezultati upuuju na injenicu da je miljenje menadera na
izbornim funkcijama znatno vie zastupljeno u odlukama vezanim za problematiku informatizacije
njihovih ustanova u odnosu na menadere na stalnim funkcijama no niti jedni ne prepoznaju
informatike strunjake kao adekvatne sugovornike na temu integriranog poslovno-informacijskog
sustava, to predvidivo znai niti sudionike u procesu stratekog planiranja istog.
Originalnost u disertaciji predstavlja dizajnirani model SP-IPIS koritenjem kojeg je mogue
utvrditi stupanj kratkoronog i dugoronog drutvenog poravnanje razliitih skupina menadmenta,
a koje ovisi o statistiki utvrenom putu etiri osnovna konstrukta ZNANJE FINANCIRANJE
STAV PLANIRANJE i temeljem kojeg je mogue odrediti razinu percepcije menadmenta spram
stratekog planiranja integriranog poslovno-informacijskog sustava. U kontekstu toga koritenjem

dizajniranog modela mogue je temeljem definiranih parametara procijeniti kvalitetu glavnih
imbenika stratekog planiranja te iterativno kontinuirano raditi na njihovu poboljanju. Svaki novi
doprinos kvalitativnog unapreenja znanja, financiranja, stava i planiranja mogue je kvantitativno
izraziti odnosno mjeriti, a sve u cilju poboljanja uspjenosti projekata cjelovite informatizacije
sveuilita, to u konanici omoguuje efikasnije koritenje proraunskog novca te stoga dizajnirani
model ima i puno drutveno opravdanje.
Primjena modela mogua je na makro i mikro razini ustanova iz sustava visokog
obrazovanja, na razini sveuilita, fakulteta, pojedinih znanstvenih grana ili pojedinih menaderskih
funkcija. Uz to primjena ovog modela je odriva za bilo koju organizaciju u kojoj postoje razliite
skupine menadmenta koje ine upravu, a koja je po svojoj vokaciji zaduena za njeno strateko
profiliranje u okviru kojeg i za strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava.
Stranica 176 od 285
Doktorski rad

Kako se radi o heterogenosti istraivakog problema za nastavak istraivanja prvenstveno je

potrebno doraditi mjerni instrument te u cilju postizanja njegove vee preciznosti koncipirati ga kao
anketni test. Istraivanje je potrebno provesti longitudinalno, na to veem uzorku internacionalnog
karaktera. Zbog relativno malog uzorka te nedostatno detaljnog mjernog instrumenta dobivene
rezultate i spoznaje potrebno je dodatno dubinski istraiti, posebice zajedniko znanje o domeni za
koje se u ovom i slinim istraivanjima dokazlao da je vrlo utjecajno na dugorono poravnanje.
Stoga se procjenjuje potrebnim provesti istraivanje o nainima kako se stvara zajedniko znanje o
domeni SP-IPIS i to ga ini. Uz to, procjenjuje se bitnim istraiti koncepte meusobnog povjerenja
razliitih skupina menadmenta te njihovu predanosti problematici SP-IPIS.
Glavni zakljuak disertacije u kojem je sublimiran doprinos znanosti i struci te koji izraava
novu premisu da strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava znaajno ovisi o
dugoronom poravnanju menadmenta na koje direktan utjecaj imaju ZAJEDNIKO ZNANJE O
DOMENI i FINANCIRANJE zasigurno zahtijeva daljnje istraivanje.
Stranica 177 od 285

Doktorski rad
11. SAETAK
dizajn modela na primjeru visokog obrazovanja
U disertaciji je ostvarena primarna svrha istraivanja usmjerena na sondiranje uvida u
zastupljenost stratekog planiranja u institucijama visokog obrazovanja RH. Ostvaren je glavni
aplikativni cilj usmjeren na detektiranje konstrukta modela SP-IPIS te definiranje parametara i
aktivnosti temeljem kojih je iterativno mogue kontinuirano raditi na njihovu poboljanju kao i
fundamentalni cilj koji je bio usmjeren na identificiranje interakcija izmeu konstrukata te
utvrivanje teinskog faktora svakog konstrukta u modelu. Za ostvarenje ovih ciljeva koritena je
metoda modeliranja na nain da su postavljeni kauzalni modeli izvedeni uz primjenu PATH analize
sagledani s aspekta drutvene dimenzije kratkoronog i dugoronog poravnanja, a koji su dobiveni
provedbom istraivanja na uzorku kojeg ini 45 ustanova iz sustava visokog obrazovanja RH te 218
njihovih menadera na stalnim i izbornim funkcijama.
Kvalitativnim, kvantitativnim i logikim putem te relevantnim statistikim metodama dolo
se do rezultata temeljem kojih je dizajniran model SP-IPIS sa statistiki utvrenim putem kojeg ine
konstrukti ZNANJE FINANCIRANJE STAV PLANIRANJE, a koritenjem kojeg je mogue odrediti
razinu percepcije menadmenta spram stratekog planiranja integriranog poslovno-informacijskog
sustava te stupanj njihova kratkoronog i dugoronog poravnanja. Primjena modela je odriva za
bilo koju organizaciju u kojoj postoje razliite skupine menadmenta koje ine upravu.
Glavni zakljuak disertacije u kojem je sublimiran doprinos znanosti i struci te koji izraava
novu premisu da strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava znaajno ovisi o
dugoronom poravnanju menadmenta na koje direktan utjecaj imaju zajedniko znanje o domeni i
financiranje zahtijeva daljnje dubinsko istraivanje koje je potrebno provesti longitudinalno, na to
veem uzorku internacionalnog karaktera.
Kljune rijei: strateko planiranje, integrirani poslovno-informacijski sustav, model SP-IPIS,
kratkorono i dugorono poravnanje
Stranica 178 od 285

Doktorski rad
Strategic planning of an integrated business-information system

model design based on higher education instance
This dissertation brings about the primary purpose of a research directed towards probing
the insight into the presence of strategic planning at higher education institutions in the Republic of
Croatia. It actualizes both the main applicative goal, aimed at detecting the SP-IPIS model
constructs and at defining the parameters and activities that make it iteratively possible to
continuously work on their improvements, and the fundamental goal, which was directed towards
identifying the interactions between the constructs and towards ascertaining the weighting of each
construct in the model. A modeling method was used to attain these goals, in such a way that causal
models, made through applying PATH analysis, were set up and examined from the aspect of the
social dimension of short-term and long-term alignments. The models had been constructed by
conducting a research on a sample of 45 institutions of the higher education system in the Republic
of Croatia, and of 218 of their managers in permanent and elective offices.
In a qualitative, quantitative and logical way, as well as by using relevant statistical
methods, results were produced based on which was designed an SP-IPIS model with a statistically
established path made of constructs KNOWLEDGE FUNDING ATTITUDE PLANNING. The
usage of this model makes it possible to determine the level of managements' perception of a
strategic planning of an integrated business-information system, as well as the level of their shortterm and long-term alignment. The applicability of the model is sustainable for whichever
organization comprising various management groups constituting an administration.
The main conclusion of the dissertation sublimates the contribution to science and to the
profession, and makes a new premise, that strategic planning of an integrated business-information
system depends significantly upon a long-term alignment of the management, which is in turn
directly affected by common knowledge about the domain and the funding. It therefore requires
further deep research that needs to be conducted longitudinally, on an international sample as
extensive as possible.
Keywords: strategic planning, integrated business-information system, SP-IPIS model, short-term
and long-term alignment
Stranica 179 od 285
Doktorski rad

12. LITERATURA
1. Achterberg, J.S., Gerrit, A. and Heng, M.S.H. (1991) Information systems research in the
post-modern period. In: Nissen, H.E., Klein, H.K. and Hirschheim, R., eds. Information
Systems Research: Contemporary Approaches and Emergent Traditions. North Holland:
Elsevier Science Publishers BV.
2. Allen, D. (1995) Information systems strategy formation in Higher Education Institutions
Information Research, 1(1) [online]. Department of Information Studies. Sheffield: University
of Sheffield. Dostupno na: http://informationr.net/ir/1-1/paper3.html [24.lipnja 2008.]
3. Allen, D. & Wilson, T.D. (1997) Information systems strategy formulation in higher
education. In: Rowlands. I., ur. Understanding information policy: proceedings of a British
Library funded Information Policy Unit Workshop, 22 - 24 srpanj 1996, Cumberland Lodge,
UK. London: Bowker Saur, str. 178-190.
4. Allen, M. (1988) The Goals of Universities. Milton Keynes: SRHE/Open University Press.
5. Andrews, K.R. (1980) The Concept of Corporate Strategy. Boston: RD Irwin.
6. Ansoff, H.I. (1965) Corporate strategy: An analytic approach to business policy for growth
and expansion. New York: McGraw-Hill.
7. Ansoff, H.I. (1984) Implanting Strategic Management. London: Prentice Hall.
8. Anthony, R.N. (1965) Planning and Control Systems, a Framework for Analysis. Boston:
Harvard University Press.
9. Baroundi, J.J. & Orlikowski, W.J. (1988) A short form measure of user information
satisfaction: pychometric evaluation and notes on use, Journal of Management Information
Systems, 4(4), str. 44- 59.
10. Becher, T. (1989a) Academic Tribes and Territories: Intellectual Enquiry and the Culture of
Disciplines. Milton Keynes: SRHE/Open University Press.
11. Becher, T. (1989b) A Sense of Discipline - Second-Order Training and the Differences
between Academic Fields, Higher Education Management, 1 (2), str. 145-153.
12. Becher, T. (1990) The Counter-Culture of Specialisation, European Journal of Education, 25
(3), str. 333-346.
13. Becher, T. and Kogan, M. (1992) Process and Structure in Higher Education. 2nd ed.
London: Routledge.
14. Benjamin, R. & Levison, E. (1993) A framework for managing IT-enabled change, Sloan
Management Review, Summer, str. 23-33.
15. Bennet, R. (1994) Management. Zagreb: Informator Potecon.
16. Berger, P. & Luckmann, T. (1967) The Social Construction of Reality. New York: Anchor
Books.
17. Birnbaum, R. (1990) How'm I Doing?: How College Presidents Assess their Effectiveness,
The Leadership Quarterly, 1, str. 25-39.
Stranica 180 od 285
Doktorski rad

18. Boaden, R. and Lockett, G. (1991) Information technology, information systems and
information management: definition and development, European Journal of Information
Systems, 1, str. 23-32.
19. Boynton, A.C., Zmud, R.W. & Jacobs, G.C. (1994) The influence of IT management practice
on IT use in large organizations, MIS Quarterly, 18(3), str. 299-318.
20. Bowen, W.G., Kurzweil, M.A. and Tobin, M.T. (2005) Equity and Excellence in American
Higher Education [online]. University of Virginia Press. Dostupno na:
www.nsf.gov/statistics/seind04/mmslides/mmo-20/mmo-20.htm [24.lipnja 2008.]
21. Breaks, M. (1991) Information systems strategies, British Journal of Academic Librarianship,
6(2), str. 65- 84.
22. Brennan, J. and Shah, T. (1994) Higher Education Policy in the United Kingdom. Higher
Education Policy. Oxford: Pergamon Press.
23. Brumec, J. (1997) Strateko planiranje informacijskih sustava, Zbornik radova 8.
Meunarodnog simpozija Informacijski sustavi, str. 213-227, Varadin.
24. Brumec, J. (1998) Strateko planiranje informacijskih sustava. Sinopsis predavanja. Zagreb:
MBA98.
25. Burrell, G. & Morgan, G. (1979) Sociological Paradigms and Organisational Analysis:
Elements of the Sociology of Corporate Life. Ashgate Publishers.
26. Burrows, A & Harvey, L. (1992) Defining quality in higher education: the stakeholder
approach. AETT Conference on Quality in Education, 6 - 8 april 1992, University of York.
27. Chan, Y.E., Huff, S.L., Barclay, D.W. et al. (1997) Business strategy orientation, information
systems orientation and strategic aligment, Information System Research, 8(2), str. 125-150.
28. Clark, B. (1983) The higher education system: Academic organization in cross-national
perspective. Los Angeles: University of California Press.
29. Clemons, E.K. (1986) Information systems for sustainable competitive advantage,
Information & Management, 11(3), str. 131-136.
30. Clemons, E.K. & Row, E. (1991) Sustaining IT advantage: The role of structural differences,
MIS Quarterly, str. 275-292.
31. Davenport, T.H. (1997) Information ecology. Oxford: Oxford University Press.
32. Davies, J.L. (1995) The Training of Academic Heads of Departments' in Brew. Directions in
Staff Development. Buckingham: SRHE/Open University Press.
33. Davy, K. (1998) Information strategy and the modern utility: building competitive
advantage. London: Financial Times Publishing.
34. Dhillon, J.K. (2001) Challenges and strategies for improving the quality of information in a
university setting: a case study, Total Quality Management, 12(2), str. 167-177.
35. Dillon, W.R., & Goldstein, M.(1984) Multivariate analysis methods and applications. New
York: John Wiley&Sons.
36. Diebold, J. (1985) Informacijska tehnologija kao konkurentsko oruje. New York: Chief
Executive.
37. Dougherty, D. (1992) Interpretive barriers to successful product innovation in large firms,
Organization Science, 3(2), str. 179-202.
Stranica 181 od 285
Doktorski rad

38. Drucker, P.F. (2002) Managing in the next society. Oxford: Butterworth-Heinemann.
39. Earl, M.J. (1989) Management Strategies for Information Technology. London: Prentice Hall.
40. Eley, A. (1994) Management Training for the University Head of Department, International
Journal of Educational Management, 8 (2), str. 20-22.
41. European Ministers in charge of Higher Education (2001) European Higher Education Area
Communique. [online]. Prag. Dostupno na: http://www.msmt.cz/Summit/index.html [20.
oujka 2008.]
42. Eustace, R. (1994) University Autonomy: The 80's and After, Higher Education Quarterly, 48
(2), str. 86-117.
43. Etzkowitz, H. and Leydesdorff, L. (1996) The triple helix: University-industry-government
relations. A laboratory for knowledge-based economic development. 6. sijeanj 1996,
Amsterdam: Triple Helix Conference.
44. Etzkowitz, H., Webster, A. and Healey, P. (1998) Capitalizing knowledge: New interactions
of industry and academie. Albany: SUNY Press
45. Fitzgerald, E.P. (1993) Success measures for information systems strategic planning, Journal
of Strategic Information Systems, 2(4), str. 335-350.
46. Galliers, R.D. (1991) Strategic information systems planning: myths reality and guidelines for
successful implementation, European Journal of Information Systems, 1, str. 55-64.
47. Galliers, R.D. (1993) Towards a flexible information architecture: integrating business
strategies, information systems strategies and business process redesign, Journal of
Information Systems, 3, str. 193-213.
48. Gleck, W.F. and Jaunch, L.R. (1984) Business Policy and Strategic Management. London:
Prentice Hall.
49. Greene, F. and Loughridge, F.B. (1996) Investigating the management information needs of
academic Heads of Department: a critical success factors approach [online]. Sheffield:
Department of Information Studies, University of Sheffield. Dostupno na:
http://informationr.net/ir/1-3/paper8.html [11. travnja 2007.]
50. Greene, F., Loughridge, F.B.and Wilson, T. (1996) The Management Information Needs of
Academic Heads of Department in Universities: a Critical Success Factors Approach.
[online]. Sheffield: Department of Information Studies, University of Sheffield. Dostupno na:
http://informationr.net/tdw/publ/hodsin/ [10. travnja 2007.]
51. Guan, J., Nunez, W. and Welsh, H.F. (2002) Institutional strategy and information support:
the role of data warehousing in higher education, Campus-Wide Information Systems, 19(5),
str.168-174.
52. Halsey, A.H. (1992) Decline of Donnish Dominion.Oxford: Clarendon Press.
53. Halsey, A.H. i Trow, M.A. (1971) British Academics. London: Faber and Faber.
54. Han, P. & Jones, M. (1993) The Dialectics of Information Systems. University of Cambridge
Research Paper: Judge Institute of Management Studies.
55. Handy, C. (1993) Understanding Organisations. 4th ed. London: Penguin.
56. Hax, A.C., ed. (1987) Planning Strategies That Work. London:Oxford University Press.
57. Heinz, W. and Koontz, H. (1993) Management. Denver: McGrew-Hill.
Stranica 182 od 285
Doktorski rad

58. Henderson, J.C. and Sifonis, J. (1988) Understanding the value of IT planning: understanding
consistency, validity and IT markets, MIS Quarterly, 12(2), str. 187-200.
59. Henderson, J.C. and Venkatraman, N. (1993) Strategic alignment: leveraging information
technology for transforming organizations, IBM Systems Journal, 32(1), str. 4-16.
60. Holdaway, E.A. and Meekison, J.P. (1990) Strategic Planning at a Canadian University, Long
Range Planning, 23, (4), str. 104-113.
61. Horovitz, J. (1984) New perspectives on strategic management, Journal of Business Strategy,
str. 19-33.
62. Iivari, J (1991) A paradigmatic analysis of contemporary schools of IS development,
European Journal of Information Systems, 1(4), str. 249-272.
63. Jordan, E. (1994) Information Strategy: Alignment with Organisational Structure. Working
Paper from Faculty of Business City Polytechnic of Hong Kong. WP94/09.
64. Jarratt, A. (Chair) (1985) Report of the Steering Committee on Efficiency Studies in
Universities. London: CVCP.
65. Keen, P.G.W. (1981) Information Systems and Organisational Change, Communications of
the ACM, 24(1), str. 24-33.
66. Keen, P.G.W. (1993) Information technology and the management difference: A fusion map,
IBM Systems Journal, 32, str. 17-39.
67. Klein, H.K. & Lyytinen, K. (1984) The Poverty of Scientism in Information Systems. IFIP
WG 8.2 Colloquium, 1-3 september 1984, Manchester, England .
68. Kogan, M. (1989) Managerialism in Higher Education, Lawton D. (Editor) The Education
Reform Act: Choice and Control. London: Hodder and Stoughton.
69. Kokori, . (2007) Upravljanje Sveuilitem uz podrku integralnog informacijskogposlovnog rjeenja. Magistarski rad. Zagreb: Ekonomski fakultet.
70. Langenberg, D.N. (1994) Information Technology and the University - Information Strategies
for the 21st Century, Journal of the American Society for Information Science, 45 (5), str.
323-325.
71. Lederer, A.L. & Sethi, V. (1988) The implementation of strategic ISP methodologies, MIS
Quarterly, 12(3), str. 445-461.
72. Lederer, A.L. & Burky, L.B. (1989) Understanding top management's objectives: a
management information systems concern. Journal of Information Systems, str. 49-66.
73. Lewandowski, A.R. (1984) Implementing an Information Centre in a Complex University
Environment, Cause/Effect, 7 (1), str. 7-9.
74. Lockwood, G. and Davies, J. (1985) Universities: The Management Challenge. Guildford:
NFER-Nelson.
75. Lucey, T. (1995). Management information systems. (7th ed.) London: D.P. Publications.
76. Lui, Lj. (2000) Uloga poslovodstva u stratekom planiranju informacijskog sustava.
Magistarski rad. Varadin: Fakultet organizacije i informatike.
Stranica 183 od 285
Doktorski rad

77. Lui, Lj. (2001) Management Maturity Estimation Model for Participating in Information
System Strategic Planning, 12th International Conference on Information and Intelligent
Systems IIS01, Faculty of Organization and Informatics, 26-28 september 2001, Varadin,
Croatia, str. 49-62.
78. Lui, Lj. (2002) Influence of Organizational Maturity on the Level of Management
Participating in Information System Strategic Planning, International Conference An
Enterprise Odyssey: Economics and Business in The New Millenium, University of Zagreb Graduate School of Economics & Business, 27-29 june 2002, Zagreb, Croatia, 130, str. 932946.
79. Lui, Lj., Schwarz, D. i Uzelac, S. (2007) Strategic planning of integrated business
information system of universities, IADIS, International Conference e-Society 2007, 3-6 july
2007, Lisabon, Portugal, str. 450-454.
80. Marcella, R. and Knox, K. (2004) Systems for the management of information in a university
context: an investigation of user need, Information Research, 9(2) paper 172. [online].
Dostupno na: http://informationr.net/ir/9-2/paper172.html [21. svibnja 2007.]
81. Mederly, P. and Mederly, P. (1999) Why to Spend Time and Money for Strategic Planning of
the University Information System [online]. Bratislava: Comenius University. Dostupno na:
http://www.tkk.fi/events/eunis99/Bsession/B62.html [28.02. 2007.]
82. Mejovek, M. (2003) Uvod u metode znanstvenog istraivanja u drutvenim i humanistikim
znanostima. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet i Naklada Slap.
83. Middlehurst, R. (1994) Leading Academics. Buckingham: SRHE/Open University Press.
84. Miller, H. (1995) The Management of Change in Universities. Buckingham: SRHE/Open
University Press.
85. Mintzberg, H. (1978) Patterns in strategy formulation. Management Science, 24, str. 934-948.
86. Mintzberg, H. (1980) Opening up the definition of strategy. In: Andrews, R. ed. The Concept
of Corporate Strategy. Boston: RD Irwin.
87. Narodne novine (2008) Pravilnik o znanstvenim i umjetnikim podrujima, poljima i
granama.
Zagreb:
Narodne
novine
d.d.
Dostupno
na:
http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_78_2563.html [28.11.2008.]
88. Nelson, K.M. & Cooprider, J.G. (1996) The contribution of shared knowledge to IT Group
performance, MIS Quarterly, 20(4), str. 409-432.
89. Newman, F., Couturier, L. and Scurry, J. (2004) The Future of Higher Education, Rhetoric,
Reality, and the Risks, of the Market. San Francisko: Jossey-Bass-AWiley Imprint.
90. Newman, J.H. (1935) The Idea of a University. London: Longman, Green.
91. Ngwenyama, O.K. (1991) The critical social theory approach to information systems:
problems and challenges. In: Nissen, H.E., Klein, H.K. & Hirschheim, R. (eds)., Information
Systems Research : Contemporary Approaches and Emergent Traditions. North Holland:
Elsevier Science Publishers B.V.
92. Olaisen, J. (1991) Pluralism or positivistic trivialism: important trends in contemporary
philosophy of science. In: Nissen, H.E., Klein, H.K. & Hirschheim, R. (eds)., Information
Systems Research: Contemporary Approaches and Emergent Traditions. North Holland:
Elsevier Science Publishers B.V.
Stranica 184 od 285
Doktorski rad

93. Orlikowski, W.J. (1992) The duality of technology: rethinking the concept of technology in
organisations, Organisation Science, 3(3), str. 298-327.
94. Parker, M.M., Trainor, H.E. and Benson, R.J. (1989) Information Strategy and Economics.
London: Prentice Hall.
95. Pellow, A. (1991) The Management Information Requirements of Heads of Academic
Departments at Sheffield University: A Critical Success Factor Approach. A study submitted
in partial fulfilment of the requirements for the degree of Master of Science in Information
Management. Sheffield: University of Sheffield, Department of Information Studies.
96. Penrod, J.I. i Dolence, M.G. (1987) Development of IRM at California State University L.A,
Information Management Review, 3 (2), str. 9-22.
97. Penrod, J.I. and Douglas, J.V. (1988) Strategic Planning for Information Resources at the
University of Maryland, Lang Range Planning, 21 (2), str. 52-62.
98. Petz, B. (1985) Osnovne statistike metode za nematematiare. Zagreb: Sveuilina naklada
Liber
99. Port, J. and Burke, J. (1989) Business Planning for Higher Education Institutions, Higher
Education Quarterly, 43 (2), str. 125-141.
100. Porter, M.E. (1980) Competitive Strategy. New York: The Free Press.
101. Porter, M.E. (1987) From competitive advantage to corporate strategy. Harvard Business
Review, 65(5), str. 43-59.
102. Powell Tomas, C. and Dent-Micallef, A. (1997) Information Technology as Competitive
Advantage: The Role of Human, Business, and Technology Resources, Strategic Management
Journal, 18(5), str. 375-405.
103. Quinn, J.B. and Mintzberg, H. (1991) The strategy process. New Jersey: Prentice-Hall.
104. Rear, J. (1994) Defenders of Academic Faith, The Times Higher Education Supplement, 21
October, 1994, str. 15.
105. Reich, B.H. & Benbasat, I. (1996) Measuring the linkage between business and information
technology objectives, MIS Quarterly, 20(1), str. 55-81.
106. Reich, B.H. & Benbasat, I. (2000) Measuring the Information Systems Business Strategy
Relationship. In: Galliers, R.D. & Leidner, D.E. (eds)., Strategic Information Management:
Challenges and Strategies in Managing Information Systems. Oxford: Elsevier ButterworthHeinemann.
107. Reponen, T. (1993) Strategic information systems - a conceptual analysis. Journal of
Strategic Information Systems, 2(2), str. 100-104.
108. Robson, W. (1997) Strategic Management & Information System. London: Pitman
Publishing.
109. Rockart, J.F., Short, J.E. (1989) IT in the 1990s: managing organizational interdependence,
Sloan Management Review, str.7-17.
110. Rockart, J.F., Earl, M.J., Ross, J. (1996) Eight imperatives for the new IT organization, Sloan
Management Rewiev, str. 43-55.
111. Rowe, A.J. (1994) Strategic Management: A Methodological Approach. Boston: AddisonWesley.
Stranica 185 od 285
Doktorski rad

112. Salter, B. and Tapper, T. (1994) The state and higher education. London: Woburn Press.
113. Sambamurthy, V. & Zmud, R.W. (1992) Managing IT for Success: The Empowering Business
Partnership. New Jersey: Financial Executives Research Foundation.
114. Schmidtlein, F.A. and Milton, T.H. (1988) College and University Planning: perspectives
from a nationwide survey, Planning for Higher Education, 17 (3), str. 1-19.
115. Schwarz, D., Tipuri, D. i Lui, Lj. (2007) Integrated financial information system of the
universities in the Republic of Croatia based on lump-sum principles and supported by SAP
application solution. Grenoble: Eunis.
116. Scott, P. (1993) The Idea of the University in the 21st Century: A British Perspective, British
Journal of Educational Studies, XXXXI (1), str. 4-25.
117. Shattock, M. (1994) The UGC and the Management of British Universities. Buckingham:
SRHE/Open University Press.
118. Slaughter, S. and Rhoades, G. (2004) Academic Capitalism and the New Economy: Markets,
State, and Higher Education. Baltimore and London: The Johns Hopkins University Press.
119. Smits, M.T., van der Poel, K.G. and Ribbers, P.M.A. (2006) Assessment of information
strategies in insurance companies. In: Galliers, R.D. & Leidner, D.E. (eds)., Strategic
Information Management: Challenges and Strategies in Managing Information Systems.
Oxford: Elsevier Butterworth-Heinemann.
120. Sria, V. (1992) Principi modernog manedmenta. Zagreb: Zagrebaka poslovna kola.
121. Startup, R. (1976) The Role of the Departmental Head, Studies in Higher Education, 1 (2), str.
233-243.
122. Steiner, G.A. and Miner, J.B. (1977) Management policy and strategy: Text, Readings and
Cases. New York: MacMillan.
123. Subramani, M.R., Henderson, J.C. & Cooprider, J. (1999) Linking IS-user partnerships to IS
performance: a socio-cognitive perspective. University of Minnesota: Working paper WP9901.
124. Sumsion, J. (1994) Survey of resources and uses in the Libraries. University of
Loughborough: Department of Information and Library Studies.
125. oi, I. (2004) Primijenjena statistika. Zagreb: kolska knjiga.
126. Tallon, P. & Kraemer, K. (1998) A proces-oriented assessment of the alignment of
information systems and business strategy: implications for IT business value. In: Hoadley,
E.D., and Benbasat, I. (eds)., Proceedings of the Association for Information Systems
Americas Conference, Baltimore: MD, str. 14-16.
127. Tapper, T. and Slater, B. (1995) The Changing Idea of University Autonomy, Studies in
Higher Education, 20 (1), str. 59-72.
128. Taylor-Cummings, A. (1998) Bridging the user-IS Gap, A study of major information systems
projects, Journal of Information Technology, (13), str. 29-54.
129. Turban, E., McLean, E. and Wetherbe, J. (2004) Information Technology for Management,
Transforming Organizations in the Digital Economy. New Jersey: John Wiley & Sons, Inc.
Stranica 186 od 285
Doktorski rad

130. Visala, S. (1991) Broadening the empirical framework of information systems research. In:
Nissen, H.E., Klein, H.K. & Hirschheim, R. (eds)., Information Systems Research:
Contemporary Approaches and Emergent Traditions. North Holland: Elsevier Science
Publishers B.V.
131. Vogel, D.R. and Wetherbe, J.C. (1984) University Planning: Developing a Long Range
Information Architecture, Planning and Change, 15 (3), str. 177-191.
132. Ward, J., Griffiths, P. and Whitmore, P. (1990) Strategic Planning for Information Systems.
Chichester: Wiley.
133. Weihrich, H. and Koontz, H. (1993) Management. Denver: McGrew-Hill.
134. Wilson, T.D. (1989) The implementation of information systems strategies in UK
companies: aims and barriers to success [online]. Sheffield: Department of Information
Studies,
University
of
Sheffield.
Dostupno
na:
http://informationr.net/tdw/publ/papers/1989ISstrat.html [19.03.2007.]
135. Wood-Harper, T. (1985) Research methods in information systems: using action research. In:
Mumford, E., et al. (eds)., Research Methods in Information Systems. North Holland: Elsever
Science Publishers B.V.
136. Yin, R. K. (1989) Case Study Research: Design and Methods (2nd edn). Newbury Park: Sage
Publications
137. Zmud, R. W. (1988) Building relationships throughout the corporate entity. In: Elam, J.,
Ginzberg, M., Keen, P., et al. (eds)., Transforming the IT Organization: The Mission, the
Framework, the Transition. Washington DC: ICIT Press. str. 55-82.
138. Zuboff, S. (1988) In the Age of the Smart Machine. New York: Basic Books
139. Zviran, M. (1990) Relationship between organizational and informational systems objectives:
some empirical evidence, Journal of Management Information Systems, 7(1), str. 65-84.
140. ugaj, M., Dumii, K., Duak, V. (2006) Temelji znanstvenoistraivakog rada.
Metodologija i metodika. Drugo, dopunjeno i izmijenjeno izdanje. Varadin: Sveuilite u
Zagrebu. Fakultet organizacije i informatike.
Stranica 187 od 285

Doktorski rad
13. POPIS INTERNETSKIH ADRESA

Popis internetskih adresa s navodom datuma obavljenog pristupa:
1. http://www.york.ac.uk/res/e-society/ [28.02.2007.]
2. http://www.tkk.fi/events/eunis99/Bsession/B62.html [28.02. 2007.]
3. http://informationr.net/tdw/publ/papers/1989ISstrat.html [19.03.2007.]
4. http://informationr.net/tdw/publ/hodsin/ [10.04.2007.]
5. http://informationr.net/ir/1-3/paper8.html [11.04.2007.]
7. http://www.msmt.cz/Summit/index.html [20.03.2008.]
9. http://www.nsf.gov/statistics/seind04/mmslides/mmo-20/mmo-20.htm [24.06.2008.]
10. http://pregledi.mzos.hr/ustanove_VU.aspx [28.11.2008.]
11. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_78_2563.html [28.11.2008.]
12. http://books.google.hr/books?id=kxiByy0ipKUC&printsec=frontcover&dq=esociety+wiki&source=gbs_summary_r&cad=0#PPA522,M1 [14.12.2008.]
13. http://www.unidu.hr [16.12.2008.]
14. http://www.unios.hr [16.12.2008.]
15. http://www.efos.hr [16.12.2008.]
16. http://www.etfos.hr [16.12.2008.]
17. http://www.ffos.hr [16.12.2008.]
18. http://www.gfos.hr [16.12.2008.]
19. http://www.dj.kbf.hr [16.12.2008.]
20. http://www.mefos.hr [16.12.2008.]
21. http://www.pfos.hr [16.12.2008.]
22. http://zakon.pravos/ [20.12.2008.]
23. http://www.ptfos.hr [20.12.2008.]
24. http://www.sfsb.hr [20.12.2008.]
25. http://www.ufos.hr [20.12.2008.]
26. http://www.uaos.hr [20.12.2008.]
27. http://www.unipu.hr [20.12.2008.]
28. http://www.uniri.hr [20.12.2008.]
29. http://www.apuri.hr [20.12.2008.]
Stranica 188 od 285
Doktorski rad

30. http://www.efri.hr [20.12.2008.]

31. http://www.fthm.hr [22.12.2008.]
32. http://www.ffri.hr [22.12.2008.]
33. http://www.gradri.hr [22.12.2008.]
34. http://www.medri.hr [22.12.2008.]
35. http://www.pfri.hr [22.12.2008.]
36. http://www.law.pravri.hr [22.12.2008.]
37. http://www.riteh.hr [22.12.2008.]
38. http://www.ufri.hr [22.12.2008.]
39. http://www.unist.hr [22.12.2008.]
40. http://www.efst.hr [22.12.2008.]
41. http://www.fesb.hr [23.12.2008.]
42. http://www.ffst.hr [23.12.2008.]
43. http://www.gradst.hr [23.12.2008.]
44. http://www.kbf-st.hr [23.12.2008.]
45. http://www.ktf-split.hr [23.12.2008.]
46. http://www.kifst.hr [23.12.2008.]
47. http://www.mefst.hr [23.12.2008.]
48. http://www.pfst.hr [23.12.2008.]
49. http://www.pravst.hr [23.12.2008.]
50. http://www.pmfst.hr [23.12.2008.]
51. http://www.umas.hr [23.12.2008.]
52. http://www.unizd.hr [23.12.2008.]
53. http://www.unizg.hr [05.01.2009.]
54. http://www.agr.hr [05.01.2009.]
55. http://www.adu.hr [05.01.2009.]
56. http://www.alu.hr [05.01.2009.]
57. http://www.arhitekt.hr [05.01.2009.]
58. http://www.erf.hr [05.01.2009.]
59. http://www.efzg.hr [05.01.2009.]
60. http://www.fer.hr [05.01.2009.]
61. http://www.fkit.hr [05.01.2009.]
62. http://www.foi.hr [05.01.2009.]
63. http://www.fpzg.hr [08.01.2009.]
Stranica 189 od 285
Doktorski rad

64. http://www.fpz.hr [08.01.2009.]

65. http://www.fsb.hr [08.01.2009.]
66. http://www.pharma.hr [08.01.2009.]
67. http://www.ffzg.hr [08.01.2009.]
68. http://www.geof.hr [08.01.2009.]
69. http://www.gtfvz.hr [08.01.2009.]
70. http://www.grad.hr [08.01.2009.]
71. http://www.kbf.hr [08.01.2009.]
72. http://www.kif.hr [08.01.2009.]
73. http://www.mef.hr [08.01.2009.]
74. http://www.muza.hr [08.01.2009.]
75. http://www.simet.hr [08.01.2009.]
76. http://www.zakon.pravo.hr [08.01.2009.]
77. http://www.pbf.hr [08.01.2009.]
78. http://www.math.hr [08.01.2009.]
79. http://www.pmf.hr [08.01.2009.]
80. http://www.rgn.hr [08.01.2009.]
81. http://www.sfzg.hr [08.01.2009.]
82. http://www.hrast.sumfak.hr [08.01.2009.]
83. http://www.ttf.hr [08.01.2009.]
84. http://www.ufzg.hr [08.01.2009.]
85. http://www.vef.hr [08.01.2009.]
86. http://www.vuka.hr [08.01.2009.]
Stranica 190 od 285
Doktorski rad

14. DODACI
POPIS SLIKA
Slika 1
Model stratekog odnosa snaga........................................................................
50
Slika 2
Procjena znaaja informacijskog sustava za pojedini poslovni sustav.............
52
Slika 3
Ulazi i izlazi u procesu SP-IPIS.......................................................................
53
Slika 4
Prikaz usporedbe zastupljenosti grupa funkcionalnosti na amerikim i

europskim sveuilitima...................................................................................
72
Slika 5
Prosjek dobi ispitanika prema funkciji (N = 218)............................................
102
Slika 6
Prosjek staa u sustavu visokog obrazovanja ispitanika prema funkciji

(N = 218).........................................................................................................
103
Slika 7
Prosjek rangova odgovora na pitanje Prema Vaem miljenju postojei

IS u Vaoj ustanovi namijenjen je: prema funkciji (N = 212)........................
106
Slika 8
Prosjek rangova odgovora na pitanje Sveukupno gledajui kakav

znaaj dajete tokovima informacija: prema spolu (N = 218).........................
108
Slika 9
Prosjek rangova odgovora na pitanje Utjecaj primjene ICT-a na rad

Vae ustanove je: prema funkciji (N = 218)...................................................
110
Slika 10
Relativne frekvencije odgovora na pitanje Tko bi prema Vaem

miljenju trebao voditi projekt informatizacije Vae ustanove (N = 218)......
113
Slika 11
Prosjek staa rada na osobnom raunalu ispitanika prema funkciji

130
(N = 209)...........................................................................................................
Slika 12
Histogram frekvencija konstrukta ZNANJE(N = 210).................................. 143
Slika 13
Histogram frekvencija konstrukta PLANIRANJE(N = 218)......................... 147
Slika 14
Histogram frekvencija konstrukta STAV(N = 218)....................................... 151
Slika 15
Histogram frekvencija konstrukta FINANCIRANJE(N = 218)..................... 154
Slika 16
Prosjek konstrukata prema fukciji i spolu (N = 218)

156
(Statistika znaajna razlika je izmeu stupaca 1 i 2)................................
Slika 17
Tokasti dijagrami parova konstrukata prema fukciji, spolu i ukupno

157
(N = 218)...........................................................................................................
Slika 18
PATH dijagram konstrukata ispitanika na stalnim i izbornim funkcijama....... 160
Slika 19
PATH dijagram konstrukata ispitanika na stalnim funkcijama........................
162
Slika 20
PATH dijagram konstrukata ispitanika na izbornim funkcijama.....................
163
Slika 21
Dizajn modela SP-IPIS na primjeru visokog obrazovanja...............................
165
Stranica 191 od 285
Doktorski rad

POPIS TABLICA
Tablica 1
Abecedni popis ustanova definiranog uzorka istraivanja.............................
94
Tablica 2
Popis ustanova sudionica istraivanja s pripadajuim znanstvenim

podrujem, brojem studenata i brojem ispitanika..........................................
96
Tablica 3
Zastupljenost znanstvenih podruja u istraivanju iskazan temeljem

fakulteta pojedinog sveuilita sudionika istraivanja..................................
97
Tablica 4
Broj odgovora ispitanika pojedinog sveuilita na pojedino

anketno pitanje..............................................................................................
98
Tablica 5
Kontingencijska tablica ispitanika prema funkciji i rezultat 2-testa...........
100
Tablica 6
Uee i prosjek rangova poslova prema ocjeni ispitanika na izbornim

funkcijama (N = 166)....................................................................................
101
Tablica 7
Uee i prosjek rangova odgovora na pitanje Prema Vaem

miljenju postojei IS u Vaoj ustanovi namijenjen je: (N = 212).............
104
Tablica 8
Uee i prosjek rangova odgovora na pitanje Sveukupno gledajui

kakav znaaj dajete tokovima informacija:(N = 218).................................
107
Tablica 9
Uee i prosjek rangova odgovora na pitanje Utjecaj primjene

ICT-a na rad Vae ustanove je: (N = 218)..................................................
109
Tablica 10
Uee odgovora na pitanje Prema Vaem miljenju za dobru

izgradnju i razvoj IS-a potrebno je: (N = 218)...........................................
111
Tablica 11
Kontingencijska tablica i rezultat 2-testa....................................................
111
Tablica 12
Kontingencijska tablica odgovora na pitanje Prema Vaem miljenju

za dobru izgradnju i razvoj IS-a potrebno je: i rezultat 2-testa.................
112
Tablica 13
Uee odabira ponuenih odgovora na pitanje Tko bi po Vaem

miljenju trebao sudjelovati u pojedinoj fazi izgradnje IS-a
Vae ustanove (N = 217).............................................................................
114
Tablica 14
Kontingencijska tablica odgovora na pitanje Prema Vaem miljenju

IS u Vaoj ustanovi je: i rezultat 2-testa....................................................
115
Tablica 15
Kontingencijska tablica odgovora na pitanje Da li u Vaoj ustanovi

postoji mehanizam planiranja ulaganja u IS/IT i rezultat 2-testa..............
116
Tablica 16
Uee odabira ponuenih odgovora na pitanje Dijelovi nuni za

izgradnju IS-a Vae ustanove financiraju se iz: (N = 218).........................
117
Tablica 17
Kontingencijska tablica odgovora na pitanje Za informatizaciju Vae

ustanove u proloj 2007. godini uloeno je: i rezultat 2-testa..................
118
Tablica 18
Kontingencijska tablica odgovora na pitanje Da li Vi osobno sudjelujete

u procesu planiranja, razvoja i implementacije ICT Vae ustanove? i
rezultat 2-testa.............................................................................................
119
Uee odgovora na pitanje Tko u Vaoj ustanovi sudjeluje u

planiranju i izgradnji IS-a? (N = 213)........................................................
120
Tablica 19
Stranica 192 od 285
Doktorski rad

Tablica 20
Uee odgovora na pitanje Da li je planiranje izgradnje IS-a u

Vaoj ustanovi? (N = 213).........................................................................
121
Tablica 21
Uee odgovora na pitanje Prema Vaem miljenju kojim

specifinim znanjima, metodama i tehnikama raspolau Vai
informatiki strunjaci? (N = 210).............................................................
122
Tablica 22
Uee i prosjek rangova odgovora na pitanje to oekujete od

informatizacije poslovanja Vae ustanove? (N = 215)..............................
124
Tablica 23
Uee odgovora na pitanje Tko su u Vaoj ustanovi kljune osobe

zaduene za primjenu novih tehnologija u poslovanju? (N = 208)...........
127
Tablica 24
Kontingencijska tablica odgovora na pitanje Moete li se sjetiti

kad ste prvi puta sjeli za raunalo? i rezultat 2-testa...............................
128
Tablica 25
Kontingencijska tablica odgovora na pitanje Vae raunalne vjetine

ocijenili biste kao: i rezultat 2-testa.........................................................
131
Tablica 26
Uee odgovora na pitanje Koliko esto koristite raunalo u

svakodnevnom radu?.................................................................................
132
Tablica 27
Uee odgovora na pitanje Vau osobnu upotrebu raunala te

podataka iz dostupnih informacijskih izvora ocjenjujete kao:..................
133
Tablica 28
Uee odgovora na pitanje Kako biste eljeli stei ili usavriti

Vae znanje o koritenju i primjeni IT-a? (N = 212)................................
134
Tablica 29
Spearmanove korelacije varijabli za odreivanje konstrukta ZNANJE

(N = 218).....................................................................................................
142
Tablica 30
Spearmanove korelacije varijabli za odreivanje konstrukta

PLANIRANJE (N = 218)........................................................................
146
Tablica 31
Spearmanove korelacije varijabli za odreivanje konstrukta STAV

(N = 218).....................................................................................................
150
Tablica 32
Spearmanove korelacije varijabli za odreivanje konstrukta

FINANCIRANJE (N = 218)....................................................................
153
Tablica 33
Prosjene vrijednosti konstrukata prema fukciji i spolu rezultat analize

varijance.......................................................................................................
155
Tablica 34
Spearmanove korelacije konstrukata (N = 218)...........................................
157
Tablica 35
Koeficijenti regresijskog model procjene konstrukta PLANIRANJE......
161
Stranica 193 od 285

Doktorski rad
POPIS I OPIS KRATICA

ICT Informacijsko-komunikacijska tehnologija (Information Communication Technology)
IPIS Integrirani poslovno-informacijski sustav
IPISVU Integrirani poslovno-informacijski sustav visokih uilita
IS Informacijski sustav
IT Informacijska tehnologija (Information Technology)
ITP IT procesi
ITS IT stategija
PP Poslovni procesi
PS Poslovna strategija
SP Strateko planiranje
SP-IPIS Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava
SP-IPISVU Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava visokih uilita
Stranica 194 od 285

Doktorski rad
15. PRILOZI
Anketni upitnik
Komparativni prikaz odgovora na otvorena pitanja
Podrka provedbi istraivanja
Suglasnosti za sudjelovanje u istraivanju
Stranica 195 od 285
Doktorski rad

ANKETNI UPITNIK
Stranica 196 od 285
Doktorski rad

Stranica 197 od 285
Doktorski rad

Stranica 198 od 285
Doktorski rad

Stranica 199 od 285
Doktorski rad

Stranica 200 od 285
Doktorski rad

Stranica 201 od 285
Doktorski rad

Stranica 202 od 285
Doktorski rad

Stranica 203 od 285
Doktorski rad

Stranica 204 od 285
Doktorski rad

KOMPARATIVNI PRIKAZ ODGOVORA NA OTVORENA PITANJA
Stranica 205 od 285
Doktorski rad

Stranica 206 od 285
Doktorski rad

Stranica 207 od 285
Doktorski rad

Stranica 208 od 285
Doktorski rad

Stranica 209 od 285
Doktorski rad

Stranica 210 od 285
Doktorski rad

Stranica 211 od 285
Doktorski rad

Stranica 212 od 285
Doktorski rad

Stranica 213 od 285
Doktorski rad

Stranica 214 od 285
Doktorski rad

Stranica 215 od 285
Doktorski rad

Stranica 216 od 285
Doktorski rad

Stranica 217 od 285
Doktorski rad

Stranica 218 od 285
Doktorski rad

Stranica 219 od 285
Doktorski rad

Stranica 220 od 285
Doktorski rad

Stranica 221 od 285
Doktorski rad

Stranica 222 od 285
Doktorski rad

Stranica 223 od 285
Doktorski rad

Stranica 224 od 285
Doktorski rad

Stranica 225 od 285
Doktorski rad

Stranica 226 od 285
Doktorski rad

Stranica 227 od 285
Doktorski rad

Stranica 228 od 285
Doktorski rad

Stranica 229 od 285
Doktorski rad

PODRKA PROVEDBI ISTRAIVANJA
Stranica 230 od 285
Doktorski rad

Stranica 231 od 285
Doktorski rad

Stranica 232 od 285
Doktorski rad

Stranica 233 od 285
Doktorski rad

Stranica 234 od 285
Doktorski rad

SUGLASNOSTI ZA SUDJELOVANJE U ISTRAIVANJU
Stranica 235 od 285

Doktorski rad
ABECEDNI POPIS SUDIONIKA ISTRAIVANJA

I.
SVEUILITE U DUBROVNIKU
1. REKTORAT
II.
SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

1. ELEKTROTEHNIKI FAKULTET
2. FILOZOFSKI FAKULTET
3. GRAEVINSKI FAKULTET
4. KATOLIKI BOGOSLOVNI FAKULTET U AKOVU
5. MEDICINSKI FAKULTET
6. ODJEL ZA BIOLOGIJU
7. ODJEL ZA MATEMATIKU
8. POLJOPRIVREDNI FAKULTET
9. PRAVNI FAKULTET
10. PREHRAMBENO-TEHNOLOKI FAKULTET
11. REKTORAT
12. UITELJSKI FAKULTET U OSIJEKU
13. UMJETNIKA AKADEMIJA U OSIJEKU
III.
SVEUILITE JURJA DOBRILE U PULI

1. REKTORAT
IV.
SVEUILITE U RIJECI
1.
2.
3.
4.
5.
6.
V.
SVEUILITE U SPLITU
1.
2.
3.
4.
5.
VI.
AKADEMIJA PRIMJENJENIH UMJETNOSTI

GRAEVINSKI FAKULTET
MEDICINSKI FAKULTET
PRAVNI FAKULTET
TEHNIKI FAKULTET
UITELJSKI FAKULTET U RIJECI
KATOLIKI BOGOSLOVNI FAKULTET
KEMIJSKO-TEHNOLOKI FAKULTET
MEDICINSKI FAKULTET
PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKI FAKULTET
REKTORAT
SVEUILITE U ZADRU
1. REKTORAT
Stranica 236 od 285

Doktorski rad
VII.
SVEUILITE U ZAGREBU
1. AGRONOMSKI FAKULTET
2. EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET
3. EKONOMSKI FAKULTET
4. FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA
5. FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE
6. FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
7. FILOZOFSKI FAKULTET
8. KATOLIKI BOGOSLOVNI FAKULTET
9. MEDICINSKI FAKULTET
10. METALURKI FAKULTET SISAK
11. MUZIKA AKADEMIJA
12. PREHRAMBENO BIOTEHNOLOKI FAKULTET
13. PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKI FAKULTET
14. REKTORAT
15. RUDARSKO-GEOLOKO-NAFTNI FAKULTET
16. STOMATOLOKI FAKULTET
17. UITELJSKI FAKULTET
18. VETERINARSKI FAKULTET
VIII.
VELEUILITE U KARLOVCU
1. DEKANAT
Stranica 237 od 285
Doktorski rad

Stranica 238 od 285
Doktorski rad

Stranica 239 od 285
Doktorski rad

Stranica 240 od 285
Doktorski rad

Stranica 241 od 285
Doktorski rad

Stranica 242 od 285
Doktorski rad

Stranica 243 od 285
Doktorski rad

Stranica 244 od 285
Doktorski rad

Stranica 245 od 285
Doktorski rad

Stranica 246 od 285
Doktorski rad

Stranica 247 od 285
Doktorski rad

Stranica 248 od 285
Doktorski rad

Stranica 249 od 285
Doktorski rad

Stranica 250 od 285
Doktorski rad

Stranica 251 od 285
Doktorski rad

Stranica 252 od 285
Doktorski rad

Stranica 253 od 285
Doktorski rad

Stranica 254 od 285
Doktorski rad

Stranica 255 od 285
Doktorski rad

Stranica 256 od 285
Doktorski rad

Stranica 257 od 285
Doktorski rad

Stranica 258 od 285
Doktorski rad

Stranica 259 od 285
Doktorski rad

Stranica 260 od 285
Doktorski rad

Stranica 261 od 285
Doktorski rad

Stranica 262 od 285
Doktorski rad

Stranica 263 od 285
Doktorski rad

Stranica 264 od 285
Doktorski rad

Stranica 265 od 285
Doktorski rad

Stranica 266 od 285
Doktorski rad

Stranica 267 od 285
Doktorski rad

Stranica 268 od 285
Doktorski rad

Stranica 269 od 285
Doktorski rad

Stranica 270 od 285
Doktorski rad

Stranica 271 od 285
Doktorski rad

Stranica 272 od 285
Doktorski rad

Stranica 273 od 285
Doktorski rad

Stranica 274 od 285
Doktorski rad

Stranica 275 od 285
Doktorski rad

Stranica 276 od 285
Doktorski rad

Stranica 277 od 285
Doktorski rad

Stranica 278 od 285
Doktorski rad

Stranica 279 od 285
Doktorski rad

Stranica 280 od 285
Doktorski rad

Stranica 281 od 285
Doktorski rad

Stranica 282 od 285
Doktorski rad

Stranica 283 od 285

Doktorski rad
16. IVOTOPIS
IVOTOPIS NA HRVATSKOM JEZIKU
Ljerka Lui roena je u Karlovcu 6. listopada 1965. godine. Zvanje inenjera strojarstva
stekla je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu, a diplomu profesora
politehnike na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Magistrirala je na Fakultetu organizacije i
informatike u Varadinu. Praktino informatiko obrazovanje dobila je kolovanjem u Walldorf-u i
Haidelberg-u u Njemakoj, te Chicago u SAD-u. Ovo je obrazovanje uglavnom bilo vezano na
modernu organizaciju institucija javnih slubi i primjenu informatikih rjeenja u poslovanju
dravne uprave, visokog kolstva i zdravstva.
Profesionalnu karijeru zapoela je 1986. godine u poduzeu "Jugoturbina Institut" u
Karlovcu, gdje je radila kao programer, sistem inenjer i administrator baze podataka do kraja 1990.
godine. Nakon ega prelazi u tvrtku ABB Karlovac (u sastavu vicarskog koncerna Asea Brown
Boveri), gdje se kao inenjer informacijskog sustava nastavila temeljito baviti primjenom
informatike u proizvodnji i poslovanju. Od 1997. godine radi u Zagrebu u konzultantskoj tvrtki b4b,
partneru korporacije SAP AG. U poetku kao direktorica edukacije i ljudskih resursa, a od 2001.
godine do danas kao direktorica razvoja poslovanja za javni sektor.
Kroz funkciju koju trenutno obavlja temeljito se posvetila problematici izgradnje
informacijskog drutva. Kao koordinator projekta 'Sustav Dravne riznice', projekta 'Integrirani
informacijski sustav 7 sveuilita RH' te koordinator za zdravstvo znatno je doprinijela aktivnom
ukljuenju ovih institucija u njegovu izgradnju. Kao individualni konzultant angairana od strane
Svjetske banke izradila je 'Strategiju razvoja integriranog zdravstveno-informacijskog sustava
Republike Makedonije'.
Uz profesionalnu karijeru od 2001. godine aktivno djeluje i u znanstveno-istraivakom
podruju. Trenutno je aktivna kao istraiva na znanstvenim projektima 'Optimiranje i upravljanje
rizicima u informacijskim sustavima', 'Perspektiva primjene upravljakog raunovodstva u javnom
sektoru' i FP7 projektu ProSense, a u edukacijskom podruju kao predava kolegija 'Integrirani
poslovno-informacijski sustavi' na Veleuilitu u Karlovcu, te kao pozvani predava na kolegiju
Telemedicina znanstvenog poslijediplomskog studija Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu s
predavanjem na temu 'Strateko planiranje razvoja e-zdravstva'. Autorica je 26 znanstvena rada te
niza strunih radova i studija.
Stranica 284 od 285
Doktorski rad

IVOTOPIS NA ENGLESKOM JEZIKU

Ljerka Lui was born in Karlovac on 6th October 1965. The title of mechanics engineer she
obtained at the University of Zagreb, Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture,
while the title of professor of polytechnics she obtained at the Faculty of Philosophy in Rijeka. She
obtained her masters degree at the Faculty of Organization and Informatics in Varadin. She
obtained her practical informatics education in Walldorf and Heidelberg, Germany, as well as in
Chicago, USA. The education was mainly in relation to modern organization of public institutions
and application of information technology solutions to business activities of government
institutions, higher education institutions and healthcare institutions.
She started her professional career in 1986 in Jugoturbina Institute in Karlovac, where she
worked as a programmer, system engineer and database administrator until the end of 1990.
Thereafter she transferred to the ABB Karlovac (member of the Swiss Asea Brown Boveri group)
where she worked as an information system engineer and continued with the application of
informatics in production and other business activities. From 1997 she has been working in Zagreb
in the b4b consultancy company, SAP AG partner. Her first position here was one of the Education
and Human Resources Manager and since 2001 her position is one of Business Development
Manager for Public Sector.
The position she holds today has enabled her to become thoroughly focused on the problem
matter of building an information society. Being the coordinator of several projects including 'The
State Treasury System' project, 'Integrated Information System of 7 Universities of the Republic of
Croatia' project as well as healthcare coordinator, she has considerably made for an active
participation of these institutions in the construction of an information society. As an individual
consultant she was engaged by the World Bank to make a 'Strategy of development of the
healthcare information system of the Republic of Macedonia' which she successfully completed.
Side by side with her professional career she has since 2001 been actively participating in
the fields of science and research. She is currently a researcher in the scientific projects of
Optimizing and Risk Management in Information Systems, Prospects of Application of Management
Accounting in Public Sector and an FP7 ProSense project. In the area of education she is likewise
active lecturing the 'Integrated business-information systems' course at the Polytechnic of Karlovac,
and is also working as an invited lecturer at the Telemedicine academic postgraduate study at the
University of Zagreb, School of Medicine, with a lecture on the subject of 'Strategic planning of the
development of e-health'. She signs 26 scientific publications and a number of papers and studies.
Stranica 285 od 285

Disertacija Visoko Obrazovanjei

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Disertacija Visoko Obrazovanjei

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

- DIZAJN MODELA NA PRIMJERU VISOKOG OBRAZOVANJA -

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

U Zagrebu, 9. veljae 2009.

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

6. DESKRIPTIVNA ANALIZA REZULTATA ISTRAIVANJA ........................................... 88

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

Naime, u zaecima istraivanja informacijskih sustava u kojima prevladavaju radovi autora

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

Zbog relativno malog uzorka te nedostatno detaljnog mjernog instrumenta dobivene

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

U estom poglavlju pod naslovom Deskriptivna analiza rezultata istraivanja zorno je

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

PRISTUP PROBLEMU I TEZAMA

Poslovno-informacijski sustavi visokog obrazovanja imaju neke posebne znaajke u

2.1. Uoavanje problema istraivanja

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

Kako privoljeti poslovne strunjake da uz obavljanje svakodnevnih poslova kontinuirano i

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

U studiji o koritenju informacijskih sustava, koju je Benjamin sa suradnicima proveo u 24

Kako se percipira znaaj informacijskih sustava? Da li je mogue poslovno-informacijsku

Na koji nain organizacijska kultura utjee na proces oblikovanja strategije informacijskog

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

U Hrvatskim okvirima slinu problematiku u svom radu istraivao je i Kokori te ustvrdio

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

2.2. Izvori informacija

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

Oni su zasigurno nuan preduvjet intenzivnije suradnje s drugim visokoobrazovnim

2.3. Teorijska stajalita vs. Dosadanja istraivanja

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

Komunikacija izmeu tih razliitih kola uglavnom se temeljila na agresivnom odbacivanju

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

Ustanovljeno je da se ciljevi, kritini faktori uspjeha sveuilita i upravljake informacijske

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

Rezultat istraivanja, odnosno poravnanje operacionalizirano je kroz model na dva naina:

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

Konkretni prepoznati problemi ukljuivali su nedovoljnu jasnou u odgovornosti glede

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

znanstvenom projektu 'Strateko planiranje razvoja informacijskih sustava' u vremenu od 1999.

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

2.4. Predmet, svrha i ciljevi istraivanja

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

Tercijarna svrha lei u viziji o pokretanju novog izbornog kolegija interdisciplinarnog

Glavni aplikativni cilj znaajan za unapreenje provoenja SP-IPISVU usmjeren je na

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

Glavni fundamentalni cilj znaajan za razvoj informacijskih znanosti usmjeren je na

polje 'infoekonomija' unutar

interdisciplinarnog znanstvenog podruja 'informacijsko drutvo'.

2.5. Polazne hipoteze i nacrt modela

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

Analiza prethodnih slinih istraivanja upuivala je na to da ne postoje opeprihvaeni

integriranog poslovno-informacijskog sustava.

Strateko planiranje integriranog poslovno-informacijskog sustava

3.1. Pojam, vrste i proces planiranja