ElPos Predavanje 2

Elektrina postrojenja
Elektroenergetski sustav
Prof. dr. sc. Slavko Krajcar; Prof. dr. sc. Ante Marui
Sadraj i raspored
30.09.14.
Predavanje 1 Podjela cvraka, O predmetu, Liberalizacija
07.10.14.
Predavanje 2 Elektroenergetski sustav
14.10.14.
Predavanje 3 3f sustavi
21.10.14.
Predavanje 4 Modeliranje 1 (transformator)
28.10.14.
Predavanje 5 Modeliranje 2 (generator + ostalo)
04.11.14.
Predavanje 6 Proraun kratkog spoja
11.11.14.
Predavanje 7 Glavni elementi postrojenja
MI
02.12.14.
Predavanje 8 Sklopni ureaji niskog napona
09.12.14.
Predavanje 9 Energetski i mjerni transformatori, sekundarni sustavi
16.12.14.
Predavanje 10 Sheme spoja
13.01.15.
Predavanje 11 Zatita
20.01.15.
Predavanje 12 Zavrna poglavlja (mjerenja, komp. jalove snage, uzemljenje, izolacija)
ZI
Prozirnica br. 2
FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja
O energiji
Energija, energetske pretvorbe i procesi osnova svake

civilizacije
Energetski proces - pretvorba jednog oblika energije u drugi

Dostupni oblici energije odreuju stupanj razvoja civilizacije
Razvoj (tehnoloki) civilizacije prestaje s iscrpljenjem
izvora energije, odnosno s prestankom odvijanja energetskih
procesa
Moderna ljudska civilizacija poiva na elektrinoj energiji
i na njezinoj pretvorbi u korisne oblike energije
Elektrina energija nam, izmeu ostalog,
omoguava komunikaciju i procesiranje znanja
Prozirnica br. 3
Outwood vjetranjaa (1665.)
Iskoritavanje primarnih oblika energije
Stacionarni oblik energije
Prijelazni oblik energije
Gravitacijska potencijalna
energija odn. energija
poloaja (=mgh)
Mehaniki rad
Toplinska energija
Elektrina energija
Elektrina (elektromagnetska)
potencijalna energija
Rad trenja
(=kQq/r)
Nuklearna energija
(fuzije i fisije)
Kinetika energija (=mv2/2)

Energija mirovanja (=m0c2)
Unutranja kalorika
energija
Prozirnica br. 4
Energija na Zemlji
Sunevo zraenje
Geotermalno djelovanje vlastita energija Zemlje
Plima i oseka (Mjesec)
Ljudsko djelovanje (zanemarivo)
- Geotermalna + plima/oseka < 0,04% Suneve energije
Sunevo zraenje:
- opi naziv za energiju koju Sunce emitira u svemir
- izvor je termonuklearna fuzija na Suncu
- na Zemlji se akumulira pomou fotosinteze (biomasa)

- transformirani oblici (biomasa, vjetar, energija poloaja vode itd.)
Prozirnica br. 5
Primarni oblici energije*
Podjela prema nositeljima (gorivima)

- Konvencionalni
(drvo, voda, ugljen, plin, nafta, NE) i
- Nekonvencionalni
(vjetar, sunce, plin iz kriljevaca (?), nafta iz
kriljevaca (?), geotermalna, plima i oseka i sl.)
Podjele prema drugim parametrima

- Obnovljivosti nositelja (npr. ugljen vs voda)
- Tehnikoj mogunosti iskoritavanja (npr. sunce vs plin)
- Ekonomskoj opravdanosti iskoritavanja (npr. male vs velike
HE)
- Mogunosti transporta (npr. voda vs elektrina energija)
- Mogunosti uskladitavanja (npr. voda vs elektrina energija)

- i sl.
*energija koja se nalazi u prirodi
Prozirnica br. 6
Primarni oblik energije
Unutarnja
Potencijalna
Kinetika
...
Povijesno
Izravno
(npr. izgaranjem)
Posredstvom
mehanikog rada
Posredstvom el.
energije (lokalno)
Posredstvom EES-a
Prozirnica br. 7
Korisni oblik energije
Toplinska
Svjetlosna
Mehaniki rad
Nositelji primarnih oblika energije
Konvencionalni (klasini)
- Unutarnja energija: nafta, ugljen, plin
- Potencijalna energija (energija poloaja): voda
- Nuklearna energija: fisija (uran, torij)
Nekonvencionalni (aditivni)
- Kinetika energija: vjetar
- Sunevo zraenje: solarne i fotonaponske elektrane
- Unutarnja energija: uljni kriljevci, bituminozni pijesak, biomasa, bioplin
- Toplinska energija: suhe stijene u Zemljinoj kori, more, vrui izvori
- Potencijalna energija: plima i oseka, valovi
- Nuklearna energija: fuzija lakih atoma
Prozirnica br. 8
Opskrba energijom (3)
Potronja energije
Prehrana po stanovniku
dnevno:
Svijet:
8,4 MJ (2,3 kWh,
2.000 kcal)
Europa: 12,6 MJ (3,5 kWh,

3.000 kcal )
Ukupna potronja energije po

stanovniku dnevno:
Svijet: 175 MJ (48,6 kWh)

SAD: 950 MJ (263,9 kWh)
Prozirnica br. 9
Ljudsko bie treba 12,6 MJ (3,5 kWh) energije u hrani kako bi

sa snagom od 60 W moglo raditi 5,5h dnevno
(vie ne moe, iscrpljivalo bi se preko mjere)
Energetski je stupanj djelovanja pritom oko 10%

Kada bismo 175 MJ energije po danu osiguravali ljudskim
radom za svakog bi stanovnika Zemlje trebalo raditi 147
robova
Zakljuak opskrba energijom preko ljudskog rada
je prilino neuinkovita
Prozirnica br. 10
Elektrina energija i potronja
bokarina
Otkriem elektrine energije

ovjeanstvu je omogueno
raspolaganje golemim
koliinama energije na
jednostavan nain
Posljedica veliko
poveanje potronje
glaalo
Prozirnica br. 11
energije
Npr. 1 glaalo = 5 volova
Primarni oblik energije
daje oko ...
1 kg drva
1 kWh EE
1 kg ugljena
3 kWh EE
1 kg nafte (plina)
4 kWh EE
1 kg prirodnog
urana
50.000 kWh EE
1 kg plutonija
2,77810-7*g*h kWh
EE
6.000.000 kWh EE
1 kg vode (na visini

h [m])
2,77810-7*v2/2 kWh
EE
1 kg zraka ( brzine v
[m/s])
Prozirnica br. 12
Pohrana energije
Oblik pohrane
ima cca ...
1 kg Pb acu.
40
1 kg Li-ion acu.
200 Wh EE
1 kg NiCd acu.
50
Wh EE
1 kg H2
...
20
kWh EE
Prozirnica br. 13
...
Wh EE
O elektrinoj energiji ...
Elektrina energija je tranzijent u procesu pretvaranja

elektrine potencijalne energije u neki drugi oblik energije
(mehaniki rad, svjetlosnu, potencijalnu, kinetiku,
unutranju kaloriku energiju )
Elektrina energija je eksergija - moe se u potpunosti
pretvoriti u korisne oblike energije
Elektrina energija je prijelazni oblik energije - ne moe se
uskladititi
Prozirnica br. 14
Proizvodnja i potronja el. energije
Prvi glavni stavak termodinamike

- Princip ouvanje energije
- Energija se ne moe proizvesti niti potroiti
Proizvodnja elektrine energije

- Pretvorba drugih oblika energije u elektrinu
Potronja elektrine energije

- Pretvorba elektrine u druge oblike energije koji nam koriste
Gubitci elektrine energije

- Pretvorba elektrine u druge oblike energije koji nam ne koriste
Prozirnica br. 15
Usporedba cijena elektrine energije
to se moe s 1 kWh EE?

- Ispeglati 10 koulja
- Skuhati ruak za etiri osobe

- Gledati televiziju 7 do 10 sati
- Oprati 4 do 5 kg rublja
- Zagrijati 80 litara vode za 10C
- Osvjetljavati manju sobu 100 sati (aruljom s

LED izvorom od 10 W)
- Skuhati 70 alica kave

- Itd ...
Za vjebu malo raunajte: Prenesite vi

tisuu vrea cementa iz prizemlja na drugi
kat
Prozirnica br. 16
Elektroenergetski sustav (EES)

ponovimo
Sustav koji obuhvaa proizvodnju,

prijenos, raspodjelu i potronju elektrine
energije
Osnovni zadatak - pouzdana, kvalitetna i
ekonomina opskrba potroaa
elektrinom energijom
Sustav ine:
- Elektrane (proizvoai)
- Troila (potroai)
- Rasklopna postrojenja
- (Transformatori)
- Prijenosni vodovi
- Distribucijski vodovi
- (Sustavi za upravljanje, zatitu, mjerenja,
komunikacije, itd.)
Prozirnica br. 17
Pojednostavljena shema EES-a
Prozirnica br. 18
Elektrane
18
24
21
17
16
19
23
20
15
14
13
22
11
12
10
4
6
5
8
1
Prozirnica br. 19
Prijenosni vodovi
18
24
21
17
16
19
23
20
15
14
13
22
11
12
10
4
6
5
8
1
Prozirnica br. 20
Transformatori
18
24
21
17
16
19
23
20
15
14
13
22
11
12
10
4
6
5
8
1
Prozirnica br. 21
Rasklopna postrojenja
18
24
21
17
16
19
23
20
15
14
13
22
11
12
10
4
6
5
8
1
Prozirnica br. 22
Distribucija odn. razdjela EE (TS VN/SN)
18
24
21
17
16
19
23
20
15
14
13
22
11
12
10
4
6
5
8
1
Prozirnica br. 23
O elektroenergetskom sustavu
Proizvodnja = potronja + gubici (u svakom trenutku rada)

Velika brzina odvijanja prijelaznih procesa
Proizvodnju i potronju radne
elektrine energije izmjenine struje prati

proizvodnja i potronja jalove elektrine energije i snage
Stalna neravnomjernosti potranje elektrine energije tijekom vremena (godine,

mjeseca, tjedna, dana pa i sata)
Stalna neravnomjernost proizvodnje hidroelektrana, vjetrena elektrana i

fotonaponskih elektrana (ovisna o promjenljivosti dotoka vode, vjetra i Suneva zraenja
tijekom vremena)
Generika tehnologija - povezanost sa svim granama gospodarstva i ljudskog

djelovanja - to nuno obvezuje da se planovi razvoja elektroenergetskog
sustava povezuju s drugim planovima razvoja
Prozirnica br. 24
Zato elektroenergetski sustav?
Mjesto proizvodnje elektrine energije (na mjestu gdje su dostupni

energenti) i mjesto potronje mogu biti udaljeni (neke energente nije
mogue ili bi bilo preskupo transportirati do mjesta potronje)
Potrebna rezerva proizvodnih pogona manja

Vii stupanj pouzdanosti koji se ogleda u kontinuitetu isporuke
elektrine energije (rezervni putovi napajanja)
Nia cijena transporta elektrine energije od cijene transporta

energenata (iznimka je plin)
Jednostavnije i jeftinije prilagoavanje karakteristikama potronje
Prozirnica br. 25
ibenik
Prozirnica br. 26
Krka (Jaruga)
Prozirnica br. 27
Gradonaelnik upuk i surdanici
Prozirnica br. 28
Prvi potpuni elektroenergetski

sustav Krka-ibenik 1895
Voditelji izgradnje
Prijenosni vod
- Gradonaelnik: Ante upuk
- 3000V, 11 km, 360 stupova
- Gradski inenjer:
Vjekoslav Meichsner
- Stakleni izolatori u obliku

boica
Izvoa
- Ganz, Budimpeta
Hidroelektrana Jaruga
- Vertikalna turbina, Ganz
(tipa Girard, 320 konjskih
snaga)
- 2-fazni generator, Ganz
(Zipernowsky alternator)
315 okr/min, 42 Hz, 3000 V
Prozirnica br. 29
- Telefonska linija
Transformacija
i razvod
- 6 transformatora
- 3000/110 V
- 324 ulinih lampi
(Jablokov)
IEEE milestone
Prozirnica br. 30
Prijenos & razdjela

Razdjela
Prijenos
Prozirnica br. 31
Prijenos & razdjela (distribucija)

Razdjela (distribucija)
Prijenos
Transport velikih koliina elektrine

energije od centara proizvodnje
(elektrana) do centara potronje
(mjesta, gradova, regija)
Pri visokom naponu
Razdioba elektrine energije unutar

centara potronje (mjesta, gradova,
regija,) do krajnjih potroaa (troila)
Srednji i niski napon
Na manje udaljenosti
Na velike udaljenosti
Prozirnica br. 32
Dio SN razdjelne mree Zagreba
Prozirnica br. 33
Strukture razdjelnih mrea

a) Radijalna (zrakasta)
b) Prstenasta
c) Sloena (Zamkasta)
(B)
(B)
A izvor (npr. TS X/Y kV, brojke - potroaki vorovi);

Za razliku od visokonaponskih mrea, razdjelne (distributivne) mree karakterizira i
pogonska otvorenost (bez obzira na prostornu zatvorenost (b i c na slici) to znai da se u
svim pogonskim prilikama svi potroai napajaju elektrinom energijom iz samo jednog
smjera;
Ako u prstenastoj mrei ima vie izvora (na slici je drugi izvor B) tada se mrea zove
povezna razdjelna mrea (naravno, izvora moe biti i vie);
Prozirnica br. 34
Nazivni napon
Ime naponske razine

Napon koji se pridjeljuje elektrinoj opremi i dijelovima sustava za
oznaavanje njihove naponske klase
Nazivni naponi definirani su normama, a primjeri nazivnih napona danas
u primjeni u Hrvatskoj su:
- 400 V (niski napon),
- 10, 20, (30)35 kV (srednji napon),
- 110, 220, 400 kV (visoki napon).
Elektrina oprema dimenzionirana je tako da u trajnom pogonu moe

podnijeti napon neto vei od nazivnog (npr. 10% na prijenosnim
vodovima), tzv. pogonski
Prozirnica br. 35
napon
Prijenosne i distribucijske naponske razine
Prozirnica br. 36
Ravnotea proizvodnje i potronje
Tijekom normalnog rada EES-a, u svakom

trenutku, ukupna proizvedena snaga mora
biti jednaka je zbroju ukupne snage svih
troila i ukupnih gubitaka snage u sustavu
- Proizvodnja = potronja + gubici
Neravnotea izmeu proizvodnje i potronje

- Mogua samo u malim iznosima (znaajno manjim od
ukupne snage)
- Neravnotea djelatne snage - odstupanje

frekvencije
- Neravnotea jalove snage* - odstupanje napona
* jalova se snaga ne mora proizvoditi na istom mjestu gdje i radna
Prozirnica br. 37
Tokovi snaga i gubici u mrei (1)
Primjer gubitaka na jednom

nadzemnom vodu
Primjer tokova snage i gubitaka

u dijelu mree
100 MW
Ukupni gubici na vodu 9 MW
15,4 MW
C
509 MW
700 A
23
MW
500 MW
15,4 MW
46,2
MW
E
200 km
B
97 MW
Prozirnica br. 38
Prijenos & razdjela (distribucija)

Primjer gubitaka na jednom nadzemnom vodu
Primjer tokova snage i gubitaka u dijelu mree

A
100 MW
Ukupni gubici na vodu 9 MW
15,4 MW
C
509 MW
700 A
23
MW
500 MW
15,4 MW
46,2
MW
E
G
200 km
B
97 MW
proizvodnja
potronja
B
Prozirnica br. 39
Elektrine konstante vodova

(zrani ili kabelski)
- U grani (uzdune)
- Otpor R
- Induktivitet L
- Prema zemlji (poprene)

- Vodljivost G (zanemariva)
- Kapacitet C
- R ovisi o materijalu i presjeku

vodia (Al, Ale, Cu)
- L i C ovise o prostornom
rasporedu vodia i geometrijskoj
slici voda
Prozirnica br. 40
Gubici u vodovima
- Struja koja prolazi kroz vodi grije vodi i
stvara gubitke u prijenosu
- Radni gubici u vodiima ~ I2R
- Smanjuju se:
- Poveavanjem naponskih razina
(smanjuje se struja (I))
- Poveanjem presjeka vodia (smanjuje

se radni otpor(R))
Gubici u transformatorima
- U bakru - gubici uslijed protoka struje
kroz transformator
primjer optimiranja presjeka vodia vs ulaganja
(s1 do s6 su standardni presjeci vodia)
Prozirnica br. 41
- U eljezu - gubici magnetiziranja jezgre
Ovisnosti optereenja o ...
Geografskoj lokaciji
Vremenskoj promjenjivosti
3500
Vrsti potroaa
- Kuanstva (rezidencijalni)
3000
- Uprava/trgovine/usluge
(komercijalni)
2500
Tipina ljetna i zimska dnevna krivulja optereenja

(HR, 2006)
MW
2000
- Javna potronja
(npr. rasvjeta)
1500
1000
- Industrija
500
Utjecaju ostalih energenata

Velikim dogaajima itd.
Prozirnica br. 42
0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
sati
Vremenska promjenjivost optereenja
Godinje
- Optereenje uglavnom raste (osim recesija, u sluaju ratova, velikih prirodnih
katastrofa i sl.) zbog:
- Poveanja broja stanovnika
- Porasta ivotnog standarda
Mjeseno
- Zbog godinjih doba i drugih ciklusa (npr. sezona odmora i sl.)
Dnevno
- Ovisno o danu u tjednu (radni dan, subota, nedjelja) i
Trenutno
- Elektrina energija ne koristi se jednoliko tijekom dana
Prozirnica br. 43
HR Dnevna krivulja optereenja

(11.10.2013.)
http://www.hep.hr/ops/hees/dijagram.aspx
Prozirnica br. 44
HR Dnevna krivulja optereenja

(05.10.2014.)
http://www.hops.hr/wps/portal/hr/web/hees/dijagram/dnevni
Prozirnica br. 45
Dnevna krivulja optereenja (1)
100
90
% vrnog optereenja
80
70
60
UKUPNO
50
KUANSTVA
OSTALO
40
30
20
10
0
1
Prozirnica br. 46
10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Dnevna krivulja optereenja (2)
100
90
% vrnog optereenja
80
70
60
VARIJABILNO
OPTEREENJE
50
40
KONSTANTNO
OPTEREENJE
30
20
10
0
1
Prozirnica br. 47
10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Pokrivanje dnevnog optereenja
Predvieno vrno optereenja
% predvienog
vrnog optereenja
100
Snaga
regulacijskih
elektrana
4.
Stvarna
potronja
3.
Predviena
potronja
50
Raspoloiva
sanga u
elektranama
2.
1. 2. 3.
Elektrane
4. i 5.
1.
0
Prozirnica br. 48
10
12
14
16
18
20
22
24
t [h]
Specifina potronja - svijet
Prozirnica br. 49
Specifina potronja - Europa
Prozirnica br. 50
Specifina potronja
Prozirnica br. 51
ekonomski pokazatelj
Faktor istodobnosti - g
Vjerojatnost da e se maksimalno
optereenje pojedinog potroaa
dogoditi istovremeno kada i
maksimalno optereenje sustava
odnosno grupe potroaa (0<g<1)
Vrijednost faktora istodobnosti opada s
brojem promatranih potroaa
pogotovo ako pripadaju razliitim
kategorijama
Faktor istodobnosti ima velik utjecaj
na dimenzioniranje elemenata
elektroenergetskog sustava
Prozirnica br. 52
g5
g4
g3
g1
M
3~
Glavni razvod
Aktivna
mrea
g2
Glavna
trafostanica
g5
Pod-razvod
<
g4
<
g3
<
g2 < g1
Dimenzioniranje elemenata sustava
(1)
strujna naprezanja
naponska naprezanja
Prozirnica br. 53
Dimenzioniranje elemenata sustava
(2)
strujna naprezanja
(vodi)
Naponska naprezanja
Prozirnica br. 54
NAPONSKA NAPREZANJA
Prozirnica br. 55
Naponska naprezanja
Nazivni napon napon po kojem dio mree dobiva ime

Najvii napon najvii napon dijela mree koji se u normalnim uvjetima
pojavljuje u mrei
Podnosivi napon napon koji mrea mora izdrati u izvanrednim

stanjima (prijelazne pojave pri sklapanju, atmosferska pranjenja), a da
ne doe do oteenja elemenata mree
- Razlikujemo dvije vrste podnosivog napona:
- Podnosivi napon kroz 1 minutu najvia efektivna vrijednost napona frekvencije 50
Hz koji ureaj mora izdrati 1 minutu a da ne doe do proboja ili preskoka
- Udarni napon tjemena vrijednost napona standardnog oblika prema slici koji ureaj
mora izdrati 5 uzastopnih ispitivanja, a da ne doe do proboja ili preskoka (ako doe do
jednog preskoka onda mora izdrati jo 10 uzastopnih ispitivanja)
Prozirnica br. 56
Standardni oblik udarnog napona
U [%]
100
90
IEC 1.2/50 s
50
30
elo
hrbat
Prozirnica br. 57
STRUJNA NAPREZANJA
Prozirnica br. 58
Strujna naprezanja
Strujna naprezanja termika naprezanja

Nazivna struja struja po kojoj se elementi dobivaju naziv,
mjerodavna za dimenzioniranja elemenata postrojenja u
normalnom pogonu
Pogonska struja najvea struja u normalnom pogonu koju
ureaji moraju trajno izdrati bez poremeaja funkcije
Struje kratkog spoja struje koje za vrijeme kvara ureaj

mora izdrati odreeno vrijeme bez poremeaja funkcije
- Razlikujemo tri vrste struja KS
- Termika struja KS
- Udarna struja KS
- Rasklopna struja KS
Prozirnica br. 59
HRVATSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
Prozirnica br. 60
Hrvatski elektroenergetski sustav
Prozirnica br. 61
EES RH 2012.
Prozirnica br. 62
Konvencionalne elektrane u RH
Prozirnica br. 63
HEP ODS Distribucijska podruja
Elektra Zagreb
Elektra Sisak
Elektroprimorje Rijeka
Elektra Poega
Elektrodalmacija Split
Elektra Slavonski Brod
Elektroslavonija Osijek
Elektra Kri
Elektroistra Pula
Elektra Virovitica
Elektra Karlovac
Elektra Koprivnica
Elektrolika Gospi
Elektra akovec
Elektra Zadar
Elektra Varadin
Elektra ibenik
Elektra Zabok
Elektrojug Dubrovnik
Elektra Bjelovar
Prozirnica br. 64
OIE i hrvatski EES
Na dan 22. rujna 2014. godine

- Ukupno OIE s poticajem 366 MW
- 297 MW vjetrenih elektrana
- 69 MW (fotonaponske, bioplin, biomasa i mHE)
- 1005 proizvodnih objekata
Plan za 2015. godinu
- ukupno 510 MW (sumarno s dosadanjim)

- 435 MW vjetrenih elektrana
- 25 MW fotonapske elektrane
- 60 MW (biomasa, bioplin i mHE)
Prozirnica br. 65
Dalekovodi i TS u prijenosnoj mrei
Prozirnica br. 66
Po distribucijskim podrujima ... (1)
ELEKTRA ZAGREB - TEHNIKI PODACI O

DISTRIBUCIJSKOM PODRUJU (prosinac 2011.)
- Ukupno nabavljena elektrina energija:
4.115.750 MWh
- Ukupno prodana elektrina energija:
3.755.968 MWh
- Gubici elektrine energije (nabavljeno / prodano):
8,33 %
- Maksimalno optereenje dana:
726,98MW
- Ukupno transformatorskih stanica:
4.123
- Ukupna duljina vodova:
17.160 km
- Ukupno kupaca:
536.830
- Broj zaposlenika:
1.393
Prozirnica br. 67
Po distribucijskim podrujima ... (2)
ELEKROISTRA PULA - TEHNIKI PODACI O DISTRIBUCIJSKOM

PODRUJU (prosinac 2013.)
- Ukupno nabavljena elektrina energija:
1.161.914 MWh
- Ukupno prodana elektrina energija:

1.086.448 MWh
- Gubici elektrine energije (nabavljeno / prodano):
6,49 %
- Maksimalno optereenje dana:
241 MW
2041 kom
- Ukupna duljina vodova:
7.889 km
- Ukupno kupaca:
162.535
- Broj zaposlenika:
441
....
Ukupno HEP ODS (cca) ...

- Ukupno duljina vodova:
Prozirnica br. 68
30.000 kom
130.000 km
ELEKTRINA ENERGIJA U RH
Prozirnica br. 69
Proizvodni kapaciteti u RH
https://www.eihp.hr/hrvatski/projekti/EUH_od_45/EUHweb12.pdf
Prozirnica br. 70
Struktura potronje elektrine energije

u Republici Hrvatskoj
https://www.eihp.hr/hrvatski/projekti/EUH_od_45/EUHweb12.pdf
Prozirnica br. 71
Jednofazna shema prijenosnog sustava
Prozirnica br. 72
Potronja el. en. (GWh/god.) i vrna optereenja

(MW) za razdoblje 2003.-2012.
za info cca:
RH 20 TWh
Norveka 120 TWh
Prozirnica br. 73
Mjesena potronja EE (GWh) i vrna

optereenja (MW) (primjer iz 2006. g.)
Prozirnica br. 74
Dnevni dijagram optereenja (MWh/h)

karakteristina srijeda (primjer 20.12.2006.)
Prozirnica br. 75
Udio pojedinih opskrbljivaa 2013
Prozirnica br. 76
Udio pojedinih opskrbljivaa srpanj 2014
Prozirnica br. 77
Kategorije potronje u ukupnoj prodaji EE 2013
http://www.banka.hr/ima-li-jeftinije-struje-za-hrvate/print
Prozirnica br. 78
HEP Proizvodnja 2013.
Prozirnica br. 79
Hep Trade HEP 2013.
Prozirnica br. 80
PROIZVODNJA HEP
10683 GWh
NEK
2807
GWh
NETO UVOZ
2362 GWh
TE HEP
3692
GWh
OSTALI 0 GWh
HE
6388 GWh
Plomin d.o.o.
1458 GWh
Bilanca 2005
UKUPNA PROIZVODNJA
14345 GWh
352 GWh
GUBICI
PRIJENOSA
560 GWh
RASPOLOIVA ELEKTRINA ENERGIJA

16707 GWh
IZRAVNI KUPCI I
VLASTITA
POTRONJA
Prozirnica br. 81
BRUTO POTRONJA + IZRAVNA DOBABAVA

NA MREI DISTRIBUCIJE 15795 GWh
POTRONJA NA MREI DISTRIBUCIJE

14225 GWh
1570
GWh
GUBICI
DISTRIBUCIJE
PROIZVODNJA HEP
10683 GWh
NEK
2518
GWh
NETO UVOZ
1973 GWh
TE HEP
2629
GWh
OSTALI
667 GWh
HE
8054 GWh
Plomin d.o.o.
1448 GWh
Bilanca 2013
UKUPNA PROIZVODNJA
15316 GWh
826 GWh
GUBICI
PRIJENOSA
483 GWh
RASPOLOIVA ELEKTRINA ENERGIJA

17290 GWh
IZRAVNI KUPCI I
VLASTITA
POTRONJA
Prozirnica br. 82
BRUTO POTRONJA + IZRAVNA DOBABAVA

NA MREI DISTRIBUCIJE 15981 GWh
POTRONJA NA MREI DISTRIBUCIJE

14522 GWh
1459
GWh
GUBICI
DISTRIBUCIJE
Volumen trgovanja HEP 2013.
Prozirnica br. 83
Oneiujue tvari HEP 2013.
Prozirnica br. 84
UCTE 2006
Union pour la Coordination du Transport de lElectricite
Union for the Coordination of Transmission of Electricity
23 zemlje
500 miliona stanovnika
34 operatora
prijenosnih sustava
210000 km vodova
Kapacitet
550 GW
Maksimalno optereenje
380 GW
Godinja potronja
2300 TWh
Prozirnica br. 85
ENTSOE
European Network of Transmission System
Operators for Electricity
Prozirnica br. 86
Sustavi u SAD
Prozirnica br. 87
Hvala na pozornosti
Rado odgovaramo na pitanja
Prozirnica br. 88

ElPos Predavanje 2

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

ElPos Predavanje 2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Elektrina postrojenja

Predavanje 1 Podjela cvraka, O predmetu, Liberalizacija

Predavanje 2 Elektroenergetski sustav

Predavanje 4 Modeliranje 1 (transformator)

Predavanje 5 Modeliranje 2 (generator + ostalo)

Predavanje 6 Proraun kratkog spoja

Predavanje 7 Glavni elementi postrojenja

Predavanje 8 Sklopni ureaji niskog napona

Predavanje 9 Energetski i mjerni transformatori, sekundarni sustavi

Predavanje 10 Sheme spoja

Predavanje 12 Zavrna poglavlja (mjerenja, komp. jalove snage, uzemljenje, izolacija)

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Energija, energetske pretvorbe i procesi osnova svake

Energetski proces - pretvorba jednog oblika energije u drugi

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Outwood vjetranjaa (1665.)

Iskoritavanje primarnih oblika energije

Stacionarni oblik energije

Prijelazni oblik energije

Kinetika energija (=mv2/2)

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

- na Zemlji se akumulira pomou fotosinteze (biomasa)

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Primarni oblici energije*

Podjela prema nositeljima (gorivima)

(drvo, voda, ugljen, plin, nafta, NE) i

(vjetar, sunce, plin iz kriljevaca (?), nafta iz

kriljevaca (?), geotermalna, plima i oseka i sl.)

Podjele prema drugim parametrima

- Mogunosti transporta (npr. voda vs elektrina energija)

- Mogunosti uskladitavanja (npr. voda vs elektrina energija)

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Iskoritavanje primarnih oblika energije

Primarni oblik energije

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Korisni oblik energije

Nositelji primarnih oblika energije

- Nuklearna energija: fuzija lakih atoma

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Opskrba energijom (3)

8,4 MJ (2,3 kWh,

Europa: 12,6 MJ (3,5 kWh,

Ukupna potronja energije po

Svijet: 175 MJ (48,6 kWh)

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Opskrba energijom (2)

Ljudsko bie treba 12,6 MJ (3,5 kWh) energije u hrani kako bi

Energetski je stupanj djelovanja pritom oko 10%

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Opskrba energijom (3)

Elektrina energija i potronja

Otkriem elektrine energije

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Iskoritavanje primarnih oblika energije

Primarni oblik energije

daje oko ...

Korisni oblik energije

1 kg vode (na visini

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

ima cca ...

Korisni oblik energije

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

O elektrinoj energiji ...