ElPos Predavanje 9 Web

Elektrina postrojenja
Elementi postrojenja (nastavak)

Prof. dr. sc. Slavko Krajcar; Prof. dr. sc. Ante Marui
Sadraj i raspored
30.09.14.
Predavanje 1 Podjela cvraka, O predmetu, Liberalizacija
07.10.14.
Predavanje 2 Elektroenergetski sustav
14.10.14.
Predavanje 3 3f sustavi
21.10.14.
Predavanje 4 Modeliranje 1 (transformator)
28.10.14.
Predavanje 5 Modeliranje 2 (generator + ostalo)
04.11.14.
Predavanje 6 Proraun kratkog spoja
MI
02.12.14.
Predavanje 7 Glavni elementi postrojenja
xx.12.14.
Predavanje 8 Sklopni ureaji niskog napona
09.12.14.
Predavanje 9 Energetski i mjerni transformatori, sekundarni sustavi
xx.12.14.
Predavanje 10 Sheme spoja
xx.01.15.
Predavanje 11 Zatita
xx.01.15.
Predavanje 12 Zavrna poglavlja (mjerenja, komp. jalove snage, uzemljenje, izolacija)
ZI
Prozirnica br. 2
FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja
Gdje smo?
Uvod
Simetrine komponente
Modeliranje elemenata sustava
(transformatori, generatori, prigunice, vodovi, troila)
Proraun kratkog spoja

Elementi postrojenja
Sabirnice, izolatori, rastavljai, ureaji za prekidanje struje
Sklopni ureaji niskog napona

transformatori,
mjerni
transformatori
Energetski
Energetski transformatori,
mjerni
transformatori
Danas
Sekundarni sustavi u elektrinim postrojenjima
Sheme spoja
Prozirnica br. 3
ENERGETSKI TRANSFORMATORI
Prozirnica br. 4
Energetski transformatori
Osnovni podaci
Prijenosni omjer
Nazivna snaga
Spoj transformatora
Relativni napon kratkog
spoja
Mogunost promjene
prijenosnog
omjera (regulacija)
Nain hlaenja
Prozirnica br. 5
Prijenosni omjer
Prijenosni omjer jest omjer broja zavoja primarne i

sekundarne strane transformatora:
Priblino je jednak omjeru primanog i sekundarnog napona za transformator u
praznom hodu
U pravilu se iskazuje kao omjer nazivnih napona primarne i sekundarne
strane transformatora (za trofazni transformator to su linijske vrijednosti)
Da bi se kompenzirao pad napona u transformatoru (a djelomino i u mrei),
transformatori se grade tako da na sekundarnoj strani imaju odreeni broj
zavoja vie (npr. 5%)
Pod sekundarnom stranom podrazumijeva on strana na koju se transformira

energija
Silazni transformatori: sekundarna strana je nienaponska (npr. 110/10.5 kV), a
uzlazni transformatori: sekundarna strana je vienaponska (npr. 115.5/10 kV)
Prozirnica br. 6
Nazivna snaga (1)
Nazivna snaga trofaznog transformatora (dvonamotnog) jednaka je:
Sn = 3 * I 2n *U2n
Transformatori se standardiziraju prema nazivnim snagama:
Npr.
za 110/x kV:
20, 40, 63 MVA
za 30(35)/10 kV:
1.6, 4, 8, 16 MVA
za 10/0.4 kV:
50, 100, 140, 250, 400, 630, 1000, 2000 kVA
Za tronamotne transformatore potrebno je poznavati nazivnu snagu

svakog namota posebno (npr. 110/35/10)
Npr. 60/40/20 MVA
Pri tome je nazivna snaga transformacije meu pojedinim namotima

ograniena nazivnom snagom onog namota koji ima manju
nazivnu snagu (npr. Sn12 = 40 MVA, Sn13 = 20 MVA, Sn23 = 20 MVA)
Prozirnica br. 7
Spoj (grupa spoja) dvonamotnih transformatora
Grupa spoja transformatora ovisi o zahtjevima mree

(npr. da li se u mrei uzemljuje nultoka ili ne)
Za povezivanje VN mrea najee koritene grupe spoja su:
Yy0
Yd5
Dy5
Yy0 upotrebljava se za transformatore kada je potrebno uzemljiti obje

nultoke (npr. u prijenosnoj mrei).
Dy5 ili Yd5 se koriste kada je potrebno u uzemljiti nultoku samo na
jednoj strani
U naim distribucijskim mreama je uobiajena grupa spoja 5.
Prozirnica br. 8
Spoj (grupa spoja) dvonamotnih transformatora
Transformatori s niskim naponom 400/231 V imaju obino spoj Dy5, iznimno

Yz5.
Transformatori koji imaju nii napon 6, 10, 20 i 35 kV obino su u spoju Yd5.
Yd5 se uvijek koristi za spoj generatora s mreom. Tada se generator spaja na
namot spojen u trokut ime se postie da trei harmonik koji se pojavljuje pri
magnetiziranju transformatora ne prelazi u mreu. Osim toga, struje
nesimetrinog optereenja ili kvarova u prijenosnoj mrei simetrinije su
rasporeene na strani generatora, pa ne nastaje dodatno zagrijavanje rotora
generatora.
Autotransformatori
Namot autotansformatora se sastoji od zajednikog i serijskog namota. Na

zajedniki namot se prikljuuje nii napon.
Nazivna snaga AT se esto naziva prolazna snaga, za razliku od manje tipske
snage koju bi, otprilike, imao obini dvonamotni transformator jednakih
dimenzija.
Prozirnica br. 9
Spoj tronamotnih transformatora
Tronamotni transformatori se sve vie koriste:

Yy0d5 namoti najvieg i srednjeg napona su spojeni na zvijezdu
koju je mogue uzemljiti. Ovaka spoj se najee koristi u
transformatorima koji povezuju prijenosnu i distribucijsku mreu. Tada
se najee koristi transformacija 110/35/10 kV. Transformatori koji
povezuju mree 400, 220 i 110 kV redovito imaju kompenzacijski
namot i spoj Yy0d5.
Yd5d5 transformacija energije dvaju generatora preko jednog
transformatora (generatori su prikljueni na namot spojen u trokut).
Ovaj spoj se koristi relativno rijetko (npr. u HE erdap).
Prozirnica br. 10
Relativni napon kratkog spoja
Napon kratkog spoja (uk)
Prirodna karakteristika svakog

transformatora koja proizlazi iz njegove
izvedbe (geometrije)
Odreuje se pokusom kratkog spoja
uk se obino izraava u postotku
nazivnog napona
U normalnom pogonu povoljniji je
manji uk (manji pad napona)
U uvjetima kratkog spoja povoljniji je
vei uk (manja struja kratkog spoja)
Normalno se kree izmeu 3 i 20% (od
manjih prema veim snagama)
Prozirnica br. 11
Promjena prijenosnog omjera (regulacija) (1)
Promjena prijenosnog omjera

(regulacija)
Radi mogunosti regulacije
napona transformatori se izvode
s odreenim brojem zavoja koji
se mogu iskljuiti ili ukljuiti
Razlikujemo :
Transformatore s otcjepima
(promjena prijenosnog omjera u
praznom hodu)
Regulacijske transformatore
(promjena prijenosnog omjera u
normalnom pogonu)
Prozirnica br. 12
Transformatori s otcjepima
Prijenosni omjer je mogue mijenjati samo u beznaponskom stanju
Obino se izvode s:
3 poloaja preklopke:
Npr. 30kV 5%/ 10,5 kV =>31.5/10.5 kV; 30/10.5 kV; 28.5/10.5 kV
5 poloaja preklopke:
Npr. 30 kV 2x5%/10.5 kV
Uobiajeni otcjepi su 4% ili 5% (ali moe i 2.5% ili 7.5%)

Sobzirom na konstrukciju transformatora izvedba otcjepa je nepovoljna
(aksijalne sile meu namotima zbog nesimetrije namota, refleksija vala
prenapona na otvorenim otcjepima i sl.) pa je otcjepe potrebno
izbjegavati ako je mogue
Prozirnica br. 13
Regulacijski transformator
Mogue je mijenjati prijenosni omjer za vrijeme pogona
Izvode s veim brojem stupnjeva regulacije nego transformatori s
otcjepima
Uobiajeno se maksimalna regulacija kree u granicama 10% ili
20%
Pri tome je napon jednog stupnja regulacije 1.5 2%
Npr. za 110 kV 10x1.5%/10.5 kV mogu je 21 poloaj regulacijske
sklopke (od 126.5/10.5 kV do 93.5/10.5 kV)
Regulacijska sklopka moe se smjestiti i na VN i na NN stranu, ali
obino se smjeta na VN stranu jer su tamo struje manje pa je
regulacijska sklopka jeftinija i laka
Prozirnica br. 14
Regulacijski transformator (uzduna regulacija)

Izvedbe:
Kao jedna jedinica u koju je smjeten transformator i regulacijska sklopka
Dvije jedinice u jednoj se nalazi transformator fiksnog prijenosnog omjera, a
u drugoj autotransformator s regulacijskom sklopkom
(druga kombinacija je povoljnija glede sigurnosti pogona jer u sluaju kvara na nekoj od
komponenti druge jedinice, prva jedinica (transformator) ostaje u pogonu)
Transformator s poprenom (i uzdunom) regulacijom

Transformator koji povezuje mree 400 i 220 kV u TS erjavinec
Kutnom regulacijom (zakretanjem vektora napona na sekundaru u odnosu na
primar) postie se preusmjeravanje dijela snage u 220 kV-nu mreu (prema
TS Mraclin)
Prozirnica br. 15
Hlaenje transformatora
Dvije razine hlaenja unutranje i vanjsko

Npr. hlaenje prisilnom cirkulacijom ulja kroz hladnjak koji se hladi prirodnim
strujanjem zraka OFAN (oil-forced air-natural)
Sredstva za hlaenje (engleske skraenice):

O Mineralno ulej ili ekvivalentna zapaljiva sintetska izolacijska tekuina
L Nezapaljiva sintetska izolacijska tekuina
G plin
W voda
A zrak
Oznake hlaenja (engleske skraenice):
1. slovo unutranji medij (npr. ulje (Oil))
2. slovo nain hlaenja (prirodno (Natural), prisilno (Forced))
3. slovo vanjski medij (npr. zrak (Air))
4. slovo nain hlaenja (prirodno (N), prisilno (F))
Prozirnica br. 16
Paralelan rad transformatora
Da bi bio mogu paralelan rad transformatora i

omoguilo se puno iskoritenje njihove nazivne snage,
potrebno je ispuniti sljedee uvjete:
Jednaki prijenosni omjeri;

Priblino jednaki nazivni naponi;
Ista grupa spoja;
Priblino jednaki relativni naponi kratkog spoja i
Omjer nazivnih prividnih snaga ne vei od 3:1.
Prozirnica br. 17

Jednaki prijenosni omjeri (1)
Ako su nejednaki prijenosni omjeri: npr. 30/10 i 30/10.5 kV

-Ia
Ia + l
2
-Ia + l
2
Ia
Prazni hod: transformator s veim

sekundarnim naponom (30/10.5 kV)
protjerati e struju izjednaenja kroz oba
transformatora:
I=0
-Ia + I/2
npr.
Ia + I/2
-Ia + I/2
Ia
I/2
I/2
Ia
-Ia
-Ia
prazni hod
Prozirnica br. 18
=
2=
2 2 2
2
1
=
100 %
2
=
optereeni transformatori
= 5%,
= 50%
= 5%

Jednaki prijenosni omjeri (2)
Ako su nejednaki prijenosni omjeri: npr. 30/10 i 30/10.5 kV

-Ia
Ia + l
2
-Ia + l
2
Ia
Optereeni transformatori: optereivanjem

na sekundarnoj strani poveavati e se
optereenja jednog, a smanjivati
optereenje drugog transformatora
I=0
-Ia + I/2
Ia + I/2
-Ia + I/2
Ia
I/2
I/2
Ia
-Ia
-Ia
prazni hod
Prozirnica br. 19
optereeni transformatori
Prije nego to sekundarno prikljueno

optereenje dosegne vrijednost zbroja
njihovih nazivnih snaga doi do nazivnog
optereenja prvog transformatora
Znai, mogunost optereivanja paralelno
spojenih transformatora nejednakih
prijenosnih omjera znatno je manja od
zbroja njihovih nazivnih snaga (tim vie
to je V razlika prijenosnih omjera vea, a
uk manji)

Priblino jednaki nazivni naponi
Nazivni naponi paralelno spojenih transformatora ne moraju

biti u potpunosti jednaki
Npr. mogu se paralelno spojiti dva transformatora jednakih
prijenosnih omjera, ali razliitih nazivnih napona: 30/10
kV i 31.5/10.5 kV
Napomena:
Ako je pogonski napon vienaponske strane jednak viem nazivnom
naponu (31.5 kV), tei e neto poveana struje magnetiziranja kroz
prvi transformator
Svaki je transformator graen tako da moe izdrati pogon s naponom
koji je do 5% vii od nazivnog
Prozirnica br. 20

Ista grupa spoja
Yd5
R
S
T
Yd11
Yd11
Yd11
Paralelnim spajanjem transformatora

razliitih grupa spoja potekla bi velika
struja izjednaenja
Npr. za najmanji fazni pomak sekundarnih

napona (30), razlika sekundarnih napona
(V/V)100% = 50%, pa bi struja
izjednaenja (npr. za uk = 10%) bila bi vea
od 2.5 In =>nije mogu paralelan rad
transformatora razliitih grupa spoja
R
S
T
S(B)
R(A)
T(c)
S(C)
S(B)
T(C) R(A)
T(B) R(C)
T(A)
R(a)
R(c)
R(b)
T(a)
S(b)
Prozirnica br. 21
T(c)
S(b)
S(A)
R(B)
T(C)
R(a)
T(b)
S(a)
Zamjenom stezaljki kod prikljuka na

sabirnice mogue je postii da se
transformator ponaa prema mrei kao
da je druge grupa spoja (npr. na slici su
prikazani razni prikljuci Yd11
transformatora tako da se on ponaa prema
mrei kao da je u spoju Yd5)
S(b)

Priblino jednaki rel. naponi kratkog spoja (1)
Optereenje meu transformatorima s jednakim relativnim naponom kratkog spoja

(uk1 = = ukn) dijeli se proporcionalno nazivnim snagama transformatora, zbog
ega je transformatore mogue opteretiti snagom koja odgovara zbroj nazivnih
snaga pojedinih transformatora
Ako relativni naponi kratkog spoja nisu
jednaki:
I
I1
I2
I3
Z1
Z2
Z3
1 1 = 2 2 = =
In
V
Zn
2
=
100
=
3
1
2
1 =
2 = =
1
2

= 1, . .
Prozirnica br. 22

Priblino jednaki rel. naponi kratkog spoja (2)
Ako relativni naponi kratkog spoja nisu jednaki:

Maksimalno doputeno optereenja grupe:
max = min
=1
max

=1
Tada je transformator s najmanjim relativnim naponom kratkog spoja nazivno optereen

Gornji izraz vrijedi i sasvim openito za neko optereenje S Smax na sekundarnoj strani
Paralelno spajanje transformatora za koje je najvea pojedinana razlika relativnih napona
kratkog spoja vea od 10% aritmetike sredine svih relativnih napona kratkog spoja, kao
trajno rjeenje nije opravdano iz ekonomskih razloga zbog nemogunosti iskoritenja
njihove pune snage (zbroj nazivnih snaga pojedinih transformatora u paralelnom radu)
Prozirnica br. 23

Omjer naz. prividnih snaga ne vei od 3:1 (1)
Jednakost padova napona u paralelno spojenim

transformatorima po iznosu i po fazi biti e postignuta samo
ako je omjer R/X svih transformatora jednak
Taj je uvjet normalno ispunjen u transformatorima priblino
jednakih nazivnih snaga
Ako je omjer nazivnih snaga vei od 1:3, postojati e velika
razlika izmeu omjera R/X u transformatorima i pored toga
to su im relativni naponi kratkog spoja jednaki, pa e se
pojaviti struja izjednaenja ve u praznom hodu
Prozirnica br. 24

Omjer naz. prividnih snaga ne vei od 3:1 (2)
Slika prikazuje padove napona u dva

transformatora:
Iste nazivne snage;
Istih relativnih napona kratkog spoja; i
Razliitih omjer R/X.

Uz pretpostavku da kroz oba transformatora
teku jednake struje, to bi bilo poeljno s
obzirom na mogunost iskoritenja
transformatora
Na sekundaru se javljaju razliiti naponi
V21 i V22, pa e u paralelnom spoju razlika
napona V protjerati struju izjednaenja
kroz transformatore
Prozirnica br. 25
MJERNI TRANSFORMATORI
Prozirnica br. 26
Mjerni transformatori
Uvod
Ureaji za mjerenje i zatitu, bez obzira na naponsku razinu, se ne

prikljuuju direktno na vodove jer bi to znatno poskupilo njihovu izvedbu
Visoki naponi: izolacija, dimenzije instrumenata i releja
Velike struje: presjeci vodia, sile meu vodiima
Stoga se upotrebljavaju mjerni transformatori koji pogonske napone

(naponski mjerni transformatori) i struje (strujni mjerni
transformatori) transformiraju na standardne vrijednosti:
Struje:
5A (1A)
Naponi:
100 V
Na taj nain se instrumenti i releji mogu standardizirati to znatno

pojednostavljuje njihovo projektiranje i proizvodnju
Prozirnica br. 27
Strujni mjerni transformatori

Nain rada (1)
I1
a)
I2
Kao i Energetski transformatori imaju primarni i

sekundarni namot sa eljeznom jezgrom od limova
(slika a)
I2
U1
U2
Primarni se namot spaja u seriju s potroaima pa

je na taj nain struja kroz taj namot gotovo
neovisna o teretu na sekundarnoj strani
I1
I1 I0
Z1
Z2
I2
b)
I0
U1
Z0
E1
E2
U2
Na slici b prikazana je ekvivalentna shema

strujnog mjernog transformatora, a na slici c
prikazana je shema istog transformatora uz
pretpostavku prijenosnog omjera 1:1
1 = 2 =
I1
Z1
Z2
c)
I2
I0
U1
Prozirnica br. 28
Z0
= +
U2
1
2

Nain rada (2)
Struja magnetiziranja uz konstantnu primarnu struju I1ovisi o impedanciji

prikljuenoj na sekundarnoj strani:Z raste I0 raste
2 = 1
2 = + 1
=
+ 1
2
1 +
1
1
=

=
2
2
2
1 2 +
= 2
2 + 1 2 +
=
= =
1 2
1+
2 +
Prozirnica br. 29

Nain rada (3)
Usporedba SMT s energetskim transformatorom (za energetski transformator su U1 i I0
neovisni o impedanciji tereta prikljuenog na sekundarnu stranu, to nije sluaj kod sa SMT)
Najvea mogua pogreka u pogonu - Prazni hod SMT-a:

Kroz primarni namot tee struja I1 koju trebaju potroai, pa kako u
sekundarnom namotu nema struje, niti protjecanja koje bi se suprotstavilo
protjecanju primarne struje, ukupna struja I1 = I0 slui za magnetiziranje
jezgre
Tolika struja magnetiziranja, kad primarna struja ostane u granicama nazivne
vrijednosti, dovesti e do znatnog poveanja indukcije u eljeznoj jezgri
Posljedino dolazi do:
Poveanja gubitaka u eljezu (dolazi do zagrijavanja jezgre, pa moe doi i do izgaranja
izolacije, te da eljezni limovi promijene magnetska svojstva)
Povienja napona na stezaljkama SMT-a (to moe ugroziti izolaciju SMT-a , to znai da uz
poveano zagrijavanje dolazi do proboja izolacije, te najee eksplozije SMT-a, a to moeugroziti i
osoblje koje se nalazi u transformatorskoj stanici)
Zbog toga se sekundar SMT-a nikada ne smije ostaviti otvoren!

Prozirnica br. 30

Kratki spoj
Nema nikakve opasnosti po SMT ako se njegove sekundarne stezaljke kratko

spoje
=0
1
2
2
1
= = =
1
2
1

2
=
Sekundarna struja ovisi samo o primarnoj struji (to je Sn prividna nazivna snaga
SMT-a vea ovaj je izraz toniji)
Zakljuak: SMT je mogue ostaviti trajno u pogonu s kratko spojenim
sekundarnim stezaljkama jer e pri tome struja na sekundarnoj strani biti tek
neznatno vea od struje u normalnom pogonu uz prikljuenu impedanciju Z
Prozirnica br. 31

Osnovni podaci (karakteristike)
Prijenosni omjer
Strujna pogreka
Kutna pogreka
Klasa tonosti
Strujni viekratnik
Nazivni teret ili nazivna
snaga transformatora
Prozirnica br. 32

Prijenosni omjer
Prijenosni omjer: omjer primarne i sekundarne nazivne struje

(ne odgovara omjeru broja zavoja zbog struje magnetiziranja I0)
Primarna nazivna struja SMT-a se odabire tako da ona bude neto vea od
maksimalne pogonske struje u dijelu mree gdje se SMT prikljuuje (treba
izbjegavati velike razlike izmeu I1n i Imaxpog) jer su time vee strujne pogreke SMT-a
Standardne vrijednosti primarnih struja:

m*10, m*15, m*20, m*30, m*50, m*75 (A) m = 1, 10, 100
Standardne vrijednosti sekundarnih struja:
5 (1) A
1 A se koristi kada je duljina vodova izmeu SMT-a i ureaja (mjernih ili
zatitnih) velika na taj je nain za iste I2R gubitke potreban manji presjek
vodova u sekundarnom krugu
Prozirnica br. 33

Pogreke
Strujna pogreka
Definicija:
2 1
=
100%
1
Kje prijenosni omjer
(omjer primarne i sekundarne nazivne struje)
I1i I2 su apsolutne vrijednosti primarne i sekundarne
struje
Kutna pogreka
Definirana je kutom izmeu primarne i sekundarne
struje (pozitivna je ako sekundarna struja prethodi
primarnoj)
Prozirnica br. 34

Klasa tonosti (kl) (1)
+i
dozvoljen
b ro j
a granica
Kada bi SMT bio izveden s prijenosnim omjerom

K jednakim omjeru broj zavoja sekundarne i
primarne strane (n2/n1), strujna pogreka bi
stalno bila negativna
pogreke
i
a
anjen
z sm g n a m o t
u
e
k
o
n
r
e
r
a
g
d
po
kun
ja se
zavo
I1
voja
jer za struje
m
o
e
kad j m omjeru
eka
o
pogr rijenosn
p
k
a
jedn
pogreke
a granica
dozvoljen
2 1
100
1
1
1 0
1 0 1
0
2 =
1 0 =
=
= <0
2
1
1
Ako SMT ima manji broj zavoja na sekundarnoj strani (K > n2/n1), onda vrijednost
od i moe biti i pozitivna, ali i nula za neku vrijednost od I1
2 1
1
0
=
=
1
10
1
2
1
Prozirnica br. 35

Klasa tonosti (kl) (2)
2,0
+i
%
1,5
Odgovara maksimalno doputenoj strujnoj

pogreci SMT-a pri nazivnoj struji i
nazivnom teretu
kl 1
1,0
kl 0,5
0,5
kl 0,2
kl 0,1
0
0,2
0,4
0,6
0,8
1,0
In 1,2
120'
Npr. SMT klase tonosti kl = 0.1 ima

dozvoljenu strujnu pogreku i0.1% pri In i
Zn
Razlikujemo slijedee klase tonosti:
0.1; 0.2; 0.5; 1; 3; 5
90'
Osim pri nazivnoj struji definiranu su i

maksimalno dozvoljene strujne pogreke i
pri primarnim strujama I1< I1n
kl 1
60'
kl 0,5
30'
kl 0,2
kl 0,1
0
0,2
Prozirnica br. 36
0,4
0,6
0,8
In
1,2

Strujni viekratnik (n) (1)
Strujni viekratnik: opisuje ponaanje SMT-a pri

primarnim strujama veim od nazivne vrijednosti, I1n
I2
In2
Poveanjem primarne struje, uz konstantnu impedanciju na

sekundarnoj strani, raste pogreka SMT-a
I1
I n1
I2 =
I n2 i=0
I2
I1
=
(
f
In2
In1 )
1
I1
In1
0 1
Nadstrujna karakteristika SMT-a
Prozirnica br. 37
Ako primarna struja toliko naraste da indukcija znatno

prijee koljeno na krivulji magnetiziranja, porast sekundarne
bit e proporcionalan s porastom primarne struje, jer e se
tad transformator ponaati kao da eljeza nema
Na slici je prikazana ovisnost relativne sekundarne struje
(I2/I2n) o relativnoj primarnoj struji (I1/I1n)
Crtkani pravac prikazivujeovisnost relativnih struja kada ne bi
bilo struje pogreke (i = 0)

Def: strujni viekratnik (n) je viekratnik primarne nazivne struje pri kojem je
strujna pogreka, uz sekundarno prikljuenu nazivnu impedanciju, 10%
Strujni viekratnik je definiran apscisom toke u kojoj se nadstrujna karakteristika
sijee s pravcem i = 10% (npr. na slici su prikazane nadstrujne karakteristike dva
SMT s n = 4 i n = 10)
a)
b)
15
=1
0%
i
10
n =10
i
=0
=1
0%
I2 / In2
n=4
i
=0
/In2
15
10
9
3,6
Prozirnica br. 38
10
I1 / In1 15
10
I1 / In1 15

Strujni viekratnik ovisi o impedanciji prikljuenoj

na sekundarnu stranu
25
i
=0
0%
I2/In2
i
=1
20
Z =2,4
15
Zn =3,6
Z =4,8
10
Z =7,2
Prozirnica br. 39
10
n=15,4
n=10,0
n=7,2
n=4,5
15
20
I1/In1
Ukoliko na sekundarnu stranu nije prikljuena nazivna

impedancija Zn, ve Z1, novi strujni viekratnik, n1
iznosi:
Na slici je prikazan utjecaj sekundarno prikljuenog

tereta na strujni viekratnik SMT-a
Izborom SMT-a s malim strujnim viekratnikom tite se
prikljueni ureaji od prevelikih struja to je interesantno
ukoliko je rije o mjernim instrumentima (n<5)
Ta je zatita samo prividna ukoliko je impedancija
prikljuenih instrumenata manja od nazivne impedancije
SMT-a

Radi toga je potrebno ukoliko prikljueni instrumenti nemaju dovoljno

veliku impedanciju, u seriju s njima prikljuiti dodatnu impedanciju
Ukoliko se na sekundarnu stranu SMT-a prikljuuju zatitni ureaji, radi
njihova ispravnog djelovanja potreban je vjeran prijenos i velikih
primarnih struja na sekundarnu stranu (npr. struje kvara u primarnom
krugu)
Stoga se za zatitne ureaje koriste SMT-ovi s strujnim viekratnikom:
5 < n < 10
nadstrujni i termiki releji
n > 20
diferencijalni releji
10 < n < 20
distantni releji
Prozirnica br. 40

Nazivni teret Zn ili nazivna snaga Sn
S obzirom da o sekundarno prikljuenoj impedanciji (teretu) ovisi struja magnetiziranja (pa

time i pogreka SMT-a), prilikom odabira SMT-a potrebno je poznavati kakvi e ureaji
biti prikljueni na sekundarnu stranu SMT-a, jer o tome ovisi njegova konstrukcija
2 = 2
+ = 4.44 2 2
to je vei teret na sekundarnoj strani (ureaji se uvijek spajaju u seriju kako bi njima
tekla ista struja I2), potrebna je vea snaga P2 SMT-a => ako elimo zbog struje
magnetiziranja (strujne pogreke) magnetsku indukciju odrati malom to onda znai da je
potrebno poveati presjek jezgre SMT-a
Nazivnu sekundarnu snagu, odnosno maksimalnu snagu kojom je mogue opteretiti
SMT ako se ali ostati u granicama struje pogreke, mogue je definirati na dva naina:
Stariji: pomou nazivne impedancije Zn
Noviji: pomou nazivne snage Pn2; pri emu vrijedi:
2 = 2 2
Prozirnica br. 41

Granine struje
Termika granina struja

Maksimalna efektivna vrijednost primarne struje koju SMT uz kratko spojene sekundarne
stezaljke moe izdrati 1s, a da se pri tome prekomjerno ne zagrije
Iter = (60-120) In1
Ako kratki spoj traje t sekundi onda je termika granina struja Iter:
Dinamika granina struja:

Tjemena vrijednost struje kratkog spoja koju SMT moe izdrati uz kratko spojene
sekundarne stezaljke, a da ga ne otete sile koje se pri tome javljaju
Idin = (200-250) In1
Za mjesto prikljuka SMT-a mora vrijediti:
Prozirnica br. 42

Izvedba (1)
Prozirnica br. 43
Primjer Konar SMT-a za 20 kV

(epoksidna izolacija) (1)
Prozirnica br. 44
Primjer Konar SMT-a za 20 kV

(epoksidna izolacija) (2)
Prozirnica br. 45
Primjeri Konar SMT-a za 20 kV

za unutarnju montau
Prozirnica br. 46
Uljni VN SMT Konar s

uljnom izolacijom
Prozirnica br. 47

Shema spoja
T
Spojevi SMT-a za mjerenje:
a)
a) u jednoj fazi
b) u dvije faze
c) u tri faze
U svim sluajevima, jedna od

sekundarnih stezaljki, kao i
metalno kuite, spojena je na
stezaljku za uzemljenje da bi se
posluno osoblje zatitilo u sluaju
spoja izmeu primarnog i
sekundarnog namota
iT
iR
iR
iT
iR+iT
iT
iS
c)
iR
A
iR+iS+iT =0
Prozirnica br. 48
b)
iR+iT
Naponski mjerni transformatori

Nain rada - induktivni
Izvedba kao i normalan energetski

transformator
Prikljuen paralelno potroaima na gotovo
konstantan napon (neovisan o impedanciji
prikljuenoj na sekundarni namot NMT-a)
Osnovna razlika spram energetskog
transformatora relativno je slabo optereen kako
bi pogreka mjerenja bila to manja
Struja magnetiziranja je ovisna samo o
primarnom naponu
Prozirnica br. 49

Osnovne karakteristike
Prijenosni omjer
Naponska pogreka
Klasa tonosti
Kutna pogreka
Nazivni teret ili snaga
NMT-a
Prozirnica br. 50
Princip rada kapacitvnog NMT-a (1)
vrijedi :
Cuk .U1 C2 .U 2
U1
i serijska veza kapaciteta :

NMT
Cuk C1.
U2
Prozirnica br. 51
C2
C1 C2
dobivamo :
C1.C2
U
C
.U1 C2 .U 2 1 1 2
C1 C2
U2
C1
Princip rada kapacitvnog NMT-a (2)
Prozirnica br. 52

Prijenosni omjer
Omjer nazivnog primarnog i nazivnog sekundarnog

napona
Nazivni primarni napon je jednak linijskom nazivnom naponu
mree (npr. 10 kV, ako se radi o dvopolno izoliranom NMT-u
Nazivni primarni napon je jednak faznom nazivnom naponu
mree (npr. 110/3 kV ako se radi o jednopolno izoliranom NMT-u
U prvom je sluaju sekundarni nazivni napon 100 V,

a u drugom sluaju 110/3 V
Prozirnica br. 53

Pogreke i klasa tonosti
Naponska pogreka:
Definicija:
2 1
100%
1
K= prijenosni omjer NMT-a = U1n/U2n
Kutna pogreka
Definira se analogno kutnoj pogreci SMT-a
Razlika kuta sekundarnog i primarnog napona
Klasa tonosti
Jednaka je maksimalno dozvoljenoj naponskoj pogreci kada je primarni napon u granicama 0.8 - 1.2
U1n
Prema VDE razlikujemo slijedee klase tonosti NMT-a:
0.1 0.2 0.5 1 3
Doputene kutne pogreke za te klase tonosti su:
5 10 20 40 (za klasu tonosti 3 nije definirana dozvoljena kutna pogreka)
Prozirnica br. 54

Nazivna snaga
Nazivna snaga: Maksimalna snaga instrumenata na sekundarnoj

strani kojom je mogue opteretiti NMT, a da naponska i kutna pogreka
ostanu u granicama vrijednosti definiranih klasom tonosti
Pri veim optereenjima raste naponska pogreka NMT-a

(npr. za optereenje koje je dva puta vee od nazivnog, naponska
pogreka moe biti tri puta vea od one doputene klasom tonosti)
Nazivna je snaga realno granina termika snaga kojom je

mogue trajno opteretiti NMT, a da se pri tome ne zagrije
iznad doputene vrijednosti, nekoliko puta vea od njegove
nazivne snage
Prozirnica br. 55

Izvedbe
Prozirnica br. 56
VN NMT uljni - induktivnog

tipa Konar
Prozirnica br. 57
VN NMT uljni
kapacitivnog tipa Konar
Prozirnica br. 58
SN NMT unutarnja montaa

Konar (suhi)
Prozirnica br. 59
SN NMT vanjska montaa

Konar (suhi)
Prozirnica br. 60

Spajanje u slogove
slog dvopolno izoliranih

naponskih transformatora
U1 /100 V
u
U
a)
URS
V
U
Oba tipa mogu se upotrijebiti za

mjerenje u trofaznom sustavu i to
spajanjem u slog naponskih
transformatora
URT
v
u
UST
Da bi se ostvario slog naponskih

transformatora, potrebna su:
dva dvopolno izolirana NMT-a ili
tri jednopolno izolirana NMT-a
slog jednopolno izoliranih

naponskih transformatora
b)
U prvom sluaju mogu se mjeriti samo

linijski naponi
URS URT
UST
VS
u
VT
VR
U drugom sluaju mogu se mjeriti i

linijski i fazni naponi
Prozirnica br. 61
Hvala na pozornosti
Prozirnica br. 62

ElPos Predavanje 9 Web

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

ElPos Predavanje 9 Web

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Elektrina postrojenja

Elementi postrojenja (nastavak)

Predavanje 1 Podjela cvraka, O predmetu, Liberalizacija

Predavanje 2 Elektroenergetski sustav

Predavanje 4 Modeliranje 1 (transformator)

Predavanje 5 Modeliranje 2 (generator + ostalo)

Predavanje 6 Proraun kratkog spoja

Predavanje 7 Glavni elementi postrojenja

Predavanje 8 Sklopni ureaji niskog napona

Predavanje 9 Energetski i mjerni transformatori, sekundarni sustavi

Predavanje 10 Sheme spoja

Predavanje 12 Zavrna poglavlja (mjerenja, komp. jalove snage, uzemljenje, izolacija)

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Proraun kratkog spoja

Sklopni ureaji niskog napona

Sekundarni sustavi u elektrinim postrojenjima

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Prijenosni omjer jest omjer broja zavoja primarne i

Pod sekundarnom stranom podrazumijeva on strana na koju se transformira

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Nazivna snaga trofaznog transformatora (dvonamotnog) jednaka je:

20, 40, 63 MVA

50, 100, 140, 250, 400, 630, 1000, 2000 kVA

Za tronamotne transformatore potrebno je poznavati nazivnu snagu

Pri tome je nazivna snaga transformacije meu pojedinim namotima

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Grupa spoja transformatora ovisi o zahtjevima mree

Yy0 upotrebljava se za transformatore kada je potrebno uzemljiti obje

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Transformatori s niskim naponom 400/231 V imaju obino spoj Dy5, iznimno

Namot autotansformatora se sastoji od zajednikog i serijskog namota. Na

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Tronamotni transformatori se sve vie koriste:

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Napon kratkog spoja (uk)

Prirodna karakteristika svakog

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Promjena prijenosnog omjera

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Uobiajeni otcjepi su 4% ili 5% (ali moe i 2.5% ili 7.5%)

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Regulacijski transformator (uzduna regulacija)

Transformator s poprenom (i uzdunom) regulacijom

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Dvije razine hlaenja unutranje i vanjsko

Sredstva za hlaenje (engleske skraenice):

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Paralelan rad transformatora

Da bi bio mogu paralelan rad transformatora i

Jednaki prijenosni omjeri;

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Paralelan rad transformatora

Ako su nejednaki prijenosni omjeri: npr. 30/10 i 30/10.5 kV

Prazni hod: transformator s veim

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja

Paralelan rad transformatora

Ako su nejednaki prijenosni omjeri: npr. 30/10 i 30/10.5 kV

Optereeni transformatori: optereivanjem

Prije nego to sekundarno prikljueno

FER-ZVNE 2014/15 Elektrina postrojenja