Izvj Podrska Razvoju MSP U FBIH Bosanski

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

URED ZA REVIZIJU INSTITUCIJA U FBIH
SARAJEVO
Loionika 3, 71000 Sarajevo, Tel: ++ 387 (0) 33 723 550, Fax: 716 400, www saifbih.ba, e-mail: urrevfed@bih.net.ba, saifbih@saifbih.ba
Broj:07-14-5-379-3/13
Izvjetaj revizije uinka

PODRKA RAZVOJU MALOG I SREDNJEG PREDUZETNITVA U FBIH
Sarajevo, april 2013.godine
Ured za reviziju institucija u FBiH
Revizija uinka
PODRKA RAZVOJU MALOG I SREDNJEG PREDUZETNITVA U FBIH

Ured za reviziju institucija u Federacije BiH proveo je reviziju uinka na temu: Podrka
razvoju malog i srednjeg preduzetnitva u FBiH
Revizija je provedena u skladu sa Zakonom o reviziji institucija u FBiH uz primjenu
Meunarodnih standarda vrhovnih revizijskih institucija ISSAI, Principa revizije uinka
vrhovnih revizijskih institucija u BiH i INTOSAI etikog kodeksa.
Revizijom je obuhvaena podrka razvoju malog i srednjeg preduzetnitva (u daljnjem tekstu
MSP) u FBiH koju implementira Federalno ministarstvo za razvoj, poduzetnitvo i obrt (u
daljnjem tekstu Ministarstvo). Svrha revizije je bila da se procijeni da li je dosadanja
implementacija mjera podrke doprinijela poboljanju uslova za razvoj MSP u FBiH, kao i da
li se finansijsko poticanje razvoja MSP, kao segment ukupne podrke, provodi efikasno.
Nakon provedene revizije zakljueno je da mjere koje su se u proteklom periodu poduzimale
nisu doprinijele znaajnijem poboljanju uslova za razvoj MSP o emu govore podaci da se
broj subjekata MSP u FBiH smanjuje kao i da ih ukupno ima znaajno manje u odnosu na
okruenje. Takoe, FBiH (BiH) se u raznim istraivanjima navodi kao negativan primjer
motivacije za pokretanje i razvoj preduzetnitva. Istraivanjem je utvreno da je veina
provedenih mjera podrke imala karakter selektivnih mjera tj. mjera usmjerenih prema tano
odreenim korisnicima ili djelatnostima. Istovremeno je izostala provedba vanih optih
mjera, predvienih u stratekim i programskim dokumentima, a koje su usmjerene na
stvaranje boljih uslova odnosno stvaranje stimulativnog poslovnog ambijenta.
Finansijsko poticanje razvoja MSP, kao segment ukupne podrke moe biti efikasnije u svim
fazama, poev od planiranja, realizacije, pa do nadzora i ocjene uinaka poticaja.
Istraivanjem je utvreno da planovi finansijskog poticanja ne osiguravaju uinkovitu
realizaciju poticaja jer nisu zasnovani na sveobuhvatnim analizama stanja i potreba MSP u
FBiH. Takoe, u fazi planiranja dodjele poticaja ne ostvaruje se konstruktivna saradnja sa
drugim akterima relevantnim za razvoj MSP poput, preduzetnika, akademske zajednice,
privrednih komora i sl.
Realizacija dodjele poticaja prema postojeim kriterijima ne potie razvoj MSP jer pri izboru
korisnika poticaja vei znaaj imaju statusno-pravne karakteristike aplikanta nego kvalitet
ponuenog projekta. Postojei kriteriji nisu osigurali da prioritet u poticanju ima proizvodna
djelatnost, to je strateko opredjeljenje vlasti, niti doprinose ostvarivanju ravnomjernog
regionalnog razvoja, to je takoe jedno od opredjeljenja vlasti.
Postojei nadzor na utrokom poticaja ne osigurava dovoljne, pouzdane i relevantne podatke
na osnovu kojih se moe vriti sveobuhvatno praenje i ocjena uinaka poticaja kako na
pojedinane korisnike poticaja tako i na cjelokupan sektor MSP. U takvim okolnostima ni
Ministarstvo niti Vlada FBiH nemaju kvalitetne podatke o tome da li su u kojoj mjeri poticaji
ali i druge mjere podrke imali uticaj na razvoj MSP.
U skladu sa Zakonom o reviziji institucija u FBiH, Ured za reviziju je dostavio Nacrt izvjea
subjektu revizije, nakon ega je sainjeno Konano izvjee. U blagovremeno dostavljenom
komentaru, Ministarstvo je navelo da je ve poduzelo odreene aktivnosti usmjerene ka
Izvjetaj revizije uinka Podrka razvoju malog i srednjeg preduzetnitva u FBiH
Revizija uinka
ostvarivanju principa uinkovitosti te je izrazilo opredjeljenje da u svom radu primjeni

preporuke predloene u ovom Izvjetaju kao bi svojim aktivnostima ostvarilo to bolje
rezultate i efekte.
Reviziju uinka je proveo revizijski tim u sastavu: Ajsela Tankovi,voa tima, Rasema eri,
lan tima i Aida ozi, lan tima.
Zamjenik generalnog revizora

________________________
Branko Kolobari, dipl.oec.
Generalni revizor
_________________________
Dr.sc.Ibrahim Okanovi,dipl.oec
Revizija uinka
SADRAJ
PREDGOVOR .......................................................................................................................... 1
REZIME .................................................................................................................................... 2
1.
UVOD ............................................................................................................................. 4
1.1.
1.2.
1.3
1.4.
1.5.
1.6.
Pozadina problema ....................................................................................................................................4

Svrha revizije, revizijska pitanja i subjekt revizije ..................................................................................5
Obim i ogranienja revizije.......................................................................................................................6
Kriterij za procjenu....................................................................................................................................6
Izvori podataka i metodologija .................................................................................................................7
Struktura izvjetaja ....................................................................................................................................8
2.
PODRKA RAZVOJU MALOG I SREDNJEG PREDUZETNITVA .................. 9
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
2.6.1.
2.7.
2.7.1.
2.7.2.
Uvod...........................................................................................................................................................9
Kreiranje programa podrke razvoju MSP i potrebe preduzetnika.........................................................9
Znaaj institucionalne podrke razvoju MSP ....................................................................................... 11
Znaaj infrastrukturne podrke razvoju MSP ....................................................................................... 11
Primjeri dobre prakse pruanja podrke razvoju MSP ......................................................................... 12
Znaaj finansijske podrke razvoju MSP .............................................................................................. 13
Pojam i znaaj finansijskih poticaja za razvoj MSP ............................................................................. 14
Kreiranje i implementacija mjera podrke razvoju MSP u FBiH ....................................................... 15
Organizacija procesa finansijskog poticanja razvoja MSP u FBiH ..................................................... 16
Poticajna sredstva za razvoj MSP u FBiH u periodu 2009.-2010....................................................... 17
3.
NALAZI REVIZIJE ................................................................................................... 18
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.
3.6.
3.6.1.
3.6.2.
3.6.3.
Implementacija Program mjera razvoja male privrede 2010.-2012. ................................................... 18

Rezultati dosadanje implementacije mjera .......................................................................................... 20
Institucionalna podrka razvoju MSP u FBiH ...................................................................................... 21
Infrastrukturna podrka razvoju MSP u FBiH ...................................................................................... 22
Finansijska podrka razvoju MSP u FBiH ........................................................................................... 24
Dodjela poticaja kao mjera finansijske podrke razvoju MSP............................................................. 24
Planiranje dodjele poticaja ..................................................................................................................... 24
Realizacija dodjele poticaja ................................................................................................................... 27
Nadzor utroka poticaja, analiza rezultata i ocjena uinaka poticaja ................................................... 30
4.
ZAKLJUCI ............................................................................................................... 33
4.1.
4.2.
Poduzete mjere nisu doprinijele znaajnijem poboljanju uslova za razvoj MSP .............................. 33
Dodjela poticajnih sredstava moe biti efikasnija................................................................................. 34
5.
PREPORUKE ............................................................................................................. 36
PRILOZI ................................................................................................................................. 38
REFERENCE ......................................................................................................................... 48
Revizija uinka
LISTA TABELA
1. Tabela 1:Iznosi poticaja za razvoj MSP u periodu 2009.-2010.

2. Tabela 2: Finansijsko poticanje razvoja sektora MSP i sektora poljoprivrede iz Budeta FBiH
3. Tabela 3: Dinamika broja subjekata MSP u FBiH 2006.-2010.
4. Tabela 4. Odstupanja od kriterija revizije u fazi planiranja poticaja
5. Tabela 5: Zahtijevani i dodijeljeni iznosi poticaja u periodu 2004.-2010.
6. Tabela 6:Odstupanja od kriterija revizije u fazi realizacije dodjele poticaja
7. Tabela 7: Odstupanja od kriterija revizije u fazi nadzora i ocjene uspjenosti poticaja
Revizija uinka
PREDGOVOR
Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu Ured za
reviziju), u skladu sa lanom 14. Zakona o reviziji institucija u Federaciji Bosne i
Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH broj: 22/06) ima pravo izvriti pregled ili
ispitivanje odreenog aspekta poslovanja cijele ili dijela institucije, programa ili aktivnosti u
pogledu ekonominosti, efikasnosti i efektivnosti sa kojima ta institucija koristi svoje resurse i
o tome izvjetava na nain koji odreuje ovaj Zakon.
Prema ISSAI1 standardima, revizija uinka se odnosi na reviziju ekonominosti, efikasnosti i
efektivnosti i obuhvata:
reviziju upravnih aktivnosti u skladu sa zdravim upravnim principima i praksom te

politikom uprave;
reviziju efikasnosti koritenja ljudskih, finansijskih i drugih resursa, ukljuujui

ispitivanje informacionih sistema, mjera uinka i kontrolnih postupaka, kao i
procedura za otklanjanje uoenih nedostataka koje provodi subjekat koji je predmet
revizije;
reviziju efektivnosti uinaka u odnosu na postignute ciljeve subjekta kod kojeg se

obavlja revizija, te reviziju stvarnog uticaja aktivnosti u odnosu na oekivani.
Pored termina revizija uinka, u revizijskoj terminologiji i praksi, pojavljuju se i drugi termini
kao to su: revizija uspjeha - uspjenosti, revizija 3E (revizija ekonominosti, efikasnosti i
efektivnosti) i revizija vrijednosti za novac.
Cilj revizije uinka je da procijeni da li koriteni resursi predstavljaju najekonominije
koritenje javnih sredstava, da li se koritenjem raspoloivih resursa blagovremeno pruaju
najbolje usluge, da li su ispunjeni strateki ciljevi, te da li postoji uticaj na implementaciju tih
ciljeva. Vana uloga revizije uinka je da identifikuje postojee nedostatke i u skladu s tim da
preporuke. Implementacija datih preporuka treba dovesti do pozitivnih promjena u sistemu
kao cjelini, stvaranju nove vrijednosti i unaprijediti funkcionisanje sistema ili institucije, to
se ogleda u poboljanju ekonominosti, efikasnosti i efektivnosti u koritenju resursa.
Revizija uinka ne samo da prua inicijativu za unaprjeenje i bolji uinak, ona promovie i
transparentnost i odgovornost rada javnog sektora. Revizija uinka je nain da porezni
obveznici, investitori, zakonodavna tijela, mediji, kao i cjelokupna javnost budu informisani o
rukovoenju i rezultatima rada institucija javnog sektora.
Institucije javnog sektora nastoje unaprijediti uinkovitost u izvravanju svojih funkcija. U
tom smislu, sve se vie panje posveuje osiguranju kvalitetnijih usluga uz istovremeno i
permanentno iznalaenje uteda. Tako, u uslovima ogranienih resursa i kada je evidentan jaz
izmeu raspoloivih sredstava i potreba, a posebno u uslovima reformskih procesa u mnogim
segmentima javnog sektora revizija uinka dobija poseban znaaj.
ISSAI- Meunarodni standardi vrhovnih revizijskih institucija
Revizija uinka
REZIME
Ured za reviziju institucija u Federacije BiH proveo je reviziju uinka na temu: Podrka
razvoju malog i srednjeg preduzetnitva u FBiH. Podrka razvoju MSP realizira se kroz
mjere sadrane u Programu razvoja male privrede 2010-2012, i Projektu Razvoj malog i
srednjeg poduzetnitva u FBiH.
Svrha revizije je bila da se procijeni da li je dosadanja implementacija mjera podrke
doprinijela poboljanju uslova za razvoj MSP u FBiH, kao i da li se finansijsko poticanje
razvoja MSP, kao segment ukupne podrke, provodi efikasno.
Nalazi:
Veina provedenih mjera podrke za razvoj MSP predvienih stratekim i
programskim dokumentima, imala karakter selektivnih mjera tj. mjera usmjerenih
prema tano odreenim korisnicima ili djelatnostima. Istovremeno je izostala
provedba vanih optih mjera, a koje bi bile usmjerene na stvaranje boljih uslova
odnosno stvaranje stimulativnog poslovnog ambijenta za nastanak novih i razvoj
postojeih preduzea, to je osnovno opredjeljenje nadlenih vlasti. Nisu utvreni
efikasni mehanizmi za provoenje pojedinanih mjera za iju implementaciju je
predvieno uee vie aktera.
Godinji planovi dodjele finansijskih poticaja nisu zasnovani na sveobuhvatnim
analizama stanja i potreba MSP u FBiH. Takoe, ne ostvaruje se konstruktivna
saradnja sa drugim akterima relevantnim za razvoj MSP poput, preduzetnika,
akademske zajednice, privrednih komora i sl. Planovi poticanja sadre opte ciljeve
poticanja ije se ostvarenje teko ili nikako moe mjeriti.
Pri izboru korisnika poticaja vei znaaj imaju kriteriji koji se odnose na statusnopravne karakteristike aplikanta nego kvalitet ponuenog projekta. Takoe, postojei
kriteriji nisu osigurali da prioritet u poticanju ima proizvodna djelatnost. Tako je
proizvodna djelatnost u posmatranom periodu dobila dvostruko manji iznos poticaja u
odnosu na uslunu djelatnost. Takoe, kriteriji nisu doprinosili ostvarenju
ravnomjernog regionalnog razvoja. Tako su u proteklom periodu najvei iznosi
poticaja usmjeravani u kantone koji se mogu smatrati razvijenijim to je suprotno
opredjeljenima da se dodjelom poticaja doprinosi ravnomjernom regionalnom razvoju
FBiH.
Nadzor je fokusiran na kontrolu namjenskog troenja poticaja bez praenja realizacije
pojedinanih projekata za koji su dati poticaji. U takvim okolnostima ni Ministarstvo
niti Vlada FBiH nemaju kvalitetne podatke o tome da li su u kojoj mjeri poticaji ali i
druge mjere podrke imali uticaj na razvoj MSP.
Zakljuci:
Nakon provedene revizije zakljueno je da mjere koje su se u proteklom periodu poduzimale
nisu doprinijele znaajnijem poboljanju uslova za razvoj MSP o emu govore podaci da je
broj subjekata MSP u FBiH i dalje mnogo manji u odnosu na okruenje kao i da se FBiH
(BiH) u raznim istraivanjima i dalje navodi kao negativan primjer motivacije za pokretanje i
razvoj preduzetnitva.
Revizija uinka
Finansijsko poticanje razvoja MSP, kao segment ukupne podrke moe biti efikasnije u svim
fazama, poev od planiranja, realizacije, pa do nadzora i ocjene uinaka poticaja.
Planiranje finansijskog poticanja ne osiguravaju uinkovitu realizaciju poticaja. Ne postoji
jasno utvrena metodologija planiranja poticaja koja odreuje na koji nain, pomou kojih
parametara se sainjavaju planski dokumenti na temelju kojih se vri dodjela poticaja.
Realizacija dodjele poticaja prema postojeim kriterijima ne potie razvoj MSP. Revizija je
pokazala da realizacija poticaja nije zasnovana prvenstveno na izboru kvalitetnih razvojnih
projekata. Davanje veeg znaaja kriterijima koji se odnose na statusno pravne karateristike
aplikanata od kriterija koji se odnose na kvalitet projekta otvara prostor za usitnjavanje i
onako nedovoljnih poticajnih sredstava. Takoe, dodjela finansijskih poticaja ne doprinosi
ostvarenju opredjeljenja vlasti poput davanja prioriteta proizvodnoj djelatnosti i ostvarivanje
ravnomjernog regionalnog razvoja.
Postojei nadzor na utrokom poticaja ne osigurava dovoljne, pouzdane i relevantne podatke
na osnovu kojih se moe vriti sveobuhvatno praenje i ocjena uinaka poticaja kako na
pojedinane korisnike poticaja tako i na cjelokupan sektor MSP. Navedeno za posljedicu ima
da Ministarstvo a ni Vlada FBiH nemaju kvalitetne podatke o tome da li su u kojoj mjeri
poticaji uticali na razvoj MSP tj. koliko su doprinijeli poveanju subjekata MSP, poveanju
izvoza ili udjela MSP u BDP i sl. U takvim okolnostima nemogue je vriti ocjenu
opravdanosti i odrivosti ove vrste javne intervencije.
Preporuke:
Vladi Federacije BiH preporuuje se:
Analizirati dosadanju podrku i preispitati mogunosti pruanja znaajnije podrke

razvoju sektora MSP u narednom periodu.
Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetnitva i obrta preporuuje se:
Izvriti sveobuhvatnu analizu i ocjenu uinaka dosadanje provedbe Programa mjera

razvoja odnosno Akcionog plana implementacije projekta Razvoj MSP u FBiH
Pri kreiraju i provoenju programa podrke razvoja MSP dati prioritet optim
mjerama koje bi bile usmjerene na stvaranje boljih uslova za nastanak novih i razvoj
postojeih MSP.
Utvrditi vrstu, svrhu, nain izrade i koritenja analiza koje prethode donoenju
planskih dokumenata za dodjelu poticaja odnosno Programa utroka sredstava
tekueg transfera sa kriterijima raspodjele.
Utvrditi kriterije za dodjelu poticaja i nain njihovog vrednovanja koji bi omoguili da

se poticajna sredstva usmjeravaju u projekte koji potiu razvoj MSP i osigurati
transparentnu dodjelu poticaja u svim fazama.
Utvrditi indikatore za provoenje sveobuhvatnog nadzora utroka poticaja koji e

osigurati kvalitetnu osnovu za praenje i ocjena uinaka poticaja.

1.
1.1.
Revizija uinka
UVOD
Pozadina problema
Mala i srednja preduzea (u daljem tekstu MSP) imaju sve vei znaaj za razvoj svjetskih
ekonomija. Sa ekonomske i socijalne take gledita, drava od razvoja MSP ima viestruke
koristi. Ovaj sektor doprinosi privrednom razvoju i znaajno uestvuje u stvaranju BDP-u,
smanjuje nezaposlenost i siromatvo kroz samozapoljavanje. Praksa razvijenih drava
pokazuje da se razvoj ovog sektora privrede koristi kao uinkovit nain ujednaavanja
lokalnog i regionalnog razvoja.
U Evropskoj uniji oblast MSP je glavni pokreta ekonomskog razvoja jer obezbjeuje 2/3 od
ukupnih radnih mjesta. U Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu FBiH) u oblasti
male privrede uposleno je neto vie od 1/3 u odnosu na ukupno zaposlene.2 U EU na 10.000
stanovnika prosjeno ima 500 subjekata MSP dok u FBiH ima pet puta manje.
Svjesni navedenih pokazatelja o stanju MSP u FBiH s jedne strane, te ekonomskog
potencijala i znaaja za ukupni privredni razvoj s druge strane, vlasti su se u stratekim
dokumentima i vaeoj regulativi opredijelile da poduzmu mjere kojima e poboljati uslove
i poslovni ambijent za nastanak novih i razvoj postojeih subjekata MSP. Kako bi ostvarili
navedena opredjeljenja 2003. godine osnovano je Ministarstvo za razvoj, poduzetnitvo i obrt
FBiH (u daljem tekstu Ministarstvo) a jedna od prvih mjera u pruanju podrke bilo je
finansijsko poticanje razvoja MSP. U 2009. i 2010. godini doneseni su temeljni dokumenti i
to: Program mjera razvoja male privrede 2010-2012 te Projekat Razvoj MSP u FBiH
(Akcioni plan implementacije 2009-2012) koji su sistemski definisali set mjera podrke
razvoju MSP.
U periodu od 2004. do 2011. godine iz Budeta FBiH izdvojeno je oko 42 mil KM za
finansijsku podrku razvoju MSP. Posmatrajui navedeni iznos kao sredstva poreskih
obveznika, neophodno je postojanje sveobuhvatnih pokazatelja o rezultatima i efektima,
pogotovo onih sredstava koja se daju kao nepovratna sredstva. Meutim, kako navode
istraivanja ne postoje kvalitetne i sveobuhvatne evaluacije o postignutim rezultatima i
efektima finansijske podrke to je djelimino uzrokovano ne postojanjem sistemskog
praenja indikatora koji bi ukazivali na rezultate i efekte ove mjere.3
Davanje finansijske podrke, nailo je na pozitivne reakcije kod subjekata MSP. Sa stanovita
preduzetnika, pogotovo onih koji se bave proizvodnjom, poticaji predstavljaju znaajnu
pomo u realizaciji poslovnih zamisli. Preduzetnik moe imati dobru poslovnu zamisao i
elju da je realizira ali ako nema dovoljno sredstava za zapoinjanje poslovanja ili za
kupovinu opreme, materijala ili osnovnih sredstava, tada je i najbolju poslovnu ideju teko
ostvariti.
Uprkos inicijalnom zadovoljstvu, u posljednje vrijeme mediji sve ee prenose
nezadovoljstvo preduzetnika. Udruenja privrednika u vie navrata su isticala da nadlene
vlasti ne poduzimaju konkretne aktivnosti na poboljanju uslova za razvoj MSP, nego samo
2 www.fmrpo.gov.ba Stanje razvijenosti i prijedlog mjera za rast i razvoj MSP u FBiH (2007.-2010.)
3
Izvjetaj o pliitikama poticanja malih i srednjih preduzea u BiH, Centar za politike i upravljanje, septembar 2010.godine.
Revizija uinka
deklarativno izjavljuju o znaaju male privrede i njihovoj spremnosti za podsticanje njegovog

razvoja.4
Pored toga, preduzetnici smatraju da se poticajna sredstva usmjeravaju na veliki broj mikro
intervencija za prevazilaenje svakodnevnih problema subjekata to ne moe dovesti do
znaajnijeg razvoja kako pojedinanih subjekata tako ni cjelokupne privrede u FBiH.5
U situaciji ekonomske krize koja namee sve stroije restrikcije budeta, uinkovito
koritenje raspoloivih sredstava u cilju osiguravanja uslova stimulativnih za razvoj sektora
MSP postaje imperativ nadlenih vlasti.
Naprijed navedeno motiviralo je Ured za reviziju da provede reviziju uinka iz oblasti
pruanja podrke razvoju MSP sa posebnim fokusom na efikasnost u provoenju finansijske
podrke.
1.2.
Svrha revizije, revizijska pitanja i subjekt revizije
Svrha revizije, u irem smislu, je da se procijeni da li su implementirane mjere podrke

doprinijele poboljanju uslova za razvoj MSP u FBiH? Svrha revizije, u uem smislu, je da se
procijeni da li se finansijsko poticanje razvoja MSP provodi efikasno? Radi to boljeg
razumijevanja problema koji je predmet revizije formulisana su slijedea pitanja:
Da li su poduzete mjere podrke doprinijele poboljanju uslova za razvoj MSP?
Da li planovi finansijskog poticanja osiguravaju efikasnu realizaciju poticaja?
Da li realizacija poticaja prema postojeim kriterijima potie razvoj MSP?
Da li nadzor utroka poticaja osigurava kvalitetnu osnovu za naknadno praenje i
ocjenu uinaka poticaja?
Ovom revizijom obuhvaeno je Federalno Ministarstvo razvoja poduzetnitva i obrta (u
daljem tekstu Ministarstvo) obzirom da isto sainilo: Program razvoja male privrede 6 2010.2012. kojeg je usvojila Vlada FBIH i Projekat Razvoj MSP FBiH kojeg je usvojio
Parlament FBiH. Pored navedenog, Ministarstvo je nadleno, bilo samostalno bilo u saradnji
sa drugim akterima, za provoenje mjera iz navedenih dokumenata. U tu svrhu Ministarstvo
je donijelo provedbeni propis - Pravilnik kojim se detaljnije odreuju postupci u provoenju
programskih dokumenata7 te posebnim aktom ureuje prava i obaveze sa saradnicima i
korisnicima sredstava u provoenju mjera razvoja.8 Takoe, Ministarstvo je u potpunosti
nadleno da planira, realizira dodjelu poticaja kao i da nadzire utroak i ocjenjuje uinak
dodijeljenih poticaja na sektor MSP u FBiH.9 U tom kontekstu. Ministarstvo predlae Vladi
www.upfbih.ba
Printani i elektronski mediji novinski lanci
6
lan 10. st. 1. Zakona o poticanju razvoja male privrede
7
lan 13.st.1. Zakona o poticanju razvoja male privrede i FBH
8
lan 14. Zakona o poticanju razvoja male privrede i FBH
9
lan 13. Zakona o poticanju razvoja male privrede
5
Revizija uinka
FBiH godinji program raspodjele sredstava iz Budeta FBiH namijenjenih za poticanje

razvoja malog i srednjeg preduzetnitva.10
Obim i ogranienja revizije
1.3
Revizija je ispitivala aktivnosti Federalnog ministarstva razvoja, poduzetnitva i obrta

u implementaciji mjera podrke razvoju MSP i dodjeli finansijskih poticaja, kao segmenta
ukupne podrke razvoju koju implementira Ministarstvo. Ispitivanje je obuhvatilo period
2009.-2010. godine a analizirane su i odreene informacije iz 2011. godine.
Pod aktivnostima Ministarstva koja su predmet ove revizije podrazumijevaju se aktivnosti u
provoenju mjera podrke razvoju MSP u FBiH. Navedene mjere sadrane su u Programu
mjera razvoja male privrede 2010-2012 (u daljem tekstu Program mjera) odnosno Projektu
Razvoj malog i srednjeg podueztnitva u FBiHAkcioni plan implementacije Projekta
2009.-2012. (u daljem tekstu Projekat razvoja). Detaljan predmet analize bila je dodjela
finansijskih poticaja za razvoj MSP. Dodjela poticaja analizirana je kroz aktivnosti
Ministarstva u planiranju, realizaciji te nadzoru i ocjeni uinaka poticaja.
Finansijska sredstva za provoenje mjera razvoja MSP, sadranih u gore navedenim
programskim dokumentima, osiguravaju se iz Budeta FBiH u iznosu do 2% od ukupnog
godinjeg Budeta.11 Revizija se fokusirala na efikasnost u koritenju raspoloivih sredstava
alociranih iz Budeta FBiH bez obzira na visinu istih.
Revizija nije mjerila efekte koje su dodijeljeni poticaji imali na razvoj pojedinanih korisnika.
Revizija nije ispitivala dodjelu poticaja MSP niih nivoa vlasti koji se finansiraju iz
kantonalnih budeta ili drugih izvora.
Revizija takoe nije ispitivala aktivnosti drugih aktera koji imaju ulogu u implementaciji
pojedinih mjera razvoja, obzirom da je Ministarstvo na federalnom nivou, osnovni kreator i
implementator Programa razvoja male privrede za FBiH koji je usvajila Vlada FBiH.12
1.4.
Kriterij za procjenu
Kriteriji za procjenu u ovoj reviziji prvenstveno proizilaze iz stratekih opredjeljenja vlasti da

malo i srednje preduzetnitvo u FBiH uine osnovnim pokretaem ekonomskog razvoja i
glavnim izvorom novih radnih mjesta. Takoe, pri utvrivanju kriterija uzeta je u obzir dobra
praksa, zakljuci sa ekonomskog foruma odranog sa predstavnicima akademske zajednice te
teorijske osnove u pruanju podrke razvoju MSP. Kriteriji revizije strukturirani su po
revizijskim pitanjima kako slijedi:
Mjere podrke su implementirane u predvienom roku i doprinijele su poboljanju
optih uslova za razvoj MSP.
lan 12. st. 3. Zakona o poticanju razvoja male privrede

lan 12. Zakona o poticanju razvoja male privrede i FBH.
12
lan 10.st.1. Zakona o poticanju razvoja male privrede i FBH
10
11
Revizija uinka
Planiranje finansijskih poticaja se zasniva na sveobuhvatnim analizama stanja uz

proaktivno uee svih relevantnih subjekata za oblast male privrede. Ciljevi13 i
prioriteti poticanja kao i potrebe male privrede su jasno definisani i inkorporirani u
planove poticanja koji osiguravaju ravnomjerno regionalno poticanje.
Realizacija finansijskih poticaja je transparentna, zasnovana na izboru razvojnih

projekata i biznis planova. Kriteriji za izbor korisnika su adekvatni pa su realizacijom
poticaja ostvareni utvreni prioriteti i ciljevi poticanja kao i princip ravnomjernog
regionalnog razvoja.
Nadzor utroka poticaja osigurava dovoljne, relevantne i pouzdane podatke za
naknadno praenje i ocjenu uinaka poticaja. Ocjena uinaka poticaja vri se redovno
a rezultati ocjene koriste se za poduzimanje korektivnih mjera u cilju unaprjeenja
kako finansijskog poticanja tako i cjelokupne podrke razvoju MSP.
1.5.
Izvori podataka i metodologija
Za provoenje ove revizije prikupljeni su podaci iz vie izvora koritenjem razliitih metoda,
to je omoguilo reviziji da stekne iru sliku o stanju u oblasti MSP i aktivnostima koje
nadlene institucije u FBiH poduzimaju u cilju pruanja podrke ovom sektoru. Osnovni
podaci prikupljeni su u Federalnom ministarstvu razvoja poduzetnitva i obrta, putem
intervjua, upitnika. Takoe, analizirana je izuzeta dokumentacija koja se odnosi na planske i
operativne dokumente, izvjetaje o radu Ministarstva i implementaciji Programa razvoja i
Projekta Razvoj MSP u FBiH. Ostali znaajniji izvori podataka su Privredna komora FBiH
i KS, Asocijacije poslodavaca BiH(FBiH), Udruenje za poduzetnitvo i posao LINK14 i dr.
U cilju prikupljanja kvalitetnih, dovoljnih i pouzdanih podataka, Ured za reviziju je:
-
organizovao ekonomski forum sa predstavnicima akademske zajednice na kojem su

uestvovali profesori sa univerziteta u Sarajevu, Mostaru i Tuzli, ija je ua nauna
oblast malo i srednje preduzetnitvo;
analizirao dobru praksu pruanja podrke razvoju MSP u drugim dravama, te proces
dodjele finansijskih poticanja, kao segmenta ukupne podrke;
analizirao zakonsku regulativu, strateke dokumente, strunu literaturu, relevantne

domae i meunarodne studije te razna istraivanja nevladinih organizacija iz oblasti
malog i srednjeg preduzetnitva i provoenja razvojnih politika u sektoru MSP .15
Revizija je u prvom dijelu analizirala implementirane mjere podrke razvoju MSP u odnosu
na planirane mjere utvrene Programom razvoja odnosno Projektom Razvoja MSP u
FBiH(Akcionim planom). Pored navedenog, revizija je nastojala da utvrdi da li su poduzete
mjere dovele do poboljanja uslova za razvoj MSP. Podatke o trenutnom stanju i uslovima
sektora MSP revizija je koristila iz relevantnih istraivanja iz oblasti MSP.
SMART ciljevi: Specific (specifini), Measurable (mjerljivi), Accepted (prihvatljivi), Realistic (realistini), Time-dependant (vremenski odreeni)
Predstavnik udruenja Link ujedno je i predstavnik regionalne mree udruenja preduzetnika koju ine: Link Mostar, UPIP epe, NBR Gradaac,
PLOD Biha i SEENET 3B.
15
Detaljnije pogledati u Referens listi ovog izvjetaja
13
14
Revizija uinka
U drugom dijelu, fokus revizije bio je na procesu dodjele finansijskih poticaja, kao segmenta
ukupne podrke kako bi se utvrdilo da li se raspoloiva sredstva koriste u svrhu postizanja to
boljih rezultata. Proces je analiziran kroz planiranje, realizaciju te nadzor i ocjenu uinaka
poticaja. Revizija je ispitivala metodologiju izrade planskih dokumenata na osnovu kojih se
dodjeljuju poticaji. Ispitivano je koje vrste analiza prethode izradi planskih dokumenata kako
bi se utvrdilo da li se planovi poticanja zasnivaju na adekvatnim analizama stanja i potreba u
oblasti male privrede. Nadalje, analiziran je nain na koji Ministarstvo ostvaruje saradnju sa
subjektima relevantnih za razvoj MSP u procesu planiranja poticaja.
Realizacija poticaja ispitana je kako bi se utvrdilo da li primjena postojeih kriterija za odabir
korisnika poticaja i nain njihovog vrednovanja potiu razvoj MSP i ostvarenje stratekih
ciljeva i utvrenih prioriteta. Pored toga analizirano je na koji nain Ministarstvo ocjenjuje i
preispituje postojee kriterije i da li ih mijenja u skladu sa stanjem i potrebama MSP.
Revizija je analizirala da li postojei sistem nadzora osigurava relevantne, dovoljne i
pouzdane informacije za mjerenje uinaka datih poticaja. U tu svrhu analizirani su indikatori
na osnovu kojih Ministarstvo obavlja funkciju nadzora i ocjene uinaka poticaja. Takoe,
analizirano je na koji nain Ministarstvo koristi rezultate nadzora i ocjene za poduzimanje
korektivnih mjera u procesu.
1.6.
Struktura izvjetaja
Nakon prvog poglavlja izvjetaja, koji je imao za cilj da upozna itaoca sa motivima za
vrenje ove revizije, predmetom i subjektom revizije, izvorima podataka i metodologiji,
nastavak izvjetaja strukturiran je na slijedei nain:
Poglavlje 2.Teorijske osnove i praksa provoenja mjera podrke razvoju MSP, pojam i znaaj
finansijskog poticanja, organizacija finansijskog poticanja sa osnovnim pokazateljima;
Poglavlje 3. Nalazi revizije strukturirani u odnosu na revizijska pitanja;
Poglavlje 4. Zakljuci revizije izvedeni iz nalaza;
Poglavlje 5. Preporuke koje mogu doprinijeti poboljanju uslova za razvoj MSP u FBiH

2.
2.1.
Revizija uinka
PODRKA RAZVOJU MALOG I SREDNJEG PREDUZETNITVA

Uvod
Posljednje decenije privrednog razvoja nose obiljeja krupnih promjena u okviru prelaska na
trinu ekonomiju gdje malo i srednje preduzetnitvo postaje jedna od glavnih nosioca
ekonomskog razvoja. Globalna finansijska kriza zaprijetila je odrivosti hiljadama malih
preduzea te postavila ultimatum vladama da se prilikom donoenja zakona mora misliti na
ove privredne subjekte i uiniti dodatne napore da to lake prevaziu ekonomsku krizu.
U preduzetnikoj ekonomiji drava nije preduzetnik ve prije svega svojom pravnom snagom
titi svaki poslovni poduhvat. Drava, njene institucije i slubenici nisu naredbodavci ljudima
iz biznisa, ve naprotiv oni su neophodan administrativni servis uspjenom biznisu. Njihove
odgovornosti su da stimulativnom zakonskom regulativom, unapreenjem institucionalnih
kapaciteta te adekvatnim mjerama ekonomske politike i uspostavljanjem neophodne
infrastrukture obezbijedi stimulativan poslovni ambijent i razvojna podrka sektoru malih i
srednjih preduzea.16
Savremena teorija i praksa razvoja MSP pokazuju da uspjenost poslovanja i razvoj ovog
privrednog segmenta uveliko zavise od podrke koju prua drava. Sistem dravne podrke
razvoju MSP nije samo znaajan za ekonomije u tranziciji nego i za razvijene ekonomije. Za
pruanje podrke drave osnivaju institucije specijalizovane za MSP sarauju sa strunjacima
koji dobro poznaju preduzetnitvo, poslovanje i razvoj malih preduzea. Pored toga
savremene teorije ukazuju da nekritiko preuzimanje prakse iz razvijenog dijela svijeta nije
dovoljno ve da se ultimativno moraju poznavati, uvaavati i vrednovati kapaciteti, sredina i
uslovi u kojima se treba uspostaviti sistem podrke razvoju malih i srednjih preduzea.17
2.2.
Kreiranje programa podrke razvoju MSP i potrebe preduzetnika
U cilju kreiranja stimulativnih uslova za razvoj preduzetnitva u zemljama u razvoju vlada

ima kljunu ulogu. Primjeri praksi iz drugih zemalja pokazuju da kreiranje zakonskih okvira
za podrku razvoju preduzetnitvu predstavlja bitan korak. U cilju stvaranja stimulativnih
zakonskih okvira zemlje ultimativno trebaju uvid u trenutno stanje vlastite ekonomije, to im
omoguava identificiranje slabosti i snaga nacionalne ekonomije. Ovakav pristup znatno
olakava utvrivanje programa razvoja kao slijedeeg koraka u procesu ekonomske
revitalizacije.18
Prilikom kreiranja programa podrke za razvoj MSP, nacionalne vlade obino analiziraju i
identifikuju potrebe i probleme prema fazama ivotnog ciklusa preduzea (poetna, rastua i
zrela faza) i na temelju istih kreiraju pojedinane mjere odnosno setove mjera uobliene u
programe mjera podrke razvoju MSP. 19 Programi obino sadre opte mjere ija
implementacija koristi svim preduzetnicima jer doprinosi poboljanju uslova za razvoj
16
Simon, B,&Ken, O.& Stan, C., Understanding enterprise, entrepreneurship and small business, Basingstoke UK, 2003, str.91-98.
Avlija, R., Preduzetnitvo i menadment malih i srednjih preduzea, Beograd 2008., str. 102-104.
Dr. izmi Elvir, Dr. Crnki Kenan, Strateko poduzetnitvo koncepcija paradigme budunosti, Sarajevo, 2012. Str.158
17
18
19
Adizes, I; Organizational passages: diagnosing and treating life cycle problems in organizations., (1979),
Revizija uinka
preduzetnitva i selektivne mjere koje se implementiraju prema tano utvrenim kriterijima

iji je primarni uinak prema odreenim ciljanim grupama.20
U nastavku se navode bitni faktori za razvoj poslovnih subjekata prepoznati od strane
Svjetske Banke i Evropske povelje za MSP koji su kreatorima programa za razvoj MSP
znaajna polazna osnova:
U fazi donoenja odluke o pokretanju biznisa i poetnoj (start up) fazi poslovanja
preduzea posebno su izraene potrebe:
Obrazovanje o preduzetnitvu potrebno za pokretanje biznisa; Razvijene zemlje kroz sistem
kolovanja i obrazovanja o preduzetnitvu razvijaju preduzetniko razmiljanje ime
ohrabruju i motiviu mlade osobe na pokretanje biznisa.
Regulacije koje osiguravaju brzo i jeftino pokretanje biznisa; Zemlje sa niim trokovima
registracije novog biznisa i registracije vlasnitva imaju vei broj malih i srednjih
preduzetnika. tovie, regulatorna reforma potie smanjenje neformalnog preduzetnitva.21
Efikasni mehanizmi za suzbijanje korupcije; Mala i srednja preduzea, posebno u slabije
razvijenim zemljama su nerijetko prinuena na davanje mita u cilju dobivanja tendera
odnosno rjeavanja administrativnih obaveza, to je usko povezano i sa naprijed navedenim
problemom komplikovanih regulacija.
U fazi rasta preduzea, neizbjean je prelazak sa preduzetnike na menadersku
organizaciju, pa su posebno izraene slijedee potrebe:
Edukacija menadmenta i finansijska edukacija; U slabije razvijenim zemljama menaderi u
malim i srednjim preduzeima rade irok spektar poslova to im ne ostavlja prostor za
specijalizaciju. Iskustva razvijenih zemalja pokazuju pozitivne rezultate menadment
treninga za MSP koji su rezultirali smanjenim brojem neuspjelih malih firmi.22 Usko vezana
sa prethodnim je i finansijska edukacija poduzetnika o mogunostima finansiranja i
snalaenju u komplikovanim procedurama kreditiranja to poveava njegove kapacitete u
upravljanju finansijama. Pored navedenog, organizovanje edukacije za izradu finansijskih
izvjetaja i biznis planova malih i srednjih preduzea se pokazao kao jedan od preduslova za
razvoj malog i srednjeg preduzetnitva. 23
Pored naprijed navedenih, u fazi zrelosti preduzea izraeni su slijedee potrebe:
Niske poreske stope i efikasni mehanizmi za suzbijanje neformalne konkurencije (rad na
crno); Vlade u zemljama u razvoju u kojima je izraeno prisustvo rada na crno veoma
esto definiu visoke poreske stope kako bi se kompenzirali izgubljeni porezi na prihod
neformalnog sektora. Nasuprot njima razvijene zemlje nastoje smanjenjem poreskih stopa
uticati i na smanjenje rada na crno.
20
Mcmahon, R, (1996), Stage models of sme growth reconsidered

Ayyagari, Beck, and Demirguc-Kunt (2007)
22
USAID, (2008), SME finance needs assessment
23
IFC, World Bank Group, (2010), Scaling-Up SME Access to Financial Services in the Developing World.
21
10
Revizija uinka
Povoljna cijena elektrine energije i zakupa poslovnog prostora; Istraivanja Svjetske Banke
istiu da su otean pristup elektrinoj energiji, te visoke cijene ovog energenta kao i zakupa
poslovnih prostora takoer navedeni kao oteavajui faktori poslovanja MSP.
Znaaj institucionalne podrke razvoju MSP
2.3.
Sve vei broj zemalja stvara posebne institucije za podrku MSP, a svjetska praksa poznaje
nekoliko desetina organizacionih modela institucionalne podrke. U tu grupu spadaju dravni
i regionalni organi za razvoj MSP (Nacionalne agencije za razvoj MSP i Regionalne
agencije), fondovi, finansijske institucije za podrku, lizing kompanije, te druge
specijalizirane institucije. Lepeza aktivnosti ovih institucija je veoma iroka: rjeavanje
dnevnih problema MSP, promocija, koordinacija, savjetovanje i inicijative za poboljanja,
ujednaavanje i strateko usmjeravanje na najviim instancama. One funkcioniu kao lokalne,
regionalne ili nacionalne. U posljednje vrijeme prisutan je trend meusobnog umreavanja
ovih institucija, pa ak i trend internacionalizacije.24
U velikom broju zemalja kljuna institucija preko koje je organizovana koordinacija ovih
institucija je Agencija za razvoj malog i srednjeg poduzetnitva.25 Osnovna podruja
djelatnosti ovih agencija su:
Analiza poloaja MSP i kreiranje strategije i politike razvoja
Uee u pripremanju propisa i uspostavljanje institucionalne infrastrukture za
podrku i razvoj MSP
Kreiranje jedinstvenog programa finansijske podrke razvoja MSP, koordiniranje
aktivnosti na obezbjeenju i koritenje sredstava za finansiranje programa MSP
Pomo MSP pri izlaenju na inostrana trita i privlaenje stranih ulaganja
Pomo kod usvajanja novih tehnologija, uspostava i auriranje informacionog sistema
te organizovanje edukacije. 26
2.4.
Znaaj infrastrukturne podrke razvoju MSP
U svjetskoj praksi se kao znaajan uslov za razvoj MSP navode razliiti oblici infrastrukture,
koji nastaju kao rezultat organizovanog i osmiljenog razvojnog koncepta neke regije u
cjelini. Poticanje izgradnje preduzetnike infrastrukture drave koriste kao mehanizam za
ostvarivanje ravnomjernog regionalnog razvoja. Infrastrukturna podrka razvoju MSP je
bitna zbog toga to svojim stanarima prua odreene benefite poput povoljnijih renti ili
najamnina, odloenog plaanja, benefiti u poreskoj politici, laki pristup venture-kapitalu,
organizovani marketinki nastup, pomo u izvozu i dr. Razliiti oblici infrastrukture
odgovaraju razliitim vrstama malih i srednjih preduzea ovisno o njihovoj djelatnosti,
stepenu razvoja i dr. Kada se radi o poetnim fazama poslovanja MSP, koje su posebno
rizine za opstanak preduzea, praksa zemalja iz okruenja navodi preduzetnike inkubatore
kao posebno bitan segment infrastrukture. Upravo inkubatori omoguuju preduzetnicima
Avlija, R. Preduzetnitvo i menadment malih i srednjih preduzea, Beograd 2008., str. 83-85
Tako se navodi da su najvii nivoi hijerarhijske ljestvice integralnog modela za podrku i razvoj malih i srednjih preduzea u Srbiji : Ministarstvo za
privredu i privatizaciju, Republika agencija za razvoj malog i srednjeg preduzetnitva i regionalne agencije.
26
24
25
11
Revizija uinka
koritenje poslovnog prostora (nie cijene zakupa, koritenje druge infrastrukture u

inkubatoru) i drugih usluga (savjetodavne i poslovne usluge, treninzi, obuke i seminari i sl.)
po povoljnim uvjetima ogranien broj godina. Nakon perioda uspjene inkubacije preduzea
postaju samostalna i preputaju mjesto u inkubatoru drugom novoosnovanom preduzeu.
Prema istraivanju procenat firmi koje su opstale za vrijeme boravka i nakon naputanja
inkubatora je 87%, dok je kod firmi koje nisu boravile u poslovnom inkubatoru procenat
opstanka 35%. 27 Nakon poetne faze, praksa zemalja navodi preduzetnike zone kao
odgovarajuu infrastrukturu u fazi razvoja i rasta preduzea. Ovisno o djelatnosti preduzea
imaju na raspolaganju industrijske, preduzetniko-zanatske i specijalizovane zone. Preduslovi
za osnivanje i razvoj preduzetnikih zona su: zona mora biti predviena prostorno-planskim
dokumentom, ulaganja u osnivanje zone mora da se zasniva na objektivnim potrebama
preduzetnitva (ispitivanje interesa preduzetnika sa podruja optine, regije, i inostranstva koji
mogu biti potencijalni ulagai), sadanje stanje i mogua izgradnja saobraajnice, i
komunalne infrastrukture, prilagoene projektnim rjeenjima, ureeni imovinsko-pravni
odnosi odnosi, utvren metod ustupanja zemljita investitorima (koncesija ili prodaja) i dr.
2.5.
Primjeri dobre prakse pruanja podrke razvoju MSP
U ekoj su 2008.godine administrativne prepreke poslovanja smanjenje za 8% i uvedena je

elektronska komunikacija sa vlastima to omoguava lake dobivanje dozvola za poslovanje,
a firma se moe osnovati u roku od 24 sata ispunjavajui 10 razliitih administrativnih
procedura. Takoe, mala preduzea imaju manje raunovodstvene zahtjeve i olakice pri
obraunu poreza.
U Velikoj Britaniji kod naplate potraivanja uvedeni su mehanizmi koji osiguravaju da mala
preduzea budu blagovremeno plaena. Uvedena je internet stranica za pomo MSP preko
koje je istima omogueno natjecanje za vladine ugovore nie vrijednosti kako bi se poboljao
pristup javnim fondovima.
U Italiji su pojednostavljene procedure registriranja zaposlenika, smanjen je broj dokumenata
potreban za uee u javnim nabavkama, a za mikro firme su smanjenje poreske obaveze.
Nadalje uvoenjem elektronske javne uprave i rjeenja Sve na jednom mjestu,
Jednostavno komuniciranje i Firma za jedan dan omogueno je registriranje novih firmi
za jedan dan preko privrednih komora.
U Bugarskoj je vlast donijela odluku da se firma moe otvoriti za tri dana. Poboljan je
pristup finansijama i osnovan je nacionalni garancijski fond koji garantira bankovne kredite
malim preduzeima.
U Slovakoj tijela vlasti sarauju sa poduzetnicima i asocijacijama MSP kako bi se ustanovile
najvee administrativne prepreke i analiziraju se zakoni iz oblasti poreza, trgovine,
intelektualnog vlasnitva i dr. Takoe, mala preduzea su izuzeta od odreenih
raunovodstvenih zahtjeva. Pojedinci mogu registrovati obrt za jedan dan, a drutvo sa
ogranienom odgovornou za 10 dana.
27
http://www.nbia.org/resource_library/review_archive/archive_impact.php
12
Revizija uinka
U Irskoj odjeli vlasti plaaju raune u roku od 15 dana kako bi se ublaila kriza toka novca s
kojom se suoavaju subjekti MSP. Takoe su smanjene administrativne prepreke smanjenjem
papirologije i boljim koritenjem internet servisa.
U SAD- u je preduzetnika revolucija 28 dovela do integracije preduzetnitva u obrazovne
planove svih nivoa obrazovanja (od osnovnih kola do univerziteta), edukacije o
preduzetnitvu i na naunim i tehnikim odsjecima s naglaskom na znaaj pokretanja.
U Francuskoj mikro preduzea su izuzeta od odreenih raunovodstvenih zahtijeva,
pokrenuta je internet stranica na kojoj pojedinci koji ele pokrenuti privrednu djelatnost mogu
popuniti neophodne zahtjeve i sl.
Makedonija je takoe pojednostavila procedure i trokove osnivanja novih firmi tako da
registracija novih firmi traje 4 dana dok su trokovi najnii u regionu.
Slovenija se od svih tranzicijskih zemalja u regionu smatra najuspjenijom u pruanju
podrke razvoju MSP. Rezultat toga je sistem kvalitetne institucionalne, nefinansijske i
finansijske podrke. Danas u Sloveniji postoji 210 promotivnih i inovativnih centara, 17
biznis inkubatora, 15 fondova rizinih investicija i 42 optinska fonda te mreu udruenja kao
to su Udruenje biznis konsultanata, Udruenje biznis klubova i asocijacija. 29
2.6.
Znaaj finansijske podrke razvoju MSP
Generalno posmatrajui jedan od stalnih problema s kojima se susreu mala i srednja

preduzea je otean pristup kapitalu. Meu najznaajnijim problemima, koji mue naroito
zemlje u tranziciji, su nedostatak privatnih investicionih sredstava, neadekvatan regulativni
okvir za bankarski sektor, nesklonost odobravanja pozajmica i donacija MSP ,
neodgovarajue poslovne informacije i raunovodstveni standardi koji ne olakavaju
donoenje investicionih odluka. Navedeni problemi prate sve ivotne faze preduzea ali ipak
u odreenim fazama neki od tih problema su vie izraeni:
Tako firme u fazi osnivanja (start-up) trebaju poetni kapital za svoju poslovnu ideju. Uprkos
raznolikoj ponudi poetnog kapitala kod finansijskih institucija (banaka, mikrokreditnih
organizacija) esto se deava da firme ne dobiju potrebna sredstva. Najei razlozi tome su
nepostojanje kreditne historije firme, izostanak adekvatnih sredstava osiguranja, nepostojanje
vjetina pretvaranja poslovne ideje u kvalitetan biznis plan ili projekat i sl.
U fazi rasta i zreloj fazi preduzetnici trebaju investicione podstreke tako da moraju pronai
odgovarajue investitore koji su spremni snositi rizik investiranja u MSP. U razvijenim
zemljama postoji zakonska regulativa koja omoguava osnivanje fondova rizinog kapitala
specijaliziranih samo za MSP. Drave osnivaju i nacionalne garancijske fondove usmjerene
na podrku malom i srednjem preduzetnitvu. U zreloj fazi, preduzee moe da pristupi
tritu akcija, kroz inicijalnu ponudu i na taj nain pribavi neophodni dodatni novac.
Prema tradicionalnom pristupu, finansijska podrka drave MSP sektoru se zasniva na
direktnom obezbjeenju kreditnih sredstava koji se plasiraju putem dravnih ili ak privatnih
Koritena kao model razvoja preduzetnitva irom svijeta pa tako i u EU
http://www.cpu.org.ba/files/Mala%20i%20srednja%20preduzeca.pdf- Izvjetaj o politikama podsticanja malih i srednjih preduzea u BiH, 2010, str
9-12
28
29
13
Revizija uinka
banaka.30 Takoer, esto koriteni instrument u tradicionalnom pristupu finansijske pomoi

MSP su subvencija kamate i garancijske eme. Kao osnovni nedostatak naprijed navedenim
instrumentima podrke navodi se injenica da isti ne utiu na dugorono rjeavanje problema
finansiranja MSP jer ne utiu na smanjenje rizika finansiranja MSP i smanjenje
transakcijskih trokova.
Razvijene zemlje, koje praktikuju trino orijentirani koncept finansijske pomoi MSP, svoje
aktivnosti
usmjeravaju na unaprjeenje pristupa kapitalu razvojem finansijske
infrastrukture.31 Finansijska pomo MSP prema ovom konceptu je usmjerena na slijedee
oblasti:
Smanjenje rizika kreditiranja malih i srednjih preduzea donoenjem kvalitetnih
zakona koji osiguravaju efikasnu naplatu potraivanja i koritenje razliitih vrsta
sredstava obezbjeenja;
Smanjenje barijera za ulazak na finansijsko trite bankama i drugim fin. institucijama
usmjerenim na MSP;
Stvaranje zakonodavne i regulatorne osnove za razvoj inovativnih finansijskih
institucija i instrumenata koji ukljuuju fondove rizinog kapitala, poslovne anele i
lizing kompanije;
Organizovanje edukacije MSP potrebno za poslovanje sa bankama i izradu biznis
planova i finansijskih projekcija;
Poveanje informisanosti o kreditnoj sposobnosti i zaduenosti (promocija kreditnog
biroa) te podsticanje banaka na uvoenje naprednijih metoda procjene kreditne
sposobnosti.
2.6.1. Pojam i znaaj finansijskih poticaja za razvoj MSP
U najirem smislu finansijski poticaji se mogu definisati kao vrsta dravne pomoi32
proizvoaima ili potroaima za koju drava ne prima nikakvu protunaknadu, ali je
uvjetovana posebnom vrstom djelatnosti ili ponaanja primatelja.33 Finansijski poticaju mogu
biti vrsta direktne ili eksplicitne pomoi jer predstavljaju neposredan novani izdatak.34
Takoe, finansijski poticaji mogu biti i vrsta indirektne ili implicitne pomoi ako neposredni
novani izdatak nije prisutan.35
Osnovna namjena direktnih finansijskih poticaja jeste da se njihovom dodjelom uklone
identifikovani nedostaci kako bi dolo do poboljanja u odnosu na stanje koje je bilo prije
Istraivanje Svjetske Banke navodi finansijsku infrastrukturu i cjelokupni pravni i regulatorni okvir kojim je organizovano poslovanje finansijskih
institucija kao kljune preduslove za rjeavanje finansijskih potreba MSP. Finansijska infrastruktura podrazumijeva informacione, ugovorne i
transakcione okvire koji osiguravaju osnov za finansijsko poslovanje.
32
Prema definiciji Evropskog suda pravde dravne pomoi su instrument nacionalne ekonomske i socijalne politike koji ukljuuje pruanje odreene
vrste realne koristi za odreena preduzea, fizika lica ili sektore
33
Marina Kesner kereb: Finansijska praksa, 1995, str. 151-153
34
Npr. direktno novano davanje proizvoaima ili potroaima
35
Npr. krediti po kamatnoj stopi ispod trine, dravne garancije, smanjenje poreznih obaveza ili porezne olakice, dravna regulacija odreenih
aktivnosti ili grana privrede kojom se poveavaju cijene ili olakava pristup tritu i sl.
30
31
14
Revizija uinka
ovakve intervencije drave. Upravo djelovanje na jasno utvrene nedostatke definie

finansijske poticaje kao selektivnu mjeru tj. trebaju ispunjavati kriterij specifinosti koji
zahtjeva da isti budu namijenjeni samo pojedinim privrednim granama, preduzeima ili
regionima.36
Prije davanja poticaja vri se sveobuhvatna ocjenu svrsishodnosti dodjele poticaja kao vrste
dravne pomoi. Takav postupak ocjene podrazumijeva: utvrivanje trinih nedostataka koje
je potrebno otkloniti i procjenu opravdanosti poticanja ili koritenje efikasnijih alternativa,
rjeavanje problema pravilnog izbora korisnika poticaja kao i predvianje da li takva pomo
moe dovesti do promjene stanja u eljenom smjeru. Pored toga vaan dio ocjene
svrsishodnosti poticaja jeste utvrivanje oekivanog rezultata (koristi) kako bi se moglo
izvriti kompariranje trokova poticaja i njihovih koristi.37
2.7.
Kreiranje i implementacija mjera podrke razvoju MSP u FBiH
Kako je ve ranije naznaeno mjere za razvoj sektora MSP u FBiH sadrane su u Programu
mjera razvoja male privrede 2010.-2012. i Projektu Razvoj malog i srednjeg poduzetnitva u
FBiH (Akcioni plan implementacije projekta 2009.-2012.)38. Iako se radi o dva po naslovu
razliita dokumenta sadraj mjera u oba dokumenta je identian i implementacija mjera
predviena je do kraja 2012. godine. Pri kreiranju navedenih dokumenata, opredjeljenje vlasti
je bilo da prioritet u razvoju ima proizvodna djelatnost pogotovo izvozno orijentisana, iz
razloga to proizvodnja jedino stvara novu vrijednost i preduslov je opstanka nacionalne
ekonomije na globalnom tritu. Takoe, opredjeljenje vlasti je bilo i da se provoenjem
mjera razvoja doprinese ostvarenju ravnomjernog regionalnog razvoja. Navedeno se moe
tumaiti na nain da podrka u razvoju MSP treba srazmjerna stepenu razvoja pojedinih
kantona, odnosno da veu podrku imaju manje razvijeni kantoni i obratno, kako bi smanjio
ekonomski i socijalni jaz izmeu kantona.
Navedeni dokumenti su predvidjeli provoenje 74 mjere kojima bi se trebalo ostvariti osam
stratekih ciljeva: smanjenje administrativnih prepreka, promocija preduzetnitva, uspostava i
jaanje mree razvojnih ustanova, finansijska podrka, struno usavravanje svih relevantnih
osoba za MSP, jaanje poslovne infrastrukture, tehnoloki razvitak, poticanje ciljnih skupina
u preduzetnitvu. Navedeni dokumenti su utvrdili nosioce aktivnosti i ciljeve pojedinanih
mjera. Mjere koje su sadrane u dokumentima mogu se podijeliti na: opte mjere iji uinci
djeluju na sve subjekte MSP i selektivne mjere iji uinci djeluju na ciljne korisnike.
Za provoenje mjera u nekim sluajevima utvreno je vie nosioca aktivnosti a u nekim
sluajevima nosilac implementacije je Ministarstvo odnosno sektori ministarstva. U sektoru
za razvoj, sektoru za preduzetnitvo i sektoru za obrt vre poslovi iz oblasti kreiranja i
implementiranja mjera podrke razvoju MSP.39 Implementacija mjera predvienih u
Competition law in the Europian Communities, Vol. II Rules applicable to State aids, Commision of the EC Brussels; Luxembourg, 1990, p. 25: etiri
kriterija koja dravne subvencije moraju zadovoljavati su: 1. Korist ili prednost koja se prua preduzeima, 2. Porijeklo sredstava tj. samo dravna
sredstva, 3. Kriterij specifinosti i 4. Zabrana naruavanja trine konkurencije
37
Finansije asopis za teoriju i praksu finansija, 2007, str 70-92
38
Projekat Razvoja malog i srednjeg poduzetnitva u FBiH jedan je od pet projekata koji zajedno ine Strategiju ekonomskog razvoja FBiH.
39
Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Federalnog ministarstva razvoja, poduzetnitva i obrta (2005.;2007.;2011.)
36
15
Revizija uinka
navedenim dokumentima Ministarstvo je donijelo Pravilnik o postupcima u provoenju

Programa mjera razvoja male privrede. 40
2.7.1. Organizacija procesa finansijskog poticanja razvoja MSP u FBiH
Proces finansijskog poticanja ureen je Pravilnikom o postupcima u provoenju Programa
razvoja male privrede.
Proces dodjele poticaja poinje fazom planiranja. Ministarstvo formira radnu grupu koja u
saradnji sa sektorima u Ministarstvu izradi Program utroka sredstava. 41 Program utroka
sadri iznos i nain dodjele sredstava, naziv i vrstu projekta te se za svaki projekat utvruju
slijedei elementi:naziv, ciljevi kriteriji za izbor, korisnici i iznosi sredstava. Faza planiranja
zavrava kada Vlada FBiH usvoji Program utroka sa kriterijima raspodjele, koji postaje
ujedno i osnovni planski dokument za dodjelu poticaja. Nakon toga Program se objavljuje u
slubenim novinama i tako postaje dostupan javnosti.
Faza implementacije poinje objavljivanjem konkursa/natjeaja u Slubenim novinama FBiH
i dnevnoj tampi. Izbor korisnika poticaja vri Komisija za izbor korisnika koju imenuje
ministar iz reda uposlenika Ministarstva.42 Zadatak komisije je da u skladu sa utvrenim
kriterijima izvri izbor korisnika. Utvruje se preliminarna listu korisnika ministar i ista se
objavljuje u Slubenim novinama FBiH. Nakon objave aplikanti imaju mogunost ulaganja
prigovora. Rjeavanje po prigovorima aplikanata vri Ministarstvo te se sainjava konana
lista korisnika, koja se takoe objavljuje u Slubenim novinama. Nakon toga, Ministarstvo
zakljuuje ugovor o implementaciji poticajnih sredstava sa izabranim korisnicima. Ugovorom
se reguliu meusobna prava i obaveze ugovornih strana, nain i dinamika koritenja
dodijeljenih sredstava te izvjetavanje o utroku istih.
Faza nadzora utroka dodijeljenih poticajnih sredstava poinje dostavljanjem Ministarstvu
Izvjetaja o utroku odobrenih grant finansijskih sredstava od strane korisnika poticaja.
Izvjetaji se dostavljaju najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana uplate poticajnih sredstava
na raun korisnika. Navedeni izvjetaji su standardizovani obrasci, kreirani od strane
ministarstva i sastavni su dio ugovora. Na izvjetajnom obrascu definisani su indikatori o
kojima korisnik treba da izvijesti Ministarstvo.43 Nadzor vri Komisija za nadzor utroka
koju imenuje ministar iz reda uposlenika Ministarstva.44 Obaveza i odgovornost komisije je
da vri kontinuirano praenje utroka poticajnih sredstava i drugih preuzetih obaveza. Pored
nadzora koji se vri putem izvjetaja, komisija nadzor vri i izlaskom na teren odnosno
posjetom korisniku poticajnih sredstava koja podrazumijeva nadziranje napretka projekta, te
praenje roka implementacije investicijskoga projekta, kao i druge radnje koje e pratiti
40
Pravilnik ureuje: metodologija rada, kojom se osigurava javnost rada , uesnici u provoenju programa razvoja, kriteriji za izbor korisnika sredstava
i razvojnih projekata kojima se jaa konkurentna sposobnost subjekata male privrede , postupci u radu komisije za izbor korisnika poticajnih sredstava i
obaveza definisanja i ureenja odnosa odgovarajuim pravnim aktom izmeu nosioca programiranja razvoja i ostalih uesnika u provoenju programa
razvoja, kontrola nad provoenjem programa razvoja, usklaena sa procedurom praenja realizacije Programa rada Vlade Federacije Bosne i
Hercegovine
41
Puni naziv: Program utroka sredstava s kriterijima raspodjele sredstava tekueg transfera utvrenog Budetom FBiH za XXXX godinu.
42
Komisija za izbor korisnika sredstava odgovorna je ministru i radi na temelju Poslovnika o radu komisije za izbor korisnika
43
Indikatori su empirijski podaci kvalitativne i kvantitativne prirode. Ovi podaci postaju pokazatelji performansi ukoliko izraavaju zamiljene ciljeve
uesnika u nekom procesu. To im daje kontekstualni i vremenski znaaj (Dochy,1990).
44
Komisija za nadzor utroka odgovorna je ministru i radi na temelju Poslovnika o radu komisije za nadzor
16
Revizija uinka
implementaciju istog.45 Komisija sainjava Izvjetaj o utroku i efektima dodijeljenih

poticajnih sredstava koje Ministarstvo dostavlja Vladi FBiH na usvajanje.
2.7.2. Poticajna sredstva za razvoj MSP u FBiH u periodu 2009.-2010.
Kako je ve naznaeno u poglavlju 1.3. ovog Izvjetaja, revizija je detaljno analizirala
efikasnost u procesu dodjele finansijskih poticaja MSP, kao segmenta ukupne podrke razvoju
MSP u FBiH. Finansijsko poticanje razvoja MSP u FBiH implementira se od 2004. godine.
Sredstava za poticaje se, prema unaprijed utvrenim prioritetima, godinje alociraju iz
Budeta FBiH u obliku tekueg transfera. Godinji iznos poticajnih sredstava dodjeljuje se
prema Projektima koji su podijeljeni prema namjeni sredstava i ciljnoj grupi korisnika. Tako
su u periodu 2009.-2010. poticajna sredstva dodjeljena po slijedeim projektima:
Tabela 1: Iznosi poticaja za razvoj MSP u periodu 2009.-2010.
Rd.br
Projekt
Institucionalna podrka
Potpora udruenjima poduzetnika i obrtnika
Razvoj obrtnikih komora
Infrastrukturna podrka
Izgradnja poduzetnike infrastrukture
Poticajna sredstva
2009.
2010.
1.00.000
150.000
69.500
150.000
2.482.000
3.000.000
520.500
248.500
455.400
405.900
411.000
37.000
511.500
58.00
150.000
151.000
4.100.000
150..000
4.972.100
Finansijska podrka subjektima MSP

Razvoj tradicionalnih i starih obrta
Izgradnja inovativnog gospodarstva (inovacije, uvoenje ISO standarda,
osiguranje CE znaka, transfer znanja i tehnologija)
Potpora novo -osnovanim subjektima malog gospodarstva i obrtnicima
Stipendiranje uenika
Sufinansiranje projekata i ostalo
Prekogranina saradnja u okviru IPA programa te podrka projektima
financiranim od strane EU-a i drugih donatora
Interventna sredstva rezerve
Ukupno
Izvor: Izvjetaj o utroku i efektima dodijeljenih finansijskih sredstava za 2009. i 2010.

godinu.
lan 9. Poslovnika o radu komisije za nadzor utroka dodijeljenih finansijskih sredstava i taka 3.1. Ugovora o implementaciji oticajnih finansijskih
sredstava.
45
17

3.
Revizija uinka
NALAZI REVIZIJE
Nalazi su strukturirani na nain da se u prvom dijelu analizira odnos izmeu planiranih i

implementiranih mjera podrke razvoju MSP sadranih u Programu mjera razvoja male
privrede 2010.-2012. U drugom dijelu nalaza detaljno je analiziran proces dodjele finansijskih
poticaja, kao segmenta ukupne podrke razvoju MSP u FBiH.
3.1.
Implementacija Program mjera razvoja male privrede 2010.-2012.
Analizom mjera podrke razvoju MSP u FBiH, koje su se trebale implementirati do kraja
2012. godine, utvreno je da je od planiranih 74 mjere poduzeto 34 mjere.
Analizirajui sadraj i karakter poduzetih mjera, od ukupno 34 poduzete mjere, njih 24 su se
odnosile na davanje direktne finansijske podrke, najee u vidu poticaja usmjerenih prema
ciljanim korisnicima. Ostalih 10 mjera jesu opte mjere meu kojima su najznaajnije:
uspostava informacionog sistema registra malih i srednjih preduzea i registra obrtnika,
usklaivanje definicije malih i srednjih preduzea sa preporukama EU, promocija
preduzetnitva u medijima i uee na sajmovima i sl. (Detaljnije o planiranim i podiuzetim
mjerama u prilogu br.1).
Nasuprot navedenom, izostale su znaajne opte mjere ija implementacija bi imala uinak na
cijeli sektor MSP. Primjeri takvih mjera su regulativa koja bi dovela do skraenja vremena i
smanjenja trokova potrebnog za pokretanje biznisa, porezne i druge olakice te smanjenje
poreske administracije, poticanje stranih i domaih ulagaa u MSP, uspostava veza sa
akademskom zajednicom, naunim institutima i transfer znanja, uspostava mree savjetnika
specijalizovanih za MSP i garancijskih fondova specijaliziranih za MSP i dr.
Najvei dio optih mjera koje nisu provedene trebalo je da implementira vie subjekata sa
razliitih nivoa vlasti (npr. ministarstvo, zavodi za zapoljavanje, regionalne razvojne
agencije, kantoni, optine i gradovi). Revizija je utvrdila da do sada nije bila praksa da se sa
ostalim uesnicima u provoenju Programa razvoja zakljuuju pravni akti koji bi uredili
obaveze i odnose izmeu nosioca programiranja i ostalih uesnika.46 Obzirom na takve
okolnosti, prema izjavama nadlenih u Ministarstvu, provoenje mjera od strane drugih
uesnika zavisi od njihove dobre volje. Analizom sadraja Pravilnika o postupcima u
provoenju Programa razvoja male privrede, kojeg je donijelo Ministarstvo, uoeno je da isti
ureuje jedino postupke u provoenju mjera finansijskog poticanja za ije provoenje je
zadueno iskljuivo Ministarstvo. S druge strane postupci u provoenju svih ostalih mjera iz
Programa razvoja bez obzira da li se radi o provoenju mjera od strane jednog ili vie
uesnika su u potpunosti izostali. Navedeno ukazuje da je Ministarstvo fokus svojih aktivnosti
usmjerilo na mjeru finansijskog poticanja.
Pored navedenog, izostanku implementacije znaajnih optih mjera, prema miljenju
predstavnika preduzetnika i odgovornih iz Ministarstva, doprinijeo je pasivan odnos
nadlenih vlasti u FBiH prema sektoru MSP u proteklom periodu. Naime, kako istiu vlasti
Prema l. 13. Zakona o poticanju razvoja male privrede, Pravilnik o postupcima u provoenju Programa razvoja (a kojeg donosi Ministarstvo), pored
ostalog treba da utvrdi obavezu definisanja i ureenja odnosa odgovarajuim pravnim aktom izmeu nosioca programiranja razvoja i ostalih uesnika u
provoenju programa razvoja.
46
18
Revizija uinka
nisu davale adekvatan znaaj ni podrku razvoju sektora MSP u odnosu na druge sline
sektore koji takoe, doprinose ekonomskom razvoju FBiH a iji razvoj potiu nadlene
vlasti.47 Kako bi ispitali navedeno, Ured za reviziju je izvrio komparaciju finansijskog
poticanja iz Budeta FBiH, sektora MSP i sektora poljoprivrede koji zajedno stvaraju skoro
2/3 BDP i zapoljavaju skoro 3/4 ukupno zaposlenih u FBiH, to prikazuje naredna tabela:
Tabela 2: Finansijsko poticanje razvoja sektora MSP i sektora poljoprivrede iz Budeta FBiH
Godina
2009.
2010.
2011.
Ukupni Budet FBIH*
1.988.877.738
1.734.227.815
1.645.041.660
Sektor
Malo i srednje preduzetnitvo
Poljoprivreda i ruralni razvoj
Predvien % izdvajanja
iz ukupnog Budeta
do 2%
od 3% do 6%
FBiH**
2009.
2010.
2011.
2009.
2010.
2011.
Alocirana sredstva iz
Budeta FBiH u KM*
4.100.000
8.005.000 6.308.330
49.198.591
56.237.203
51.931.974
Uee poticaja u
0,21%
0,46%
0,38%
2,47%
3,24%
3,16%
ukupnom Budetu FBiH
Udio zaposlenih u
odnosu na ukupno
56%
20%
zaposlene u FBiH***
Udio u BDP FBIH****
60%
5%
Izvor: *Javni revizorski izvjetaj o izvrenju Budeta FBiH za 2011., 2010., 2009. godinu
**Zakon o poticanju razvoja male privrede u FBiH i Zakon o novanim podrkama u poljoprivredi
i ruralnom razvoju
***Procjene iz: Projekat Razvoj MSP u FBiH; Poticaji u poljoprivredi BiH za 2011.godinu
****Procjene iz: Istraivanje o sprovedbi politika u sektoru MSP; Poticaji u poljoprivredi BiH za
2011.godinu
Iz prezentiranih podataka vidljivo je da se iz Budeta FBiH za razvoj sektora MSP izdvajaju

znaajno manja sredstva, uprkos broju zaposlenih u ovom sektoru i njegovom ueu u BDP
FBIH, u odnosu na sredstva koja se izdvajaju za razvoj sektora poljoprivrede. Pored
navedenog, nain na koji je utvreno izdvajanje za sektor MSP (do 2% ukupnog
Budeta)smanjuje mogunost Ministarstvu da efikasno planira raspodjelu sredstva
namijenjenih za provoenje Programa razvoja MSP. Naime, uslovi gdje nije utvren
minimalni iznos sredstava koji e se izdvojiti iz Budeta FBiH i gdje je stvarno odobreni
iznos poznat tek po usvajanju Budeta od strane Parlamenta FBiH (to se najee deava u
prvom kvartalu tekue godine), stvaraju neizvjesnost za Ministarstvo jer isto ne moe
blagovremeno planirati implementaciju Programa mjera razvoja male privrede obzirom da
nema informacije sa kojim iznosom sredstava raspolae za tekuu godinu.
Takoe, Ured za reviziju je izvrio komparaciju finansijskog poticanja sektora MSP u odnosu
na dodjelu grant - nepovratnih sredstava velikom broju neprofitnih organizacija, pojedincima
ili oblastima u kojima FBiH izmeu ostalog, nema iskljuivu nadlenost (kultura i sport,
turizam, obrazovanje i sl.). Uzimajui za primjer samo 2011. godinu revizija je ustanovila da
je za ove namjene iz Budeta FBiH izdvojeno dvanaest puta vei iznos sredstava (78.854.827
KM) od iznosa koji je izdvojen za poticanje razvoja MSP u FBiH (6.308.330 KM).48
47
48
Zapisnik sa sastanka fokus grupe odrane 26.02.2013.godine u Uredu za reviziju institucija u FBiH
Javni revizorski izvjetaj o izvrenju Budeta FBiH za 2011.godinu
19
Revizija uinka

3.2.
Rezultati dosadanje implementacije mjera
Historijski gledano broj subjekata je u periodu od 2006. godine do 2008. godine imao je
trend rasta. U toku 2009. i 2010. godini broj subjekata MSP se kontinuirano smanjuje tako da
je zakljuno sa 2010. godinom ukupno je bilo registrovano 20.370 subjekata MSP to u
odnosu na 2008. godinu predstavlja smanjenje od oko 2%. Smanjenje broja subjekata
primjetno je kod svih vrsta a najvie kod mikro subjekata. Naredna tabela pokazuje dinamiku
kretanja broja subjekata MSP u FBiH:
Tabela 3: Dinamika broja subjekata MSP u FBiH 2006.-2010.
Godin Mikro
Mali
Srednji
Ukupno subjekti
a
subjekti
subjekti
subjekti
MSP
2006.
12.759
5.161
1.367
19.287
2007.
13.693
5.438
1.406
20.537
2008.
13.895
5.580
1.427
20.902
2009.
13.487
5.646
1.419
20.552
2010.
13.375
5.593
1.402
20.370
Izvor: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta
Ukupno
privredni
subjekti u FBiH
19.499
20.747
21.114
20.760
20.579
Subjekti MSP ine 98 % od ukupnih privrednih subjekata u FBiH. Analizirajui strukturu

MSP, vidljivo je da mikro ine oko 66%, mali oko 27% te srednji oko 7% od ukupnog broja
subjekata MSP. Slina struktura je zastupljena u zemljama iz okruenja i zemljama EU. Ono
po emu FBiH ima znatno loiji rang u odnosu na okruenje i EU jeste mali broj subjekata
MSP na 10.000 stanovnika. Tako u FBiH na 10.000 ima 90 subjekata MSP dok ih u
Sloveniji ima 568, u Maarskoj 750 a prosjeno u EU oko 500.49
Za otvaranje nove firme, u BiH prema vaeoj pravnoj regulativi, potrebna su 42 dana,
12 procedura i plaanje trokova u visini 17% per capita. Posmatrajui samo index
pokretanja poslovanja BiH je u 2011.godini zauzela 160 mjesto od ukupno 183 analizirane
zemlje, to predstavlja nazadak od 3 pozicije u odnosu na 2010.godinu. Posmatrajui index
poreske politike u BiH firma za razne poreze i taxe godinje plaa 23% od profita putem 51
razliite transakcije za to je potrebno 422 sata godinje to je rangiralo BiH u 2011.godini na
127 mjesto od ukupno 183 analizirane ekonomije i nije bilo promjene ranga u odnosu na
2010.godinu. 50
Posmatrajui ukupni Index lakoe poslovanja The Ease of Doing Bussines Index- (EDBI)51
BiH se u 2011.godini nalazila na 110 mjestu to nepromijenjen rang u odnosu na 2010.
Meutim, posmatrajui period u posljednjih 5 godina BiH (FBiH) je pogorala svoj rang
za 8 pozicija. Od 10 varijabli (oblasti) koje ine ukupan index lakoe poslovanja dolo je do
pogoranja u slijedeim: pokretanje biznisa, mogunost kreditiranja, zatita investitora,
poreska politika i prestanak poslovanja.
49
www.fmrpo.gov.ba Stanje razvijenosti i prijedlog mjera za rast i razvoj MSP u FBiH (2007.-2010.): ... u Sloveniji na 10.000 stanovnika ima 568
subjekata MSP-a, u Maarskoj 750 dok u FBiH ima 89.
50
The Ease of Doing Bussines 2011-Bosnia and Herzegovina, str.6-16; 50-55.
51
EDBI Index kreiran je od strane Svjetske banke za mjerenje jednostavnosti regulacija poslovanja i nivoa zatite vlasnikih prava. Index se bazira na
studiji miljenja strunjaka o zakonima i regulacijama koji jaaju ili ograniavaju poslovanje u 10 osnovnih oblasti. Vii rang prema indikatorima
ukazuje na povoljniji poslovni ambijent.
20
Revizija uinka
Prema podacima GEM istraivanja (Global Entrepreneurship Monitor- Globalni monitor

preduzetnitva)52 za 2011. godinu BiH zajedno sa Srbijom ima najnii ukupni rezultat
Globalnog indexa poduzetnitva (0,18) u odnosu na zemlje iz ueg regiona. Rezultati
istraivanja pokazuju da je prekid poslovanja u BiH meu najveima u svijetu. Tako je
u svjetskom GEM izvjetaju za 2011.godinu, BiH navedena kao negativan primjer
motivacije za pokretanje biznisa, jer veina ulazi u poduzetnitvo iz razloga nunosti.
Razlozi za prekid poslovanja u BiH najee dijelom su vezani za neprofitabilnost biznisa i
probleme finansiranja dok su pozitivniji razlozi za prekid poslovanja, poput druge poslovne
prilike ili prilike za prodaju biznisa rijetki. Ocjenjujui preduzetniko okruenje, kao
najnestimulativnije komponente preduzetnikog okruenja u BiH u 2011.godini identificirani
su: politike vlada - kojima se regulie poslovni ambijent za preduzetnitvo, politike vlada
konkretne politike, prioriteti i podrka preduzetnicima, transfer istraivanja i razvoj internog
trita (otvorenost).53
Strunjaci koji su uestvovali u navedenim istraivanjima, istiu kako postoji vie prepreka
koje onemoguavaju znaajniji razvoj malog i srednjeg poduzetnitva u FBiH. Kad se radi o
otvaranje novih firmi, prema miljenjima strunjaka, najveu prepreku predstavlja postojea
pravna regulativa koja dovodi do dugotrajnog procesa registracije preduzea i dugotrajnog
procesa dobivanja raznih dozvola to je rezultat velike, spore i komplikovane administracije.54
Pored navedenog pravna regulativa koja ureuje poresku i socijalnu politiku zahtjeva od firmi
plaanje visokih nameta kao to su porezi, takse i naknade, a to se posebno odnosi na poreze
i doprinose na i iz plae. Nadalje strunjaci istiu i nedostatak podrke vlasti na svim nivoima
u smislu programa i fondova predvienih za rast, opstanak i prosperitet ve postojeih firmi.
Sa ovim konstatacijama strunjaka slau se i sami preduzetnici koji istiu da je postojea
poreska i socijalna politika destimulativna za poslovanje i jedan od osnovnih uzroka
poslovanja u sivoj zoni.55
3.3.
Institucionalna podrka razvoju MSP u FBiH
Mrea ustanova za razvoj preduzetnitva u FBiH, kao okosnica pruanja podrke razvoju
malog i srednjeg preduzetnitva nije formirana. Nadleni u Ministarstvu smatraju da je glavna
prepreka za uspostavu mree razvojnih ustanova ta to u FBiH jo uvijek nije formirana
Agencija za malo i srednje preduzetnitvo, iako je formiranje, prema strategijskim
dokumentima trebalo da se izvri najkasnije do 2012. godine. Ministarstvo je poduzelo
konkretne aktivnost na osnivanju Agencije. Naime, izraen je prijedlog novog Zakona o
poticanju razvoja male privrede u kojem su, izmeu ostalog, inkorporirane odredbe o
osnivanju Agencije. Pored formiranja Agencije, prijedlog novog Zakona predviao je druge
GEM-Global Entrepreneurship Monitor je najvei svjetski akademski istraivaki projekat o poduzetnitvu, ima za cilj osiguranje visoko kvalitetnih
informacija o globalnim poduzetnikim aktivnostima i baziran je na harmoniziranoj procjeni nivoa poduzetnikih aktivnosti za sve zemlje uesnice
projekta kako bi se sagledala uloga poduzetnitva u rastu nacionalnih ekonomija. BiH uestvuje u GEM projektu od 2008. Godine ime je prvi put
dobila mogunost poreenja politika, programa i aktivnosti razliitih institucija koje se bave izgradnjom poduzetnikih kapaciteta sa zemljama lanicama
projekta.
53
B. Umihani, R. Tulumovi, M. Omerovi, S.Simi, GEM BIH 2011 Razviti i ojaati poduzetniki duh u BiH, str. 22-24.
54
B. Umihani, R. Tulumovi, M. Omerovi, S.Simi, GEM BIH 2011 Razviti i ojaati poduzetniki duh u BiH, str. 130
55
Zapisnik sa sastanka odranog dana 21.06.2012.godine sa Asocijacijom poslodavaca BiH i FBiH i Udruenjem LINK Mostar.
52
21
Revizija uinka
odredbe koje bi imale za cilj unapreenje postojeeg Zakona.56 Meutim, prema izjavama
nadlenih iz Ministarstva, ovaj prijedlog je naiao na negodovanje od strane subjekata male
privrede. Naime, na sastanku povodom izrade prijedloga novog Zakona, predstavnici male
privrede su izjavili da se ne slau sa osnivanjem jo jedne u nizu institucija i nemaju
povjerenje da bi nova institucija opravdala svoju ulogu i troenje budetskih sredstava.
Privrednici smatraju da se uloga i zadaci Agencije mogu realizovati kroz postojeu
organizaciju i adekvatnije koritenje postojeih ljudskih resursa ministarstva. Zbog takvih
stavova preduzetnika Ministarstvo je odustalo od predlaganja formiranja Agencije do
daljnjeg.57 Nasuprot navedenom, nadleni u ministarstvu smatraju da je nemogue izvriti
umreavanje razvojnih ustanova u FBiH sve dok se ne formira Agencija. Razliita stajalita
navedenih strana po pitanju osnivanja institucije koja bi trebala biti okosnica institucionalne
podrke ukazuje na nedostatak meusobnog razumijevanja i povjerenja. Analizom poslova
koje se obavljaju u sektorima Ministarstva58 (sektor za razvoj, sektor za poduzetnitvo i sektor
za obrt) utvreno je da se odreeni poslovi Ministarstva preklapaju sa poslovima koje
uobiajeno obavljaju agencije za MSP. Naprijed navedeno, otvara pitanje odgovarajue
raspodjele poslova izmeu Ministarstva i agencije kako bi se izbjeglo dupliranje, ukoliko
agencija bude formirana.
Pored navedenog, vana institucija za razvoj MSP koja nije formirana je Federalni
garancijski fond, specijaliziran za MSP. Jedan od razloga jeste nepostojanje zakonskog okvira
koji ureuje garancijske poslove iako je Programom mjera razvoja male privrede planirana
mjera Predlaganje zakonskih propisa za uspostavu fondova rizinog kapitala specijaliziranih
za MSP. Aktivnosti Ministarstva u implementaciji ove mjere bile su da je pokrenulo
inicijativu za izradu zakonskog ureenja garancijskih poslova. Nakon to je uraena platforma
i izraen Prednacrt zakona za osnivanje garancijskog fonda, upuen je Vladi FBiH na dalje
razmatranje. Odlukom Vlade dalji rad na zakonu povjeren je Ministarstvu finansija.
3.4.
Infrastrukturna podrka razvoju MSP u FBiH
Podrka Ministarstva razvoju preduzetnike infrastrukture u proteklom periodu obuhvatala je

davanje finansijskih poticaja za izgradnju iste. U periodu od 2005.-2010.godine za
preduzetnike zone dato je 94% od ukupnih sredstava namijenjenih poticanju razvoja
preduzetnike infrastrukture. Ostatak sredstava otpada na preduzetnike inkubatore 3%,
tehnoloke parkove 1% i preduzetnike centre 2%.59 (Detaljnije o poticanju preduzetnike
infrastrukture u prilogu br.2).
Analizom dokumentacije uoeno je da su poticajna sredstva za izgradnju preduzetnikih zona
neke opine koristile za osiguranje osnovnih preduslova za osnivanje zona to su iste trebale
Prema Izvjetaju o realizaciji Akcionog plana ostale vanije izmjene postojeeg Zakona o poticanju razvoja male privrede odnose se na :usklaivanje
definicije male privrede sa preporukama EU i utvrivanje kriterija za razlikovanje mikro, malih i srednjih preduzea,; jasnije definisanje ciljeva razvoja
male privrede i poticajnih mjera za njihovo ostvarivanje; odreivanje vremenskog perioda za koji se donosi Program razvoja male privrede kao i
obaveza donoenja Godinjeg plana provoenja Programa razvoja kojim se utvruju prioriteti i plan pojedinih poticajnih mjera i aktivnosti; odreivanje
nosioca Programa razvoja i jasno definisanje njihovih obaveza; odreivanje prava i obaveza poticajnih sredstava i uinkovitiji nadzor nad koritenjem,
kao i praenje uinaka dodijeljenih poticaja.
57
Izjave nadlenih u ministarstvu
58
Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Federalnog ministarstva razvoja, poduzetnitva i obrta sa izmjenama i dopunama.
59
Informacija o razvoju poduzetnike infrastrukture u Federaciji BiH; FMRPO 2010.godina
56
22
Revizija uinka
obezbijediti prije nego su podnijele aplikacije za koritenje poticajnih sredstava. 60 Primjera

radi, opine su koristile sredstva za izmjene i dopune regulacionih planova, izradu idejnih i
glavnih projekata za izgradnju saobraajnica i vodosnabdijevanja, ureenje zemljita,
izgradnja vodovodne i kanalizacione mree i te pristupnih saobraajnica.61
Takoe, uoeno je da Ministarstvo od opina zahtjeva da, prilikom apliciranja za koritenje
poticajnih sredstava dostave dokaz da su u opinskom budetu planirana sredstva za
preduzetniku zonu ija se izgradnja potie. Meutim, nakon implementacije poticajnih
sredstava Ministarstvo ne zahtjeva od opine da prilikom podnoenja izvjetaja o utroku
poticajnih sredstava dostavi dokaz da su finansijska sredstva iz opinskog budeta zaista
utroena u izgradnju zone. Ovakva situacija omoguava opinama da nakon slanja dokaza o
planiranim sredstvima u opinskim budetima za zonu, ista rebalansom preusmjere i koriste
za druge namjene.
Pored toga, nejasno je definisano koje su to vrste zona i faze izgradnje prioritetne u pruanju
finansijske podrke. Navedeno rezultira da se iz godine u godinu potie izgradnja istih zona
za koje je neizvjesno kada e biti izgraene i stavljene u funkciju. Tako je Ministarstvo je u
periodu 2009.-2010.godine poticalo izgradnju 63 zone od ukupno 83 zone koliko ih ima u
FBiH a prema podacima veina zona je fazi izgradnje a niti jedna zona ne djeluje u punom
kapacitetu odnosno nijedna nije u potpunosti useljena.62 Naime, prema miljenju preduzetnika
djelimino finansiranje pojedinih faza u veem broju zona ne doprinosi njihovoj broj
izgradnji i stavljanju u funkciju dok se istovremeno zapostavlja poticanje drugih oblika
infrastrukture, kao to su poslovni inkubatori, tehnoloki parkovi i sl.63 Takoe preduzetnici
smatraju da Ministarstvo u dovoljnoj mjeri ne daje znaaj poticanju specijaliziranih zona koje
se strateki koriste za privlaenje specijalnih stranih i domaih investitora. U prilog ovome
govori podatak da su u 2010.godini poticajna sredstava data za samo jednu specijaliziranu
zonu dok u 2009.godini uopte nije postojala kategorija specijalizirane zone unutar kriterija.
U konanici, posmatrajui poticanje izgradnje preduzetnike infrastrukture kao mehanizam
koji doprinosi ostvarivanju ravnomjernog regionalnog razvoja, utvreno je da su najvii
iznosi poticaja usmjeravani u kantone koji se prema statistikim podacima ne mogu
svrstati meu nerazvijenije kantone.64 Navedeno se moe ilustrovati na primjeru
preduzetnikih zona, gdje su u periodu 2009. i 2010. godine najvie iznose dobili ZDK i
HNK. (Detaljnije o poticanju preduzetnikih zona po kantonima prilogu br.3.)
Prema Programu izgradnje poduzetnikih zona u FBiH, prilikom kandidiranja za poticajna sredstva za osnivanje novih zona opine trebaju dostaviti:
Odluku predstavnikog tijela o osnivanju zone, prostorni plan jedinice lokalne samouprave, rijeene imovinskopravne poslove te studiju opravdanosti
izgradnje zone dok je za postojee poduzetnike zone potrebno dostaviti rijeene imovinsko-pravne odnose unutar zone, projektnu dokumentaciju i
ishodovane potrebne graevinske dozvole.
61
Npr. u 2009. i 2010.godini Opini Zavidovii dato ukupno 198.000 KM poticaja za izgradnju zone a nije postojala studija opravdanosti osnivanja zone
niti je vreno istraivanje o zainteresiranosti poduzetnika za ulazak u zonu; Opini Biha ukupno 167.000 KM takoe ne postoji studija opravdanosti a
izrada projektne dokumentacije u toku, Opini Tomislavgrad ukupno 161.000 KM a ne postoji studija opravdanosti niti odluka opine o osnivanju zone.
62
Informacija o razvoju poduzetnike infrastrukture u Federaciji BiH; FMRPO 2010.godina
63
Zapisnik sa sastanka odranog sa predstavnikom udruenja LINK Mostar.
64
Statistiki podaci o razvijenosti kantona preuzeti iz izvjetaja Federalnog zavoda za programiranje razvoja Makroekonomski pokazatelji po
kantonima za 2009. i 2010. godinu
60
23

3.5.
Revizija uinka
Finansijska podrka razvoju MSP u FBiH
Postojeu finansijsku podrku koju realizira Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i

obrta iz sredstava Budeta FBiH ine: kreditna sredstva Ministarstva koja se plasiraju putem
Razvojne banke FBiH65, sufinansiranje investicionih projekata koje finansiraju subjekti male
privrede iz vlastitih sredstava66 i kreditnih sredstava Razvojne banke FBiH i poticajna
sredstva koja Ministarstvo putem javnog konkursa neposredno dodjeljuje korisnicima.
3.6.
Dodjela poticaja kao mjera finansijske podrke razvoju MSP
Revizija je za predmet detaljnog ispitivanja odabrala dodjelu poticajnih sredstava to moe

posluiti kao ilustracija i za ostale oblike finansijske podrke Ministarstva, obzirom da postoje
slinosti u procesu provoenja i odabiru korisnika. Nalazi su predstavljeni kao odstupanje od
uspostavljenih kriterija koji su detaljnije objanjeni u taki 1.3. Izvjetaja.
3.6.1. Planiranje dodjele poticaja
Naredna tabela prezentuje odstupanja od kriterija revizije u fazi planiranja poticaja:
Tabela 4. Odstupanja od kriterija revizije u fazi planiranja poticaja
Faza
Analiza stanja
Utvrivanje ciljeva i
Transparentnost i
planiranja
i potreba
prioriteta
saradnja sa akterima
relevantnim za razvoj
MSP
Izradi plana
Plan poticanja sadre
Planiranje poticaja vri se
poticanja
utvrene prioritete i
transparentno uz
Kriterij revizije
prethode
specifine (konkretne)
proaktivnu saradnju sa
sveobuhvatne
objektivno provjerljive
akterima relevantnim za
analize stanja i
ciljeve poticanja
razvoj MSP
potreba MSP
Aktivnosti
ministarstva
Djelimino
Djelimino
Ne
Analiza stanja i potreba u MSP
Prema izjavama nadlenih u Ministarstvu, glavne analize koje prethode izradi planskih
dokumenata za dodjelu poticaja odnose se na analize izvjetaja o utroku poticajnih sredstava
iz prethodnih godina. Tom prilikom Ministarstvo analizira pokazatelje kao to su
novouposlenje (tj. razmatra koji projekat u okviru poticaja je doveo do najveeg broja
novouposlenja), iznose poticaja po projektima (infrastruktura, udruenja, stari zanati i dr.), po
namjeni, (oprema, repromaterijal, objekti, infrastruktura), regionalnu raspodjelu poticaja i dr.
Takoe, prije izrade konanog prijedloga programa utroka odravaju se interni sastanci u
Ministarstvu na kojima se daju odreeni prijedlozi i sugestije za izradu plana ali o
spomenutim sastancima se ne vode zapisnici.67
65
Krediti FMRPO koji se plasiraju preko Razvojne banke FBiH imaju kamatnu stopu od 2%, grejs period od 2 gdine i iznose 150.000KM
Sufinansiranje projekata predvia: vlastita ulaganja poduzetnika u iznosu od 25%, kreditna sredstva od Razvojne banke 50% i grant-sredstva
Ministarstva 25% .
67
Intervju sa nadlenim osobama u FMRPO
66
24
Revizija uinka
Iako su nadleni u ministarstvu izjavili da navedene analize koriste u svrhu izrade planskih
dokumenata, revizija nije mogla nai korelaciju izmeu navedenih analiza, s jedne strane, i
konanog planskog dokumenta (Programa utroka), s druge strane. Drugim rijeima nije
utvreno na temelju kojih pokazatelja Ministarstvo utvruje iznose sredstava po pojedinanim
projektima.
Navedeno se moe ilustrovati na primjeru poticanja preduzetnikih zona ili poticanja
obrtnikih komora. Tako Ministarstvo, svake godine planira izdvajanje najveeg iznosa
poticajnih sredstava za poticanje zona iako niti u jednoj analizi stanja i potreba koje je vrilo
Ministarstvo68 a takoe, niti u jednom relevantnom domaem ili meunarodnom istraivanju
nije utvreno da su poslovne zone nedovoljno razvijena te da to predstavlja prepreku za
razvoj preduzetnitva. Takoe, kod obrtnikih komora svake godine planira se poticanje svih
kantonalnih komora i Federalne obrtnike komore u unaprijed utvrenom iznosu i to samo na
osnovu priloenog godinjeg programa rada.
Prema izjavama nadlenih u Ministarstvu jedan od razloga nedostatka sveobuhvatnih analiza
jeste nepostojanje statistikih podataka o sektoru MSP. Naime, zvanini statistiki podaci za
FBiH ne sadre podatke koje zahtjeva Zakon o poticanju razvoja male privrede. 69 Meutim,
uspostavljanjem Informacionog sistema registra malih i srednjih preduzea i registra
obrtnika70 od strane Ministarstva, otklonjeno je navedeno ogranienje i osigurani su adekvatni
statistiki podaci iz oblast MSP.
Ciljevi i prioriteti poticanja
Analizom Programa utroka sredstava, kao osnovnog planskog dokumenta za dodjelu

poticaja, uoeno je da se ciljevi poticanja definiu za svaki projekat 71poticanja posebno.
Ono to karakterie ciljeve utvrene po pojedinanim projektima jeste generalno
formulisanje ciljeva odnosno postavljanje optih ciljeva. 72 Primjera radi, kod izgradnje
poduzetnike infrastrukture ciljevi su: poticanje lokalne uprave za donoenjem prostornih
planova i uvrtavanje poduzetnike infrastrukture u iste, zatim, prostor Federacije BiH uiniti
konkurentnim za strana i domaa ulaganja, izrada projekata i druge dokumentacije za zone,
opremanje zona i sl. Kod poticanja obrtnikih komora ciljevi su: rad, opstanak, razvoj i
afirmacija obrtnikih komora, ravnomjerni regionalni razvoj. Kod poticanja izgradnje
inovativnog gospodarstva ciljevi su: izgradnja inovativnog gospodarstva, poveanje broja
subjekata male privrede zasnovane na znanju, dovoenje inovacije do proizvoda, uvoenje
ISO standarda, postavljanje CE oznaka za proizvode iz FBiH i sl. Obzirom da se ostvarenje
generalno formulisanih ciljeva teko ili nikako moe mjeriti, obino se isti razrauju na
specifine ciljeve koji bi trebali biti u vezi sa oekivanim rezultatima.73 Meutim,
Ministarstvo u planskim operativnim dokumentima kao i onim koji prethode izradi plana nije
Razvoj poduzetnike infrastrukture u FBiH, Stanje razvijenosti tradicionalnih i starih zanata u FBiH, Pristup finansijama sektora MSP-a u Federaciji
BiH, Stepen organiziranosti obrtnika u FBiH i sl.
69
lan 7.st.2. Zakona o poticanju male privrede utvruje da Federalni zavod za statistiku prati, prikuplja i objavljuje podatke o subjektima male privrede
70
Spomenuti registar trenutno je u fazi pilot jedinica, meutim, nakon zvaninog stavljanja u funkciju bit e omoguena bra i cjelovitija analiza svih
privrednih tokova unutar MSP sektora a informacije dobivene iz registra e biti dostupne vladinim tijelima, poslovnim subjektima i graanima.
71
Projekat je niz aktivnosti koje nastoje postii jasno definirane ciljeve u okviru odreenog vremenskog perioda i sa definiranim finansijskim
sredstvima.
72
Opti cilj je generalna opirna izjava o problemu, ijem e rjeenju doprinijeti ostvarenje svrhe projekta/specifinih ciljeva. Opti cilj je opiran i teko
ili nikako mjerljiv.
73
Specifini ciljevi projekta su mjerljive izjave o problemu. Ostvarenje specifinih ciljeva vodi ka ostvarenju opteg cilja.
68
25
Revizija uinka
razradilo generalno formulisane ili opte ciljeve na specifine mjerljive i ciljeve ije se
ostvarenje moe objektivno provjeriti. (Detaljnije o ciljevima poticanja u prilogu br.4).
Generalno formulisani ili opti ciljevi ostavljaju prostor i za postavljanje irokih kriterija za
koritenje poticaja to je u konanici dovodilo do toga da su proteklom periodu zahtijevani
iznosi poticaja aplikanata vei u odnosu na raspoloiva sredstva, to prikazuje naredna tabela:
Tabela 5: Zahtijevani i dodijeljeni iznosi poticaja u periodu 2004.-2010.
Aplikacija koje su prema
Zahtijevani iznos
Godina
Dodijeljeni iznos poticaja
kriterijima dobile poticaj
poticaja
71
12.500.000
1.382.500
2004.
250
14.662.422
2.550.000
2005.
393
9.847.308
3.500.000
2006.
1.017
34.270.511
9.000.000
2007.
985
19.594.135
8.000.000
2008.
343
4.965.547
4.100.000
2009.
634
10.993.106
4.972.100
2010.
Izvor: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta
Pored navedenog, revizija je konstatovala da planski dokumenti ne osiguravaju adekvatno
ostvarenje utvrenih prioriteta, to je detaljnije objanjeno u dijelu nalazi koji govori o
realizaciji poticaja. Ministarstvo se u svojim programskim dokumentima opredijelilo da
prioritet u poticanju daje proizvodnoj djelatnosti kao i da se dodjela poticaja doprinese
ravnomjeran regionalnom razvoju. Analizirajui Program utroka sredstava uoeno je da isti
ne sadri odredbe niti informacije o tome da proizvodna djelatnost ima prioritet. Nasuprot
tome, u Programu utroka navedeno je da se raspodjela poticaja vri vodei rauna o
ravnomjernom regionalnom razvoju ali bez preciziranja na koji nain e se to zaista i
osigurati.74
Transparentnost i saradnja sa relevantnim akterima u MSP u planiranju

poticaja
Transparentnost i saradnja Ministarstva sa subjektima MSP i njihovim udruenjima,

privrednim komorama i akademskom zajednicom u planiranju poticaja je nedovoljna.75 Prema
izjavama preduzetnika,76 Ministarstvo u proteklom periodu nije imalo praksu traenja
podataka, miljenja i sugestija niti odravanja sastanaka u svrhu planiranja poticaja. Navedena
udruenja preduzetnikasu samoinicijativno uputila prijedlog Ministarstvu za poboljanje rada
sa akterima lokalnog i regionalnog razvoja i poboljanje programa utroka sredstava za
poticaje.77 Meutim, Ministarstvo po ovom prijedlogu do zavretka pisanja ovog izvjetaja
nije reagovalo u smislu da je organizovalo sastanak sa podnosiocima prijedloga ili da se na
bilo koji nain oglasilo po istom. Takoe, i nadlene osobe iz Asocijacije poslodavaca BiH78
su izjavile da u proteklom periodu nije bilo poziva na saradnju kad je u pitanju planiranje
Taka V Odluke o usvajanju Programa utroka sredstava Transfer za poticaj razvoja poduzetnitva i obrta (Slubene novine FBiH broj 13/10)
l. 10. st.2 Zakona o poticanju male privrede utvruje da se programiranje i realizovanje Programa razvoja male privrede vri, pored ostalog, i uz
konsultacije sa predstavnicima subjekata male privrede, naunim institucijama, regionalnim razvojnim agencijama i drugim pravnim i fizikim licima
koja rade na podrci maloj privredi.
76
Zapisnik sa sastanka odranog dana 25.06.2012.godine sa predstavnikom regionalnog udruenja poduzetnika Link Mostar
77
Prijedlog zaprimljen u Ministarstvo dana 30.04.2012.godine
78
Zapisnik sa sastanka odranog dana 25.06.2012. godine u prostorijama Asocijacije poslodavaca BiH
74
75
26
Revizija uinka
dodjele poticaja. Prema izjavama nadlenih osoba u privrednim komorama,79 Ministarstvo u

proteklom periodu nije trailo ikakve podatke, miljenja ili sugestije u svrhu planiranja
poticaja. Nasuprot tome, komore imaju veoma dobru saradnju sa Ministarstvom kada se radi o
izradi zakonskih i drugih propisa. Naime, Ministarstvo redovno alje komorama dokumente
vezane za izmjene i dopune postojeih regulativa, traei miljenja i sugestije. Predstavnici
akademske zajednice80 smatraju da se izrade bilo kakvih strategija i programa podrke razvoju
MSP ne moe vriti bez konsultovanja struke i akademske zajednice pogotovo u okviru
domaih univerziteta, to do sada nije bila praksa. Istakli su da nije bilo poziva od strane
Ministarstva za saradnju ni po kom pitanju pa tako ni po pitanju planiranja dodjele poticaja ali
ni pri izradi ostalih dokumenata na osnovu kojih se poduzimaju mjere podrke razvoju MSP.
U uslovima kad preduzetnici ne uestvuju u planiranju poticaja i nemaju informacije koji
projekti e se poticati i pod kojim uslovima, upitno je da li imaju dovoljno vremena da
pripreme kvalitetne projekte sa kojima e aplicirati za poticajna sredstva.
3.6.2. Realizacija dodjele poticaja
Naredna tabela prezentuje odstupanja od kriterija revizije u fazi realizacije poticaja:
Tabela 6:Odstupanja od kriterija revizije u fazi realizacije dodjele poticaja
Faza
Transparentnost i Kriteriji za izbor korisnika Utvrivanje iznosa
realizacije
konkurencija
poticaja
poticaja
Realizacija poticaja
Kriteriji za izbor su
Sredstva poticaja
vri se putem
dizajnirani i vrednovani na
utvruju se na
Kriterij
javnog natjeaja
nain da osiguravaju
osnovu ocjene
revizije
koji osigurava
ostvarene utvrenih prioriteta predloenog projekta
konkurentski odnos
i ciljeva poticanja kao i
koji je zadovoljio
izmeu aplikanata
princip ravnomjernog
formalno-pravne
regionalnog razvoja
uslove
Aktivnosti
ministarstva
Djelimino
Ne
Ne
Transparentnost izbora i konkurencija izmeu korisnika poticajnih sredstava
Izbor korisnika poticajnih sredstava zapoinje objavom javnog konkursa u Slubenim

novinama FBiH i jednim dnevnim novinama a prijave za uee mogu se podnijeti u roku od
30 dana od objave. Natjeaj sadri informacije o projektima (vrstama) poticaja, ciljeve
poticanja, kriterije za izbor projekta te ciljnu skupinu odnosno korisnike poticajnih sredstava
(opine, gradovi, institucije, subjekte MSP i dr.) te ostale informacije o nainu podnoenja
prijave i druge napomene. Od podnosioca prijava se zahtjeva da dostave odgovarajuu
dokumentaciju i to: zahtjev za ukljuivanje u projekat (obrazac ministarstva), kompletan
projekt, i ostale priloge koji se dokazuje kompetentnost, pouzdanost i ispunjavanje zakonskih
obaveza.
Zapisnici sa sastanaka odranih dana 19.06.2012.godine u prostorijama Privredne komore FBiH i Privredne komore Kantona Sarajevo
Zapisnik sa Ekonomskog foruma odranog sa predstavnicima akademske zajednice dana 06.06.2012. na koji su pozvani referentni profesori iz
oblasti MSP-a sa Univerzitea u Sarajevu i Univerziteta u Tuzli i Univerziteta u Mostaru.
79
80
27
Revizija uinka
Pored dodjele poticaja putem javnog natjeaja, Ministarstvo odreeni iznos sredstava
(interventna rezerva) dodjeli kao poticajna sredstva ali se pri tome izbor korisnika ne vri
putem javnog natjeaja. Revizija nije mogla potvrditi transparentnost kod ovih sluajeva
obzirom da se dodjela istih ne objavljuje u sredstvima javnog informisanja i nejasno je na koji
nain potencijalni korisnici dobivaju informacije o mogunosti apliciranja za koritenje
poticaja kao ni temeljem kojih kriterija Ministarstvo vri njihov odabir i utvruje iznose
poticaja. Analizom odluka o dodjeli navedenih sredstava utvreno je da se ista dodjeljuju:
opinama, udruenjima, privrednim komorama, asocijacijama, subjektima MSP i dr tj. istim
ciljnim grupama kao i kod dodjele putem javnog natjeaja.
Analizu pristiglih prijava vri komisija za izbor korisnika poticajnih sredstava na nain da
utvruje formalno-pravnu ispravnost (blagovremenost, potpunost i valjanost) prijave po
njenim elementima. Sve prijave koje su formalno-pravno ispravne idu u proces bodovanja to
u praksi znai da svi aplikanti koji ispunjavaju formalno-pravne zahtjeve dobijaju poticajna
sredstva. U ovako dizajniranom modelu posmatrajui sa aspekta konkurentnosti moe se rei
da meu aplikantima ne postoji natjecateljski/konkurentski odnos za koritenje poticajnih
sredstava.
Kriteriji za izbor korisnika
Analizom bodovnih listi81 uoene su odreene devijacije kod vrednovanja kriterija u odnosu
na javni konkurs. Naime kako je ve gore navedeno u javnom konkursu kao eliminirajui
uslov zahtijevano je, pored ostalog i kompletan projekat. Meutim, u bodovnim listama
kriterij kompletnost ponuenog projekta se vrednuje na tri nivoa i to: kompletno popunjen
dobija najvie bodova-20, popunjenost osnovnih elemenata 15 bodova, djelimino popunjeni
osnovni elementi 10 bodova. Ovo praktino znai da nekompletan projekat moe dobiti
poticajna sredstva iako je isto okarakterisano kao eliminirajui uslov u javnom konkursu.
(Detaljnije o kriterijima za dodjelu poticaja u prilogu izvjetaja br.5).
Analizom kriterija i naina njihovog vrednovanja/bodovanja kod izbora korisnika poticaja,
uoeno je da Ministarstvo nije uspostavilo adekvatnu ravnoteu izmeu kriterija koji se tiu
statusnih i administrativnih svojstava aplikanta i kriterija koji se odnosi na sam razvojni
projekt koji je prijavljen za poticajna sredstva. Tako npr. kod tradicionalnih zanata, uvoenja
ISO standarda i inovacija vrednuje se starost obrta, broj uposlenih, priznanje na sajmovima i
izlobama, dosadanje koritenja poticajnih sredstava, maksimalna vrijednost bodova
dobivenih po ovim kriterijima vea je od maksimalne vrijednosti bodova dobivenih za
ponueni projekat. To praktino znai da aplikant moe na osnovu osvojenih maksimalnih
bodova za formalne-administrativne karakteristike a sa nekompletnim i nekvalitetnim
projektom dobiti vei iznos poticajnih sredstava u odnosu na aplikanta koji osvoji minimalni
broj bodova po ovim kriterijima iako ima maksimalno vrednovan kvalitetan i kompletan
projekt.
Pored navedenog, uoeno je da se pri vrednovanju kriterija namjena sredstava dodjeljuje se
maksimalan broj bodova za sve alternativno ponuene opcije to praktino znai da kod ovog
kriterija zapravo i nema vrednovanja. Nadalje kod dodjele poticaja udruenjima, vrednuje se
81
Bodovne liste su obrasci na kojima komisija za izbor korisnika poticaja vrednuje/boduje utvrene kriterije.
28
Revizija uinka
kriterij stepen organiziranosti udruenja na nain da vei administrativni nivo organizacije

donosi vie poticajnih sredstava (npr. udruenje na federalnom nivou dobije dvostruko vie
bodova tj. novanih sredstava po ovom kriteriju u odnosu na udruenje organizovano na
lokalnom nivou). U toku revizije nisu prezentirane analize na bazi kojih je utvreno da
udruenja na viem administrativnom nivou organizacije trebaju dobiti dvostruko vie
poticajnih sredstava u odnosu na udruenja organizovana na niem administrativnom nivou.
Analizom kriterija za izbor korisnika poticaja takoe je uoeno da kriteriji nisu dizajnirani
na nain da omoguavaju adekvatno davanje prioriteta proizvodnoj djelatnosti iako je
to opredjeljenje vlasti prema stratekim dokumentima. Vrednovanje kriterija vrsta
djelatnosti vri se na nain da ako aplikant ima proizvodnu djelatnost dobija 10 bodova,
proizvodno-usluna 6 bodova i usluna 4 bodova. To praktino znai da se prednost daje
kroz odreeni iznos novanih sredstava, npr. ako je vrijednost boda 100 KM, aplikant koji
ima proizvodnu djelatnost po ovom osnovu dobiva 1000 KM, aplikant koji ima proizvodnousluna dobija 600 KM i uslunu 400 KM. Ovako postavljen model vrednovanja kriterija
vrste djelatnosti rezultirao je da je u periodu 2009.-2010. proizvodnoj djelatnosti
dodijeljeno najmanje poticaja i po broju i po iznosu sredstava. (Detaljnije o dodjeli poticaja
prema djelatnostima u prilogu br.6).
Pored navedenog, uoeno je da kriteriji koji su se primjenjivali u toku 2009. i 2010. godine
nisu osigurali
provoenje principa ravnomjernog regionalnog razvoja, to je
opredjeljenje vlasti. Analiza dodijeljenih poticaja po kantonima pokazala je da je najvei
iznos poticaja usmjeren u razvijenije kantone poput HNK, ZDK, TK, KS. (Detaljnije o
dodjeli poticaja prema ravnomjernom regionalnom razvoju u prilogu br.7)
U toku 2011.godine, uveden je kriterij koji bi trebao da osigura da e dodjela poticaja
doprinjeti ravnomjernom regionalnom razvoju. Prema tom kriteriju pokazatelj
(ne)razvijenosti kantona jeste % nezaposlenosti u kantonu. Primjena navedenog kriterija znai
da vei stepen nezaposlenosti u kantonu iz kojeg dolazi aplikant osigurava mu vei broj
bodova, a vei broj bodova osigurava bolji rang na listi to u konanici poveava ansu
aplikanta da dobije poticajna sredstva. Navedeno je svakako pozitivno, meutim ovaj kriterij
se moe primjeniti samo na pristigle aplikacije jer Ministarstvo i dalje nije rijeilo problem
malog broja aplikacija iz kantona koji se mogu smatrati nerazvijenijim. To u praksi znai da
ukoliko se u budunosti ne bude radilo na mjerama82 koje e dovesti do poveanja aplikacija
iz nerazvijenih kantona teko da se moe oekivati da e novouvedeni kriterij osigurati
usmjeravavnje najviih iznosa poticaja u nerazvijenije kantone kako bi se doprinjelo
ujednaavanju razvoja.
Utvrivanje iznosa poticaja
U toku 2009.-2010. iznos poticajnih sredstava utvrivao se na osnovu ukupnog broja bodova
dobivenih vrednovanjem postavljenih kriterija. Broj bodova utie na iznos poticajnih
Mjere poput: dodatne promocije poticaja u nerazvijenim kantonima ili aktivnog ukljuivanja potencijalnih korisnika iz tih kantona u planiranje
poticaja
82
29
Revizija uinka
sredstava pojedinanih korisnika tako to Ministarstvo odredi novanu vrijednost boda, a

zatim se ukupan broj bodova pomnoi sa novanom vrijednou jednog boda i dobije se
iznos poticajnih sredstava korisnika (broj bodova x vrijednost boda = novani iznos
poticajnih sredstava).83 Uzimajui u obzir navedeno u ranijem poglavlju, moe se rei da
iznos poticaja korisnika u najveoj mjeri odreuju, formalno-pravne odnosno statusne i
administrativne karakteristike aplikanta obzirom da navedeni kriteriji ine 80% od ukupnih
kriterij koji se vrednuju.
U 2011.godini dolo je do promjene u nainu utvrivanja iznosa poticajnih sredstava. Naime,
poticajna sredstva nisu se vie utvrivala na osnovu broja bodova nego su poticaji davani u
istom iznosu svim izabranim korisnicima u okviru jednog projekta-lota. Na osnovu broja
bodova formira se rang lista potencijalnih dobitnika poticaja. Poticaji u jednakim iznosima se
dodjeljuju korisnicima redoslijedom prema rang listi sve dok se ne istroe ukupna poticajna
sredstva predviena za odreeni projekat. Ovo praktino znai da poticaje nisu dobivali svi
aplikanti koji su ispunili formalnopravne zahtjeve. Najznaajnija promjena u 2011. godini u
odnosu na 2009. i 2010.godinu odnosi se na potpuno iskljuivanje kriterija kvalitet
projekta prilikom vrednovanja prijave za dodjelu poticajnih sredstava. To praktino
znai da se kao obavezna dokumentacija zahtjeva, pored ostalog, popunjen obrazac projekta,
meutim, predloeni projekat nema nikakvog uticaja na utvrivanje iznosa poticajnih
sredstava. Prema izjavama nadlenih u ministarstvu, vrednovanje kriterija
kvalitet
projekta je izostavljeno kako bi se eliminisalo subjektivno vrednovanje od strane komisije za
izbor korisnika poticaja.
3.6.3. Nadzor utroka poticaja, analiza rezultata i ocjena uinaka poticaja
Naredna tabela prezentuje odstupanja od kriterija revizije u fazi nadzora utroka poticaja,
naknadnog praenja i ocjene uspjenosti poticaja:
Tabela 7: Odstupanja od kriterija revizije u fazi nadzora i ocjene uspjenosti poticaja
Faza nadzora i
Nadzor utroka
Analiza rezultata i
Poduzimanje
ocjene uinaka
poticaja
ocjena uinaka poticaja korektivnih mjera
Nadzor se provodi
Analiza rezultata i
Rezultati ocjene
praenjem objektivno
ocjena uinaka poticaja
uinaka poticaja
provjerljivih indikatora
vri se redovno i na
koriste se za
Kriterij revizije
koji su povezani sa
osnovu indikatora
poduzimanje
ciljevima projekta
povezanim sa uincima
korektivnih mjera u
korisnika poticaja
poticaja na razvoj
cilju poboljanja
sektora MSP
uinaka
Aktivnosti
Djelimino
Ne
Ne
ministarstva
Nadzor utroka poticaja
Nadzor utroka poticaja vri se na osnovu izvjetaja o utroku finansijskih sredstava koje
dostavljaju korisnici poticaja. Izvjetajni obrasci su fokusirani na prikupljanje informacija o
namjenskom troenju sredstava i ostvarivanja novouposlenja. Naime, korisnik sredstava
83
Npr. 1 bod = 1.000 KM, to znai ako prijava osvoji ukupno 65 bodova dobit e 65.000 KM poticajnih sredstava
30
Revizija uinka
namjensko troenje i novouposlenje potkrepljuje dokumentacijom poput ugovora, predrauna

ili rauna sa virmanskom uplatnicom ili nalogom za plaanje. Korisnici poticaja imaju
mogunost u toku utroka poticajnih sredstava promijeniti namjenu sredstva u odnosu na
odobrenu ali pod uslovom da su poticajna sredstva utroena unutar iste oblasti, odnosno
registrovanog djelokruga rada korisnika i daje korisnik izvrio uposlenje u skladu sa
dobivenim sredstvima.84 Takoe, Ministarstvo prilikom neposrednog obilaska ne prati
implementaciju projekta za koji su dodijeljeni poticaji iako je to predvieno ugovorom o
implementaciji poticajnih sredstava.85 Navedeno potkrepljuju Izvjetaji o izvrenom nadzoru
korisnika na terenu, koji pokazuju da se nalazi nadzora takoe odnose na kontrolu
namjenskog utroka sredstava, bez fokusa na kontrolu implementacije projekta. U
uslovima ovako kreiranog nadzora kao i mogunosti promjene namjene sredstava
Ministarstvo nije u mogunosti imati informacije o implementaciji projekta za koji su
dodjeljena poticajna sredstva.
Gore navedeno moe se ilustrovati na slijedeem primjeru: korisnik je zahtjevao poticajna
sredstva u svrhu nabavke opreme, kako bi u postojei proizvodni pogon ugradio savremeni
ventilacijski sistem. Poto se radi o specifinoj proizvodnoj djelatnosti gdje su radnici u
procesu proizvodnje izloeni velikim koliinama praine, implementacijom predloenog
projekta nabavke i ugradnje ventilacijskog sistema poveala bi se efikasnost proizvodnje i
poboljali bi se uslovi za rad. Ministarstvo je odobrilo poticajna sredstva, meutim, korisnik
sredstava ista nije utroio za predloeni projekat, nego je kupio mainu za proizvodnju. U
izvjetaju o utroku korisnik je dostavio sve potrebne dokaze o kupovini maine, a komisija
koja je izvrila neposredni nadzor na terenu konstatovala je da su sredstva namjenski
potroena obzirom da se su iskoritena za kupovinu opreme, istovremeno zanemarujui u
potpunosti implementaciju projekta za koji su sredstva zaista odobrena.
Nakon slanja izvjetaja o utroku i eventualnog nadzora na terenu, prestaju obaveze
Ministarstva i korisnika povodom koritenja poticajnih sredstava. Ministarstvo nema praksu
naknadnog praenja uinaka poticaja na korisnika, naroito onih koji se prijavljuju za dodjelu
poticaja vie puta, kako bi se uvjerilo da je kupljena oprema, materijal i sl. zaista evidentirana
u poslovnim knjigama korisnika i kako je isto rezultiralo poveanjem produktivnosti kao i da
li je uposlenje realizovano na osnovu poticaja ostalo i nakon implementacije poticajnih
sredstava. To praktino znai da korisnik poticaja ima mogunost da nakon ispunjenja
obaveza prema Ministarstvu npr. proda opremu, repromaterijal i ostalo to je nabavio od
poticajnih sredstava ili prekine novouposlenje odmah nakon isteka perioda u kojem je
korisnik obavezan zadrati novouposlenu osobu (najee 1 godina).
Analiza rezultata i ocjena uinaka poticaja
Ocjena uinaka poticaja se ne zasniva na analizi relevantnih, dovoljnih i pouzdanih podataka
o rezultatima poticanja koje bi trebao da obezbijedi postojei nadzora utroka i naknadno
praenje uinaka poticaja. Ministarstvo pod analizom rezultata podrazumijeva analizu
lan 10. Poslovnika o radu Povjerenstva za nadzor utroka dodijeljenih financijskih sredstava od 27.04.2011.godine.
Prema taki 3.2. Ugovora o implementaciji poticajnih finansijskih sredstava Ministarstvo ima obavezu i odgovornost da, pored ostalog vri, nadzor
nad projektnim aktivnostima to podrazumijeva posjete na terenu, nadziranje napretka projekta, te praenje roka implementacije projekta kao i druge
radnje koje e pratiti implementaciju istog.
84
85
31
Revizija uinka
slijedeih podataka: planirana i utroena poticajna sredstva po projektima (oblastima

ulaganja), procenat zadovoljavajuih aplikacija od ukupno pristiglih, opravdanost utroka
sredstava od strane korisnika, ukupan broj aplikacija - zadovoljavajue aplikacije i dodjela
sredstava po kantonima, novouposlenje, procenat namjenskog utroka sredstava i sl.
Na bazi navedenih analiza Izvjetaji o utroku i efektima dodijeljenih finansijskih sredstava
sadre zakljuke (prosudbe) o efektima poticajnih sredstava i ocjenjuje uinak poticaja na
sektor MSP. Kako se navodi u Izvjetaju za 2009.godinu: Poticaji predstavljaju znaajnu
podrku preduzetnicima jer se koriste za rekonstrukciju i izgradnju poslovnih objekata,
izgradnju infrastrukture, nabavku repromaterijala, nabavku opreme to direktno utie na
poveanje produktivnosti, uposlenosti kao i primjenu novih tehnologija koje zagauju okoli.
Takoe navode, da se realizacijom poticaja poboljani su uslovi za stvaranje konkurentnog,
inovativnog, izvozno orijentiranog i odrivog sektora malog i srednjeg preduzetnitva. U
2010. i 2011. godini Izvjetaji o utroku i efektima dodijeljenih sredstava ne sadri zakljuke
o efektima poticaja na sektor MSP (osim novouposlenja).
Ukoliko uporedimo pokazatelje koji se analiziraju i zakljuke (prosudbe) koji se na osnovu
istih donesu moe se uoiti da navedene analize nisu dovoljne za izvoenje gore navedenih
zakljuaka, kao i da odreeni pokazatelji nisu u logikoj vezi sa izvedenim zakljucima.
Navedeno ukazuje da Ministarstvo donosi opte zakljuke i ocjenjuje uinke poticaja na
osnovu neadekvatnih analiza. Obzirom da Ministarstvo izvjetava Vladu FBiH o provoenju
Programa utroka sredstava, postavlja se pitanje da li Vlada ima prave podatke o efektima i
uincima finansijskih poticaja na pojedinane korisnike istih i cjelokupan sektor MSP.
Ministarstvo nije do sada imalo praksu da se vri eksterna procjena uspjenosti poticaja.
Korektivne mjere procesa finansijskog poticanja
Ministarstvo je povremeno vrilo korekcije i izmjene finansijskog poticanja. U proteklom

periodu neznatne promjene odnosile su se na izmjenu projekata koji se potiu i na kriterije za
izbor korisnika i naina njihovog vrednovanja to je ve opisano u dijelu izvjetaja koji govori
o realizaciji projekata. Revizija nije mogla utvrditi da su navedene korekcije rezultat
provedenih analiza ocjene uinaka poticaja. U takvim uslovima nejasno je ko, kada i na
osnovu ega predlae i poduzima korektivne mjere.
32

4.
Revizija uinka
ZAKLJUCI
U posljednjoj deceniji nadlene vlasti u FBiH prihvatile su koncept preduzetnike ekonomije

i opredijelile su se da malo i srednje preduzetnitvo uine glavnim faktorom socijalne i
ekonomske stabilnosti. Kako bi ostvarili zacrtane ciljeve osnovano je Ministarstvo za razvoj,
poduzetnitvo i obrt u FBiH, doneseni su i implementiranju se, uz podrku finansijskih
sredstava iz Budeta FBiH, Zakon o poticanju razvoja male privrede u FBiH i Program mjera
razvoja male privrede 2010.-2012., te Projekat Razvoj malog i srednjeg preduzetnitva u
FBiH Vaan korak nadlenih vlasti jeste potpisivanje Evropske povelje o malim i srednjim
preduzeima kojom su se BiH i entiteti obavezali na kontinuirano djelovanje u cilju
stvaranja stimulativanog ambijenta za razvoj malog i srednjeg preduzetnitva i privlaenje
stranih investitora.
Na osnovu provedene revizije koja je ispitivala da li su dosada poduzete mjere dovele do
poboljanja uslova za razvoj MSP, kao i da li se proces poticanja, kao segment ukupne
podrke razvoju MSP provodi efikasno, Ured za reviziju je zakljuio slijedee:
4.1.
Poduzete mjere nisu doprinijele znaajnijem poboljanju uslova za razvoj MSP
Mjere koje su se u proteklom periodu poduzimale nisu doprinijele znaajnijem poboljanju

uslova za razvoj MSP to potvruje nezadovoljavajui rang BiH odnosno FBiH prema raznim
meunarodnim istraivanjima iz ove oblasti. Na temelju provedene analize revizija je utvrdila
da postoji vie razloga. Naime, veliki dio mjera za razvoj sektora MSP obuhvaenih
stratekim i programskim dokumentima ili su djelimino provedene ili uopte nisu provedene.
S druge strane, veina provedenih mjera je imala karakter selektivnih mjera tj. mjera
usmjerenih prema odreenim korisnicima ili djelatnostima kao to je davanje finansijskih
poticaja. Takve mjere iako su bitne, bez provoenja optih mjera, nisu znaajnije uticale na
poboljanje uslova za poslovanje svih subjekata ovog sektora. Koliko su zapravo poduzete
mjere bile uinkovite govori podatak da je broj subjekata MSP u FBiH znaajno manji u
odnosu na okruenje kao i da se BiH odnosno FBiH u raznim istraivanjima i dalje navodi
kao negativan primjer motivacije za pokretanje i razvoj preduzetnitva. U cilju poboljavanja
uslova za razvoj cjelokupnog sektora MSP izostala je provedba optih mjera, opisanih u
poglavlju 2. Izvjetaja, koje bi bile usmjerene na stvaranje boljih uslova za nastanak novih i
razvoj postojeih, to je osnovno opredjeljenje nadlenih vlasti. Takve mjere mogle bi dovesti
do skraenja vremena i smanjenja trokove pokretanja biznisa, pojednostavljenja
komplikovane poreske administracije i smanjenja visine poreskih obaveza, poticanja stranih i
domaih ulagaa u MSP, uspostavu kvalitetne institucionalne i infrastrukturne podrke za
razvoj i mree savjetnika specijalizovanih za MSP, garancijskih fondova specijaliziranih za
MSP i dr. Pored navedenog, znaajan nedostatak jeste i injenica da Ministarstvo nije
osiguralo pretpostavke za cjelovitu implementaciju svih mjera iz programskih dokumenata,
pogotovo onih za iju implementaciji je predvieno uee vie aktera. Primjer takvih
pretpostavki, koje su trebale biti utvrene Pravilnikom o postupcima u provoenju Programa
razvoja male privrede, su: definisanje i ureenje odnosa izmeu nosioca programiranja
razvoja i ostalih uesnika u provoenju Programa razvoja, kao i definisanje efikasnih
mehanizama implementacije pojedinanih mjera.
33
Revizija uinka
Takoe, ne osiguravanje dovoljnih sredstava za cjelovitu implementaciju programskim mjera

govori o stvarnoj spremnosti da se ozbiljnije potie razvoj MSP uprkos stratekim
opredijeljenima da ovaj sektor postane pokreta privrednog razvoja FBiH. Usmjeravanje i do
dvanaest puta veih iznosa iz Budeta FBiH za neprofitne organizacije, pojedince ili druga
davanja bez zakonskog osnova, u odnosu na iznose koji se usmjeravaju u razvoj MSP takoe,
nije u skladu sa opredijeljenima vlasti da se budetska sredstva usmjeravaju u korist
produktivne javne potronje.
Dosadanja implementacija mjera usmjerenih na poboljanje institucionalne podrke nije
rezultirala formiranjem kljunih institucija za podrku razvoju MSP kao ni umreavanju
postojeih. U cilju poveanja broja preduzetnika u FBiH, kvalitetna institucionalna podrka
koristila bi kao motivirajui faktor za odabir preduzetnitva kao izbora zanimanja i jaanje
preduzetnikog duha.
Poduzete mjere za poboljanje infrastrukture skoro su u potpunosti bile usmjerene na
finansiranje izgradnje preduzetnikih zona (94% sredstava namijenjenih za podrku razvoju
infrastrukture) to je rezultiralo skoro pa potpunim zanemarivanjem ostalih oblika
infrastrukture, naroito onih potrebnih u poetnim fazama razvoja preduzea, poput
inkubatora. Pored navedenog, i u okviru poticanja izgradnje preduzetnikih zona nije jasno
utvreno koje zone su prioriteti i koji su to prihvatljivi trokovi koje e Ministarstvo kroz
poticaje snositi. To je za posljedicu imalo davanje poticaja za osiguranje osnovnih preduslova
za osnivanje zona koje su opine trebale obezbijediti prije nego su podnijele aplikacije za
koritenje poticajnih sredstava. U cilju ostvarivanja to veih koristi od poticanja izgradnje
infrastrukture, utvrivanje prioriteta kod poticanja zona i preusmjeravanje dijela raspoloivih
sredstava u razvoj drugih oblika infrastrukture moglo bi koristiti svrsishodnijem poticanju
zona i zadovoljavanju potreba MSP u razliitim razvojnim fazama .
Takoe, dosada poduzete mjere nisu dovele do poboljanja pristupa finansijskim sredstvima
sektora MSP. Naime, mjere nisu bile usmjerene na dugorono rjeavanje problema
finansiranja MSP nego su se zasnivale na pojedinanim direktnim davanjima finansijskih
sredstava korisnicima. Ovakav vid podrke u mnogim zemljama se smatra neuinkovitim i
prevazienim jer moe predstavljati naruavanje trine konkurencije tako to korisnike
dravne finansijske pomoi dovodi u povoljniji poloaj u odnosu na ostale subjekte. Sa
aspekta dugorone finansijske pomoi koristilo bi da se aktivnosti usmjeravaju na
olakavanje pristupa kapitalu svim subjektima MSP putem donoenja regulative koja
omoguava razvoj finansijske infrastrukture specijalizirane za MSP.
4.2.
Dodjela poticajnih sredstava moe biti efikasnija

Planovi finansijskog poticaja ne osiguravaju uinkovitu realizaciju poticaja
Ne postoji jasno utvrena metodologija planiranja poticaja koja odreuje na koji nain,
pomou kojih parametara se sainjavaju planski dokumenti na temelju kojih se vri dodjela
poticaja. Pojedinane analize koje se vre ne identificiraju nedostatke odnosno prepreke za
razvoj MSP koji se poticajima trebaju otkloniti. Ograniavajui faktor za provoenje
sveobuhvatnih analiza stanja i potreba MSP predstavljao je nedostatak statistikih podataka
ovog sektora. Meutim, uspostavljanjem Informacionog sistema Registra malih i srednjih
34
Revizija uinka
preduzea FBiH i Registra obrtnika u FBiH ovaj nedostatak je otklonjen. Podaci koje sadre
registri su korisni inputi za kreiranje buduih planova poticanja MSP. U uslovima gdje nisu
jasno utvreni nedostaci odnosno prepreke koje negativno utiu na razvoj MSP, veoma je
teko utvrditi specifine ciljeve poticanja ije bi se ostvarenje mogli pratiti. Pored navedenog
uoljiv je i nedostatak transparentnosti u fazi planiranja poticaja, koja se moe osigurati kroz
saradnju Ministarstva sa relevantnim akterima za razvoj MSP poput akademske zajednice,
privrednih i obrtnikih komora, udruenja preduzetnika i poslodavaca i dr. Izostanak
blagovremenih informacija o tome koje e projekte Ministarstvo poticati smanjuje
mogunost potencijalnim korisnicima poticaja da pripreme kvalitetne projekte.
Realizacija poticaja prema postojeim kriterijima ne potie razvoj MSP
Revizija je pokazala da realizacija poticaja nije zasnovana na izboru kvalitetnih razvojnih

projekata. Naime, predlaganje projekta od strane aplikanta je vie formalnog karaktera jer
Ministarstvo dodjeljuje poticajna sredstva i u situaciji kad je projekat nepotpun odnosno kad
ima djelimino popunjene osnovne elemente. Veina kriterija za izbor korisnika i utvrivanje
iznosa poticaja nisu razvojno orijentisani ve odnose se na statusno-pravne karakteristike
korisnika poput starosti subjekta, broja uposlenih, vrste djelatnosti, pa ak i godinjeg
programa rada. Ovakav koncept Ministarstva pri izboru korisnika poticaja rezultira da se i
onako nedovoljna poticajna sredstva iz Budeta FBiH usitnjavaju na vei broj korisnika koji
zadovoljavaju formalne karakteristike to ne osigurava pozitivan natjecateljski/konkurentski
odnos izmeu aplikanata za koritenje poticajnih sredstava. Pored navedenog, postojei
kriteriji za izbor korisnika poticaja nisu osigurali prioritetni poloaj proizvodnoj djelatnosti
to je strateko opredjeljenje. Takoe, je evidentan veliki nesrazmjer u dodjeli poticaja po
kantonima to je u suprotnosti sa opredijeljenima vlasti da potiu ravnomjerni regionalni
razvoj. U konanici, dio sredstava dodjeljuje se bez javnog informisanja subjekata MSP te
moe rei da dodjela poticaja nije u potpunosti transparentna. Na ovaj nain subjekti koji nisu
imali informacije o mogunosti dobijanja poticaja su dovedeni u neravnopravan poloaj.
Postojei nadzor ne osigurava adekvatnu osnovu za ocjenu uinaka poticaja
Nisu osigurani dovoljni, pouzdani i relevantni podaci na osnovu kojih se moe vriti
sveobuhvatno praenje i ocjena uinaka poticaja na sektor MSP. Navedeno za posljedicu ima
da Ministarstvo a ni Vlada FBiH nemaju kvalitetne podatke o tome da li su u kojoj mjeri
poticaji ali i ukupna podrka uticali na razvoj MSP tj. koliko su doprinijeli poveanju
subjekata MSP, poveanju izvoza ili udjela MSP u BDP i sl. U takvim okolnostima nemogue
je vriti ocjenu opravdanosti i odrivosti ove vrste javne intervencije. Jedan od razloga
navedenog, jeste to je postojei nadzor nad utrokom poticaja usko fokusiran na provjeru da
li su poticajna sredstva utroena u skladu sa definisanom namjenom i da li su poticaji doveli
do predvienog novouposlenja. Nisu utvreni indikatori koji bi omoguili vrenje
sveobuhvatnog nadzora to bi u konanici osiguralo kvalitetnu osnovu za praenje i ocjenu
uinaka poticaja na sektor MSP. Revizija smatra da izostanak praenja realizacije
pojedinanih projekata za koji su dati poticaji predstavlja ozbiljan nedostatak postojeeg
sistema nadzora jer ne daje osnovu za procjenu da li i u kojoj mjeri poticaji doprinose razvoju
korisnika i cjelokupnog sektora MSP.
35

5.
Revizija uinka
PREPORUKE
Kako je zavretkom 2012. godine okonana je implementacija Programa mjera razvoja male
privrede i prve faza projekta Razvoj MSP u FBiH, predstoji kreiranje novih programa mjera i
akcionih planova. Obzirom na takve okolnosti Ured za reviziju smatra da je pravi trenutak da se
ukae na mogunost i potrebu poboljanja postojee podrke razvoju MSP.
U skladu s navedenim, Vladi Federacije BiH preporuuje se slijedee:
Analizirati dosadanju podrku i preispitati mogunosti pruanja znaajnije podrke

razvoju sektora MSP u narednom periodu. Znaajnija podrka razvoju MSP i rjeavanje
realnih problema ovog sektora, moglo bi da doprinese stvaranju stimulativnog poslovnog
okruenja za nastanak novih i razvoj postojeih subjekata MSP. Sa ekonomskog i
socijalnog aspekta, razvijen sektor MSP je stub privrednog razvoja svake drave, uzimajui
u obzir potencijal sektora MSP u stvaranju novih radnih mjesta i poveanju BDP.
Aktivnosti Ministarstva za razvoj, poduzetnitvo i obrt u provoenju mjera podrke razvoju MSP u
FBiH trebaju biti usmjerene ka zadovoljenju principa uinkovitosti, koji podrazumijeva da se rade
prave stvari na pravi nain.U skladu s navedenim, Ministarstvu za razvoj, poduzetnitvo i obrt
preporuuje se slijedee:
Izvriti sveobuhvatnu analizu i ocjenu uinaka dosadanje provedbe Programa mjera

razvoja i Projekta Razvoj MSP u FBiH. Navedeno bi osiguralo informacije o uticaju
dosadanje implementacije na uslove za razvoj MSP u FBiH, ime bi Vlada FBiH i druge
institucije imale cjelovitu sliku o rezultatima dosadanje podrke sektoru MSP. Ovakve
informacije mogle bi se koristiti u odreivanje buduih pravaca u pruanju podrke razvoju
MSP i predstavljaju znaajne ulazne podatke za kreiranje konkretnih razvojnih mjera u
svrhu ostvarivanja stratekih opredjeljenja.
Pri kreiraju i provoenju programa i mjera podrke razvoju MSP, dati prioritet optim
mjerama koje bi bile usmjerene na stvaranje boljih uslova za sve preduzetnike. U cilju
razvoja cjelokupnog sektora MSP i ispravnog definisanja mjera usmjerenih na poboljanje
poslovnog ambijenta neophodno je izvriti analizu stvarnih potreba i problema subjekata
MSP u FBiH. Mjere podrke trebaju biti precizno definisane, sa jasno odreenim
obavezama, odgovornostima i vremenskim rokovima. Pored navedenog, potrebno je uvaiti
i iskoristit iskustva i prakse drugih zemalja koje su pokazale bolje rezultate u oblasti
pruanja podrke razvoju MSP. Takoe, koristiti relevantna svjetska istraivanja iz oblasti
preduzetnitva. Isti predstavljaju znaajnu osnovu za definiranje novih te unapreenje
postojeih aktivnosti jer daju mogunost poreenja politika, programa i aktivnosti sa drugim
dravama. U cilju cjelovitog provoenja planiranih mjera razvoja potrebno je programi
razvoja istovremeno utvrde i mehanizme koji e osigurati efikasno provoenje mjera od
strane vie razliitih uesnika.
Osigurati transparentnu dodjelu poticaja u svim fazama. Planiranja poticaja na

transparentan nain osiguralo bi blagovremene informacije potencijalnim korisnicima
poticaja o tome koje oblasti odnosno koji projekti e se poticati. Transparentnost
planiranja bi mogla koristiti i kao dodatni marketing samih poticaja , pogotovo u
36
Revizija uinka
nerazvijenijim kantonima koji u strukturi dodijeljenih poticaja imaju nisko uee.

Takoe, i sama realizacija poticaja treba biti u cjelosti transparentna ime se osiguralo da
svi potencijalni korisnici imaju jednake uslove i mogunosti.
Utvrditi vrstu, svrhu, nain izrade i koritenja analiza koje prethode donoenju planskih
dokumenata za dodjelu poticaja odnosno Programa utroka sredstava tekueg transfera
sa kriterijima raspodjele. Takve analize bi trebale osigurati utvrivanje: nedostataka u
oblasti MSP koje je potrebno otkloniti; opravdanosti dodjele poticaja u odnosu na druge
alternativne mjere; konkretnih ciljeva poticaja i procjenu rezultata koji se oekuju nakon
dodjele poticaja; prioriteta poticanja; aktera relevantnih za planiranje razvoja MSP i naina
saradnje radi svrsishodnog koritenja poticajnih sredstava.
Utvrditi kriterije za dodjelu poticaja i nain njihovog vrednovanja koji bi omoguili da se
poticajna sredstva usmjeravaju u projekte koji potiu razvoj MSP. Takvi kriteriji bi
trebali osigurati da se nakon faze predselekcije potencijalnih korisnika poticaja, dodjela
poticaja prvenstveno zasniva na ocjeni kvalitete ponuenih projekata. Ocjena kvalitete,
pored ostalog, treba da podrazumijeva ocjenu koristi predloenog projekta na korisnika ali i
na cjelokupni sektor MSP i ocjenu odrivosti projekta u smislu osiguranja koristi i nakon
zavretka poticanja. Dodjela poticaja zasnovana na odabiru projekata koji potiu razvoj
MSP imala bi viestruke koristi poput okrupnjavanja finansijskih poticaja oko razvojnih
projekata nasuprot dosadanjeg usitnjavanja, jednostavnije praenje uinaka poticaja na
korisnike i cijeli sektor MSP i sl.
Utvrditi indikatore za provoenje sveobuhvatnog nadzora utroka poticaja koji e
osigurati kvalitetnu osnovu za ocjenu uinaka poticaja. Takvi indikatori bi trebali
osigurati dovoljne, relevantne i pouzdane podatke koji e omoguiti analizu rezulata
ostvarenih poticanjem i ocjenu uticaja poticaja na razvoj cjelokupnog sektora MSP. To
podrazumijeva da indikatori budu istovremeno u korelaciji sa, ciljevima poticanja i
ciljevima konkretnog projekta za koji su data poticajna sredstva. Time bi se osigurale
potpune informacije o ostvarenju kako ciljeva poticanja tako i ciljeva konkretnih projekata.
Indikatori trebaju biti objektivno provjerljivi to bi onemoguilo subjektivnu prosudbu o
uincima poticaja. Nadzor utemeljen na ovakvim indikatorima daje kvalitetne informacije
za ocjenu uinaka poticaja koja moe odgovoriti na pitanje isplativosti ovog oblika
podrke u smislu postizanja oekivanih koristi (vrijednost a novac).
Tim za reviziju:
Ajsela Tankovi, voa tima_____________________________
Rasema eri, lan tima________________________________
Aida ozi, lan tima__________________________________
37
Revizija uinka
PRILOZI
38
Revizija uinka
PRILOG BROJ 1: Program mjera razvoja male privrede 2010.-2012./Akcioni plan Projekta
Razvoja MSP u FBiH 2009-2012.
Tabela 1: Implementacija mjera predvienih programskim dokumentima
1.
Smanjenje administrat. prepreka
Prioriteti djelovanja
Stvaranje
jedinstvene
baze podataka
subjekata MSP
Praenje
uinaka
potpora
Analiza i
provedba
zakonodavne
regulative za
poticanje MSP
Jaanje
elektronikog
poslovanja
Unaprjeenje
preduzetnike
kulture
poslovanja
Poduzete mjere
Informacioni sistem Registra malih i srednjih
preduzea u FBiH
Uspostava jedinstvenog obrtnog registra
Informacioni sistem Registra obrtnika
Izrada metodolog i jedinst. baze pod.za pra.

dod. potpra
Analiza praenja,vrednovanje i planiranje
daljnjih mjera potpore.
Izmjene i dopune Zakona o poticaju razvoja

male privrede
Izmjene i dopune zakona poreskog

zakonodavstva,olakice, potpore za
obrazovanje,istraivanje i razvoj potreba
MSP
Izmjene i dopune zakona koji potiu ulaganja.
Zakon o elektrinom poslovanju
Program registracije posl. subjekata putem
internetaProgram elektronikog servisa za
poduzetnike
Izgradnja sredinjeg informacionog sistema
za provoenje i praenje projekata potpore
Informiranje putem medija
Osnivanje sekcija i poduzetnikih klubova
Promocija preduzetnitva
2.
Promotivne
aktivnosti.
Uspostavljanje
i jaanje
mree
razvojnih
ustanova
Uspostava
Sredinje
agencije za
MSP
Edukacija
poslovnih
X
Djelimino Izvjetaji o utroku finansijskih
poticaja,Izrada informacija o pristupu
finansijama sektora MPS.Informacija o uticaju
recesije na razvoj MPS,
Izmjene Zakona o poticanju male privrede u
svrhu usaglaavanja definicije malih i srednjih
preduzea za preporukom Evropske povelje,
Zakon o obrtu.
X
X
X
X
X
X
Informisanje javnosti od strane predstavnika
ministarstva putem elektronskih i printanih
medija
X
Izdavanje publikacija
Promocija poduzetnitva na meunarodnim
sajmovima
Uspostava poz.
odnosa prema
priv. vlas.
Inf. poduz. u
vezi s pot.
MSP
3.
Planirane mjere
Poticaj za formiranje jedinstnene baze
podataka subjekata MPS
Potpora i razvoj pozitivnog odnosa prema

poduzetniku na svim razinama.
Jaanje izdavake
djelatnosti/revije,prirunika poduzetnika
literatura,prirunici, naputci
Organizovanje savjetovanja o malom i
srednjem poduzetnitvu
Predstavljanje poduzetnika na internetskim
stranicama.
Organiziranje konferencije i okruglih stolova
o poduzetnitvu.
Promotivna akcija izbora
poduzetnika/poduzetnike obitelji
Predstavljanje postignua MSP na podruju
inovacija i izvoza.
Provedba poticajnih projekata iz godinjih
operativnih planova
Standardiziranje kvalitete savjetodavnih
usluga
Uspostava sustava jamstva za poduzetnike
kredite
Edukacija certificiranih poslovnih savjetnika
Edukacija zaposlenika u slubama za
X
Finansijski poticaji za promotivne aktivnosti na
raznim me. sajmovima i konferencijama,
projektima jaanja MSP.
X
X
X
Ministarstvo je bilo jedan od partnera u
organizaciji i realizaciji Projekta Globalne
sedmica poduzetnitava za BiH odran 2010.g
Uee u izboru najuspjenijega preduzetnika i
preduzea.
X
Ministarstvo je provodilo aktivnosti
Sredinja agencija za MSP nije osnovana
X
ali
X
X
X
39
Revizija uinka

savjetnika za
malo i srednje
preduzetnitvo,
Uspost. inst.
ok. za finan.
tr.
Djelovanje
Razvojne
banke FBiH
Djel.garanc.
ag.
Djel.posl.. ban.
Djel. Agenc.
za
koord.
predprist. fond.
EU.
Formiranje
mree nastavn.
i obraz.
ustanova za
preduzet.,
Uklju. polaz.
obraz.pr. u
priv.
Dokv. i prekv.
pred. brt. I
uposl
Usvajanje
prostornih
planova
Formiranje i
opremanje
poslovnih zona
u kantonima
Razvoj
inovacijskih
centara
Transfer
tehnologije
7.
Tehnoloki
razvitak
6.
Jaanje poslovne
infrastrukture
5.
Struno usavravanje svih

relevantnih osoba za malo i
srednje preduzetnitvo
4.
Finansijska podrka
Unapreenje
rada
regionalnih i
lokalnih
razvojnih
agencija
Jaanje veza sa
gospodarstvo kantona, gradova i opina

Edukacija zaposlenika komora, udruenja
poslodavaca, zadruga i samostalnih
posl.savjetnika
Iniciranje projekata i pruanje savjeta
vezanih za pripremu projekta
Promocija lokalnih gospodarskih subjekata
Povezivanja poduzetnika meusobno i sa
institucij.
Povezivanje MSP s proizvodnim sustavom
Donoenje zakonskih akata za uspostavu
fondova rizinog kapitala specijaliziranih za
MSP
Pribavljanje sredstava na tritu kapitala
Provedba prioritetnih programa razvoja
gospod. Sektora
Suradnja s posl. bankama na realizaciji
kreditnih programa
Realizacija kreditnih programa za
poduzetnike poetnike
Davanje garancija za kredite iz kreditnih
programa RB
Programi suradnje s RB FBiH na impl. kred.
Progr
Koordinacija suradnje vlasti lokalnih,
regionalnih zajednica, Federacije i drugih
institucija s poduzetnicima s ciljem koritenja
EU fondova
Ope znanje o poduz. ugraditi u nastavne pl. i
pr.obr.inst.
Programi obraz. i edukac. trenera / uitelja za
poduzetn.
Programi obrazovanja za poduzetnike i
njihove zaposlenike
Poticanje poduzet. na primanje uenika na
strunu praksu
Stipendiranje uenika za strukovna zanimanja
Programi dokvalifikacije i prekvalifikacije za
potrebe poduzetnitva
Sreivanje zemljinih knjiga
Donoenje prostornih planova na razini
kantona
Definiranje poslovnih zona u kantonima
Sufinanciranje izrade projektne dokument. za
posl. zone
Utvrivanje modela ustupanja zemljita
investitorima
Osiguravanje finan. Sredst. za izgradnju i
opremanje zona
Izrada promo materijala i prezent. poslovne
zone pred.
Izgradnja lokalne infrastrukture za funkc.
poslovne zone
Poticaj poduzetnikih pothvata temeljenih na
inovacijama
Stvaranje jedinstvene baze intelektualnog
vlasnitva
Komercijalizacija intelektualnog vlasnitva
Praenje novih dostignua i primjena
tehnologija u poduzetnitvu
Stvaranje specijaliziranih tehnolokih baza
Izrada raz. proj. temeljenih na stvarnim potr.
X
X
Finansijsko poticanje razvojnih agencija i uee
predstavnika ministarstva na raznim poslovnim
susretima
X
Ministarstvo je provodilo aktivnosti na izradi
Prednacrta zakona za osnivanje garancijskih
fonda, (u proceduri).
X
Kreditna sredstva ministar. se plasiraju putem
razvojne banke
X
X
X
X
X
X
X
Inf. o dopun. obraz. u obl. obrt. i pod. u FBIH za
Vladu FBiH
X
Finan. pot. za stipendiranje uenika srednjih
kola za defic.zan.
Finan. podrka obuke sekretara obrtnikih
komora u FBiH te podrka projekt. osposob.,
dokolov. i retkvalifikacije obrtnika
Finansijski poticaji lokalnim upravama
Finansijski poticaji lokalnim upravama na
donoenje prost. Pla.
X
Finansijski poticaji za izradu projektne
dokument. za posl. zone
Finansijsko poticanje osnivaa zone
Finansijsko poticanje u izgradnju i opremanju
Izrada interaktivne karte poduzetnikih zona
Finansijski poticaji izgradnji lokalne
infrastrukture
Finansijski poticaji
X
X
X
X
X
40
Revizija uinka

univerzitetima
i institutima
8.
Poticanje preduzetnitva ciljanih

skupina
Osig. sist.
kval. i zat.
intelekt..
vlasnitva
Poticanje
preduzetnitva
ciljanih
skupina
Pot. zadr.
gosp.
Poticaj tradic.
Obrta
Pot. za zapolj.
Pot.
pred.izvoz..
Ukupno mjera
Poduz. uFBiH
Objavljivanje dostignua u znanosti vezanih
za pod. I tehn.
Pomo institucija pri rjeavanju praktinih
problema u pod.
Program usklaivanja s EU normama
Obrazovanje i obuka za koritenje
intelektualnog vlas.
Poticaj poduzetnitva mladim poduzetnicima
Poticaj poduzetnitva enama
Poticaj poduzetnitva invalidnim osobama
Poticaj poduzetnicima povratnicima
Poticaj razvoju zadruga
Programi poticaja tradicijskih obrta
Prog. poticaja izradi autohtonih proiz i
izvornih suvenira
Programi razvoja seoskog gospodarstva
Poticaji za zapoljavanje mladih osoba
Pot. za zapolj. dugotr. nezaposl. os. i os.
starije iv.dobi
Donoenje programa poticaja poduzetnika
izvoznika Pot
74
X
X
Finansijski poticaji inovatorima (pravnim i
fizikim licima) i subjektima MSP za uvoenje
ISO standarda i CE oznaka
X
X
34
Izvor: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta, Izvjetaj o realizaciji Akcionog plana za
realizaciju Projekta Razvoj malog i srednjeg podueztnitva u FBiH
41
Revizija uinka
PRILOG BROJ 2: Dodjela finansijskih poticaja za izgradnju preduzetnike infrastrukture

Tabela 2: Uee pojedinih vrsta preduzetnike infrastrukture u ukupnim poticajima dodijeljenim za
izgradnju preduzetnike infrastrukture u KM
Godina
Preduzetnike
Preduzetniki
Tehnoloki
Preduzetniki
Ukupno
zone
inkubatori
parkovi
centri
25.000
22.000
0
11.000
58.000
2005.
120.000
36.000
0
22.000
178.000
2006.
341.000
51.000
0
60.000
452.000
2007.
2.790.000
100.000
50.000
60.000
3.000.000
2008.
2.449.000
33.000
0
0
2.482.000
2009.
2.889.000
72.000
39.000
0
3.000.000
2010.
Ukupno
8.614.000
314.000
89.000
153.000
9.170.000
%
94%
3%
1%
2%
100%
Izvor: Federalno ministarstvo za razvoj, poduzetnitvo i obrt,
42
Revizija uinka
PRILOG BROJ 3: Poticanje ravnomjernog regionalnog razvoja kroz poticanje izgradnje

preduzetnikih zona
Tabela 3: Poticanje izgradnje preduzetnikih zona shodno principu ravnomjernog regionalnog
razvoja za period 2009.-2010.
Kanton
USK
SBK
TK
K10
PK
ZH
ZDK
BPK
HNK
KS
Iznosi poticaja za izgradnju

preduzetnikih zona
u KM
610.000
199.000
901.000
232.000
436.000
571.000
1.182.000
115.000
917.000
78.000
Ukupno 5.241.000
Uee kantona u
poticajima
u%
12%
4%
17%
4%
8%
11%
23%
2%
18%
1%
100%
Razvijenost kantona u GDP

po stanovniku u KM po
kantonima
4.049
4.586
4.800
4.816
5.382
5.449
5.607
6.130
7.304
12.564
-
Izvor: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta, Izvjetaj o utroku i efektima dodijeljenih
poticajnih sredstava za 2009. i 2010.godinu, Federalni zavod za programiranje razvoja,
Makroekonomski pokazatelji po kantonima Analiza za 2009. i 2010.godinu
43
Revizija uinka

PRILOG BROJ 4: Ciljevi poticanja
Tabela 4: Dodjela finansijskih poticaja prema utvrenim ciljevima u periodu 2009.-2010.

Projekt
Potpora
udruenjima
poduzetnika i
obrtnika
Razvoj
obrtnikih
komora
Izgradnja
poduzetnike
infrastrukture
Razvoj
tradicionalnih i
starih obrta
Izgradnja
inovativnog
gospodarstva
Potpora novo osnovanim

subjektima MSP
Stipendiranje
uenika
Prekogranina
saradnja u
okviru IPA prog.
te podrka
projekt. finan. od
strane EU-a i
drugih donatora
Interventna
sredstva rezerve
Ciljevi
2009.
Razvoj i afirmacija poduzetnitva i obrta,
interesno umreavanje poduzetnika i obrtnika,
organizirano zastupanje interesa poduzetnika i
obrtnika , ravnomjerniji regionalni razvoj
Razvoj i afirmacija obrta i obrtnikih komora,
ravnomjerniji regionalni razvoj
2010.
Razvoj i afirmacija poduzetnitva i obrta,interesno umreavanje
poduzetnika i obrtnika,organizirano zastupanje interesa
poduzetnika i obrtnika , ravnomjerniji regionalni Razvoj
Poticanje lokalne uprave za donoenje

prostornih planova i uvrtavanje poduzetnikih.
specijaliziranih i industrijskih zona.
Poticanje izgradnje: poduzetnikih zona,
tehnolokih parkova, poslovnih centara,
inkubatora, klastera. Prostor FBIH uiniti
konkurentnim za strana ulaganja(u
poduzetnitvo) u odnosu na zemlje okruenja i
izrada projekata i druge dokumentacije za zonu
i opremanje postojeih poduzetnikih
zona,tehnolokih parkova i tehnikoinovativnih centara
Ouvanje obrtnike tradicije i kulturnog i
povijesnog nasljea, poticanjem tradicionalnih
i starih obrtnikih djelatnosti kroz
sufinansiranje trokova: provedbe poslovnog
plana, nabave alata i uvoenje novih
tehnolokih postupaka, poboljanja uslova rada
u radionici, edukacija i strunog
osposobljavanja zaposlenih i izradu reklamnog
materijala
Izgradnja inovativnog gospodarstva:
poveanje broja subjekata malog gospodarstva
zasnovanih na znanju;dovoenje inovacija do
proizvoda,uvoenje ISO standarda,
postavljanje CE znaka za proizvode iz FBiH
;poticanje transfera znanja i tehnologije.
Subvencioniranje trokova registracije.,
subvencioniranje trokova doprinosa za
novouposlenje u trajanju od jedne godine
Poticanje lokalne uprave za donoenje prostornih planova i

uvrtavanje poduzetnikih. specijaliziranih i industrijskih zona
Poticanje izgradnje: poduzetnikih zona, tehnolokih parkova,
poslovnih centara, inkubatora, klastera. Prostor FBIH uiniti
konkurentnim za strana ulaganja (u poduzetnitvo) u odnosu
na zemlje okruenja i izrada projekata i druge dokumentacije
za zonu i opremanje postojeih poduzetnikih zona,
tehnolokih parkova i tehniko-inovativnih centara
Unapreenje strunog obrazovanja

stipendiranjem uenika koji se obrazuju za
djelatnosti tradicionalnih i starih zanata i
deficitarnih zanimanja ,stimuliranje svrenih
osnovaca da se nastave obrazovati za
djelatnost i tradicionalnih i starih zanata i
deficitarnih zanimanja.
-
Unapreenje strunog obrazovanja stipendiranjem uenika koji

se obrazuju za djelatnosti tradicionalnih i starih zanata i
deficitarnih zanimanja ,stimuliranje svrenih osnovaca da se
nastave obrazovati za djelatnost i tradicionalnih i starih zanata
i deficitarnih zanimanja.
Rad,opstanak,razvoj i
afirmacija obrta i obrtnikih komora;ravnomjerniji
regionalni razvoj
Ouvanje obrtnike tradicije i kulturnog i povijesnog nasljea,

poticanjem tradicionalnih i starih obrtnikih djelatnosti kroz
sufinansiranje trokova: provedbe poslovnog plana,nabave alata
i uvoenje novih tehnolokih postupaka,poboljanja uslova rada
u radionici, edukacija i strunog osposobljavanja
zaposlenih i izradu reklamnog materijala
Izgradnja inovativnog gospodarstva: poveanje broja

subjekata malog gospodarstva zasnovanih na znanju;dovoenje
inovacija do proizvoda,uvoenje ISO standarda, postavljanje
CE znaka za proizvode iz FBiH ;poticanje transfera znanja i
tehnologije.
Subvencioniranje trokova registracije., subvencioniranje
trokova doprinosa za novouposlenje u trajanju od jedne
godine, potpora poduzetnitvu ena i poduzetnitvu mladih
Uspostaviti podrku sufinansiranja razvojnih projekata EU-a i

drugih stranih donatora. Sveukupni strateki cilj
prekogranine suradnje u okviru IPA programa je : unapreenje
zajednikog odrivog razvoja pograninih predjela, njihovih
ekonomskih kulturnih , prirodnih i ljudskih resursa, i
potencijala,tako to e se jaati kapaciteti ljudskih resursa i
zajednikih institucionalnih mrea meu lokalnim zajednicama
privatnih i javnih aktera
Podrka organizovanju sajmova, konferencija ,okruglih stolova,
seminara i drugih manifestacija od znaaja za malo
gospodarstvo i obrt.
Izvor: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta, Javni natjeaj za odabir korisnika grant
sredstava Transfer za poticaj razvoja poduzetnitva i obrta za 2009. i 2010.godinu
44
Revizija uinka

PRILOG BROJ 5: Kriteriji za dodjelu poticaja i vrednovanje kriterija
Tabela 5: Utvreni kriteriji za pojedine projekte i vrednovanje kriterija u periodu 2009.-2010.

Projekt
2009.
Int.
Sred.
rez.
Prekogranina sarad.u
okviru IPA progr. i
podrka projekt. Finan.
od strane EU-a i drugih
donatora
Stipendiranj
e uenika
Potpora
novosu.
subjekt.
MSP
Izgradnja
inovativnog
gospodarstva
Razvoj
tradicionalnih i
starih obrta
Izgradnja
preduzetnike
infrastrukture
Razvoj
obrt.
Kom.
Potpora
udruenji
ma pred.
i obrt.
Kriteriji
1)ponueni projekt
2)namjena sredstava
3)stepen organizovanosti udruenja
4) nain finansiranja projekta
5)poveanje zaposlenosti
1)sadraj ponuenog
Programa rada obrtnike komore
2)organizovanost
3) djelokrug rada
1) kvalitet ponuenog projekta
2)namjena poduzetnike zone
3)stanje infrastrukture do zone
4) naini i izvori finansiranja
5)proirenje postojee zone
6)osiguranje vee zaposlenosti
7) iskazan poduzetniki interes
8) uestvuje x puta
2)vrsta djelatnosti
3)starost obrta
4) broj uposlenih
5) autohtoni proizvod
6)poveanje zaposlenosti
7) priznanje na sajmovima i
izlobama
8) uestvuje x puta
2) vrsta djelatnosti
3) poveanje konkurentnostidovoenje inovacije do proizvoda
4) broj uposlenih
5) poveanje zaposlenosti
6) priznanje na sajmovima i izlobama
7) uestvuje x puta
2010.
Vrednovanje (bod)
10-30
10
10-20
5-10
0-10
nema
bodovanja
10-30
4-10
5-10
5-10
0-5
0-10
0-10
0-15
10-20
4-10
5-10
0-30
0-5
0-5
0-5
0-15
10-40
4-10
0-10
0-15
0-5
0-10
5-20

2) poveanje uposlenosti
nema
bodovanja
1) uspjeh u osnovnoj koli,

2) uspjeh u prethodnim godinama
kolovanja za uenike viih razreda
3) imovinsko stanje uenika
4) kolovanje za poznatog poslodavca
nema
bodovanja
Nisu dodjeljivanja poticajna sredstva u

2009. godini
Kriteriji
1)kompletnost ponuenog projekta
2)namjena sredstava
3)stepen oganizovanosti udruenja
4) nain finansiranja projekta
5)uestvuje x puta
1) sadraj ponuenog
Programa rada obrtnike komore
2) organizovanost
3) djelokrug rada
1) kompletnost ponuenog projekta
2 ) namjena poduzetnike zone
3)stanje infrastrukture u zoni
4) naini i izvori finansiranja
5) povrina zone-inkubatora
6) uestvuje
Vrednovanje (bod)
10-20
10
10-20
5-10
0-20
nema
bodovanja
10-20
10-20
0-10
5-10
5-20
0-20

2) vrsta djelatnosti
3) starost obrta
4) broj uposlenih
5) uestvuje x puta
10-20
5-15
5-10
10-25
10-30

2)vrsta djelatnosti
3)dovoenje inovacije do proizvoda
4) priznanje na sajmovima i
izlobama
5) transfer znanja
6) nova tehnologija
7) broj uposlenih
8) uestvuje x puta
1) sektorska pripadnost
2) vrsta programa
3) kvalitet projekta
4) samozapolj. i poveanje
uposlenosti
1) uspjeh u osnovnoj koli,
2) uspjeh u prethodnim godinama
kolovanja za uenike viih razreda
3) imovinsko stanje uenika
4) kolovanje za poznatog
poslodavca
2) iskazan interes drugih
sufinansijera projekta
3) zainteresiranost lokalne zajednice
4)sektorska orijentiranost
5) veliina ciljne skupine te iskazan
poduzetniki interes a koji imaju
potpisan ugovor i osiguran dio
sredstava od drugih budetskih
korisnika
*
10-20
10-20
0-10
0-20
0-10
0-10
10-30
10-20
nema
bodovanja
nema
bodovanja
Izvor: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta, bodovne liste za 2009. i 2010.
45
Revizija uinka
PRILOG BROJ 6: Davanje prioriteta proizvodnoj djelatnosti u dodjela poticaja u periodu 2009.2010.
Tabela 6: Uee djelatnosti korisnika u dodijeljenim poticajima u periodu 2009.-2010.
Djelatnost
Proizvodna
Proizvodno-usluna
Projekt
Razvoj tradicionalnih i
starih zamata
Inovacije, uvoenje iso
standarda, osguranje CE
oznaka, transfer znanja i
tehnologija
2009.
2010.
2009.
2010.
Usluna
2009.
2010.
19.000
52.700
419.700
306.900
81.800
95.800
42.700
178.300
123.200
23.400
82.600
211.900
Ukupno
61.700
231.000
542.900
330.300
164.400
307.700
Izvor: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta, bodovne liste i Izvjetaj o utroku i efektima
dodijeljenih poticajnih sredstava za 2009. i 2010.godinu.
46
Revizija uinka
PRILOG BROJ 7: Dodjela poticaja shodno principu ravnomjernog regionalnog razvoja

Tabela 7: Uee kantona FBiH u ukupno dodijeljenim poticajima za period 2009.-2010.god
USK
SBK
TK
K10
PK
ZH
ZDK
BPK
HNK
KS
Preduzet.
Infrastruktura
Udruenja
pred.
Razvoj
tradic. i
str. zan.
Inovativno
gosp.
Novoosnovani
subjekti
Interventna
sredstva
Sredstva
po
kanton.
%
kantona u
poticajima
610.000
199.000
901.000
232.000
436.000
571.000
1.182.000
212.000
917.000
78.000
42.000
17.000
44.000
-
81.800
40.200
25.200
24.600
3.100
6.300
49.500
13.800
148.400
583.000
21.200
75.250
152.950
4.300
18.000
25.900
28.400
6.500
145.350
184.250
213.200
118.000
66.600
6.600
40.500
66.600
131.500
17.500
220.000
50.000
12.500
12.500
106.000
7.000
10.500
32.500
40.000
51.000
50.800
Ukupno
980.700
461.950
1.295.750
274.500
497.600
680.300
1.423.900
304.800
1.497.250
982.050
8.398.800
12%
5%
16%
3%
6%
8%
17%
3%
18%
12%
100%
15.000
15.500
36.000
GDP po
stanovniku
u KM po
kantonima
4.049
4.586
4.800
4.816
5.382
5.449
5.607
6.130
7.304
12.564
-
Izvor: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta, Izvjetaj o utroku i efektima dodijeljenih
poticajnih sredstava za 2009. i 2010.godinu, Federalni zavod za programiranje razvoja,
Makroekonomski pokazatelji po kantonima Analiza za 2009. i 2010.godinu
47
Revizija uinka
REFERENCE
1. Adizes, I. (1979), Organizational passages: diagnosing and treating life cycle problems in
organizations.
2. Avlija, R.(2008), Preduzetnitvo i menadment malih i srednjih preduzea.
3. Ayyagari, M., Beck, T., Demirguc-Kunt, A. (2007), Small and Medium Enterprises Across the
Globe.
4. Centar za politike i upravljanje, (2010. i 2011.), Izvjetaj o politikama poticanja malih i srednjih
preduzea u BiH.
5. Commision of the EC Brussels, Competition law in the Europian Communities, (1990), Vol. II
Rules applicable to State aids.
6. izmi,E. & Crnki, K. (2012), Strateko poduzetnitvo koncepcija paradigme budunosti.
7. IFC The Ease of Doing Bussines, (2011), Bosnia and Herzegovina, Making a Difeference for
Entrepreneures.
8. IFC, World Bank Group, (2010), Scaling-Up SME Access to Financial Services in the Developing
World.
9. Institut za javne financije Hrvatske, (2003), Dravne potpore poduzeima u Hrvatskoj
2001.godine.
10. International Labour Organization, (2008), Guidelines for he analysis of the policies and
programmes for small and medium enterprise development
11. Kersan-kabi, I.& Bankovi, M. (2008), Malo gospodarstvo u Hrvatskoj i ulazak u Europsku
uniju.
12. Kesner-kreb, M. (1995), Finansijska praksa.
13. Mati, B.& Serdarui, H. (2011), Financiranje regionalnog razvitka putem subvencija i
donacija.
14. Mcmahon, R. (1996), Stage models of sme growth reconsidered.
15. Ministarstvo poduzetnitva i obrta Republike Hrvatske, (2012,2013), Poduzetniki impuls.
16. Ministarstvo za privredu i privatizaciju Republike Srbije, (2003), Strategija razvoja malih i
srednjih preduzea i preduzetnitva u Republici Srbiji 2003-2008.
17. Ministartsvo regionalnoig razvoja i fondova EU Republike Hrvatske, (2012), Evaluacijska
strategija za europske strukturne instrumente.
18. OECD (2001), Transition economies forum on entrepreneurship and enterprise development.
19. Privredna komora Kantona Sarajevo, (2012), Analiza stanja privrede KS u 2011.g.
48
Revizija uinka
20. Rizvanovi, E. (2001), Mjere dravne pomoi unutar Europske unije kao oblik intervencije drave
na tritu.
21. Simon, B,& Ken, O.& Stan, C.,(2003), Understanding enterprise, entrepreneurship and small
business.
22. Umihani,B. & Tulumovi,R. & Omerovi,M. & Simi,S., (GEM BIH 2011), Razviti i ojaati
poduzetniki duh u BiH.
23. USAID, (2008), SME finance needs assessment.
24. Western Balkans, (2004), Razvoj malih i srednjih preduzea u Bosni Hercegovini.
25. Ured za reviziju institucija u FBiH, (2012), Zapisnik sa Ekonomskog foruma odranog sa
predstavnicima akademske zajednice.
Federalno ministarstvo za razvoj, poduzetnitvo i obrta
26. Zakon o poticanju razvoja male privrede i FBH, (Slubene novine FBiH broj 19/06, 25/09).
27. Projekat Razvoja malog i srednjeg poduzetnitva u FBiH.
28. Program mjera razvoja male privrede 2010.-2012.g.
29. Pravilnik o postupcima u provoenju Programa razvoja male privrede, 2009.g.
30. Program utroka sredstava s kriterijima raspodjele sredstava tekueg transfera utvrenog
Budetom FBiH za 2009.-2010.-2011.g.
31. Poslovnik o radu komisije za nadzor utroka dodijeljenih finansijskih sredstava za 2009.i 2010.g.
32. Poslovnik o radu Komisije za izbor korisnika poticajnih sredstava za 2011. g.
33. Ugovori o implementaciji poticajnih finansijskih sredstava za 2009. i 2010.g.
34. Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Federalnog ministarstva razvoja, poduzetnitva i obrta (2005.2006.-2007.-2011.g.)
35. Informacija o stanju razvijenosti tradicionalnih i starih zanata u FBiH, 2009.g.
36. Informacija o razvoju poduzetnike infrastrukture u Federaciji BiH, 2010.g.
37. Informacija o pristupu finansijama sektora MSP u FBiH, 2010.g.
38. Izvjetaj o stepenu prganiziranosti obrtnika u FBiH, 2009.g.
39. Izvjetaj o realizaciji Akcionog plana za realizaciju projekta Razvoj malog i srednjeg
poduzetnitva u FBiH
40. Izvjetaj o utroku i efektima dodijeljenih financijskih sredstava (grant sredstva) za 2009.i 2010.
41. Stanje razvijenosti i prijedlog mjera za rast i razvoj MSP u FBiH (2007.-2010.)
49

Izvj Podrska Razvoju MSP U FBIH Bosanski

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Izvj Podrska Razvoju MSP U FBIH Bosanski

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Izvjetaj revizije uinka

Sarajevo, april 2013.godine

Ured za reviziju institucija u FBiH

PODRKA RAZVOJU MALOG I SREDNJEG PREDUZETNITVA U FBIH

Izvjetaj revizije uinka Podrka razvoju malog i srednjeg preduzetnitva u FBiH

Ured za reviziju institucija u FBiH

ostvarivanju principa uinkovitosti te je izrazilo opredjeljenje da u svom radu primjeni

Zamjenik generalnog revizora

Izvjetaj revizije uinka Podrka razvoju malog i srednjeg preduzetnitva u FBiH

Ured za reviziju institucija u FBiH

Pozadina problema ....................................................................................................................................4

PODRKA RAZVOJU MALOG I SREDNJEG PREDUZETNITVA .................. 9

NALAZI REVIZIJE ................................................................................................... 18

Implementacija Program mjera razvoja male privrede 2010.-2012. ................................................... 18

Izvjetaj revizije uinka Podrka razvoju malog i srednjeg preduzetnitva u FBiH

Ured za reviziju institucija u FBiH

1. Tabela 1:Iznosi poticaja za razvoj MSP u periodu 2009.-2010.

Izvjetaj revizije uinka Podrka razvoju malog i srednjeg preduzetnitva u FBiH

Ured za reviziju institucija u FBiH

reviziju upravnih aktivnosti u skladu sa zdravim upravnim principima i praksom te

reviziju efikasnosti koritenja ljudskih, finansijskih i drugih resursa, ukljuujui

reviziju efektivnosti uinaka u odnosu na postignute ciljeve subjekta kod kojeg se

ISSAI- Meunarodni standardi vrhovnih revizijskih institucija

Izvjetaj revizije uinka Podrka razvoju malog i srednjeg preduzetnitva u FBiH

Ured za reviziju institucija u FBiH

Izvjetaj revizije uinka Podrka razvoju malog i srednjeg preduzetnitva u FBiH

Ured za reviziju institucija u FBiH

Analizirati dosadanju podrku i preispitati mogunosti pruanja znaajnije podrke

Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetnitva i obrta preporuuje se:

Izvriti sveobuhvatnu analizu i ocjenu uinaka dosadanje provedbe Programa mjera

Utvrditi kriterije za dodjelu poticaja i nain njihovog vrednovanja koji bi omoguili da

Utvrditi indikatore za provoenje sveobuhvatnog nadzora utroka poticaja koji e

Izvjetaj revizije uinka Podrka razvoju malog i srednjeg preduzetnitva u FBiH

Ured za reviziju institucija u FBiH

Izvjetaj revizije uinka Podrka razvoju malog i srednjeg preduzetnitva u FBiH

Ured za reviziju institucija u FBiH

deklarativno izjavljuju o znaaju male privrede i njihovoj spremnosti za podsticanje njegovog

Svrha revizije, revizijska pitanja i subjekt revizije

Svrha revizije, u irem smislu, je da se procijeni da li su implementirane mjere podrke

Izvjetaj revizije uinka Podrka razvoju malog i srednjeg preduzetnitva u FBiH

Ured za reviziju institucija u FBiH

FBiH godinji program raspodjele sredstava iz Budeta FBiH namijenjenih za poticanje

Revizija je ispitivala aktivnosti Federalnog ministarstva razvoja, poduzetnitva i obrta

Kriteriji za procjenu u ovoj reviziji prvenstveno proizilaze iz stratekih opredjeljenja vlasti da

lan 12. st. 3. Zakona o poticanju razvoja male privrede

Izvjetaj revizije uinka Podrka razvoju malog i srednjeg preduzetnitva u FBiH

Ured za reviziju institucija u FBiH

Planiranje finansijskih poticaja se zasniva na sveobuhvatnim analizama stanja uz

Realizacija finansijskih poticaja je transparentna, zasnovana na izboru razvojnih

Izvori podataka i metodologija

organizovao ekonomski forum sa predstavnicima akademske zajednice na kojem su

analizirao zakonsku regulativu, strateke dokumente, strunu literaturu, relevantne

Izvjetaj revizije uinka Podrka razvoju malog i srednjeg preduzetnitva u FBiH

Ured za reviziju institucija u FBiH

Izvjetaj revizije uinka Podrka razvoju malog i srednjeg preduzetnitva u FBiH

Ured za reviziju institucija u FBiH

PODRKA RAZVOJU MALOG I SREDNJEG PREDUZETNITVA

Kreiranje programa podrke razvoju MSP i potrebe preduzetnika

U cilju kreiranja stimulativnih uslova za razvoj preduzetnitva u zemljama u razvoju vlada

Izvjetaj revizije uinka Podrka razvoju malog i srednjeg preduzetnitva u FBiH

Ured za reviziju institucija u FBiH