Fondeko Svijet

Sarajevo, proljee/ljeto 2009, broj 28, godina XIII
SADRAJ
VELIKO PUTOVANJE
Akademik Lj.Berberovi
OKOLINOG ODGOJA
2. SKORO I DA NEMA
Dr. Nevenko Herceg i Tomislav
28.
Luki
Tema broja:
ZATITA PRIRODNE BATINE
U TJESNACU USTAVA
I EUROPSKIH NORMI
Prof.dr.sc. Nevenko Herceg
RIJEKA NA SLAPOVIMA
Azra Kora - Mehmedovi
3.
6.
TREBEVI BEZ PLUA I

DUE
30.
Leopold Gapard
STARE ALEJE SARAJEVA
Prof.dr. Vladimir Beus
32.
DRVO SA OSAME
PILJA U SMARAGDNOJ MREI Dalibor Ballian
34.
Mr. Gordana Vilui
7.
NAE NAJEE
NEOTROVNE ZMIJE
MOVARE KOLIJEVKE
BIODIVERZITETA
Dr.sc. edomil ili
35.
Federalno ministarstvo okolia i
8. STRAAR PRED KONICOM
turizma
In. Alija Dolovac
37.
TREBIAT JE BISER NAD
BISERIMA
BIOGORIVO ZA BIOENERGIJU
Marinko Dalmatin, dipl.biolog 10. Akademik Taib ari
38.
UMA BEZ PREMCA
Amir Varii
IZVOR KOJI NAS SPAJA
Zijada Krvavac
OBAVEZNA LEKTIRA ZA
12. LJUBITELJE PLANINA

Doc.dr. Faruk Boguni
40.
14. ZEMLJA UZVRAA UDARAC

Prof.dr. Muris Spahi
42.
JAEMO DIVLJE BETIJE

17. POSLJEDNJE PUTOVANJE U
Ivo Lui
PRIRODU
NE JEDEMO SMEE
44
Dr.sc. Tatjana Neidhardt
20.
Akademik Taib ari
IFRA ZA OLUJU
Doc.dr. Sead Vojnikovi
MIJENJAJ NAVIKU
22. Abid Zuki, prof.
Trea gimnazija, Sarajevo
DOLINA SA KAMENOM
OGRLICOM
Muradif Osmanovi
24.
NAA ZAJEDNIKA
BUDUNOST
Prof.dr.Timi Eimovi
SKIJANJE U CVIJEU
26. Amer Mui
62
FONDEKO SVIJET, 28/2009.
47
LIRSKO OSJEANJE SVIJETA

51.
Vojislav Vujanovi
60.
RIJE UREDNICE
CARSTVO PRIRODE
Nauno popularna revija o prirodi,ovjeku i ekologiji

Sarajevo, proljee/ljeto 2009., broj 28, godina XIII
Izdava: Udruenje za podsticanje odrivog razvoja i
kvalitet ivota Fondeko Sarajevo
Suizdava:Federalno ministarstvo okolia i turizma
Upravni odbor Fondeko: Dr.sc.Tatjana Neidhardt,

(predsjednik); Hajdar Arifagi, novinar; akademik
Ljubomir Berberovi; prof.dr. Vladimir Beus; prof.dr.
Esma Habul Velagi; dr.sc. Nevenko Herceg (kooptirani lan), Ana Mrdovi, dipl.ing.hort; mr.teh.nauka
Faruk Mutovi; akademik fra Petar Vidi; Nermin
Zubevi, dipl.vet., mr.sc. Mehmed Cero (kooptirani
lan) i Mate Bandur,dipl.ing (kooptirani lan).
Za izdavaa: Halida Vukovi
Glavni i odgovorni urednik:
Alma Dinovi
Zamjenik glavnog i odgovornog urednika:
Tomislav Luki, prof.
Urednitvo:
Hajdar Arifagi, novinar, akademik Ljubomir
Berberovi, Dr.sc.Nevenko Herceg, prof.
dr.Aleksandar Kneevi, mr.Esma Kreso, Danijela
Petrovi, prof, dr.ekib Sokolovi, dr.sci.edomil
ili, prof.dr. Dubravka oljan, akademik fra Petar
Vidi, Vojislav Vujanovi, likovni kritiar,
Unos teksta: Admir Tihi
Lektor: Nada Franjkovi
Korektor: Sabaheta Abadi
Sekretar redakcije: Zumreta Begovi
Prvi glavni i odgovorni urednik Nijaz Abadi,
laureat Povelje asti UNEP Global 500
austavljanje nestanka bioloke raznolikosti, ekosistema,stanita, odrivo upravljanje prirodnim resursima, popis ugroenih vrsta,intenziviranje
zatite prirodnih vrijednosti i integriranje
zatienih podruja u ekoloke mree
Evrope, danas ima strateki znaaj za
BiH.Promocija i vrednovanje prirodnih
vrijednosti Bosne i Hercegovine postaje
primarna zadaa razumnih, civiliziranih
i dobronamjernih ljudi koji obitavaju na
ovim prostorima. To vie nije stvar htjenja
niti afiniteta, to je nuna potreba utemeljena na faktima i limitirana vremenom.
Imamo raskono prirodno carstvo, riznicu
dragulja, ije smo ljepote svjedoci, ali ne
i uvari. Uprkos tom bogatstvu biodiverziteta i geodiverzitet te sve izraenijim
inicijativama za zatitu i ouvanje prirode
i okolia, Bosna i Hercegovina se po
IUCN (The World Conservation Union)
kriterijima jo uvijek nalazi na dnu evropske ljestvice kada se govori o povrinama
zatienih podruja manje od jednog
procenta teritorije nae zemlje je pod
zatitom za razliku od zapanjujueg regionalnog procjeka od 7 procenata.
Znaaj zatite okoline naglaen je i u
studiji izvodljivosti EU, koja predvia
da se u okviru rada na Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju, saradnja BiH i
EU moe dalje jaati u sferi spreavanja
unitavanja prirode, nadzora nad kvalite-
tom vazduha i vode, zagaenjem i

potronjom energije.
Nisu samo standardi EU i provoenje
ratificiranih konvencija o zatiti ono to
trebamo inkorporirati u institucionalni
okvir upravljanja prirodom i zatienim
podrujima.Planinski masivi, jedinstveni
krajolici i pejzai, klisure i rijeni kanjoni
ne poznaju administrativne granice.
Nama treba funkcionalna zakonska
veza izmeu svih razina vlasti, te valorizacija novih podruja zatiene kategorije, poveanje povrina pod zatitom sa
sadanjih 0,55% na 15% ukupne povrine
koja e biti zatiena, ali ne i pod staklenim zvonom.
Javnost treba podsjetiti da su zatiena
podruja danas mjesta za istraivanje,
prouavanje i edukaciju, privlana prirodoslovcima, ali i turistima,mjesta za divljenje i uitak, mjesta za odmor i rekreaciju.
Bioloka raznolikost, koja je ilustracija
ove udesno lijepe zemlje, je fundamentalna
komponenta ivotne sredine te kao takva,
najpouzdaniji indikator stanja i potencijalnih mogunosti razvoja jedne drave, a
mi je posjedujemo. Ako to budemo znali
prepoznati i kao razvojnu ansu razumno
upotrijebiti, prirodna batina, kao resursna
osnova turistike ekspanzije BiH, mogla bi
biti ucrtana u mapu svjetskih putnika kao
carstvo prirode.
Alma Dinovi
Adresa redakcije: Revija Fondeko svijet

Branilaca Sarajeva 47, 71000 SarajevoBosna i Hercegovina, tel/fax: ++387 33 21 13 54
e-mail: fondeko@bih.nat.ba, www.fondeko.ba
Rukopisi, fotografije, diskete i CD se ne vraaju.
tampa: BLICDRUK Sarajevo
Za tampariju: Muhamed Hrlovi, graf.ing.
U skladu sa Zakonom o javnom informisanju, revija
Fondeko svijet upisana je u Registar medija u
Ministarstvu obrazovanja, nauke i informisanja
Kantona Sarajevo kao nekomercijalno glasilo.
Registarski broj NKM 14/99, od 19.05.1999.
Naslovna strana:
trbaki buk
Foto: Tomislav Luki, prof.
Posljednja strana:
Vjeverica
Foto: mr.sc.Saa Kunovac
Ilustracije:
Boo Stefanovi
Tira: 3.000
Revija se tampa na recikliranom papiru
VIPRINT - DIN 5033
VELIKANI PRIRODNIH NAUKA
Akademik Ljubomir Berberovi
VELIKO PUTOVANJE
ve godine se obiljeava dvjestogodinjica roenja jednog od najveih

naunih stvaralaca svih vremena
arlsa Darvina (Charles Darwin), kao i
stopedeseta godinjica od izlaska njegovog
najznaajnijeg djela, knjige O porijeklu
vrsta, u kojoj je izloio teoriju evolucije ivih
bia putem prirodnog odabiranja. Istoriari
su jednoglasni u zakljuku da je ovo istorijsko djelo poniklo iz Darvinovih zapaanja
sa petogodinjeg putovanja brodom Bigl
(Beagle).
Bigl je bio nevelik trojarbolni jedrenjak engleske ratne mornarice, dug svega
27 metara, namijenjen hidrografskim
istraivanjima. Decembra 1831. krenuo je
(ponovo, drugi put) na plovidbu preko sedam mora, sa prvenstvenim zadatkom prikupljanja podataka o slabo poznatim obalama
June Amerike i zabaenih otoka na istoku i
zapadu tog kontinenta. Meu sedamdesetak
mornara i ostalih lanova ove ekspedicije
naao se i 22-godinji bakalaureat univerziteta u Kembridu (Cambridge) arls Darvin.
est godina je studirao medicinu i teologiju,
ali njegova prava ljubav bile su prirodne
nauke. Vrijedno je itao strune knjiga i
bio poznat po izvrsnom poznavanju mnogih
grana savremenog prirodopisa. Zahvaljujui
tome, ugledni profesor botanike Don Henslou (John Henslow) preporuio ga je za
(neplaenu) slubu prirodoslovca na Biglu.
Bilo je predvieno da ekspedicija traje dvije
godine, ali su na putu ostali gotovo punih pet
godina, obili sve kontinente i vratili se u
Englesku tek oktobra 1836.
Plovidba Biglom je bila kljuna epizoda Darvinove biografije, koja je opredijelila cjelokupno njegovo
stvaralatvo.
Putovanje na Biglu po vanosti je svojoj
daleko prebacilo sve dogaaje u mome
ivotu i odluilo je o cijeloj mojoj karijeri
pie Darvin u svojim autobiografskim
proirenoj verziji i pod neto izmijenjenim

naslovom. Tako je mladi prirodnjak prilino
brzo stekao iru reputaciju obavijetenog i
vrijednog naunog pisca. Uslijedilo je jo
nekoliko svezaka posveenih biolokim i
geolokim otkriima na ekspediciji. Znaaj
Darvinovih prirodnjakih posmatranja i
razmiljanja s puta oko Zemljine kugle
1831.-1836. dolazi do punog izraaja kad
je ugledala svjetlo dana njegova evoluciona
teorija. Izlazak slavnog Porijekla vrsta,
24. novembra 1859., potresao je nauku i
itav svijet. Knjiga je bila pravi best seller,
razgrabljena je u nekoliko dana. Za kratko
vrijeme je doivjela nekoliko izdanja i bie
prevedena na sve svjetske jezike.
Rad na Biglu je pruao idealne prilike za
biljekama. Ova suva opaska moe se mirno
ispoljavanje
i razvoj Darvinovog izuzetnog
uzeti kao tana. itav opus slavnog prirodnjaka ima temelje u iskustvima iz dugog istraivakog talenta. Prirodnim pojavama je
krstarenja svjetskim morima na omalenom prilazio na krajnje jednostavan, tipino induki nesigurnom pomonom brodu britanske tivan nain. Njegove interpretacije polaze od
Kraljevske mornarice. Obradom materijala vrstih podataka. Bio je nenadmano talensakupljenog na ekspediciji, tumaenjem i tovan za disciplinovano i tano posmatranje
zakljucima, Darvin se bavio sve do kraja prirode. Njegovom oku naroito nisu izmicale
ivota (1882.), to mu je bilo, moe se rei, naizgled sitne pojedinosti, koje su se pokazale
vrlo znaajnim za nauku.
jedino zanimanje.
Darvin je
paljivo gledao i vjerNajvei dio putovanja Darvin je zaprano
biljeio
zanimljive
pojave u prirodi
vo potroio na dugake ekskurzije po
posjeenih
dijelova
Zemljine
kugle. Primijunoamerikom kopnu i otocima, bavei se
svojim geolokim, zoolokim, botanikim jetio je da skeleti izumrlih dinovskih
i antropolokim posmatranjima. Obiao je lenjivaca jako lie na skelet mnogo manjih
Kapverdski arhipelag, unutranjost Brazila, lenjivaca koji danas naseljavaju praume
itavu obalu Atlantika juno od Montevidea June Amerike, a sline primjere pruale su
i sve oblinje otoke, ileanske Kordiljere, i druge ivotinje. Drugo vano zapaanje
arhipelag Galapagos. Osim toga, posjetio je bilo je da su oblici koji nastanjuju oceanske
Tahiti, Novi Zeland, Australiju, Tasmaniju, arhipelage vrlo slini oblicima na oblinjim
kontinentalnim oblastima, iako izmijenMauricijus, Sv. Helenu i Azorska ostrva.
Darvin je na Biglu vodio detaljan dnevnik jenog izgleda: ivotinje na Kapverdskim
svojih zapaanja o ivoj i neivoj prirodi, otocima sline su afrikim ivotinjama, dok
koji je objavljen 1839. godine kao obimna su ivotinje na otoju Galapagos sline
knjiga pod naslovom Dnevnik istraivanja. junoamerikim; ujedno, ostrvske vrste
Knjiga je pobudila neoekivano zanimanje su izmijenjene u odnosu na kontinentalne.
publike i ubrzo se pojavilo drugo izdanje, u Samo jedno zajedniko objanjenje svih
uoenih pojava Darvin je naao u postavci
da se organske vrste mijenjaju, da jedne nastaju od drugih. Drugim rijeima, dananji
ivi svijet potie od nekadanjeg ivog svijeta koji je izgledao drukije, dananje vrste
su izmijenjeni potomci vrsta koje vie ne
postoje. Tako je tokom plovidbe na Biglu
Darvin doao do kapitalnog zakljuka: ivi
oblici nastaju i nestaju, raaju se umiru u
sveobuhvatnom procesu evolucije, procesu
ija je sr selekcija i preivljavanje onih
oblika koji su bolje prilagoeni prilikama u
svojoj ivotnoj sredini. Njegova evoluciona
teorija je presudno uticala na predstave
o prirodi i pokrenula nevieni napredak
prirodnih nauka u narednom dobu.
Prof. dr. sc. Nevenko Herceg; Mr. sc. Mehmed Cero; Tomislav Luki, prof.; Dr. sc. Lada Luki-Bilela
U TJESNACU USTAVA I EUROPSKIH NORMI

O nekim zakonskim i institucionalnim aspektima sadanjih normi i buduih obaveza
a stajalita prirodnih bogatstava, napose bioloke i krajobrazne raznolikosti, Bosna i

Hercegovina se ubraja meu najinteresantnije regije u Europi. Bioloka
raznolikost predstavlja neprocjen-
jivo nacionalno bogatstvo i naslijee.

Stupanj razliitosti stanita i
geoloke raznolikosti, takoer je vrlo
visok. Na alost, ovom izvanrednom
prirodnom potencijalu do danas nije
pridavana zadovoljavajua panja,
kako u smislu odgovarajueg upravljanja od strane prvenstveno

dravnih institucija, tako niti u smislu odgovarajue konzervacije, zatite
i odrivog koritenja prirodnih resursa. Pod odreenim reimom zatite
TA INI DRAVA
i pregled odreenih meunarodnih
konvencija, relevantnih za zatitu
prirode, kojima je Bosna i Hercegovina pristupila.
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine ne postoji eksplicitna
nadlenost vezana za zatitu prirode
na razini drave BiH, ve je to ustavna nadlenost entiteta, gdje nadalje
Federacija Bosne i Hercegovine ima
zajedniku ustavnu nadlenost sa
upanijama/kantonima.
Istovremeno, drava Bosna i Hercegovina potpisnik je Ugovora o staUSTAVNI "HENDIKEP"
bilizaciji i pridruivanju Europskoj
U ovom radu su istraeni i uniji, a potpisala je i ratificirala brojne
obraeni segmenti institucija i leg- okoline konvencije i protokole. To
islative u Federaciji Bosne i Herce- praktino znai kako e u sljedeem
govine (i Bosne i Hercegovine), zatim razdoblju Bosna i Hercegovina
znaajnije direktive zatite prirode u morati iznai odgovarajui zakonski
Europskoj uniji, sa odgovarajuim i institucionalni model za kvalitetimplementacijskim aspektima, kao no i efikasno uvezivanje dravnih i
trenutno se nalazi manje od 3% teritorija drave Bosne i Hercegovine.
Kako bi se sistemski unaprijedilo
stanje u ovoj oblasti, potrebno je
identificirati odgovarajue probleme
i uzroke, ali i postaviti prioritete
za adekvatno rjeavanje problema.
Posebno je vano imati na umu europske i openito meunarodne standarde, kojima Bosna i Hercegovina
sukladno svojim stratekim opredjeljenjima tei.
entitetskih institucija, s primarnim

ciljem adekvatnog provoenja ugovornih obveza.
Dodatno, prvenstveno unutar entiteta, mora se funkcionalno i operativno uvezati oblast zatite prirode
sa drugim sektorima, obzirom na
neizbjenu inter-sektorsku dimenziju zatite i odrivog upravljanja
prirodom i prirodnim resursima, kao
i sukcesivno plansko uvoenje europskih okolinih standarda, vodei
rauna o specifinostima ekonomije
bosanskohercegovakog drutva i
potrebama razvoja.
Ovaj ustavni hendikep drave
Bosne i Hercegovine donekle se
ublaava Zakonom o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH
("Slubeni glasnik BiH", br. 5/03),
kojim se Ministarstvu vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BiH
TA INI DRAVA
daje nadlenost poslova i zadataka
koji se odnose na definiranje politike,
osnovnih principa, koordiniranje
djelatnosti i usklaivanje planova
entitetskih tijela vlasti i institucija
na meunarodnom planu u podruju
zatite okolia, razvoja i koritenja
prirodnih resursa.
Vijee ministara BiH odlukom
je zaduilo Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa da
vodi aktivnosti na izradi Zakona o
okoliu , koji bi trebao biti krovni zakon te involvirajui u tijelo entitetske
zakone, regulirati sve znaajnije
segmente vezane za obveze Bosne i
Hercegovine prema Europskoj uniji,
nastale potpisom Ugovora o stabilizaciji i pridruivanju EU.
Vanu ulogu u provoenju Ugovora o stabilizaciji i pridruivanju
Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, imati e Direkcija za europske
integracije (DEI). Glavni dokumenti
DEI-a, relevantni za ovu temu, jesu
Strategija integriranja Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, te Prirunik
za usklaivanje propisa BiH sa propisima Europskoj uniji.
DIO STRATEGIJE
U Federaciji BiH, na federalnoj i
upanijskoj/kantonalnoj razini, uspostavljeno je vie odgovarajuih
ministarstava i drugih institucija,
koje se direktno i indirektno bave
zatitom prirode, gdje postoje resori, odnosno institucije nadlene
za okoli, prostorno ureenje,
umarstvo, vodoprivredu, turizam i
dr. Kako na razini Federacije BiH ne
postoji struna institucija za zatitu
prirode, planira se uspostava Federalnog zavoda za zatitu prirode, zbog
ega su u Federalnom ministarstvu
okolia i turizma, izmeu ostaloga,
pokrenute aktivnosti za izradu novog
Zakona o zatiti prirode.Vanu ulogu
u narednih deset godina imat e
implementacija Federalne strategije
zatite prirode iji je sastavni dio i

Federalna strategija zatite prirode.
Nakon
analize
raspoloivih
referentnih dokumenata, zakona,
konvencija i institucija sa razine
meunarodnih organizacija, Europske unije i Bosne i Hercegovine,
uz odgovarajua implementacijska
razmatranja koja se odnose na zakonske i institucionalne aspekte oblasti
ZEMLJA RAZNOLIKOSTI
Bosna i Hercegovina ratificirala je veinu znaajnih globalnih i
regionalnih okolinih konvencija,
protokola i ugovora, koji pokrivaju oblasti zatite prirode i bioloke
raznolikosti, meunarodnih voda,
zagaenja zraka i klimatskih
promjena te upravljanja i prometa
otpada.
Uraene su entitetske strategije za zatitu prirode sa akcijskim
planovima, dok je za cijelu dravu,
kao aktivnost koja proizlazi iz
Konvencije Ujedinjenih naroda
o biolokoj raznolikosti, uraena
Nacionalna strategija krajobrazne
i bioloke raznolikosti sa akcijskim planom, kao i prvo nacionalno izvjee o stanju bioloke
raznolikosti pod nazivom "Bosna
i Hercegovina, zemlja raznolikosti".
zatite prirode, mogu se formulirati

sljedei vaniji pravci djelovanja vezano za sektor zatite prirode u Bosni
i Hercegovini:
Bosna
i
Hercegovina,
kao zemlja izuzetnog prirodnog
bogatstva, posebno bioloke i
krajobrazne raznolikosti, mora
na strateki postavljen i sistemski osmiljen nain profilirati svoj
odrivi razvoj, sa posebnim naglaskom na adekvatno koritenje
prirodnih resursa. Ovo podrazumijeva aktivnu i konkretnu suradnju institucija nadlenih za zatitu
okolia, odnosno zatitu prirode,

prostorno planiranje, upravljanje
vodama i umama, poljoprivredu,
turizam, koncesije i dr., na svim
razinama upravljanja do same
lokalne zajednice.
ZAKONI - PLAN
Federacija Bosne i Hercegovine
treba donijeti novi Zakon o zatiti
prirode, koji e izmeu ostaloga propisati uspostavu Federalnog zavoda za
zatitu prirode, kao upravno-strune
institucije u sastavu Federalnog ministarstva okolia i turizma. Taj zakon
treba obuhvatiti sve vanije europske
direktive i uredbe, kao i standarde
koje propisuje Meunarodna unija
za zatitu prirode .
U ukupnim aktivnostima uspostavljanja i upravljanja zatienim
podrujima, detaljno treba valorizirati sve raspoloive potencijale i osmisliti njihovo koritenje na doputen
nain. Svako novo podruje pod
odreenim reimom zatite treba biti
uspostavljeno posebnim zakonom, sa
prostornim planom podruja posebnog obiljeja.
Na dravnoj razini moraju se donijeti odgovarajui propisi za zatitu
prirode, kao i okolia openito (Zakon o okoliu BiH), koji e omoguiti
efikasno
provoenje
preuzetih
meunarodnih obveza i koordinirano
uvoenje standarda i odredbi, to je
posebno vano sa proces stabilizacije
i pridruivanja Bosne i Hercegovine
Europskoj uniji. Ured za zakonodavstvo i usklaenost sa propisima
Europske unije Vlade Federacije
BiH, mora biti struno kapacitiran i
obuen za pravnu superviziju ukupnog procesa.Sva pitanja koja trebaju
osigurati odreenu koordinaciju na
meuentitetskoj razini, moraju proi
Meuentitetsko tijelo za okoli kojeg
su, prema entitetskim zakonima o
zatiti okolia, uspostavile entitetske
vlade.
NACIONALNI PARK UNA
Azra Kora - Mehmedovi
RIJEKA NA SLAPOVIMA
Spoj vode, sedre i biljnog svijeta predstavlja jednu od najljepih tvorevina prirode kod nas
ijeka Una izvire u Republici Hrvatskoj

i tee dinarskim pravcem do Bihaa,
gdje pravi veliku okuku i tee od jugozapada ka sjeveroistoku. U svom gornjem toku
do Bihaa je prava planinska rijeka. U srednjem toku od Bihaa do Bosanskog Novog je
brdska, a u donjem dijelu do ua ima karakter ravniarske rijeke. Rijeka Una je tipina
kraka rijeka. Na svom toku dugom 207 km,
obrazuje vie sedrenih slapova, a od Bihaa
tee manje vie brzim tokom, obrazujui
manje slapove, sve do Novog, odakle postaje
ravniarska rijeka, mirnog toka. Na svom putu
protie kroz tjesnace i kanjone, u kojima se
do danas zadrala iskonska vegetacija, flora i
fauna, sa obiljem endeminih vrsta.
Reliktno-refugijalna stanita u slivnom
podruju rijeke Une predstavljaju unikatne
dijelove bosanskohercegovakog okolia. Na
ovim stanitima su zastupljene mnoge tercijerne vrste biljaka i ivotinja, koje su uspjele
preivjeti i drastine promjene klime u toku
posljednjeg glacijala. Vrste koje na njima ive
su, u evolucionom pogledu, veoma stare i
oznaene su kao relikti. Ovakvi tipovi stanita
na kojima ive brojne tercijerno-reliktne vrste
biljaka i ivotinja su od najveeg znaaja za

biodiverzitet Bosne i Hercegovine, a time i
globalni biodiverzitet.
RIJETKOSTI I VRIJEDNOSTI
Dolina rijeke Une se odlikuje veoma rijetkom florom i faunom, a naroito sedrom i
sedrenim oblicima, mnogim bukovima, slapovima, brzacima i mirnim tokovima izmeu
njih. Zbog toga ova rijeka, u gornjem i srednjem toku, na nekim mjestima djeluje kao niz
jezera koja se prelivaju jedno u drugo preko
brojnih kaskada. Meu sedrenim oblicima se
naroito izdvajaju od slapova i vodopada Dvoslap, Troslap, Ripaki slap, trbaki buk koji
se smatra za najljepi spomenik na rijeci, kao i
veliki vodopad u Martin Brodu.
Rijeka Una sa svojom smaragdno
plaviastom bojom, mnogim prirodnim rijetkostima i vrijednostima, bogatstvom sedre i
sedrenim oblicima uvena je u svijetu i to je
ini jedinstvenom, pa je zato i dobila ime Una,
jedna jedina. Martin Brod, turistiko mjesto
na krajnjoj mei Bosanske Krajine prema
Lici, predstavlja jedan od najljepih i najdrag-
trbaki buk
ocjenijih prirodnih fenomena. Ispunjavaju ga

najfantastinije sedrene tvorevine razgraniene
sistemom barijera i terasa, to ga ini geolokim
spomenikom prirode. Izlazei iz velianstvenog
klanca, rijeka Una se svojom divljom snagom
stropotava niz grebenaste sige stvarajui tako
poznate slapove Jalaki Buk, Srednji Buk i
Mali Milanev Buk kojeg smatraju najljepim
u Martin Brodu. Lokalitet je od izuzetne
pejzane vrijednosti, jer rijeka Una na ovom dijelu vodotoka formira pejzanu kvalitetu koja je
identina Plitvicama, pa ga s razlogom nazivaju
Plitvice u malom. Slapovi, bukovi, kaskade,
jezera, peine, ogromna polja sedre, trajne su
vrijednosti i daju ovom naselju sa spomenicima
kulture i prirode posebno nauno istraivako i
rekreativno turistiko znaenje.
Rijeka Una u svom toku istie se bezbrojnim veoma lijepim sedrenim tvorevinama. Jedna od tih je i vodopad trbaki Buk,
geomorfoloko hidroloki spomenik prirode,
koji predstavlja jednu od najljepih tvorevina prirode kod nas, pa se moe mjeriti s
najljepim slapovima ovakve vrste u svijetu.
Ovaj prirodni spomenik sa rijekom Unom
predstavlja najveu vrijednost u naoj zemlji.

ZNAMENITOST VJETRENICE
Mr. Gordana Vilui
Vode rijeke Une na tom mjestu stropotavaju
se preko sedrenog slapa sa visine od oko 25
metara inei veoma impresivan i slikovit
vodopad. Podruje trbakog Buka, kao i sam
vodopad naglaen je sa nauno istraivakim,
ekolokim, estetskim, pejsanim i turistikorekreativnim vrijednostima.
PILJA U SMARAGDNOJ MREI

ivot peine je dug, ali je dugo i interesovanje i traganje za njenim statusom
u suvremenom promiljanju o zatiti i samoodrivom razvoju
KORITENJE I RAZVOJ
Osnovni razlog za pokretanje postupka
zatite sliva rijeke Une bila je apsolutna potreba da se fenomeni prirodnog naslijea Bosne
i Hercegovine zatite i sauvaju za budua
pokoljenja. Godine 1994., Meunarodna
unija za zatitu prirode (IUCN) uspostavlja novu kategorizaciju zatienih podruja,
koja je, kao obavezujua na meunarodnom
planu, ugraena u aktuelni, vaei Zakon o
zatiti prirode Federacije BiH. Shodno tome,
potrebno je, u skladu sa Zakonom definiranom
kategorizacijom zatite prirodnih vrijednosti,
odrediti status podruja sliva rijeke Une, koji,
prema navedenoj IUCN kategorizaciji, ima
sve preduslove da bude zatieno u kategoriji
nacionalnog parka.
Federalno ministarstvo okolia i turizma
je, na osnovu Studije izvodljivosti za Nacionalni park Una, radilo na izradi Zakona o
Nacionalnom parku Una, koji je stupio na
snagu 2008. godine. (Slubene novine Federacije BiH, br. 44/08). Zakonom se osniva
Nacionalni park Una, ureuju se pitanja
zatite, unapreenja, koritenja i upravljanja
Nacionalnim parkom.
Nacionalni park obuhvata podruje
kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une
uzvodno od Lohova, zatim podruje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac od
njenog ua u Unu uzvodno od Drvarskog
polja, te meuprostor izmeu Une i Unca.
Cijelo podruje potpada pod opinu Biha u
ukupnoj povrini od 19.800 ha. U skladu sa
Zakonom detaljne granice e biti precizirane
Prostornim planom posebnih obiljeja od
znaaja za Federaciju BiH.
U skladu sa Zakonom Vlada Federacije BiH je donijela Odluku o osnivanju
Javnog preduzea Nacionalni park Una
(Slubene novine Federacije BiH, br.
71/08) kojom se osniva Javno preduzee
Nacionalni park Una za djelatnost zatite,
unapreenja, koritenja i razvoja Nacionalnog parka. Javno preduzee za upravljanje Nacionalnim parkom je registrovano
u Opinskom sudu u Bihau, ime je, i u
pravnom i u operativnom smislu, ovo tijelo
poelo da djeluje u skladu sa odredbama
Zakona o Nacionalnom parku Una, koje
se odnose na djelokrug rada i funkcioniranje Javnog preduzea, a u cilju zatite,
unaprijeenja i (samo)odrivog razvoja
ovog bisera naeg prirodnog naslijea.
Unutranjosti peine
a junom prostoru Bosne i Hercegovine, u dijelu zone dinarskog kra,

gdje se reljef stvara korozijom stijena
topivih u vodi, nalazimo mnoge fenomene
specifine samo za kr koje ovaj prostor ine
dinaminim, tajnovitim, inspirativnim.
krape, vrtae, polja, zaravni i, Veliko
popovo polje u ijem donjem kutu otvorom
nas uvlai i spaja sa piljom koja, zbog pojave
vjetra, nekada davno, dobi ime Vjetrenica.
Kanali, velike peinske dvorane, peinski
nakit, travertinski stubovi i saljevi, mnogobrojni podzemni vodeni tokovi i jezera...
Strunjaci kau i najvea pilja u BiH, jedna
je od dvije pilje u svijetu po endeminoj fauni. Posebna u svojoj geomorfologiji i ekoloki
posebice raznolika i ranjiva, samo je dio to je
u svezi piljskog sustava Vjetrenice.
pilja Vjetrenica bila je predmetom interesovanja mnogih strunjaka, ali je tek 1950.
godine stavljena pod zatitu, 1952. godine
proglaena spomenikom prirode.
Prolo je dosta vremena kada je Prostornim
planom BiH prostor vale Zavala Slano sa
piljom Vjetrenica stavljen pod zatitu kao
poseban prirodni predjel (rezervat prirode),
to je prema Zakonu o zatiti prirode najvii
stupanj zatite.
ivot pilje Vjetrenica je dug ali je dugo
i interesovanje i traganje za njenim statu-
som u suvremenom promiljanju o zatiti i

samoodrivom razvoju.
Tako je pilja Vjetrenica, temeljem Konvencije o zatiti europskih divljih vrsta i prirodnih stanita uvrtena u Smaragdnu mreu koja
se uspostavlja za vana podruja za ouvanje
stanita i vrsta.
pilja Vjetrenica je uvrtena i na privremenu UNESCO-vu listi prirodne batine .
Nije samo pilja Vjetrenica to nam ovaj
prostor eli pokazati.
Prostornim planom se eljelo i jo neto,
sauvati najzanimljivije ruralne cjeline na
prostru BiH, niz niznih sela du rubova Popova polja i/ili putova, niz krunih sela po rubovima krakih vrtaa. Ovim Planom su zacrtane
smjernice za daljnja istraivanja a u svrhu
konzervatorsko-restauratorskih zahvata, koja
na alost do danas nisu obavljena.
Unato spoznaji o jedinstvenim vrijednostima pilje Vjetrenice i njenog okruenja rijei
devastacija, unitavanje, planiranje i koritenje
prostora u razvoj su informacije koje itamo
u dnevnom tisku, tek da nas opemenu da Vjetrenica strpljivo eka.
Da li je Vjetrenica bitna za Bosnu i Hercegovinu?
Na odgovor emo, vjerojatno, jo ekati,
ali je pitanje da li e prostor takav pritisak
moi izdrati.
UGROENI EKOSISTEM
Federalno ministarstvo okolia i turizma
MOVARE KOLIJEVKE BIODIVERZITETA
Znaaj Konvencije o movarama (Ramsar, 1971.) U BiH postoji opasnost

od naruavanja njihove strukture i ekoloke stabilnosti
onvencija je meuvladin sporazum koji predstavlja okvir za

meunarodnu saradnju u zatiti i
odrivom koritenju movara. Konvencija
je stupila na snagu 1975. godine, pohranjena je u UNESCO-u, a administracija je
u sjeditu IUCN-a. Do danas je Ramsarsku konvenciju potpisalo 158 drava.
Bosna i Hercegovina, koja je stranka
Konvencije od 2001. godine, ima tri
movarna podruja na Ramsarskom popisu: Park prirode Hutovo blato od 2002.
godine, Bardaa od 2007. godine i Livanjsko polje od 2008. godine. Nuno je
svakako istai da jo mnoga podruja u
Bosni i Hercegovini zadovoljavaju kriterije za upis.
Konvencija obavezuje zemlje lanice
na ope ouvanje movara na njihovom
teritoriju, kao i na posebne obaveze koje
se odnose na movare uvrtene na Popis
movara od meunarodne vanosti . Sve
drave stranke Konvencije obavezne
su donijeti nacionalne programe zatite
movara, te ukljuiti mjere zatite i
odrivog koritenja movara u svoje
nacionalne planove koritenja prostora.
Osim toga, drave stranke moraju provoditi zatitu movara osnivanjem prirodnih rezervata, od kojih najmanje jedan
mora biti predloen za upis na tzv. Ramsarski popis. Izbor movara za Ramsarski
popis vri se na osnovu meunarodnog
znaaja prema ekolokom, botanikom,
zoolokom, limnolokom ili hidrolokom
smislu. Na prvom mjestu trebaju se
ukljuiti movare od meunarodnog
znaaja za ptice movarice u bilo koje
godinje doba.
Prednosti pristupanja Konvenciji su
slijedei:
Provoenje odredbi na nacionalnom nivou
Djelotvorna zatita movarnih podruja
Pristup informacijama
Pristup strunim savjetima
Meunarodna saradnja
Movarna stanita kao jedna od

najveih vrijednosti bioloke raznolikosti
uz koje je vezano vie od 40% vrsta biljaka i ivotinja ujedno su i najugroeniji
8
ekoloki sistemi: u poslednjih 50 godina

izgubljeno je 50% movarnih podruja u
svijetu.
POUKE IZ KONVENCIJE
Movarna podruja u skladu sa Konvencijom su:
podruja movarnih zemljita,

bara, tresetita i voda, bilo prirodne
ili vjetake, stalne ili privremene, sa
stajaom ili tekuom vodom, slatkom ili
slanom, ukljuujui oblasti morske vode
ija dubina za vrijeme oseke ne prelazi
6m,
podruja gdje je voda primarni

faktor koji kontrolie okoli te s njim povezan biljni i ivotinjski svijet,
movarna podruja mogu sadrati

obalne zone koje granie s movarnim
podrujima, te vodene mase morske vode

dublje od 6m za vrijeme oseke koje lee
unutar movarnih podruja.
Movarnim podrujima smatraju se:
Movare
Bare
Rijeke
Jezera
Mangrove
Koraljni grebeni
Ribnjaci
Uzgojilita rakova
Pojilita
Navodnjena zemljita
Kanali
ljunane jame
Movarno podruje se treba smatrati
meunaradno vanim ako:
KUA VODENIH PTICA

Livanjsko polje je najvee movarno podruje u Bosni i Hercegovini, sa
znaajnim populacijama rijetkih ptica, kao to su zajednice prdavca (corn crace),
eje, orla kliktaa, crvenonogog prudnika, barske ljuke i velikog bukavca.
Livanjsko polje predstavlja impresivnu mreu povrinskih i podzemnih vodnih tijela, ukljuujui rijeke, izvore, ponore, jezera i polukruna jezera.
Vegetacija Livanjskog polja predstavlja posebnu mjeavinu sjevernoevropskih
travnjaka i uma, kao i mediteranskih biljaka, dok su velike povrine pokrivene
hrastovim, jasenovim i umama johe koje zasluuju zatitu i ouvanje.
Prostrani livanjski kraki bazen oblikovale su sezonske poplave koje
obezbjeuju stanite za vie od 70.000 vodenih ptica koje tu zimuju, to predstavlja rijetku koncentraciju ptica u jugoistonoj Evropi. Za vrijeme sune sezone vode opadaju i nestaju u ponorima, ostavljajui za sobom sone panjake,
velike bare, aluvijalne ume, te kvalitetna obradiva tresetita, to predstavlja
utoite za mnotvo vrsta, ukljuujui i najmanje pristupana podruja i vjerovatno najjunija u kojima se gnijezde parovi evroazijskih sivih dralova, koji
predstavljaju simbol novog ramsarskog lokaliteta. A na dnu izdvojenih ponora
preivljava, do slijedee poplave, vie endeminih vsta riba. Ramsarski lokalitet (45.868 ha) pokriva itavo krako polje i nedvojbeno je najvee na svijetu,
proteui se duinom od preko 60 km izmeu vrhova Dinarskih Alpi istono od
Jadranskog mora.
Livanjsko polje se od 11.04.2008. godine pridruilo broju od 1.785
movarnih podruja od meunarodnog znaaja, te je upisan u Ramsarski popis Konvencije o movarama od meunarodne vanosti, osobito kao stanita
ptica movarica. (Ramsar, 1971.) pod brojem 1786. Uvrtavanjem na Popis,
Livanjsko polje je dobilo status prirodnog dobra koje predstavlja bogatstvo
cjelokupnog ovjeanstva. Povrina movara koje su Ramsarskom konvencijom zatiene iznosi 168.985.680 ha.
UGROENI EKOSISTEM
Foto: Andrija Vrdoljak
Livanjsko Polje, Donji Kazanci
podrava biljne/ivotinjske vrste
predstavlja vaan izvor hrane za koja su osnova uspjenog ribarstva i

u kritinim stadijima njihovih ivotnih ribe, mrijestilite, rastilite i / ili migra- lovstva. Movarni ekosistemi sadre i
ciklusa ili prua utoite za vrijeme nepo- tornu stazu o kojoj ovise riblje svojte, bilo znaajne resurse ljekovitih, jestivih i vivoljnih uvjeta;
na tom podruju ili drugdje.
taminskih biljaka.
podrava 20 000 ili vie ptica

Movarna podruja (wetlands) su iznDanas se movarni ekosistemi u Bosni
movarica;
imno vana jer su kolijevka biodiverzite- i Hercegovini nalaze pod visokim an
podrava 1% jedinki populacije ta, pruaju vodu i primarnu produkciju, tropogenim pritiscima, usljed ega proizjedne vrste ili podvrste movarica;
podravaju visoku koncentraciju ivotinja, ilazi opasnost od naruavanja njihove
sadri reprezentativan, rijedak ili skladita su biljnog genetskog materijala i strukture i ekoloke stabilnosti. Globalne
jedinstven primjer prirodnog movarnog dio su hidrogeolokog ciklusa.
klimatske promjene praene izraenim
podruja unutar odgovarajue biogeograftemperaturnim ekstremima i estim preske regije;
grijavanjem, to rezultira povlaenjem
MOVARNA PODRUJA
podrava ranjive, ugroene ili

osjetljivih biljnih vrsta, su jedan od bitnih
BOSNE I HERCEGOVINE
kritino ugroene vrste ili ekoloke zajedprijetnji movarnim ekosistemima.
nice;
S obzirom na viestruki znaaj, njiMovare danas ine najugroenije
podrava biljne/ivotinjske pop- ekosisteme u Bosni i Hercegovini. Kako hove potencijale i mogunosti, movarna
ulacije vane za odravanje bioraznoliko- sadre vrijedan genofond (razliite biljne, podruja postaju jedan od naih priorsti dotine biogeografske regije;
a od ivotinjskih vrsta naroito ptice, iteta. Urgentno je izvriti konzervaciju
podrava znatan broj autohtonih gmizavce, vodozemce i ribe) u sistemu biodiverziteta krakih polja i movarnih
ribljih podvrsta, vrsta i porodica, ivotnih odrive konzervacije imaju puni prioritet. stanita, to podrazumijeva valorizaciju
stadija, interakcija meu vrstama i / ili
Ekosistemi na movarnim stanitima prirodnih vrijednosti, te nakon toga popopulacije koje predstavljaju vrijednost su oduvijek imali izraene i ekonomske duzeti aktivnosti na uspostavi zatienog
movarnog podruja, pridonosei tako vrijednosti. Svoje stanite ovdje nalaze podruja u skladu sa vaeim Zakonom o
globalnoj bioraznolikosti;
mnoge plemenite vrste riba, te divlja zatiti prirode i IUCN standardima.
NAE RIJEKE
Marinko Dalmatin, dipl.biolog
TREBIAT JE BISER NAD BISERIMA

Rijeka s bezbroj imena izvire iz dubina hercegovakog kra usjekla je korito u krenjaki
masiv stvarajui oaravajuu ljepotu na svakom kilometru svog toka, koja nadahnjuje,
opominje i upuuje na suivot i trai sustavnu zatitu
ijeka Trebiat, pritoka rijeke Neretve

odvodi vode posuke Riine, imotske
Suvaje, Vrljike i Matice, te grudske
Tihaljine i ljubuke Mlade sedronosnim koritom u deltu Neretve dok jedan dio vode odvodi prema krakom rastokom polju, a odatle
podzemno izvire u vrgorskom jezeru, pa se zajedno s njegovim vodama ulijeva u Bainska
jezera.
Sliv Trebiata (Slikovi i Ivi 1999.),
zahvata povrinu od oko 1450 km2, sa
duinom od 123 km od Tribistova do ua u rijeku Neretvu. Sjeverna razvodnica se protee
od planine vrsnice prema zapadu zaobilazei
Rakitno polje i povija prema Mensihovini.
Pritom ide junim obroncima Midne planine,
presijeca istoni dio Rokog polja i izbija na
Proloko blato. Tu poprima zonalni karakter
jer dio voda podzemno otjee prema vrulji u
Dupcima, a drugi dio tokom rijeke Sije (Jaruge) prema Matici. Jugozapadna razvodnica
se prua izmeu Zagvozda i Poljica na brdo
Vjetrenik, pribliava se Runoviima, izbija na
Osoje i Orah, odakle se prua preko Rastok
polja na Prolog i preko Novih sela i Vida na
rijeku Neretvu.
VRELA I SLIV
Nadzemni hidroloki sustav Tihaljina
MladaTrebiat, tri su razliita imena za istu
(vodu) rijeku Trebiat. Rijeka prije svog nadzemnog pojavljivanja u Pe Mlinima, sjevernije na podruju Imotskog polja ima naziv
Matica i Vrljika (Hrvatska) ije vode izviru iz
stalnog vrela Utopie, Proloko blato koje se
vodom prehranjuje iz nadzemnog toka Riine,
koja izvire na podruju Tribistova (BiH).
Ovaj prirodni fenomen poniranja i pojavljivanja vode uvjetovan je izrazito propusnom
podlogom (kraki teren) koji zbog mnogobrojnih pukotina i kaverni koje se nalaze u
samoj njegovoj unutranjosti omoguuju
prodiranje i protok vode sa viih kora u nie
predjele.
Najvei dio slivnog podruja izgraen je
od propusnih stijena s kompliciranim tektonskim odnosima. Unutar ovog podruja znaajnu
hidrogeoloku ulogu imaju plominske naslage
Zavelima, eocenski fli Vira i Riica, miocensko laporovite naslage Posukog polja, te
dolomitsko vapnenaka antiklinala Gornji
Vinjani Sovii. Kvartalne naslage debljine
i preko 140 m u veem dijelu imotsko- bekijskog polja imaju funkciju nepotpune barijere.
Upravo zbog ovakvog sastava geoloke
podloge iju glavninu ine okreni vapnenci,
10
vode koje se formiraju na podruju Tribistova korespondiraju nadzemnim i podzemnim tokovima: Riina, Topola, Studeni potok, ukovica, Vrbica, Suvaja, Sija, Vrljika,
Matica, Tihaljina, Vriotica, Brza voda, Mlada,
Studenica, Trebiat sve do Struga u opini
apljina gdje se ista ulijeva u rijeku Neretvu.
Duina cijelog toka od Tribistova do apljine
je oko 123 km, dok vodeni sustav Tihaljina
Mlada Trebiat ima duinu od 51 km.
Meutim, promatrajui tok vode od Proloca
na rubu Imotskog polja, te tekui kroz njega u
duini od 56 km poznat je pod nazivom Vrljika, a zatim, na dionici dugoj 1718 km, tee
pod imenom Matica. Nakon ponovnog izvora
u Pe Mlinima tee na dionici dugoj oko 20
km pod imenom Tihaljina ili Tihaljinska rika.
Na slijedeoj dionici dugoj oko 8 km tee kroz
Ljubuko polje pod nazivom Prokop ili Mlade.
Na dionici dugoj oko 23 km rijeka prima lijevu
pritoku Vrioticu, nastavljajui tei kroz rubni
dio gradskog sredita Ljubukog i Humca
pod imenom Trebiat. Vode Trebiata nastavljaju tei kroz studenako polje gdje primaju
istoimenu rijeku Studenicu koja rashlauje
vode Trebiata i meandrira kroz Trebieko
polje stvarajui otoke i rukavce sve do Struga
u opini apljina, gdje se konano ulijeva u
Neretvu.
U administrativnom pogledu ovaj jedinstveni hidroloki sustav: VrljikaMatica
TihaljinaMladeTrebiat prolazi kroz dvije
drave (Republika Hrvatska nadzemni tok
Vrljike i Matice i dio toka Riine), dok ostali
dio toka protjee kroz Bosnu i Hercegovinu.
Na podruju BiH nadzemni tok Tihaljina
MladaTrebiat protjee kroz dvije upanije
ZH i HN i zahvata podruje tri opine

Grude, Ljubuki i apljina.
IVI SVIJET
Hidroloki
sustav
TihaljineMlade
Trebiat je velika kraka rijeka, koja podzemnom gravitacijom prima velike koliine vode
bogate rastvorenim kalcij-karbonatom, tako
da poslije svog izviranja poinje da tee po
povrini, stvarajui u svom toku i u svojoj dolini velike koliine sedrenih kaskada bukova,
slapova i vodopada.
Osim sto krakom podruju kroz koji
protjee donosi obilje vode i daje mu ivot,
ova rijeka obiluje prirodnim fenomenima
(vodopadima) takve ljepote koji bi se kroz znanstvenu i strunu valorizaciju mogli pretvoriti
u jedinstvenu turistiku atrakciju u ovom djelu
Hercegovine.
Najznaajniji vodopadi, bukovi slapovi i
izvorita na cijelom toku Trebiata su:
Izvor TIHALJINE u Pe Mlinima,
Vodopad KOUA Veljaci,
Izvor VRIOTICE u Vitini,
Izvor KLOKUN u Klobuku,
Vodopad BUINE ispod Ljubukog,
Vodopad KRAVICA Ljubuki ,
Izvor STUDENICE vrelo Daupovina ,
Vrelo GORUA radioaktivno vrelo
Pored gore navedenih izvora, slapova, bukova, vodopada i vrela u slivnom podruju
rijeke Trebiat, nalazi se jo mnotvo manjih
slapova, bukova i vrela prvenstveno efemernog karaktera koji tijekom godine presuuju, a
vezani su za sustav sublakustrijskih pukotina.
NAE RIJEKE
Uz obilje vode uz rijeku se javlja iznimno
bogat biljni i ivotinjski svijet koji ima svoju
bioloku vrijednost jer se radi o endemskim
vrstama koje su vezane i nastanjuju samo sedrena podruja. Gospin vlasak (Adiantus capilus veneris) nastanjuje podruje uz slapove i
vodapade, zatim tu su ovjeja ribica (Proteus anguinus) stanovnik krakog podzemlja,
Vidra (Lutra lutra) stanovnik istih vodenih
tokove, zatim riblje vrste: podustva (Hondriostoma kneri) koja se mrijesti u vodama
Trebiata, imotska gaovica (Phoxinellus adspersus) endem Hrvatske i BIH, zatim tu su i
druge endemske vrste poput svala (Leuciscus
svallize) itd. Znaajnu bioloku raznolikost
podruja ine ugroene ivotinjske vrsta iz
grupe: vodozemaca, gmazova, leptira, vodencvjetova itd. inei tako veliko bioloko
bogatstvo ovog rijenog ekosustava. Veliku
bioloku i krajobraznu raznolikost daju ovom
prostoru posebnu specifinost i osobnost, a
naroito proces sedrenja i sedrotvoraca koji
sudjeluju u procesu stvaranje sedrenih slapova, bukova i vodopada inei prirodnu rijetkost koja svrstava podruje rijeke Trebiat u
senzitivna podruja, sukladno EU direktivama
(Direktiva o pticama CD 92/43/EEC i Direktiva o stanitima CD 79/409/ EEC, Direktive o
vodama (CD 2000/60/EC), odnosno NATURA
2000.
Pored ove prirodne i krajobrazne ljepote te
ouvanog okolia podruje uz rijeku Trebiat
izloeno je sve veem antropogenom utjecaju koji se ogleda kroz: smanjenje bioloke
raznolikosti, promjena kvaliteta vode, smanjen
biolokih protoka, naruena krajobrazna raznolikost, oteenja i uruavanja sedre i slapita,
sve vea nazonost vrstog i tekueg otpada,
devastacija obale, prekomjerna uporaba pesticida, bespravna gradnja i sl. to trai urno
poduzimanje mjera zatite i sanacije, jer u protivnom za neke vrste i stanita uz rijeku nee
biti vremena niti mogunosti da se sauvaju.
Uvaavajui sve posebnosti podruja i
potrebe lokalnog stanovnitva neophodno je
izvriti cjelovitu valorizaciju prostora kroz
multisektorski pristup koji treba da uvai
mogua zakonska rjeenja o zatiti prirode i
kategorizaciju sukladno IUCN klasifikaciji te
uvai smjernice EU Direktiva: Direktiva o pticama: CD 92/43/EEC, Direktiva o stanitima:
CD 79/409/EEC i Direktive o vodama: CD
2000/60/EC. Na tragu dobre prakse u EU
zemljama vana je primjena EU Direktiva
koje osiguravaju odrivost koritenja i zatite
stanita, vrsta i resursa uz uvaavanje potreba
lokalnog stanovnitva.
PORUKE IZ DIREKTIVE
Kroz koncept Integralno Upravljanje Vodnim Resursima (IUVR) dolazimo do spoznaja
odrivog razvoja kroz:
sagledavanje posebnih karakteristi-
ka vodnih resursa u odnosu na druge prirodne

resursa, s tim u vezi, prilagoavanje koncepta
njihovog koritenja i upravljanja sa njima tim
karakteristikama;
prepoznavanje naina ispunjavanja obveza i ostvarivanje prava svih zainteresiranih subjekata u koncipiranju i uspostavi sustava IUVR;
procjenu znaaja voda kao razvojnog resursa i njegove uloge u realizaciji

procesa odrivog razvoja (dakle, razvoja bez
ugroavanja odrivosti vitalnih ekosustava).
Integralnog Upravljanja Vodnim resursima (IUVR) korespondira sa odrivim
razvojem, i kao takav, izvodi sektor voda
iz uih okvira djelovanja u okvire koji generiraju proces promjena od neodrivog ka
odrivom upravljanju vodnim resursima.
On, dakle, postaje vrsta spona izmeu raz-
Takoer, koncept stvara povoljne uvjete za

razvoj ruralnog turizma koji ima svoje uporite
kroz proizvodnju eko hrane, uzgoj stoke, uzgoj
ljekovitog bilja, pelarstvo te plasman proizvoda kroz institucije parkova prirode.
Na tragu postavljenih ciljeva i oekivanih rezultata EU Direktive EU lijepa naa apljina
u suradnji s nadlenim federalnim i upanijskim
voja i okolia. Ono to i sama Direktiva o

vodi (WFD) zahtijeva: ukljuivanje irokog
obuhvata stakeholders-a poev od individualnih potroaa, preko glavnih sektora-korisnika voda (elektroprivreda, poljoprivreda
i industrije) do sekundarnih korisnika tipa:
sportskih ribolovaca, rekreativaca na vodi,
naunih institucija, konzervatora prirode
i organizacija ukljuenih u prostorno
planiranje i planiranje koritenja i zatite
voda i zatite od voda.
Direktiva o vodama (WFD) ukazuje na
ciljeve koji treba da se postignu kroz:
Unapreenje ekolokog kvaliteta

Europskih slatkovodnih voda i obalnih vodnih
ekosustava,
Poboljanje biodiverziteta (kroz

bolje upravljanje akvatinim i movarnim
stanitima i vrstama
Unapreenje odrivog koritenja

voda kroz efikasnije koritenje i upravljanje sa
vodnim resursima,
Redukcija zagaenja voda
Ublaavanje efekta poplava i sua
Unapreenje efikasnosti i efektivnosti vodne politike i itd.

Na tragu svih doneenih zakonskih normi
ministarstvima okolia i turizma, NVO-a,

privrednim subjektima i lokalnom zajednicom
nudi koncept zatite podruja i sedronosnih
slapova kroz model integralnog upravaljanja
koji e uvaiti principe odrivog razvoja.
Sukladno konceptu odrivog razvoja koji
proklamira Upravljanje i ouvanje prirodnih resursa i orijentaciju drutvenih djelatnosti, tehnolokih i investicijskih promjena
na nain da se osigura postizanje i odri zadovoljenje ovjekovih potreba u dananjem
i buduem vremenu, te daje prostoru da
se pomire zahtjevi zatite i gospodarski
razvoj u onom obimu koji nee dovesti
do naruavanja prirodne ravnotee. Kroz
primjenu osnovnih naela odrivog razvoja mogue je i podruje uz rijeku Trebiat
staviti u kontekst odrivog razvoja gdje e
turizam i poljoprivreda kao komplementarna djelatnost u prostoru svakako morati
nai svoje mjesto sukladno zadanim principima odrivog razvoja. Za postizanje optimalnog odnosa izmeu zatite i koritenja
prostora i zadovoljavanja potreba lokalnog
stanovnitva svakako naelo Integralnog
pristupa dobiva svoju punu afirmaciju i
postavlja se kao imperativ pred sve ciljne i
i preuzetih meunarodnih obveza (Konvencija o biolokoj raznolikosti, WFD/IUVR...)

koncept zatite rijeke Trebiat potie zatitu
prirodnih vrijednosti uz afirmaciju koncepta
Integralnog Upravljanja Vodnim Resursima
bez ugroavanja odrivosti vitalnih ekosustava u slivu.
ZAHTJEVI ZATITE
11
NACIONALNI PARK SUTJESKA
Amir Varii, Udruenje za zatitu okoline "Zeleni Neretva"
UMA BEZ PREMCA

U nepristupanom kanjonu rjeice Peruice ljudska noga gotovo nikad nije kroila
acionalni park Sutjeska nalazi se na magistralnom putnom

pravcu Beograd Viegrad
Foa/Srbinje Trebinje Dubrovnik.
Zatvaraju ga sa istoka Pivska planina i
rijeka Piva do epan polja, a dalje tok
Drine do ua rijeke Sutjeske; zapadno je
masiv planine Zelengore (2014 m), povezan sa Lelijom, a jugoistono planine:
Magli (2386 m), Volujak i Bio. Ovim
predjelom protie rijeka Sutjeska sa
vie pritoka. Veliina nacionalnog parka
je 17.350 hektara (ha). Najatraktivnije
podruje je ui dio parka gdje se nalazi
prauma Peruica koja je jedinstvena na
ovim prostorima (1291 ha).
Nacionalni park Sutjeska obuhvata ire podruje sliva rijeke Sutjeske,
ukljuujui strogo zatieni rezervat
Peruicu, kao i dijelove planina Maglia,
Volujaka i Zelengore. Proglaenjem ovog
podruja nacionalnim parkom 1962. g., u
njegove granice uli su najljepi dijelovi
tri hercegovake optine Foe-Srbinja,
Gacka i Kalinovika. Od ukupne povrina
parka (17.250 ha) preko 66% je pokriveno

umama, a ostali dio ine panjaci, livade
i goleti iznad gornje granice uma. Slaba
nastanjenost i teka pristupanost, bili su
Foto: Amir Varii - Orlovako jezero
12
dugo glavni razlog to je veoma mali broj

ljudi imao priliku da iskusi sve vrijednosti
kojim je priroda u izobilju darivala ovo
podruje.
Godine 1938., prilikom izrade plana
gazdovanja umama u predjelu Maglia,
komisija koja je radila taj posao, u uvali
izmedju Volujaka, Maglia i Snjenice
pronalazi izuzetne primjerke jele, bukve i
smre sa pojedinim stablima visine preko
50 m i sa pravim bogatstvom drvne mase od
preko 1.000 m po hektaru. U tom gotovo
nepristupanom kanjonu rjeice Peruice,
gdje ljudska noga slabo da je ikada kroila,
zapremina, visina stabala i ljepota uma
bila je bez premca u Dinaridima. Kao
rezultat ovog otkria, Vlada Republike
Bosne i Hercegovine je donijela odluku
da se ovo podruje izuzme iz redovnog
koritenja i 1952. g., prauma Peruica je
proglaena strogo zatienim rezervatom,
koji se iskljuivo koristi za nauku i obrazovanje. Nacionalni park Sutjeska lan je
federacije prirodnih i nacionalnih parkova
Evrope Europarc.
NACIONALNI PARK KOZARA

Amir Varii, Udruenje za zatitu okoline "Zeleni Neretva"
Foto: Amir Varii - Plato Kozare
PEJSAI OPLEMENJUJU
Planina je karakteristina po dinaminom reljefu i specifinoj vegetaciji
acionalni park Kozara se nalazi

u sjeverozapadnom dijelu Bosne
Hercegovine, zauzimajui centralni dio istoimene planine - Kozare.
Nacionalni park Kozara, u geografskom
i geomorfolokom pogledu zahvata peripanonsko podruje unutranjih Dinarida. Povrina nacionalnog parka Kozara
je 3520 ha, proglaena je Nacionalnim
parkom 1967. s ciljem zatite kulturnoistorijskih i prirodnih vrijednosti planine
Kozare. Kozara je planina dinaminog
reljefa iji visovi ne prelaze hiljadu metara
nadmorske visine.
Umjereno-kontitentalna klima, veliki broj sunanih dana i pitomi planinski vrhovi - vidikovci sa kojih se
vide Gradika, Prijedor, Dubica i
ostala okolna mjesta, daju posebnu
vrijednost ovoj planini. Na podruju
nacionalnog parka nalaze se izvori
veih potoka i rijeka (Mljeanice,
Motanice, Kozarake rijeke-Starenice) to NP Kozaru ini orohidrografskim voritem istoimene planine. Cen-
tralni dio nacionalnog parka i planine

Kozare zauzima podruje Mrakovice
(806 m), na kojem se prostire nekoliko
zaravnjenih platoa visine od 700-800
metara.To je zatiena zona (prvi stepen zatite) u kojoj se izgrauju, ili su
ve izgraeni, odreeni turistiki objekti. Ostali znaajni vrhovi su: Gola
planina (876 m), Rudine (750 m),
Jarevica (740 m), Glavua (793 m),
Beia-poljana (784 m), Vrnovaka
glava (719 m), Benkovac-Juriina

kosa (705 m), upljikovac (652 m),
Zeiji kamen (667 m), Kozaraki kamen (659 m). Geomorfoloki posmatrano teritorija parka je veoma heterogena i orografski jako izraena, to se
posebno manifestovalo specifinom
vegetacijom i klimatskim promjenama.
Trijaski krenjaci i dolomiti, u junom
podruju planine, na nekim mjestima,
grade tipine krake oblike reljefa, uz
pojavu grebena. Nacionalni park Kozara svojim prelijepim i, prema kriterijima IUCN - zatienim pejzaima,
oplemenjuje doivljaj svakog posjetioca
Parka . NP Kozara lan je Federacije nacionalnih parkova Evrope Europarc.
Potrebno je istai da su motivi za uspostavljanje ova dva nacionalna parka
(Sutjeska i Kozara), osim nesumnjivih
prirodnih vrijednosti (naroito Sutjeska), bili zatita i promocija historijskih
vrijednosti podruja obzirom da su se u
toku drugog svjetskog rata na tim lokalitetima dogodile znaajne bitke.
13
VRELO BOSNE, SPOMENIK PRIRODE
Zijada Krvavac
IZVOR KOJI NAS SPAJA

Tek nakon to je upravljanje ovim prostorom regulisano zakonom za oekivati je da
konano bude zatien, a aktivnosti na njemu organizovane po mjeri prirode i potrebama
ljudi koji tragaju za mjestom predaha i rekreacije
ciljem ouvanja izrazito vrijednog

prirodnog bogatstva, zatite hidrolokih
resursa, spreavanja daljnje degradacije
podruja Vrela Bosne, te obezbjeenja integralnog upravljanja prostorom, Ministarstvo
prostornog ureenja i zatite okolia Kantona
Sarajevo je predloilo Skuptini Kantona Sarajevo usvajanje Zakona o proglaenju Spomenika prirode Vrelo Bosne. Zakon je donesen
25.maja 2006.godine.
ire podruje Vrela Bosne Zakonom je
utvreno, kao trea kategorija prirodnog
naslijea, namijenjenog za ouvanje trajnih
prirodnih karakteristika (hidrolokih, biolokih,
pejzanih, kulturno-historijskih). Zakonom su
utvrene dvije zone zatite, mjere zatite, dozvoljene i zabranjene aktivnosti za prvu zonu,
dok je za drugu zonu propisan reim koritenja
definisan regulativom iz oblasti voda i drugim
aktima. Predvieno je da primjenu propisanih
mjera obezbjeuje Javna ustanova Spomenika
prirode u saradnji sa nadlenim ministarstvima, Opinom Ilida, javnim komunalnim
preduzeima i drugim institucijama, u okviru
njihovog djelokruga rada.
Planom upravljanja Spomenikom prirode
Vrelo Bosne, koji je donijela Vlada Kantona
Sarajevo za period 2007-2017 godina, utvrena
je politika i principi upravljanja podrujem,
koji se temelje na ouvanju i unapreenju
prirodnih karakteristika, te koritenju prostora

za dozvoljene aktivnosti u mjeri kojima se
nee ugroziti hidroloki i bioloki resursi. Osnovne aktivnosti i zadaci vezani za upravljanje
zatienim podrujem su inventarizacija, vrednovanje i monitoring prirode, kao i edukacija
javnosti o znaaju i vrijednostima prirodne
batine i provoenje odgojno-obrazovnih i
promotivnih aktivnosti u zatiti prirode, te
turistika i rekreativna valorizacija prirodne
batine.
Sadanje poimanje ire javnosti o prostoru Vrela Bosne svodi se iskljuivo na to da
se radi o rekreativno-parkovskom podruju i
prostoru znaajnom za vodosnabdijevanje Sarajeva. Meutim, kulturno-historijsko naslijee
i bogatstvo biodiverziteta, koje je utvreno na
ovom prostoru, nedovoljno je poznato. Zato
je potrebno obezbijediti uslove u kojima e
14
nauno-struna zajednica vie raditi na promociji ovih vrijednosti, kako bi se stvorio novi
kvalitetniji odnos prema ovom podruju. Plan
upravljanja ima za cilj usmjeriti i kontrolirati
upravljanje i koritenje dobara, te razvoj ljudskih resursa, finansijskih sredstava, infrastrukture, kao i programa potrebnih za podrku tom
upravljanju i koritenju. Planom upravljanja

predviene su potencijalne aktivnosti koje se
mogu razvijati na ovom podruju, i koje treba
dodatno razraditi, a radi se o razvoju ekoturizma, ekopoljoprivrede koja podrazumijeva
voarstvo, pelarstvo, uzgoj ljekovitog bilja,
gajenje gljiva i razvijanje kune radinosti i
prodaju lokalnih proizvoda. Neke od ovih aktivnosti e detaljno biti potvrene, tek nakon
izrade Prostornog plana posebnog obiljeja
Spomenika prirode. Prostorni plan treba da
definie budui razvoj podruja, u skladu sa
ciljevima zatite, uvaavajui da se istovremeno radi i o podruju sa koga se Kanton
Sarajevo snabdijeva pitkom vodom i koje
ima svoj kapacitet prihvata posjetilaca i ostale
ograniavajue faktore.
Upravljanje Spomenikom prirode u skladu
sa utvrenim principima e vriti Kantonalna
javna ustanova Spomenik prirode Vrelo

Bosne. Skuptina Kantona je 25.07.2007.
godine donijela Odluku o osnivanju Kantonalne javne ustanove Spomenik prirode
Vrelo Bosne. Konstituisan je Upravni odbor
Javne ustanove, te izabran direktor, izvrena je
registracija na Sudu, obezbijeena budetska
sredstva i usvojeni opi akti Javne ustanove.
Javna ustanova je zvanino poela sa radom
06.05.2009.godine. Preostalo je upoljavanje
kadrova prema Pravilniku o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
OSNOVNI ZADACI JAVNE

USTANOVE SPOMENIK
PRIRODE VRELO BOSNE
Zakon o proglaenju Spomenika prirode
Vrelo Bosne propisuje pravnu zatitu
podruja koje se odlikuje izuzetnim prirodnim i
stvorenim vrijednostima kao to su: hidroloka
raznolikost, pejsana raznolikost, arheoloka
nalazita i nekropole, floristika i faunistika
raznolikost i socioloko-kulturoloke vrijednosti. Zakon je predvidio uspostavu mehanizma kao to je Javna ustanova Spomenika prirode, putem koje e se obezbijediti
ouvanje pomenutih vrijednosti, integralno
upravljanje, fizika kontrola ponaanja svih
korisnika u prostoru, odgovornost za primjenu
zakona, te obezbjeivanje neophodnih finansijskih sredstava za ovu namjenu. Upravo su
ovo novi elementi od kojih se najvie oekuje
VRELO BOSNE, SPOMENIK PRIRODE

u smislu poboljanja stanja na ovom podruju.
Doista, i do sada je ovaj prostor imao pravnu
zatitu po osnovu Zakona o vodama, odnosno
propisima o vodozatitnim zonama, meutim,
nedostajali su kljuni instrumenti primjene
poput jedinstvene Uprave, usaglaavanja esto
konfliktnih interesa, a posebno nejasne odgovornosti za odreena deavanja u prostoru i
njihovo sankcionisanje.
Dakle, u elji da usaglasimo interese svih
korisnika prostora i objedinimo zatitu njegovih vrijednosti, opredijelili smo se za formiranje
novog pravnog subjekta, po uzoru na ostale
evropske zemlje u kojima slinim podrujima
upravljaju javne ustanove. Vano je istai da
se osnivanjem ustanove otvaraju i nova radna
mjesta, vezana za provedbu zatite, i promociju, te osigurava struni i konstantni nadzor
nad zatienim podrujem i sl. Najznaajnije
je to se uspostavljanjem Javne ustanove uvodi
sluba nadzornika prirode, koja e vriti kontrolu postupanja u okviru cjelovitog obuhvata
Spomenika prirode, a samim tim pravovremeno zahtijevati intenzivnije angaovanje
nadlenih inspekcijskih slubi na suzbijanju
nezakonitih pojava.
U tom smislu Ministar prostornog ureenja
i zatite okolia Kantona je donio Pravilnik o
zadacima i nainu obavljanja dunosti, izgledu
uniforme i sadraju legitimacije nadzornika
prirode na ovom podruju. Osnovni zadaci nadzornika prirode, koji e nositi prepoznatljive
uniforme sa zvaninim znakom Javne ustanove
bie kontinuirano pokrivanje terena, kontrola
ponaanja izletnika i drugih lica, spreavanje
nedozvoljenih radnji i podnoenje prijava za
njihovo sankcionisanje Kantonalnoj upravi za
inspekcijske poslove.
Kroz izmjene Federalnog zakona o zatiti
prirode koje su u toku, insistirae se na
omoguavanju nadzornicima prirode da mogu
izdavati prekrajne naloge i podnositi zahtjeve
za pokretanje prekrajnog postupka. U funkciji
efikasnog djelovanja nadzornika prirode posebno e se dogovoriti budui oblici saradnje sa
novoformiranom jedinstvenom Kantonalnom

inspekcijskom upravom.
Ono to dodatno oekujemo kao rezultat
rada Javne ustanove je poveanje koristi za
lokalno stanovnitvo i iskoritavanje socijalnih i ekonomskih potencijala ovog prostora. Takoe, raunamo na osiguranje dodatnih finansijskih sredstava za provoenje
sistema upravljanja zatienim podrujem
iz meunarodnih izvora (fondovi EU) i
ukljuivanje u meunarodne projekte i mree
saradnje, posebno program NATURA 2000.
Koristim priliku da iznesem kratke informacije o aktivnostima koje je preduzelo Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia
nakon donoenja Zakona o proglaenju
Spomenika prirode Vrelo Bosne:
- Izvrena je potpuna rekonstrukcija i
zamjena dotrajalih mostova na podruju Vrela
Bosne
- Obavljena je rekonstrukcija parkovskog
mobilijara, sanacija staza
- U saradnji sa Opinom Ilida obavljena je
sanacija puta Velika aleja - Vrelo Bosne

- Obezbijeeno je deminiranje oko 160000
m2 ugroenih lokaliteta u okviru Spomenika
prirode, uz finansijsko uee Ministarstva i
Meunarodnog fonda za deminiranje.
- Uraeni su putokazi i informativne table
o poeljnom ponaanju izletnika, vlasnika
posjeda i drugih korisnika prostora Spomenika
prirode Vrelo Bosne.
- S ciljem ouvanja fijakerskog prevoza,
te istovremeno uklanjanja tetnih posljedica
na vodotok usljed njihovog rada, preduzete
su aktivnosti na sistemskom ureenju ovog
turistikog sadraja. U tom smislu su uraeni
neophodni projekti. Zavrena je izgradnja fijakerskog stajalita iznad izvora rijeke Bosne.
Na osnovu Pravilnika o fijakerskom prevozu
zavrena je registracija fijakera i dobijanje
odobrenja za rad, uvoenje pravila za odvijanje saobraaja i sl. Obavljena je registracija
i dobijanje odobrenja za rad za 32 fijakerista
od strane Slube za privredu Opine Ilida.
Realizovana je aktivnost na nabavci uniformi i opreme za fijakeriste, te ureenje fijakera prema posebno pripremljenom projektu
uraenom u saradnji sa Asocijacijom za interkulturne aktivnosti i spaavanje naslijea u
BiH. Na ovaj nain, uz velika finansijska ulaganja, osiguran je nastavak rada i ostvarivanje
prihoda osobama koje su se do sada bavile
ovim prevozom.
- Budui da je uoena znaajna devastacija
spomenika iz Narodnooslobodilakog rata,
koji se nalaze u okviru Spomenika prirode
Vrelo Bosne, obezbijeen je program njihove sanacije, a u toku su zavrni radovi uz nadzor Zavoda za zatitu kulturno-historijskog i
prirodnog naslijea. Radi se o sanaciji Spomenika Igmanski mar i Spomen-kosturnice sa
fontanom.
- Pokrenute su aktivnosti na pripremi dokumentacije za otkup zemljita u okviru nukleusa
Spomenika prirode Vrelo Bosne, u saradnji
sa Zavodom za izgradnju Kantona Sarajevo i
KJKP ViK Sarajevo.
Dakle, za oekivati je da donoenjem
Zakona o proglaenju Spomenika prirode i
uspostavljanjem Ustanove sistemski rijee
problemi koji dugo vremena optereuju ovaj
prostor. Pri tome treba naglasiti da se ovim
Zakonom ne supstituiraju drugi propisi koji
se moraju implementirati na ovom podruju
sa stanovita ouvanja vodozatitnih zona,
budui da su vodni potencijali dominantne
prirodne vrijednosti, ali ne i jedine zbog kojih
je Zakon o Spomeniku prirode donesen.
Opravdano oekujemo, da se uz sve
raspoloive mogunosti stanje na ovom
prostoru moe znaajno unaprijediti, a u to
nas uvjerava pozitivno iskustvo na zatiti
prirodnih podruja, koje je uspostavljeno na
podruju Kantona Sarajevo poput Spomenika
prirode Skakavac i zatienog pejsaa Bijambare.
15
BATINA I POLITIKA
Amir Varii, Udruenje za zatitu okoline "Zeleni Neretva" - Konjic
RATIMANI MEHANIZAM
Stie se utisak da domaa javnost mnogo vie preferira kulturno nego prirodno naslijee
injenica da Bosna i Hercegovina

ima procentualno daleko najmanje
zatienih prirodnih podruja u Evropi vjerovatno malo koga u ovoj dravi tjera
na razmiljanje. Zatiena podruja Bosne i
Hercegovine, proglaena prije 1992. g., zauzimaju povrinu od 28.127 ha, to od ukupne povrine zemlje iznosi oko 0,55 %. Na
podruju BiH u periodu od 1954. godine pa
do rata zatiena su 253 podruja u raznim
vidovima zatite (prirodni rezervati, nacionalni parkovi, specijalni rezervati, spomenici
prirode itd.). Meutim, veina ovih, ranije
zatienih podruja, praktino se danas ne
tretiraju kao zatieni, odnosno njihov status
nije jasno definiran. Novim zakonima koji
se odnose na ovu oblast (entitetski zakoni o
zatiti prirode, 2002/03. g.) nije jasno istaknuta prekvalifikacija ranije zatiena podruja,
te nisu utvrene paralele prema meunarodnoj
relevantnoj (IUCN) kategorizaciji. Stoga dolazi, s jedne strane do zanemarivanja odreenih
podruja kao zatienih (to je najee
sluaj) ili do proglaavanja zatienim ve raPrenj
nije zatienih podruja. Zbog toga podatak o
ni medije. ini se da, za razliku od prirodne
postotku trenutno zatienog prostora u BiH
batine, domaa javnost daleko vie preferira
(0,60 %) nije vjerodostojan pa je povrina pod
RADIKALAN PRISTUP
kulturno naslijee, pa su trenutno u toku prozatitom upitna, iako ovaj prosjek popravlcedure za stavljanje na UNESCO-vu listu svjaju neka od novih uspostavljenih zatienih
Lokalnom stanovnitvu se plasiraju
jetske batine nekoliko bh. lokaliteta, pored
podruja. Trenutno u BiH pod zatitom egziporuke da se u buduim nacionalnim
Mostara koji je na listi ve nekoliko godina.
stira samo desetak lokaliteta u kojima postoji
parkovima nee smjeti ni travka ubrati
Uz duno potovanje prema kulturnoj batini
bar neki vid zatite. Meutim, primjeri poput
to, naravno, nema veze sa istinom. Takav
injenica je da BiH ima mnogo vrijednije
Prokokog jezera ili Blidinja (ali i ostalih)
radikalni pristup konzervacije prirode, u
prirodne resurse od kulturnih, ako se takvo to
zorno pokazuju da se ni u takvim zatienim
kojem je svako ljudsko djelovanje zabranmoe uope porediti, pa se s pravom postavpodrujima uglavnom ne upravlja shodno
jeno, je davno prevazien i odnosi se samo
lja pitanje zato se koi njihova valorizacija i
naunim principima. Nelegalna ekploatacija
na stroge rezervate prirode koji su izuzetadekvatna zatita.
ljunka u Divoj Grabovici, divlja gradnja na
no rijetki i obuhvataju male povrine. DaPojedini politiari nerijetko spominju
Blidinju i Prokokom jezeru samo su neke od
nas su zatiena podruja, izmeu ostalog,
potrebu da se mora ii ka zatiti novih prirodradnji kojima se nemilice unitava bh. priroda,
uglavnom stavljena i u funkciju razvoja
nih podruja jer to zahtijevaju procesi evropa koja je uz to jo i zatiena. Ipak, mnogo
ime se daje ansa lokalnoj zajednici za
skih integracija. Meutim, isti ama ba nita
radikalnije djelovanje na prirodu se deava
odrivi razvoj.
ne rade na ostvarenju tog cilja. I dok traje
na ostalim visokovrijednim podrujima koja
ekaju na zatitu ve decenijama. Stoga nije nesen i zakon o nacionalnom parku. Ipak radi ovakvo stanje mirovanja priroda u BiH trpi
rijetkost da se visoke brane planiraju graditi u se samo o dokumentu koji iza sebe ima malo ogromnu tetu. Posebno su ugroena podruja
granicama budueg nacionalnog parka, to je toga konkretnog te je potrebno uraditi jo koja ekaju na uspostavljanje zatite u vidu
sluaj na Neretvi ili pak unutar ve postojeeg mnogo toga da bi podruje Une bilo zatieno nacionalnih parkova. Njihov status je (ne)
nacionalnog parka, kao to je sluaj na Uncu.
u skladu sa meunarodnim normama za nivo definiran odlukama kojima se ova podruja
Dakle, jasno je da je broj trenutno zatite nacionalnog parka. Sa druge strane pro- proglaavaju od posebnog znaaja za FBiH, a
zatienih podruja u odnosu na stepen biodi- cedure za proglaenje NP Bjelanica Igman koje je usvojio Parlament FBiH. Meutim, ovi
verziteta i druge prirodne vrijednosti Bosne i Treskavica Visoica su odavno zamrznute akti nemaju nikakve mehanizme da podruja
Hercegovine generalno veoma mali. Prostorni zbog neprimjerene urbanizacije na Bjelanici, ouvaju do konanog proglaenja zatite. Zato
plan iz 1981. g., koji je jo na snazi, predvia ali i zbog navodnog otpora lokalne zajednice. se valja zapitati da li emo imati ta zatititi
uspostavljanje ak 16 nacionalnih i parkova Interesne grupe kojima ne odgovara uspostava dok se konano zavre silne zakonske proceprirode (6.282 m), ime bi se BiH pribliila zatienih podruja ire razne informacije koji- dure. Valjda emo nakon toga oponaati razmeunarodnim standardima. Ipak, ini se da ma stvaraju bojazan kod lokalnog stanovnitva. vijene zemlje pa emo i mi izdvajati milijarde
je to za ovakvu BiH jo uvijek preambiciozan Slino je i sa procedurom za uspostavljanje NP za vjetake rijeke i ume. Jer ministri, koji
brinu o razvoju tvrde da prvo treba razviti
plan. Ve prve pokrenute procedure tokom Prenj vrsnica abulja.
2003. g. za uspostavu tri NP na podruju FedNakon svega stie se utisak da bosansko- privredu pa tek onda misliti o zatiti okoline.
eracije su se oduila do unedogled. Najvie je hercegovaku javnost ovi problemi uope ne Ba kao u stara (dobra) vremena industrijalodmakla procedura za NP Una", te je ak do- interesuju pa shodno tome ova tema ne zanima izacije i elektrifikacije.
16
TRGOVANJE KRAJOLIKOM
Ivo Lui
JAEMO DIVLJE BETIJE

Kupuju se podzemne vode, brda i dijelovi planina, iznajmljuju se rajske rijeke, vrhunske
ume se sijeku, kupuju se oranice, i ba kao kod obine robe presudna je samo cijena
nam da e se dojueranji marksisti,

danas vodei ljudi iz redova ovoga ili
onoga naroda, uasnuti kad kaemo
da se za objanjenje nekih problema moramo
pozvati ba na Marksa. Ve ih ujem: J.. te
Marks, jedva sam ga se rijeio, jo mi roba
po njem' smrdi. Ipak, za razumijevanje
stanja u kojem se nalazi naa priroda, nema
druge teorije nego marksisitika robna proizvodnja.
Jedan od vodeih amerikih geografa
Don Mitchell, objanjava da su nai krajolici
naprosto roba, kao i sve drugo na tritu.
Ovo je moda teko shvatiti, jer smo navikli
robom smatrati neki predmet ili uslugu, ali
stvarnost je neumoljiva: sva brda, rijeke
i livade, svi pejsai koji stanu u nae oko,
presudno su danas samo roba. To potvuje
i objanjava sve to se danas dogaa s prirodom u BiH. Kupuju se podzemne vode, kupuju brda i dijelovi planina, iznajmljuju se
rajske rijeke, tu i tamo kupuju se oranice
jer e tuda proi cesta ili e se prenamijeniti
u graevinsko zemljite. Vrhunske ume se
sijeku. Ako se neto javno spomene, razlog
je trina vrijednost. Sve druge vrijednosti
imaju nekog znaaja dok to prirodno dobro
ne postane trino zanimljivo, a potom, da ti
je i majka roena, presudnu ulogu ima samo
cijena. Kakav spomenik.
Zbog toga je nekima tako silovito zazvonio u uima amar koji smo u Jajcu dobili
od UNESCO-a. Naime, po naem obiaju,
Jajce je kandidirano kao ardak ni na nebu tavno ne pada na pamet petljati se u to. Dragi
ni zemlji. To e rei da ono ne pripada zemlji itaoe, ne udi me to misli da je nerealno
niti onome to je tamo glavna karakteristika ovo to spominjem, jer su nas tako uili. Zato
zemlje. A to je sedra. Jajce nije moglo nigdje se ne petljamo u vodopad. Vodopada od seizrasti nego na sedri Plive kod njezina ruenja dre nema vie, jer nema ni sedre. Nema sedre
u Vrbas. Sedra je sve za Jajce. A to sve da- koja je rodila jezera, vodopad i grad poevi
nas nema nikakvu ulogu kad se usporedi s od njegovih prapovijesnih temelja do danas.
energetskom snagom vode. Najvea vrijed- Sve je okovano betonom, cijelo korito Plive,
nost koju smo pridali Plivi jest ona kako je i vodopad je obina proteza. Jo 1958. kad je
tretira elektroprivreda. Zbog toga je sedra i saniran vodopad, strunjak za sedru Ivo Pesav temelj Jajca potpuno nevaan. Tko misli valek je odmahnuo taj vie nikoga nee impresionirati. Jedino rjeenje je vraanje vode
drukije neka provjeri.
U antropolokom smislu, kultura je uvijek koja je data hidrocentrali rijeci i strpljivo
povijest razumijevanja odreenog prirodnog njegovanje sedre.
krajolika ili ekosistema. Razliite kulture
Slino sa svim naim dobrima: u Grabovici,
mogu razliito itati isti krajolik. To se vidi raju na zemlji, radi separacija pijeska i nema sile
i po Plitvicama, s kojima Pliva ima mnogo koja moe promijeniti shvaanje da je trina
zajednikog, ali sasvim suprotan rezultat vrijednost toga pijeska najvanija stvar, bez
upotrebe. Zato je u prezentaciji njegove obzira to je najvii sud protiv toga, ak i unutar
povijesti trebalo krenuti od sedre i cijelu kul- toga trinog shvaanja. Slino je sa svim naim
turnu prolost interpretirati kao jedinstvenu vrijednostima: na Uni uz Nacionalni park, prvi
mreu odnosa ovjeka i tih izuzetnih prirod- u suverenoj BiH, hoe hidrocentralu; to hoe i
nih vrijednosti. A prie o ovoj i onoj nacio- na najdivnijoj Gostovi rijeci u koju kad uganalnoj kulturi su uvijek manje od pola prie; zite dodirnete sve tri glavne skupine stijena na
one su politiki peati koje utiskuju lideri svijetu: sedimentne, metamorfne i magmatske;
naih etnokonfesijskih zajednica na komade to konano ovih dana zaotreno hoe rei i s
politikog teritorija.
Vjetrenicom. Za peinski sustav u kojem je
Zemlja je neto toplo, neto domae, neto pronaeno i opisano 37 endemskih i reliktto raa, a u Jajcu je zemlja prokleta i nes- nih vrsta (a u svijetu je samo 20 peina koje
retna roba, industrijska sirovina koja pripada imaju po vie od 20 vrsta) o gotovo 100 koje
Elektrobosni i HE Jajce. Oni su njezini vlas- ondje postoje, najbolje je rjeenje da se proda
nici; nekim udnim rjeenjem koje nitko ne nekome tko e zaposliti pet ljudi pa pet ljudi.
propituje, smatraju je svojom i nama jednos- Zakoni nisu potebni onima koji znaju samo za
bezakonje. Te kurentne floskule skrivaju neopisivu lakomost kojom je ova vrhunska svjetska
vrijednost namijenjenja nekom tajkunu u sjeni.
U zemlji u kojoj ne radi pola radno sposobnih,
to zvui opravdavajue. A taj ih je liberalizam
i doveo do toga.
Dojueranji sljedbenici udne sekte
nastale na mjeavini nae tradicionalne mitologije i Marksova uenja, danas su jahai
konji neoliberalizma koji propovijedaju
kako je trie glavni regulator ivota na zemlji na kojoj je, dabome, bog prvo sebi stvorio
bradu. Nai zaviaji njihovi su robni artikli,
nai krajolici su bez pravog znaenja ako se
u njemu ne koi neka njihova reprezentativna graevina, tvornica ili barem jumbo
plakat. Nama su za utjehu ostavili da jaemo
divlje betije kolektivnih osjeaja, ije nas
slijeenje sluuje i neda da se susretnemo sa
sobom, da se zapitamo tko smo i otud, pripadamo li nekoj zemlji, toploj plemenitoj, ili je
samo dovoljno da smo lan nekog nebeskog
naroda.
17
BIOETIKA
Ivan Cifri, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu
ODGOVORI ZA NOVU EPOHU
vestrana rasprava o najirem spektru konkretnih bioetikih problema

uz poniranje u njihovu dubinsku dimenziju obiljeila je i ovogodinji susret
bioetiara u Malom Loinju
Osma po redu meunarodna znanstveno-kulturna manifestacija Loinjski dani
bioetike odrana je od 17. do 20. maja uz
uee 70 naunika iz 14 zemalja meu
njima i iz Bosne i Hercegovine. U okviru
manifestacije uprilien je meunarodni
simpozij o temi Integrativna bioetika i
nova epoha, studentska bioetika radionica s temom Bioetika i feminizam,
te okrugli sto Hrvatska i GMO deset
godina poslije.
Nauni dio manifestacije temeljio se
i ovog puta na ideji integrativne bioetike koja, meu ostalim, obuhvaa pitanja medicinske skrbi i biomedicinskih
istraivanja, problematiku ne-ljudskih
ivih bia i opih uvjeta odranja ivota,
sve do sudbinskih pitanja suvremene civilizacije.
U radu studentske bioetike radionice Bioetika i feminizam sudjelovali su studenti medicine, biologije,
fiziologije i sociologije, a sa okruglog
stola Hrvatska i GMO deset godina
poslije javnosti je upuena izjava koja
detektira stanje u podruju genetiki
modificiranih organizama u Hrvatskoj i
poziva na akciju graanstvo, te akademske, politike, civilnodrutvene i medijske krugove pod geslom Hrvatska bez
GMO.
I ovog puta pokazalo se da su
Loinjski dani bioetike prerasli u temeljnu
instituciju bioetikog ivota i bioetike
rasprave u ovom dijelu Evrope u emu

posebnu zaslugu ima prof. dr. Ante ovi,
kao ugledni znanstvenik i veoma uspjeni
predsjednik Organizacionog odbora manifestacije.
Povodom ovogodinjih dana bioetike dr. ovi je istaknuo da integrativna bioetika na metodolokom planu
povezuje razliite perspektive u jedinstveni pluriperspektivni obrazac orijentacijskog znanja, dok je na predmetnom
planu usmjerena na brojne problemske
sklopove u irokom tematskom rasponu
od medicinske skrbi i biomedicinskih istraivanja preko problematike
ne-ljudskih ivih bia i opih uvjeta
odranja ivota ( ekologija ) do sud-
binskih pitanja suvremene civilizacije.

Takav koncept omoguuje ne samo
svestranu raspravu o najirem spektru
konkretnih bioetikih problema nego i
poniranje u njihovu dubinsku dimenziju
u kojoj se otvaraju pitanja o karakteru i
dotrajalosti znanstveno-tehnike epohe,
o metodolokoj konstituciji i povijesnoj
ulozi moderne znanosti, te o mijenama
u temeljnom odnosu ovjeka i prirode.
Rije je o filozofijskopovijesnoj perspektivi u kojoj je mogue detektirati i
pratiti procese u kojima se prelamaju
svjetsko povijesne epohe.
Na to ukazuje i nekoliko socioloko
filozofskih misli koje smo izdvojili iz
prezentiranih referata.
ZELENA DRAVA
Radikalne politike ideje se esto pojavljuju u razdobljima kada se drutva suoavaju s problemima koje ugroavaju njihovo
postojanje, ali ih u isto vrijeme prisiljavaju da promisle i prevrednuju svoje temeljne politie i etie vrijednosti. Ekoloke krize
nisu novost u ljudskoj povijesti, ali je moderno drutvo industrijskog kapitalizma povezalo svijet u globalni sistem, izlaui
ga ekonomskoj krizi globalnih razmjera. Na odnos prema okoliu postao je politiko pitanje na istoj razini kao ljudska prava
i demokracija.
Obrisi nove ekoloke politike teorije trebaju se sastojati od (a) propitivanja apsolutne antropocentrinosti politike; (b)
promiljanja ideje napretka kao konstantnog rasta produkcije; (c) pozicioniranja novog politikog subjekta zelene politike i
ekologizma. Kljuno strateko pitanje gledita na novu zelenu demokraciju glasi: globalno zelena demokracija koja radikalno ograniava nacionalne vlade u podrujima globalne ekoloke skrbi, i nacionalna drava transformirana u ustavnu zelenu
dravu.
(Priredio: H.S.A.)
18
BIOETIKA
Zlatan Deli, Filozofki fakultet Univerzitet u Tuzli
ETIKA U OPASNOSTI
ahvaljujui znanosti i tehnici

granica ivota postaje pomina
( opi napredak i genetiki
ininjering; pojedinac due ivi, iri se
antroposfera u ekosferu ).
Posljedice: irenje i dominacija
antropobioetike ekumene (antroposfere). Veliki umjetni sustavi (organizacija) hrane se ivim (organskim) sustavima i uzrokuju periodine
krize biosfere i antroposfere. Dananja
ekonomska (bankarska) kriza ukazuje
na novu podjelu svijeta i ograivanje
nekolicine razvijenih od velike veine
nerazvijenih.
Poveava se kontrola nad ivotom
(ekolokim i socijalnim uvjetima).
Mo ima tehnika i veliki meunarodni
sustavi. Posljedice: Prilagodba ovjeka
na sustave kontrole ivota (u svakodnevnici, smjeru ivota; mentalna prilagodba).
Obrazovanje i odgoj su u funkciji
prihvaanja (novih) granica. Poveavaju
se etiki zahtjevi za prilagodbom etike
tehnikim mogunostima, a smanjuje
etika uinkovitost u praksi. Razlog
tome, izmeu ostalih, je (a) matodike
naravi: promatranje (i kritika) problema unutar sustava, ali ne i sustava kao
takvog, te (b) pritisak nove empirije na
promjenu etikih normi. Globalni ekosus-
tav se odraava zahvaljujui umreenosti

brojnih ekosustava. To je njegova prednost.
On tei ouvanju strukture i stabilnosti
(zakon
termodinamike).
Umreavanje u globalni socio-sustav
odraava neravnoteu (nejednakost)
izmeu drutva b (kultura). Posljedice:
Ograniavanje perspektive raznolikosti
kultura. Socijalna neravnotea prenosi
se kao proces na globalni ekosustav
i poveavaju se socijalnoekonomski
problemi.
(NE) POVJERENJE
U ZNANOST
Porazi koji su se dogodili unutar druvenih epistemologija opasno
su oslabili povjerenje u znanost
(naroito u komercijalne znanosti na
elu s takozvanom novom ekonomijom znanja), a zahvati u ljudski
genom uzdrmali su metafizike, teologijske i moralne temelje samorazumijevanja ljudskog roda da bi se
prikrile epohalne opasnosti i rizici
koje donose globalna biotehnoloka
komercijalizacija ivota iroko je
nametnut - i biti samozavaravajui
diskirs o globalno m drutvu znanja.
Taj diskirs ima ogromnu performativnu snagu: nametnut je najviim
obrazovnim i komercijalnim institucijama. Stoga on ima mo negiranja i potiskivanja kritike svijesti o
tome da ne ivimo u drutvu znanja,
nego u dezinformacijskom drutvu
razlika. Tako se veza izmeu sociologije rizinog drutva i bioetike,
kao podruja koja se skrivaju novoproizvedene rizike, otvara kao
alternativno podruje istraivanja
najnovijih manipulacija drutvenim
ivotom ovjeka.
Luka OMLADI, Filozofski
fakultet Sveuilite u Ljubljani
19
HRANA POD MIKROSKOPOM
Akademik Taib ari
NE JEDEMO SMEE?
Osloboenju od 6. marta ove godine objavljen je razgovor novinara

tog lista sa direktorom Federalne
uprave za inspekcijske poslove pod naslovom Dobra hrana, loa kontrola. Taj napis smatram vrlo znaajnim, posebno jedan
dio. Na pitanje: Kakvu hranu bh. graani
zapravo jedu? direktor odgovara: Federalna uprava za inspekcijske poslove radi
sa hiljadama uzoraka. Stanje nije uope
tako loe kao to neki ele da predstave. U
sutini, mi jedemo dobru hranu.
Od najvieg administrativnog autoriteta
tako je potvreno ono to ja odavno govorim i piem da mi jedemo dobru hranu, za
razliku od nekih pojedinaca koji godinama
uporno prepadaju narod da jede nezdravu
hranu i da ih poljoprivrednici potrovae. U
tome se naroito istiu neki novinari i publicisti, iji je hobi da plae narod. Uporno govore i piu kako je hrana proizvedena u savremenoj poljoprivredi nezdrava, a samo u
tzv. organskoj proizvodnji zdrava. Kao,
toboe, primjenom poljoprivrednih hemikalija mineralnih ubriva i pesticida se truje
hrana, a uz stajsko ubre se dobija zdrava
hrana. To je daleko od naune istine.
Najea trovanja hranom u praksi su
mikrobioloka, a mnogo manje hemijska, po
nekim procjenama to je u odnosu 95:5%. U
stajskom ubretu (balezi) ima mnotvo patogenih mikroba koji prenose sa ivotinja na
ovjeka mnoge teke zarazne bolesti (zoonoze), kao to su bruceloza, antraks, kju
groznica, tetanus, zatim bolesti koje izazivaju eerihija, salmonela, igela i brojne druge.
Takvih patogena u mineralnim ubrivima i
pesticidima nema. Pravilnim rukovanjem
poljoprivrednim hemikalijama ne truje se
hrana i ne nanose nikakve tete okolini.
U nekim novinama sam znao proitati
lanke pod senzacionalistikim naslovom

preko cijele strane Jedemo li smee. Slinih
lanaka u raznim publikacijama je mnogo.
Prosto je nevjerovatno kako neodgovorno i
nestruno piu o ovoj vanoj temi ljudi koji
nisu ni struni ni pozvani. Neshvatljiva je
elja pojedinaca da zastrauju i izluuju narod,
kome je dosta muke i bez toga. Takvo pisanje, kojim se ire lane vijesti i uznemiravaju
graani, je i krivino djelo i neko bi jednog
dana zbog toga trebao i odgovarati.
NOVOSTI IZ NAUKE
ANTIFRIZ ZA BILJKE
Kropejd poveava otpornost biljaka prema smrzavanju do -7 oC
ropejd (Cropaid) je prirodni zimi, minerali i bakterije iz kropejda

proizvod dobijen od bakterije stimuliu vee usvajanje hraniva iz tla
Thiobacillus i jednog minerala, putem korijena. Rezultat svega toga
koji sniava taku smrzavanja osjetljivih je vii prinos i bolji kvalitet biljnih
biljaka do -7oC. Smanjuje oteenja bil- proizvoda.
Kropejd djeluje tokom 15 dana
jaka od kasnih proljetnih i ranih jesenjih
nakon primjene. Poslije toga, ako je
mrazeva.
Biljke se u jesen ili u proljee pr- potrebno, prskanje se moe ponoviti.
skaju ovim prirodnim preparatom, Poeljno je da voda za prskanje nije
pomijeanim sa vodom u omjeru hlorisana. Preparat ne treba mijeati sa
1:200. Poslije prskanja, biljke reaguju ubrivima i pesticidima koji imaju pH
stvaranjem AFP (antifriz proteina) i iznad 7. Ve est sati nakon primjene,
AAA (antifriz aminokiselina), ime preparat poinje djelovati, osim u
se poveava njihova otpornost prema sluaju ako ga je u meuvremenu spraizmrzavanju. Pored stvaranja anti- la kia. Nee djelovati ni ako je ve
friz proteina i aminokiselina, biljke nastupio stres biljkama od hladnoe.
poveavaju u elijskom soku i sadraj Kropejd dakle djeluje preventivno i
eera, ulja, minerala i vitamina. En- ne lijei mrazom ve oteene biljke.
20
Najbolje ga je primijeniti u najtoplijem dijelu dana kada je temperatura

na otvorenom prostoru iznad 9o, a u
zatvorenom iznad 12oC, a oekuje
se naglo zahlaenje. U staklenicima
i plastenicima smanjuje potrebu zagrijavanja tokom hladnog vremena
ili zagrijavanje moe biti smanjeno.
Prskane biljke bolje podnose i veliku
vruinu od neprskanih.
Kropejd se moe primjenjivati na strnim itima, toploljubivom
povru (paradajz, paprika, patlidan,
grah), kao i na krompiru, mrkvi, salati, kupusnjaama, graku, zatim na
vokama (jabuci, kruci, ljivi, trenji,
kajsiji, citrusima, orahu), vinovoj lozi i
cvijeu.
UZ POSLJEDNJI OPROTAJ SA DR. MUSTAFOM OMANOVIEM
Dr. Senad Oprai
GROMADA DOBRE DUE

Bio nam je idejni pokreta i osniva ekolokog pokreta na prostorima bive nam
drave i ostavio nam neizbrisiv trag humanosti i strunosti
auvijek nas je napustio profesor

Mustafa Omanovi, dvostruki
doktor nauka, ekolog, ekologista,
zatitar prirode i ljudi, vrsni strunjak,
meunarodni
ekspert,
poznavalac
ekolokih prilika i potreba, borac za ljudska prava i istinski humanista. Cijeli ivot
posvetio je okoliu i ljudima, elei da
usmjeri ljude da tite okoli te da ive i rade
u skladu sa zahtjevima prirode i odrivog
razvoja. Saraivao je sa istaknutim bh
linostima koje su se bavile okoliem, i
treba posebno istai njegovu blisku i prijateljsku saradnju sa nosiocem UN-ove
nagrade za rad u okoliu i pokretaem
nauno-strunog asopisa Fondeko, gospodinom Nijazom Abadiem.
Bio je i intelektualna i ljudska gromada, utjeha i nada za neutjene i beznadne.
Kao takav bio je ispred sistema i vremena.
Profesor Mustafa Omanovi bio je idejni
pokreta i osniva ekolokog pokreta na
prostorima bive zajednike drave. Tako
je jo daleke 1987. godine osnovao NVO
Eko pokret zeleni BiH. Kao zaljubljenik u prirodu i ljude, bio je zagovornik
ideje stalne edukacije, koja je osnova
podizanja javne svijesti u upravljanju
okolinom i odrivom razvoju, pri emu
je posebnu panju posveivao mladima.
Istinski se radovao svakom studentu
koji je imao elju da se bavi okoliem,
davao mu savjete, literaturu i svaku linu
podrku sa ciljem da uspiju. Oni su mu
vraali na najbolji nain, jer su skoro svi,
koji su mu se obratili za pomo i uspjeli
zavriti svoje magistarske i doktorske
radnje. Svi su govorili da im je neiscrpan
izvor pomoi bila velika zbirka profesorovih radova i knjiga.
Za ivota je napisao, sam ili u saradnji
sa svojim kolegama preko 220 naunih i
strunih radova i 26 knjiga, dao bezbroj
intervjua uestvovao na mnogim naunim
skupovima, bio predsjednik naunih odbora i lan raznih meunarodnih organizacija koje su imale ekoloki prefiks.
Pored izuzetnog naunog, iskazao
je visoki humani i moralni karakter kao
dobrovoljni davalac krvi sa preko 120
davanja, a spaavao je i ljude u vrijeme
rata, kako je sam govorio, od osveta zbog
drugaijih miljenja i izreenih stavova,

to je prepoznala i Meunarodna liga humanista dajui mu 1995. godine priznanje
humanista decenije. Profesor Mustafa
Omanovi je bio i vie od toga. Za svakoga je imao lijepu i utjenu rije, a najmanje je brinuo o sebi.
Osnovnu kolu zapoeo je u Travniku
a zavrio u Sarajevu. Gimnaziju i studij
hemije zavrio je u Sarajevu. Po zavretku
studija, poetkom 1958. godine, poinje
raditi u eljezari u Zenici. U laboratoriji
eljezare Zenica radio je do 1961. godine
kao istraiva, a zatrim i ef na spektrografiji. Godine 1966. postaje pomonik
direktora Instituta za hemijske laboratorije, a 1973. godine i glavni tehnolog za
ispitivanje materijala.
Nabavkom savremene opreme, posebno spektrografske, prvi u bivoj SFRJ
razvija nove metode i analitike postupke
za ispitivanje rude, gvoa i elika, to
je publikovao u mnogobrojnim objavljenim radovima, tampanim knjigama
i prirunicima. Paralelno sa naunim

razvojem na Fakultetu proao je sve
faze razvoja i na Metalurkom institutu
i to od asistenta do zvanja naunog savjetnika koje je dobio 1988. godine. Na
Tehnolokom fakultetu Sveuilita u Zagrebu je 1976. angairan je kao mentor u
izradi magistarskih i doktorskih radova.
Bio je veliki ovjek koji je zraio
pozitivnom energijom okupljao mlade,
podstiui ih da postanu dijelom naune
zajednice. Imao je vremena za sve koji su
mu se obratili i traili pomo i podrku.
Iz jedne borbe za ovjeka i za okoli iao
je u drugu, ostavljajui za sobom snaan
peat humanosti i stunosti. Svi koji su
ga poznavali divili su se njegovom djelu
i iskreno su ga potovali. Odlaskom profesora dr. Mustafe Omanovia ostae
stvarna i ogromna praznina, jer ljudska
veliina kao to je bio profesor Omanovi
teko da e se ponovo pojaviti na ovim
prostorima. Vrijeme e tek pokazati kakav
je bio i koliko nam danas nedostaje?
21
VELIKI ISTRAIVAI PRIRODE
Doc.dr. Sead Vojnikovi
IFRA ZA OLUJU
Sjeanje na Alexander von Humboldta, jednog od najveih svjetskih

putujuih naunika, u povodu 150. godina njegove smrti
ve godine u svijetu i kod nas se na

razliite naine u elektronskim i
tiskanim medijima, izlobama
i kulturnim dogaajima obiljeava 200
godina od roenja Charles Darwin-a. Gotovo da neprimjetno i bez obiljeavanja
ove godine protie 150 godina od smrti Darwin-ovog suvremenika, takoer
velikana svjetske nauke Alexander von
Humboldt-a, naunika koji je transformisao mnoge prirodnjake nauke tokom
XIX vijeka, i time ostavio peat za sve
naredne generacije istraivaa prirode.
Ostavio je toliko veliki trag u nauci, da se
ak jedan pravac-shvatanje nauke naziva
humboltdijanska nauka. Ovog naunog
velikana sam se sjetio boravei na jednom naunom skupu u Sofiji u Bugarskoj,
gdje sam spavao u hotelu koji se nalazi
u ulici koja nosi ime po Alexander von
Humboldt-u. Bilo mi je drago to se i
na ovaj nain odaje priznanje ovom velikom svjetskom istraivau, prirodnjaku,
fizikom geografu, biogeografu, geologu,
vulkanologu, klimatologu..., i u isto vrijeme ao to se kod nas u Bosni i Hercegovini malo zna ili bar malo spominje
njegov ivot i rad. S toga u se u nastavku
osvrnuti na njegov zaista impozantni
naui opus i polja djelovanja i rada.
NA KRILIMA ROMANTIZMA
Friedrich Heinrich Alexander, Freiherr
von Humboldt je roen u Berlinu 14.
09. 1769. godine. Otac mu je bio major
pruske vojske i umro je kada je Alexander
imao 9. godina. Jo kao mali pokazivao
je sklonost ka istraivanju prirode, herbarizirao je biljke, sakupljao je koljke i insekte, te je imao nadimak mali apotekar.
Na krilima i u duhu romantizma, koji je
preplavio Evropu uio je mnoge nauke.
Nakon kratkog studiranja ekonomije
u Freiburg-u, Alexander se prebacio u
Goettingen-u. Takoer je studirao jezike
u Hamburg-u, geologiju u Freiburg-u,
anatomiju i astronomiju u Jeni. Rijetka
kombinacija linog talenta, izvanredna
pronicljivost i upornost, te steena znanja
tokom studija, doprinijela su da se Alexander opredijeli za bavljenje naukom.
Nakon zavretka studija kratko radi
kao inspektor rudnika u Frankoniji. Prije
22
Portret Alexander Von Humboldt, (Joseph Stieler 1843)
njegovog velikog i poznatog putovanja

u Junu Ameriku, Alexander je putovao
po Evropi, gdje je krae ili due boravio
u Engleskoj, vicarskoj i Italiji i vrio
geoloka i botanika istraivanja. Nakon
smrti svoje majke koja mu je ostavila
solidan imetak, u 27. godini ivota,
poinje njegov pravi nauni i istraivaki
rad i velika putovanja koja sam finasira.
PRVE KARTE IZOTERMI

Alexander von Humboldt skupa sa
francuskim hirurgom i botaniarem
Aime-om Boplandom kree na put da se
pridrui Napoleonu u Egiptu, meutim,
kako to nekada biva u ivotu, sudbina
ih odvodi u Madrid. U Madridu dobijaju
specijalnu dozvolu i velika ovlatenja
Kralja Charlesa VII da istrae Junu
Ameriku. Tako su 1800. godine iskartirali
tok nenastanjene rijeke Orinoko u duini
od 2.776 km. Utvrdili su postojanje veze
komunikacije izmeu vodenih sistema
rijeka Orinoko i Amazon. Takoer su

utvrdili tanu poziciju bifurkacije ovih
rijeka. Penjao se na Ande na planinu
Chimborazo u dananjem Ekvadoru, pri
emu je postavio ondanji svjetski rekord
u penjanju na 5.878 m. Iz Lime i Perua
osmatrao je putanju Merkura, istraivao
osobine guana, mjerio temperature oceana (Humboldt-ova struja), istraivao floru
i faunu uma, boravio je na Kubi i kratko
u SAD-u. U Evropu se vratio 1804. godine sa 30 kovega razliitih botanikih
uzoraka.
Kao
vaniji
rezultati
ovih
istraivanja i putovanja mogu se navesti,
prva istraivanja opadanja temperature sa
porastom nadmorske visine, prve karte
izotermi, istraivanje nastanka tropskih
oluja. Shvatio je da geografija biljaka
bazirana na ideji studiranja distribucije
biljnih organizama, izazvana variranjem
fizikih uvjeta sredine i tako je postavio
temelje biogeografije, odnosno dananjih
nauka o vegetaciji. Otkrio je magnetsku
VELIKI ISTRAIVAI PRIRODE

deklinaciju, odnosno opadanje inteziteta magnetnog polja od polova prema
ekvatoru. Jedan je od prvih istraivaa
vulkana Novog svijeta. Shvatio je da
vulkani formiraju linearne grupe i da vjerovatno korespondiraju sa subterenskim
naprslinama. Shvatio je da su vrste stijene prvobitno bile tene formacije. to
se botanikih istraivanja tie napisao je
knjigu u sedam tomova: Nova genera et
species plantarum. Zajedno sa Boplandom i C.S. Kunth-om napisao je 6 od 30
tomova knjige: Voyage de Humboldt et
Bopland. U knjizi Ideen zu einer Physionomik der Gewchse promovirao je
koncept biogeografije.
PORTRET UNIVERZUMA
Imao je i vremenski kraa, ali po
preenim razdaljinama veoma duga putovanja (15.472 km) i istraivanja u azijskoj Rusiji. Istraivao je permafrost, kao
i klimu i shvatio kontinentalnost klime,
odnosno uticaj oceana na ublaavanje
klimatskih ekstrema. Na osnovu njegovog prijedloga razvijena je prva mrea
meteorolokih stanica u Rusiji. Vrio je
procjenu visine centralnoazijskog platoa,
otkrio dijamante i zlato na Uralu.
ivotno djelo ljudi obino ne
zapoinju u svojoj 76. godini. Meutim,
knjige u pet tomova Kozmos, koje
predstavljaju krunu njegovog rada, Alexander von Humboldt poinje upravo u
tim godinama. Fokus rada ovog djela bio
je jasan opis jedinstva sredina u shvatanju kompleksnosti prirode, a ideja rada
ne predstavlja samo grafike opise,
nego i zamiljen koncept fizikog svijeta
koji moe pomoi u definisanju detalja
putem generalizacije. On je zapravo nastojao portretisati univerzum, meutim,
ovim je uspjeno portretisao i svoju
nesvakidanju inteligenciju. Ove knjige
su jo u ono doba imale nevjerovatnu
popularnost u Engleskoj i SAD-u, tako
da su se u isto vrijeme (I tom) pojavile
u tri razliita prijevoda na engleskom
jeziku.
Nain razmiljanja, pisanje i rad Alexandra von Humboldt-a je uvjetovao pojavu naunog pokreta- pravca koji se naziva
humboldtijanski. Ovo shvatanje nauke
je teko pojednostaviti, grubo govorei,
ona vodi shvatanju povezivanja dijelova
prirode kroz tana i precizna mjerenja.
Humboldtijanska nauka zasniva se na
principu generalne izjednaenosti sila.
Humboldt-ova (Peruanska) struja je izuzetno znaajna za Pacifik
Generalna izjednaenost predstavlja ideju

u kojoj su beskonane sile prirode konstantno u sukobu, ali su uvijek u ravnotei
jedna sa drugom.
Jo za vrijeme svoga ivota stekao je
veliku slavu i popularnost. O njegovom
radu i nauci su takoer mnogi njegovi
slavni suvremenici dali su svoj komentar,
evo nekih:
Charles Darwin: On je najvei
putujui naunih svih vremena, Uvijek
sam mu se divio, sada ga oboavam
Johann
Wolfgang
Goethe:
Humboldt nas obasipa pravim blagom
Simn Bolvar: Alexander von
Humboldt je uinio vie za Ameriku nego
svi konkvistadori, on je odistinski otkrio
Ameriku
Thomas Jefferson: Zakljuio
sam da je on najznaajniji naunik kojeg
sam upoznao
STIPENDIJA ZA
ISTRAIVAE
U njegovu ast, mnoge su biljke i
ivotinje dobile latinsko ime po njemu
npr.: humboldtov pingvin (Spheniscus
humboldti), humboldtov ljiljan (Lilium
humboldtii), junoameriki andski hrast
(Quercus humboldtii), junoamerika
vrba (Salix humboldtiana)... Takoer, u

njegovu ast mnogi geografski predjeli
lokaliteti dobili su naziv po njemu npr:
Humboldtova rijeka u SAD-u; Humboldtova oceanska struja pored June
Amerike; Humboldtov vrh u SAD-u i
Venecueli, Nacionalni park Alexander
von Humboldt na Kubi..., ak i predio
na mjesecu nosi njegovo ime Humboldtovo lunarno more. Mnoge obrazovne
institucije, univerziteti i koledi prije
svega u Junoj Americi, ali SAD-u nose
njegovo ime. Veliki broj ulica i trgova u
svijetu, takoer nosi njegovo ime. Veoma je poznata i cijenjena stipendija Alexander von Humboldt koju dodjeljuje
njemaka vlada istraivaima iz cijelog
svijeta.
Tako je i nakon smrti Alexander von
Humboldt ostao da ivi na razliitim
mjestima i na razliite naine. Najvanije
je da njegova nauka i otkria ive i predstavljaju trasu, liniju vodilju za suvremena
shvatanja razliitih procesa i zakonitosti u
prirodi. Malo je ljudi tokom povijesti koji
su ostavili ovakav trag u svjetskoj nauci
openito. Ono to moemo i trebamo
uiniti je da se s vremena na vrijeme sjetimo ovakvih pojedinaca, koji su zaduili
ovjeanstvo meu koje spada i Alexander von Humbldt.
23
BOGATSTVO ZA LOKALNI RAZVOJ
Muradif Osmanovi
DOLINA SA KAMENOM OGRLICOM

Aktivisti na elu sa neumornom Ozrenkom Fii prezentirali javnosti lokalni ekoloki
akcioni plan Novog Travnika, a Udruenje Regionalni razvoj iz Travnika pokrenulo zatitu
starih utvrda i nekropola u dolini Bile
nizu bitaka i aktivnosti koje

vode i realiziraju udruenja
gradjana i nevladinog sektora,
jeste i iniciranje, izrada i realiziranje
projekata koji bi u realnoj budunosti
mogli doprinijeti odrivom razvoju i
afirmaciji prirodnog, historijskog i kulturnog naslijea Bosne i Hercegovine.
Jedna od takvih je i izrada, prezentacija i provoenje lokalnih ekolokih
planova (LEAP) kakav je tokom juna
predstavljen i u Novom Travniku. Autori plana su Eko - udruga "Stari hrast"
i Opina Novi Travnik
Tokom prezentacije ovog plana,
odrane poetkom juna, posebno
su apostrofirani problemi koji se
odraavaju na kvalitet ivota u svim
segmentima. Rije je o deponiranju
otpada, zatite vodotoka, neselektivne sjee uma, smanjivanja zelenih
povrina u gradu, nekulture ivljenja,
nedovoljne zatite i neiskoristivosti
kulturno-povijesne i prirodne batine,
nepotivanja postojeih ekolokih zakona, nedovoljna edukacija mladih
i neukljuenost u stvaranju ljepeg i
istijeg okolia.
Sve to je po miljenju uesnika
rasprave posljedica nepostojanja lokalnog akcionog ekolokog plana i mehanizama za njegovo provoenje kroz aktivno ukljuivanje javnosti u rjeavanju
okolinih problema, razvijanje strategije i formiranje uvjeta za investicije
ime bi se otklonili negativni efekti.
STRATEGIJA
I ENTUZIJAZAM
Ustvari, to su isti problemi koji imaju
sve bosanskohercegovake zajednice, a
za koje, za sada, jedino nevladin sektor
nudi rjeenja. Iz godine u godinu brojne
ekoloke i druge nevladine udruge
uspjeno se bave stratekim pitanjima
zatite i razvoja ivotne sredine. I iz tog
razloga bilo je odista prijatno biti sudion24
ikom ovog skupa, sluati velike entuzijaste i zaljubljenike prirode i kulturnohistorijske batine i sasluati miljenja i
ideje graana, a posebno koordinatoricu
projekta Ozrenke Fii.
Nevjerojatna je njena energija, entuzijazam, motiv i ljubav s kojom eli
dovesti zrake sunca u svoj grad.
Nemogue je ne traiti odgovore na
pitanja koja se nameu. Koliko jo treba
vode Bosnom da protee da nadlene
vlasti konano shvate i ponu cijeniti,
i na pravi nain tretirati napore lokalnih aktivista koji naprosto ele svijetu
pokazati koliko je bogata naa zemlja i
ta su nam ostavili oni prije nas.
Kako animirati vlasti da prepozna
prave ideje i institucionalno, struno i
materijalno pomogne ljudima koji rade
poput Ozrenke Fii i mnogih drugih?
Donesena je tana definicija i dijagnoza problema, postoje konkretni planovi
i ideje, koji se trebaju realizirati, ili bar
poeti raditi na tome. Ideje ovih projekata
proistiu iz saznanja da nadlene institucije ove zemlje, koje bi, izmeu ostalog,
trebalo da razvijaju i provode iste, svaki
put, kada se doe do njih, naprosto zataje.
Mnogo je toga godinama ostalo ne
spomenuto i ne oznaeno kada je rije o
kulturno-historijskom naslijeu, irom
nae zemlje. A posebno zaboravljena i
preputena sama sebi u potpunosti, od
svih institucija jeste "zlatna ogrlica"
grada Travnika, koja se nalazi u dolini
rijeke Bile tzv. Biljanska regija.
Cijeli lokalitet naprosto je svojevrsno svjedoanstvo o ranom postojanju
ivota na ovom podruju, ali isto tako i
dokaz o preputenosti vremenu, i nemaru institucija koji sebe predstavljaju
zatitnicima kulture, i naravno to dobro
naplauju iz naih fondova.
NEBO IZ DOBA NEOLITA

Srednjovjekovnom gradu Vrbovac
prilaz je teko mogu. Spominje se
1900. godine p.n.e., a smjeten je u dolini rijeke Jasenice, kod sela Zagrae.
Nizvodno niz rijeku Bilu kod sela
Karahode nalaze se ostatci prethistorijskih graevina Nebo iz doba neolita. Graevina datira od 2300 - 2600.
g.p.n.e. Nasuprot Neba nalaze se ostaci
graevine Mujevine iz neto mlaeg
perioda. Nekropole steaka kod sela
Fazlia, zatim Brajkoviima, Krabanu,
Dubu i dr., ine dio tog zlatnog blaga.
Nije ni potrebno napominjati da
je sve u tronom i zaputenom stanju
vjekovima preputeno zubu vremena.
Voeni idejom da ovim i drugim
injenicama koje na ovom lokalitetu
jo uvijek postoje mora biti posveena
panja, zatita i adekvatna prezentacija, Udruenje Regionalni razvoj je
pokrenulo niz inicijativa, izmeu ostalog i ienje, ureenje prilaznih staza,
struno otkopavanje i istraivanje jer
spomenuti lokaliteti nikad nisu planski
istraivani. U toku je i izrada web portala regije na kojoj e posebna panja
biti posveena ba ovim graevinama
jer vrijeme koje ih je odralo ne dozvoljava nam da kao i prethodne generacije
i strukture nijemo promatramo njihovo
daljnje i sve vee propadanje.
Danas steci iz naih nekropola na
alost nalaze se kao dekorativni elementi
eksterijera privatnih kua i posjeda to
je u najmanju ruku skandalozno i naa
sramota. Decenijama iza nas zvanine
institucije nisu uspjele zatititi, oznaiti
mjesta niti podii svijest stanovnitva o
svjedoanstvu i znaaju kulturno-historijskog naslijea.
Ovim putem iz Biljanske regije svim
pojedincima, udruenjima i institucijama kojima se ovaj projekt ini zanimljivim da nam se pridrui u realizaciji zatite i ouvanja kulture prethodnih
generacija na ovim podrujima, i da je
smjestimo tamo gdje je odavno trebalo
da bude, a to je kulturno-historijska
batina BiH.
BOGATSTVO ZA LOKALNI RAZVOJ
MUDRO GOVOREI
Ako te je neko ujeo, samo te je podsjetio da i ti ima zube
Pesnica ubija jea, ali se ruka ne
usuuje
Riba uhvaena u vru poinje da
razmilja
(Afrike)
***
Pred prolou kapu dole, pred
budunou kapu dole
Stari grad Vrbenac kod Zagradja
Ko napravi jedan korak prema

paklu ve je na pola puta
(Amerike)
***
Onaj koji dri pero nikada sebe ne
upisuje u krivce
Ako pogreka ima majku, ta majka
je rutina
Ograda od steaka u Fazliima
Svaka mana koja se dopadne sultanu postaje vrlina

(Arapske)
***
Psi se ne vezuju kobasicama
(Baskijska)
***
Ko ima putera na glavi neka se ne
primie pei
(Danska)
***
Ako hoe da zna ta je novac
zatrai ga od nekoga
(Engleska)
***
Nema nieg rjeitijeg od gotovog
novca
Tee je zaraditi prvi kud nego drugi milion
Kada konj pobjegne, suvie je kasno zatvoriti vrata od tale
Jedna stvar vrijedi onoliko za koliko se moe prodati
Cijena se zaboravlja, a kvalitet ostaje
(Francuske)
***
Kamen koji se kotrlja ne obrasta
mahovinom
(Grka)
Dobro ouvan steak u Fazliima
Pripremio i odabrao;
Ismet Dedi, dipl.ecc
25
KA ODRIVOM RAZVOJU
Prof.dr. Timi Eimovi
NAA ZAJEDNIKA BUDUNOST

Svijet mora brzo dizajnirati strategije koje e dozvoliti nacijama da se pomjeraju iz
savremenih, esto destruktivnih procesa rasta i razvoja ka putevima odrivog razvoja
oetak spoznaje ovjeanstva 60-ih voj za potrebe Generalne skuptine UN.

godina XX stoljea o potrebi kvalite- Izvjetaj Naa zajednika budunost imao
ta ivotne sredine kao osnove ivota je ogroman utjecaj na svjetsku zajednicu.
U Izvjetaju se, izmeu ostalog, kae:
ljudske vrste i svih ivih bia na planeti, je
istovremeno i poetak razvijanja koncepata/ Oni koji su siromani i gladni esto e unititi
svoju neposrednu okolinu u naporu da
strategija/vizija odrivog razvoja.
Prva priznanja zasluuju pioniri, preive. Oni e sjei ume; njihova stoka e
meu kojima Rimski klub svojim prvim unititi panjake; oni e iscrpljivati marginizvjetajem i publikacijom Granice rasta. alne povrine; u rastuem broju e se doselNakon toga slijedi niz akcija zaintereso- javati u ve prenaseljene gradove. Kumulavane globalne zajednice. 1972. u Stockhol- tivni efekat promjena e biti dalekosean, a
mu je odrana konferencija UN o ivotnoj siromatvo uiniti najvanijom globalnom
prijetnjom. Slabost upravljanja ivotnom
sredini, nakon koje je u Nairobiju (Kenija)
sredinom i odrivim razvojem prijeti da
formiran UNEP UN Program ivotne sreugrozi sve zemlje. Razvoj ne moe postodine. Tokom slijedeih 20 godina uslijedio jati na osnovama unitenih resursa; ivotna
je niz istraivanja i izvjetaja u funkciji sredina ne moe biti zatiena ako rast ne
pripreme globalne konferencije o odrivom uzima u obzir trokove destrukcije ivotne
razvoju koja je odrana 1992. godine u Rio sredine. Ovi problemi ne mogu biti razmade Janeiru.
trani odvojeno od strane fragmentiranih institucija i politika. Oni su povezani u kompleksan sistem uzroka i posljedica.
UTJECAJ NA ZAJEDNICU
Slijedee generacije mogu da previde
Termin odrivi razvoj je upotrebljen u ovake izvjetaje. O ideji kompleksnosti,
izvjetaju Naa zajednika budunost ili rasprava je tek poela, realnost nekih pojava
G.H. Brutland Report pripremljen od strane je zanemarena. Stanje kvaliteta ivotne sredSvjetske komisije za ivotnu sredinu i razine ukupne planetarne biosfere je od ranije, a
26
i danas zanemareno (2006.). Meuzavisnost,

interakcija i saradnja svih navedenih sadraja,
energije, informacija, zraenja, snaga i sila
i drugih jo nepoznatih sadraja prirode su
nadjaani potrebama pojedinaca, nacionalnih elita, potrebama bezbjednosti, novane
reprodukcije, birokratija, vojnim potrebama,
ratovima, neredima, genocidima itd. sve do
danas (2007.).
KRITIKI CILJEVI
U dokumentu Ka odrivom razvoju tekst
Naa zajdnika budunost nalazi se slijedea
definicija: Odrivi razvoj je razvoj koji
obezbjeuje zadovoljavanje potreba sadanje
generacije bez ugroavanja potreba buduih
generacija. Ona je veoma plemenita, humana, kosmopolitska, globalno usmjerena, ali
je veoma esto zloupotrebljavana od strane
mnogobrojnih politiara, birokrata i ljudi
bez humanih kriterija, znanja ili etike.
Navodimo jo jedan vaan stav iz teksta Naa zajednika budunost: Mnogi od
nas ive izvan svjetskih ekolokih kapaciteta; primjer toga je na model upotrebe
energije. Spoznate potrebe su drutveno i
kulturoloki determinirane, a odrivi razvoj
zahtijeva unapreivanje vrijednosti koje
ohrabruju standarde potronje, ali koji su
u okvirima ekolokih mogunosti i na koje
svi mogu normalno pretendovati. Pri tome
se misli na pojedince, zajednice, drave i
nema potrebe da to daljeopisujemo. Karakteristike sistema ljudske vrste su danas
zaboravljene!
Svijet mora brzo dizajnirati strategije
koje e dozvoliti nacijama da se pomjeraju
iz savremenih, esto destruktivnih procesa
rasta i razvoja, ka putevima odrivog razvoja. Ovaj kontekst je takoer u potpunosti izgubljen iz vida!
Kritiki ciljevi koji se odnose na ivotnu
sredinu i na razvojne politike koje slijede
iz koncepta odrivog razvoja podrazumijevaju:
obnovljivi rast,
promjenu kvaliteta rasta,
dogovor o neophodnim potrebama
za radnim mjestima, hranom, energijom,
vodom i zdravstvenom zatitom,
osiguranje
odrivog
nivoa
stanovnitva,
konzervaciju i poveanje baze
resursa,
KA ODRIVOM RAZVOJU
preorijentaciju tehnolokih i
upravljakih rizika i
povezivanje ekonomskih i okolinskih aspekata u procesu donoenja odluka.
Ciljevi, naravno, podrazumijevaju kriterije koji jo nisu postali dio dnevnih radova
politiara, birokrata i nacionalnih programa.
Veoma znaajan je stav iz dokumenta Urbani izazov: 1940. godine samo jedan od devet stanovnika ivio je u urbanim centrima, a
jedan od 100 ivio u gradovima sa milion ili
vie stanovnika (milionski gradovi).
MANIPULACIJE UN
1960. godine vie od jedne od 5 osoba
ivjelo je u urbanim centrima, a jedan od
16 u milionskim gradovima, dok 1980.
godine skoro jedna od tri osobe bila je
stanovnik grada, a jedan od 10 stanovnika,
ivio u milionskom gradu.
Hon. Tom McMillan, ministar ivotne
sredine, na WCED Public Hearing, Ottawa
26-27. maja 1986. kae: Izazov koji je pred
nama je da prevaziemo lini interes u pojedinim naim nacionalnim dravama na nain
koji e podrazumijevati iri lini interes za
opstanak ljudske vrste u prijeteem svijetu.
Dr. Gro Harlem Brundtland govorei o
Izvjetaju kae: Izvjetaj Komisije Naa
zajednika budunost sadri poruke nade i ansi.
Kakav je rezultat nakon to je proteklo 20 godina od usvajanja Nae zajednike budunosti?
Za nas, iz ove ekipe, manji od oekivanog.

Tako smo 1992. doli do Rio Samita.
Druga konferencija na temu ivotne
sredine i razvoja CED 2 Rio de Janeiro
ili Rio Samit okupila je predstavnike 179
drava. Usvojen je niz dokumenata, izmeu
ostalih, Agenda za promjene i Agenda 21,
ali oni nikada nisu implementirani.
Konano, 10 godina nakon Ria na Svjetskom samitu o odrivom razvoju javno je
konstatovan nedostatak akcije u realizaciji
ovih dokumenata.
Razlog za to, po naem miljenju, je
u looj operacionalizaciji izvjetaja Naa
zajednika budunost kao i njegov mogui
globalni utjecaj na drutvo.
Ujedinjene nacije su u tom periodu loe
manipulisale ovim dokumentom, jer su ga tretirale kao agendu UN svjetskom stanovnitvu,
umjesto da to bude agenda Ujedinjenih
Nacija dravama lanicama. Drave lanice
nikada nisu aktivirale Agendu odrivog razvoja primjereno nacionalnim prioritetima. U
meuvremenu Ujedinjene Nacije zbog slabosti lidera i politike nesposobnosti drava
lanica s jedne strane, a globalne humane zajednice s druge strane, nisu bile spremne za
realizaciju odrivog razvoja.
Uloga UN nije bila prilagoena potrebama
izazova vremena kraja drugog i poetka
treeg milenija. Takvo prilagoavanje, sa
aktualnim dunosnicima UN tog doba, nije
bilo mogue. Opa praksa bila je i jo uvi-
KANDIDAT ZA NOBELOVCA
Prof. dr. Timi Eimovi (1941. umirovljen 2004.) iz Medosi, Korte, Slovenija je
eminentni meunarodni naunik, neovisni istraiva, predava, prvi direktor SEM instituta za klimatske promjene i predsjednik The World Thinkers Forum. On je istraiva
zatite prirode, prostora i ivotne sredine, sistema klimatskih promjena, sistema miljenja,
odrivosti i odrive budunosti. Bio je jedan od prvih istraivaa u aktivnostima primjene
zatite prirode, prostora i ivotne sredine u lokalnim zajednicama na osnovama dokumenta Local Agenda 21 Processes holistikog programa za ouvanje nae civilizacije u okvirima novih izazova treeg milenijuma od odrivosti lokalnih zajednica ka odrivosti
globalne civilizacijske odrive budunosti ili harmonije sa Prirodom Planete zemlje.
Svojim radom/istraivanjima u okviru sistema klimatskih promjena, aktivnostima,
identifikovanjem problema, razumijevanjem i istraivanjima (bio je nominiran za Nobelovu nagradu 2003.) spada u red vodeih nezavisnih istraivaa sa mnogobrojnim
meunarodnim publikacijama i nastupima. Saraujui sa mnogobrojnim svjetskim
istraivaima na nizu case studija i kompleksnih problema istraivanja i implementacije
njihovih rezultata, daje doprinos holistikom i potpunijem razumijevanju savremenosti.
Njegova najnovija istraivanja usmjerena na teoriju i sistem miljenja mogu dati eventualni odgovor za bolje razumijevanje naeg svijeta. Njegova The Information Theory of
Nature nominirana je 2007. godine za Nobelovu nagradu.
Dr. Timi Eimovi je aktivan lan European Academy of Sciences and Arts, European Academy for Environmental Affairas, dr. Sc. Environmental Sciences (H.C.), predsjednik World Thinkers Forum i profesor/predsjednik Environmental Sciences at Ansted
University.
Tekst objavljen u knjizi The Sustainable (Development) Future of Mankind, Medosi, Korte, Slovenija, 2007. Str. 14-19.
jek je individualistika: politiari, birokrati,

nacionalne elite, vlade, mediji, zabavljai,
religiozni lideri, lideri lokalnih zajednica
itd., idu u susret prvenstveno zadovoljavanju vlastitih potreba i potreba svojih obitelji
s ciljem sticanja sredstava i obezbjeivanja
zaposlenosti, a tek nakon toga dolaze na red
humanitarni ciljevi.
Konano, zahvaljujui pored ostalog
i izbornoj praksi, nije bilo prostora za humanitarne rezultate. U stvarnosti se nije
obraala panja na formiranje novog profila
humaniteta za trei milenij kako bi se inoviranim obrazovanjem, etikom i novim profilom humanitarnih vrijednosti moglo ii u
susret izazovima prirode koji su pred nama.
Ljudi gradova (homo urbanus) pratili su
tok civilizacijskih promjena, ali nisu bili
spremni preuzeti dugoronu odgovornost,
ve su samo pratili kratkorone individualne potrebe.
NESREA ZVANA KATRIN

Dobro je reeno: Mi samo prihvatamo
rezone naih predaka. Naa djeca oekuju
da dotaknemo budunost. Trebalo bi da se
rukovodimo rezonima djece nae djece.
Danas su odrivi razvoj i vie odrivosti
postali popularni termini za politiare i ljude
sline politiarima koji ele da impresioniraju
sluaoce i javnost. Postalo je uobiajeno da
se odrivi razvoj, globalno zatopljenje i klimatske promjene navode kao vani elementi
aktuelne stvarnosti, ali bez njihovog stvarnog
razumijevanja. Nakon Katrine, nesree
koja je zadesila SAD, predsjednik G. Bush je
intervenisao bez ikakvog razumijevanja situacije. Kao predsjednik SAD trebao bi prevenirati tragedije koje se dogaaju i ne bi trebao
podravati/inicirati nacionalne i meunarodne
tragedije koje su prouzrokovane prirodnim,
politikim ili ratnim dogaanjima. Akcija za
ublaavanje tragedije Katrin trebala je biti
ranije pripremljena. Nakon tragedije velika
regija New Orleansa trebala je biti proglaena
za zonu neuslovnu za ivot, a bila je neuslovna i prije i poslije Katrin. Nakon Katrin
Vlada SAD je trebala nedvojbeno izjaviti da
je regija neuslovna za ivot. Naunicima je
jasno i dobro su upoznati sa rizicima ivota
u podrujima poput New Orleansa; zajednica
bi trebala poduzimati pozitivne akcije, a vlade
sprjeavati dogaaje koji se mogu sprijeiti.
Zajednice bi morale obezbjeivati finansijska sredstva za ove potrebe i to ne samo u
povodu dogaaja kao to je Katrin, nego
i niza drugih slinih moguih dogaaja
koji zahtijevaju znaajna dravna sredstva
svake godine.
Prevod i adaptacija: F. ebi
27
UPRAVLJANJE OTPADOM
Dr. Nevenko Herceg i Tomislav Luki, prof
OKOLINOG ODGOJA SKORO DA I NEMA

Prikupljanje komunalnog otpada od individualnih korisnika u cijeloj BiH je na
zabrinjavajue niskoj razini
ajvei okolini problem u Bosni i izgraena etiri centra za upravljanje otHercegovini zasigurno predstav- padom primjenom moderne svjetske tehlja problem zagaenja komunal- nologije i s perspektivom izgradnje sustava
nim otpadom. Nevjerojatne, gotovo "horor" mehaniko-bioloke obrade na istim. Rije
slike sa obala bosanskohercegovakih rije o centrima u Sarajevu, Zenici, Bijeljini i
jeka potvruju injenino stanje, odnosno Banja Luci.
nerijeeno pitanje osnovnog zbrinjavanja otU fazi projektnih rjeenja, s vrlo realnim
pada. Prema procjenama uraenim prilikom izgledima za skoro uspostavljanje nalazi
izrade Strategije zatite okolia Federacije se jo est centara za upravljanje otpadom
BiH, u sustav organiziranog prikupljanja u Federaciji BiH (Mostar, Livno, Gorade,
komunalnog otpada ukljueno je samo 50% Tuzla, Biha i Visoko). Uspostavom ovih
stanovnitva. Jo poraznije zvui podatak centara stvorili bi se preduvjeti za izgradnju
da tek 30-40% onih koji su ukljueni u sus- mree regionalnog zbrinjavanja otpada emu
tav organiziranog prikupljanja komunalnog
otpada, redovito plaa naknadu za njegov
odvoz do odlagalita. Sredstva prikupljena
na ovakav nain niti izbliza nisu dovoljna
za uspostavu osnovnog sustava zbrinjavanja otpada, a kamoli za izgradnju modernih
upravljakih sustava. Ovakvo, poraavajue
materijalno stanje u komunalnim tvrtkama,
koje su uglavnom u vlasnitvu jedinica
lokalne uprave, ne nudi optimizam da bi se
u dogledno vrijeme moglo popraviti trenutno stanje. Iako su uzroci loeg odnosa prema okoliu vrlo kompleksni, svakako nisu
i nerjeivi. Krenut emo loginim redoslijedom i analizirati probleme koji, svaki na
svoj nain, doprinose kompleksnosti i teini
rjeavanja problema zbrinjavanja otpada.
GDJE E BITI
ODLAGALITE
Reeno jezikom laika, odlagalita na
koja komunalne tvrtke zbrinjavaju otpad
uglavnom su "smetlita" odnosno prostori
na koje se bez ikakve obrade u prirodi ostavlja komunalni otpad. U Federaciji BiH
takvih objekata ima neto manje od dvjesto
i svima je prijeko potrebna sanacija. Pored
tzv. smetlita, prema slobodnim procjenama, u Bosni i Hercegovini postoji i preko
dvije tisue divljih odlagalita otpada. Uz
to, dio objekata smjeten je na neprimjerenim lokacijama te odloeni komunalni
otpad predstavlja direktnu prijetnju po ivot
i zdravlje ljudi. Kroz projekt "Upravljanje
komunalnim otpadom", koji uspjeno implementira Federalno ministarstvo okolia
i turizma i kojeg je Svjetska banka 2008.
nagradila kao najuspjeniji projekt ovog
tipa u svijetu, u Bosni i Hercegovini su
28
oko nas, kao to je sluaj sada. Odlaganje

otpada u ureeni centar za upravljanje otpadom od viestruke je koristi za svaku
lokalnu zajednicu, od koje se oekuje da
tu korist prepozna i osigura pozitivan stav
javnosti prema izgradnji modernih centara
za upravljanje otpadom.
Prikupljanje komunalnog otpada od
individualnih korisnika u cijeloj Bosni i
Hercegovini na zabrinjavajue je niskoj
razini. Gradske sredine imaju visok postotak obuhvata stanovnitva organiziranim
prikupljanjem otpada, meutim, razina
Kiseljak-Odlagalite
Bosna i Hercegovina tei. Pri rjeavanju

problema zbrinjavanja otpada, tonije, izboru lokacija za izgradnju centara, Bosna
i Hercegovina se susree sa uobiajenim
problemima, s kakvima se susreu i ostale
drave u regiji i svijetu openito. Temeljni
problem svakako je tzv. "NIMBY SINDROMOM" (NOT IN MY BACK YARD ili NE
U MOJEM DVORITU), koji je znaajno
usporio rjeavanje problema upravljanja otpadom na lokacijama u Tuzli i Bihau. Koliku vanost odlaganju otpada pridaju pojedine opine, potvruje i injenica kako unato
vrlo visokoj cijeni prijevoza, neke opine
iz najugroenijeg krakog dijela Bosne i
Hercegovine svoj komunalni otpad odvoze
u Zenicu. Stoga, temeljno pitanje nije treba
li izgraditi odlagalite otpada ili ne. Pitanje
moe biti samo hoe li odlagalite biti tu,
negdje drugdje ili e otpad zavravati svuda
usluga je nezadovoljavajua. Zajedniko

svim sredinama je nepostojanje unificiranih
posuda za prikupljanje otpada, nepostojanje "reciklanih otoka", lo vozni park bez
mogunosti odvajanja korisnog od nekorisnog dijela otpada te nedovoljna opremljenost
i obuenost radnika to u konanici rezultira
vrlo loom i niskom razinom naplate pruene
usluge odvoza komunalnog otpada. U ruralnim sredinama problemi su gotovo istovjetni, uz dodatno optereenje koje predstavlja
urbana neureenost i razuenost stambenih
objekata to uvelike uslonjava proces organiziranog prikupljanja komunalnog otpada. Sustav naplate prikupljanja i odvoza
otpada razliit je od opine do opine i u
veini sluajeva nije dostatan za financiranje odrivosti komunalni tvrtki. Stopa od 40
% nezaposlenosti od ukupno radno sposobnoga stanovnitva, doprinosi neprihvatljivoj
UPRAVLJANJE OTPADOM
slici da se u istoj mjeri ne plaa naknada za
zbrinjavanje otpada. Destimulirajui sustavi
naplate, poput naplate po prikupljenoj vrei
komunalnog otpada, dovode do apsurdnih
situacija kao to je situacija da opine sa
10.000 stanovnika obuhvaenih uslugom
organiziranog prikupljanja otpada, imaju
mjesenu realizaciju naplate od samo 2.000
KM. Prema analizama koje su uraene za
potrebe Strategije zatite okolia, svaki
graanin BiH u prosjeku proizvode oko 270
kg komunalnog otpada, ije bi zbrinjavanje
u principu trebao i platiti. Temeljno naelo
zatite okolia je "Zagaiva plaa i ono bi
trebalo ui u sve sustave upravljanja otpadom. Bez adekvatnog prikupljanja novaca
od pojedinca, odnosno svakog od nas, proi
e dugo vremena do uspostave kvalitetnog
sustava upravljanja otpadom.
ZAGAIVA PLAA
Zbrinjavanje otpada na nain koji je
najprimjereniji BiH, svakako je model
izgradnje centara za upravljanje otpadom sa
odvajanjem korisnog od nekorisnog dijela
otpada. Meutim, kako bi na ovakav nain
kvalitetnije rijeili problem zbrinjavanja otpada moramo prvenstveno poveati postotak
obuhvata stanovnika organiziranim prikupljanjem otpada. To je u biti krucijalni problem i velika odgovornost lokalnih zajednica.
Nikako se ne moe zanemariti injenica da,
od gotovo 4.000.000 stanovnika BiH, ak
2.000.000 stanovnika svoj otpad odlae u
prirodu. Dakle, ukupno se godinje u nae
rijeke, na nae planine i ravnice odloi
(itaj odbaci) oko 500.000 tona komunalnog otpada, dok se ista ta koliina zbrine na
naine kako je prethodno opisano.
Glavni razlog ovakvog stanja svakako
je niska razina drutvene i osobne svijesti
o potrebi kvalitetnog zbrinjavanja otpada. Neshvaanje osnovnog naela zatite
okolia "Zagaiva plaa" i nemogunost
njegovog implementiranja u sve segmente
drutva, sve vie postaje glavni okolini
problem. Sasvim je uobiajeno i gotovo
pa "normalno" da tijekom vonje nekim
od bosanskohercegovakih putova vidite
"savjesne" vozae koji kroz prozor svojih
"limenih ljubimaca" izbacuju svoje smee u
okoli. Moda jo ilustrativniji primjer stanja svijesti pokazuje sljedei stvaran dogaaj
od prije nekih mjesec dana. Jedna srednja
kola priredila je projekt-kazalinu predstavu "Marko kraljevi i Musa Kesadija" koju
je podralo i Federalno ministarstvo okolia
i turizma. Predstava je izvrsno adaptirana
na temu zatite okolia i u njoj se Musa
Kesadija pojavljuje kao negativan okolini
CITATI
Oi su vjerniji svjedoci od uiju

(Heraklit, V vijek p.n.e.)
***
Radi se o tebi kad pale susjedovu kuu
(Horacije, I vijek p.n.e.)
***
Zemlja napreduje ako joj napreduju graani
***
Ja vidim, ja znam, ja vjerujem, ja
sam razoaran
(Pjer Kornej, XVII vijek)
JAANJE SVIJESTI
***
Mi povjerujemo u zlo tek onda kada
Drugi dogaaj je jo ilustrativniji. Jedna
ono doe
od mnogih okolino svjesnih kola imala je
(Lafonten)
akciju prikupljanja staroga papira. Vrijedna
***
djeca shvatila su akciju na pravi, okoliu
Interes koji zasljepljuje jedne otprijateljski nain i skupila dvije tone starog
vara
oi drugima
papira. Problemi su se pojavili kada je doao
***
trenutak odvoza skupljenog papira. Prvo, tvrtOni
koji
se
suvie
trude oko sitnih
ka koja odvozi papir nekoliko dana nije dola
stvari,
postaju
nesposobni
za velike
pa je prikupljeni papir predstavljao vizualni
***
problem u koli, a kada su doli i odvezli taj
Nae vrline su najee samo
isti papir djeci u kolski fond nisu uplatili 100
KM. No, problem ni tu ne prestaje. Profe- preruene mane
***
sor koji je vodio akciju ne eli vie pokretati
Nita
se
tako
izdano ne daje kao
takve akcije jer sustav materijalne naknade
savjeti
za valorizaciju okolinog rada ne funkcionira,
***
odnosno potpuno je zakazao. Iz cijele, hvale
Mi
priznajemo
sitne mane da bismo
vrijedne akcije, nastupilo je stanje ope konubjedili ljude kako nemamo velike
sternacije i apatije. Samo iz ova dva primjera
(Larofuko, XVII vijek)
moemo izvui cijeli niz zakljuaka o stanju
***
svijesti kod najmlaih, ali i onih koji bi trebali
Anarhija je svuda tamo gdje nema
biti drutveno odgovorni.
odgovornosti
injenica je kako se u naim kolama
(Gistav Lebon)
vrlo malo ui o problemima okolia, a
***
okolinoga odgoja skoro da i nema. ak se
Ne znam hoe li biti bolje ako bude
i na veini visokokolskih institucija koje drukije. No, mora biti drukije ako
izuavaju javnu politiku smatra da nije treba da bude bolje
drutveni problem ako se u tijeku studija
(Lihten)
ne izuava politika okolia i sustav up***
ravljanja okoliem. A upravo je stjecanje
Neka glad vie ne bude prokletstvo
znanja o okoliu prvi korak ka rjeavanju rada ve kazna za dangube
problema okolia. Stoga, moramo to prije
(Roza Luksemburg)
stvoriti takav edukacijski okolini kolski
***
Redovna je mana ovjeka da ne
program, za sve uzraste, koji e odgojem i
obrazovanjem modernih okolinih kadro- predvia oluju kada je lijepo vrijeme
(Makijaveli)
va, ali i jaanjem svijesti kroz ope medi***
jske kampanje te ukljuivanjem javnosti u
Ko hoe da udavi svoga psa, on ga
proces donoenja odluk i provedbe mjer,
osigurati pravilnu percepciju okolinih optui za bjesnilo
***
problema. Jaanje okoline svijesti
Ja
ivim
od
dobre
supe, a ne od likod najmlaih, ali i kod odgajatelja, u
jepe
rijei
budunosti treba biti jedna od prioritetnih
(Molijer)
zadaa kojoj kroz nae programe moramo
Sreni
su
narodi
koji
imaju
dosadposvetiti punu panju. Rije je o dugom i
nu
historiju
skupom procesu koji trai angaman uku(Monteskje)
lik koji baca plastine vreice (kese) u prostor oko sebe.

Predstava je prikazana i djeci u jednom
vrtiu u velikom bosanskohercegovakom
gradu. Po zavretku predstave, voditeljica
projekta zamolila je djecu da zajedno pokupe otpad koji je tijekom izvoenja predstave razbacan po pozornici. Djeca su kao
po zapovjedi uglas uzviknula "Neemo
mi skupljati otpad. On je razbacao vreice
(pokazuju na Musu), neka ih on i pokupi".
pne drutvene zajednice, ali i procesu za

koji nema alternative.
(U sljedeem broju:
Upravljanje ambalanim otpadom)
Pripremio i odabrao;
Ismet Dedi, dipl.ecc
29
GRAD, OVJEK I PLANINA
Leopold Gapard, Drutvo prijatelja grada Sarajeva
TREBEVI BEZ PLUA I DUE

Drutvo prijatelja grada Sarajeva apeluje da se nekad poznatom sarajevskom
izletitu vrate njegove vrijednosti i namjena
edinstvena meu planinama koje

okruuju jedan grad, Trebevi
nedostaje njegovim vjernim ljubiteljima. I ne samo njima, nedostaje
mladim ljudima koji ga nisu ni imali
priliku upoznati, nedostaje posjetiocima koji nemaju mogunost da uivaju
u njegovim ljepotama. Nedostaje kao
rekreaciona zona, izletite, kao poligon za sportske aktivnosti, kao kola
u prirodi, nedostaje za druenja planinara i ljubitelja prirode.
Trebevi se nalazi ugoistono od
Sarajeva, visok je 1627 metara nadmorske visine i nadovezue se na
planinu Jahorinu. Na 1566 metara
visine, blizu vrha, 1975. godine
izgraen e toranj visine 60 m, koji
je vaan telekomunikacioni vor za
Saraevo i predanik za vie RTV stanica. Ljepotama, koje je Priroda podarila Trebeviu, dodala je i ljudska ruka
nike (Pinus heldreichii) u manjim sastojinama. Na vrhu je, takoe, nalazite

endemine vrste bosanskog irisa (Iris
bosniaca), bosanskog ljiljana (Lilium
bosniacum) i drugih.
Blago se slijevajui prema gradu,
sjeverna padina Trebevia zatitniki
dri u svom naruju dio starog Sarajeva, mahale na njegovim padinama
sa svojim tradicionalnim kuama i
baama, obuhvatajui umu iznad
Boguevca, Franjevaki samostan i crkvu Svetog Ante, zgradu Pivare i mnoge
druge, sputajui se do Careve damije
niz objekata izgraenih marom planinara i graditelja objekata Olimpijade,

ali ne naruavajui dostojanstvo ove
planine. Do nedavno se u umama
Trebevia mogla sresti srna, zec, lisica, najplemenitije vrste ptica. Vjeverice su bile odomaene, njihove ustre
pokrete pratili smo prilikom etnje
kroz umu. Poslije Drugog svjetskog
rata ustanovljen je (zahvaljujui
prof. Gligiu), alpinetum (planinska
botanika bata) sa endemskim i autohtonim biljnim vrstama koje rastu
na toj visini. Godine 1954. Trebevi
je proglaen rezervatom narodnim
parkom. Na nadmorskoj visini od
oko 1000 m je i danas kultivirana
mjeovita uma, iznad nje mjeovita
uma bukve. uma stoljetne kulture
Panieve omorike (Picea omorika)
nalazi se na Tabakoj ravni na visini
od oko 1000 m, izmeu 1000 i 1500
m visine su kultivirani pojedinani
arii, a pri vrhu kultivirane ume mu30
i istoimenog mosta, do Baarijskog

trga, do Jevrejske sinagoge i Stare
pravoslavne crkve, obuhvatajui staru
sarajevsku ariju u kojoj, na relativno
malom prostoru, vjekovima pulsira
ivot razliitih vjera i nacija.
U umi iznad Boguevca, starac Trebevi je brino sauvao
sliv podzemnih voda koje je, dugo
nakon osnivanja Pivare, svojom
ingenioznou zahvatio pokojni prof.
dr. Ba i tako joj produio ivot. Hilj-
GRAD, OVJEK I PLANINA

adama Sarajlija bio je to skoro jedini
izvor vode u dugogodinjoj opsadi
grada 1992/95. godine.
Ova, nama draga i bliska planina, pruala je, u svojim hladovitim
umama, na svojim travnatim proplancima, na stazama koje su pratile
obrise njenog dugog grebena, odmor
za oi i duu, ubrizgavala nam isti
gorski zrak u plua, inila nas ponosnim to je imamo. I bila je tako blizu,
na dohvat ruke - sa ovim izletitem
grad e bio povezan iarom (koa
sada nie u funkcii) duine 1700 m,
a ishodite iare je bilo nedaleko od

centra starog dijela grada.
Prije moje posjete i planinarenja u
vicarskoj i Austriji, nai gosti iz tih
zemalja su me ubjeivali da nigdje
nisu vidjeli pristup iari, skoro iz
mog dvorita. I da se rijetko gdje,
kao to je to u Sarajevu sluaj, moe
za 10-tak minuta savladati visinska
razlika od 600 metara, da bi se nali
na visinskoj koti od oko 1200 metara,
a potom, laganim i ugodnim hodom
kroz umu dosegnuli njegov vrh.
Sredinom ezdesetih godina napravio sam, sa grupom planinara-veterana i
sa jednim mladim ovjekom, spust - od
vrha Trebevia, po stazi do Dobrih voda,
zatim preko doma na Ravnama, iznad
Curinih njiva i Komatina, pa starom
cestom niz Osmice i Kovaie do mosta Vrbanja. Uinili smo spust koji je
vremenski trajao sat i po i obiljeili
svojevrstan Memento mori, za jednu, desetljeima trajuu, ligurako,
sanjkaku i skijaku stazu. Preduhitrili
smo, tada, s' ranim jutrom, ralice koje
su istile snijeg sa puta i ulica.
Iz mase od nekoliko hiljada
pomenutih liguraa, sanjkaa, skijaa
(esto na improviziranim skijama
buretnjaama) izrasle su generacije
vrsnih skijaa i bob-sanjkaa, od kojih
je jedna grupa bila nosioc ideje i realizator etrnaestih zimskih olimpijskih igara ZOI '84. Zbog idealne
konfiguracie terena na Trebeviu e
izgraena kombinovana staza za bob i
sankanje gdje su odrana i takmienja
u ovim disciplinama.
Danas je Trebeviu ubijena dua,
rijetki izletnici lutaju njenim stazama, uspinjae nema, bob-staza je
zaputena, zamrle su trim-staze, izblijedili crveno-bijeli kruii na
drveu (markacije), ili su nestali u
nezasitim raljama lokalnih pilana,
koje gutaju ve skoro dvije decenije
drvnu masu trebevikih uma. Smanjuju se kapaciteti plua grada zbog
onih koji ne znaju i nee da znaju ta
znai uma za opstanak i ivot.
Obraamo se javnosti, institucijama
vlasti na svim nivoima, svakom ko
moe u tome nai potenu, ljudsku dobit, DA NAM SE VRATI TREBEVI,
njegove ume, autohtoni biljni i

ivotinjski svijet, iara, planinarski
domovi, kilometri obiljeenih staza...
i nevjerovatan doivljaj panorame
grada iz iare i Vidikovca na izlaznoj
stanici. Osim Igmana i Bjelanice,
omoguimo naoj djeci rekreacionu
zonu i izlazak u prirodni ambijent
koji e im biti blizu, dostupan za posjetu u toku popodneva, nauimo ih da
je prirodni ambijent najbolji lijek za
odbranu organizma (i duha i tijela) od
gradske vreve, smoga, buke i praine i
svih otrova dananjice.
31
URBANO ZELENILO
Prof.dr. Vladimir Beus
STARE ALEJE SARAJEVA

U procesu urbanizacije nestali su mnogi drvoredi. Preostale manje ili vie ouvane trebalo
bi rekonstruisati kao objekte od urbanistike, hortikulturne i povijesne vrijednosti
astanak javnih parkova i razvoj urbanog zelenila u Bosni i Hercegovini

zapoinje nedugo po austrougarskom
preuzimanju vlasti nad Bosnom i Hercegovinom, 1878. godine. U periodu austrougarske
vladavine formirane su razliite kategorije
urbanog zelenila meu kojima aleje predstavljaju posebno obiljeje. Brojne aleje podignute su i u Sarajevu i Ilidi koja je tada bila
prigradsko naselje i zajedno sa vrelom Bosne
omiljeno izletite. ta je ostalo i u kakvom su
stanju danas ove aleje.
Velika aleja na Ilidi, duine 3,5 km, povezuje ilidanski banjsko-hotelski kompleks
i izvorita Vrela Bosne, formirana je krajem
osamdesetih i poetkom devedesetih godina
devetnaestog stoljea. Predstavlja izuzetno
vrijedan hortikulturni objekt i svojevrstan
simbol urbanog zelenila Bosne i Hercegovine,
a i ire. Njena ljepota ovjekovjeena je na
ivotni vijek ovih stabala, odnosno aleje.

Meu mnogobrojnim negativnim uticajima
treba istai asfaltiranje, ak uz koru stabala,
kolovozne trake (inae predviene za fijakere
i saonice) i brojne prokope za razne instalacije kojima su sasjecani korijenovi sistemi
i otkriveni izlagani veoma dugim periodima
isuivanja. (I ovog proljea na poetku aleje, s
njene june strane, oteeno je iskopanim rovom pedesetak stabala). Pored ovih, mnoga su
i druga oteenja aleje: motornim saobraajem,
promjenom reima podzemnih voda radi
koritenja za sarajevski vodovod (rizosfera
starih stabala ne moe pratiti ove promjene),
prosjecanjem dalekovodne trase, nekontroliranom izgradnjom ulaza u privatne objekte
Kod rekonstrukcije ove aleje treba izbjei
nedostatke koji su bili prisutni kod njenog
podizanja i odravanja i ukljuiti i dionicu
od ulaza u aleju od Hrasnike ceste. Posebno
Na Ilidi je nekada bila uvena i Mala aleja

formirana od divljeg kestena, koja je vodila od
nekadanje eljeznike stanice (danas ruevine)
prema banjsko-hotelskom kompleksu na lijevoj
strani rijeke eljeznice. Nepromiljenom urbanizacijom ova je aleja unitena, zaostalo
je nekoliko stoljetnih stabala na krajevima
nekadanje aleje, preteno na sjevernom kraju.
Umjesto divljeg kestena na formiranoj etnici je
Dio Velike aleje sa

divljim kestenom
Sasjeene kronje u aleji

Parka prirode Vrelo Bosne
Velika aleja - divlji kesten

lista, a platani miruju
mnogim slikarskim platnima i bezbrojnim

razglednicama. Kao dvoredna aleja formirana
je od javorolisnog platana (Platanus x acerifolia Willd.), unutarnji redovi, i od divljeg
kestena (Aesculus hippocastanum L.), spoljni
redovi aleje, sa izuzetkom oko treine duine
ove aleje u blizini Vrela Bosne, gdje sve njene
redove ine stabla divljeg kestena (prilikom
sadnje nestalo sadnica platana!).
treba voditi rauna o razliitim neadekvatnim

idejama i pritiscima za obnovu aleje, meu
koje pripada i ideja o proirenju aleje, sa
biciklistikim stazama (zasebne nisu potrebne
a eventualna njihova gradnja bi ugrozila aleju
i grubo naruila njen sklad).
U sjeni Velike aleje je aleja divljeg kestena, takoer stoljetna, koja se nalazi uz dio
Jasika ulice (ranije Partizanski put), od Velike aleje do razruenih objekata nekadanje
umarske tehnike kole. Naalost, ovog
proljea je teko oteena sasjecanjem kroanja
sa petnaestak stabala na njenom junom kraju.
Nedopustivim potezom nestao je prekrasni
zeleni svod kroanja a ostala sablasna stabla.
Da li e neko odgovarati za ovakav vandalski
in? Da li e tiinu kojom je obavijen ovaj
podignuta aleja od skandinavske mukinje (Sorbus scandica Fries.), koja, manjim habitusom,
moe opstati u prostoru stisnutom graevinama,
i okovanog betonom i asfaltom.
Od stoljetne aleje javorolisnog platana u
Butmirskoj ulici, koja vodi prema naselju Butmir, ostalo je tek dvadesetak gorostasnih stabala uz preostali dio stare trase ceste, naspram
Zavoda za poljoprivredu FBiH. Ostala su
svojevremeno posjeena zbog bezbjednijeg
prilaza aviona aerodromskoj pisti.
Na podruju dananje Opine Novi Grad
nalazi se samo zaostalih desetak starih stabala
lipa, veinom oteenih, du ulice Aleja Bosne
srebrene (ranije Aleja Branka Bujia), koja
vodi od Nedaria prema Aerodromu. Zaostala stabla u asfaltnom trotoaru osuena su
OPASNI SAOBRAAJ
U oko 120 godina postojanja aleja je,
naalost, izloena razliitim negativnim antropogenim uticajima, posebno od sredine
dvadesetog stoljea, to je u mnogome umanjilo vitalitet i skratilo, inae, vrlo dugi,
32
destruktivni akt prekinuti odgovorni?

ta ako sutra neko posegne za slinim
zlodjelom u Velikoj aleji?
Ovu aleju prilikom obnove je poeljno
produiti du puta koji vodi prema Glavogodini i tako formirati jo jednu aleju, etnicu u
ovom prirodnom ambijentu izvanrednom za
odmor i rekreaciju.
OKOVANI ASFALTOM
URBANO ZELENILO
sipa eljeznike pruge za Viegrad) ostala
su u dananjoj ulici Demala Bijedia samo
dva stoljetna stabla lipe pred Osnovnom
kolom engi Vila 1 (biva O.. Slobodan
Vukovi). Danas je na ovom dijelu formiran
mladi drvored lipa (uz dio ul. D. Bijedia i
Bulevar Mee Selimovia).
Na podruju Koevske doline uz dananje
ulice Patriotske lige (biva Hasana Brkia)
odnosno Koevo (biva ulica Kralja Tomislava) bila je aleja od divljeg kestena koja je
potpuno isela. Danas je podignut drvored od
ove vrste drvea u ploniku sa zapadne strane
navedenih saobraajnica.
LIPA MIRIE
Vilsonovo etalite poetkom proljea
na propadanje, zbog nedostatka prostora nema
mogunosti obnove aleje.
Prema poloaju i hortikulturnim vrijednostima, Aleja lipa u Vilsonovom etalitu
(bive Omladinsko etalite) ima izvanredan znaaj za grad Sarajevo. Ova dvoredna
aleja formirana je od tri vrste lipa poetkom
dvadesetog stoljea, 1905. godine, i pruala
se od mosta, danas Suade i Olge, (ranije Vrbanja mosta), do bive eljeznike stanice
(naspram Hotela Bristol). Krajem sedamdesetih godina prolog stoljea je produena
uz saobraajnicu uz obalu rijeke Miljacke
do Dolac Malte, dijelom kao jednoredna
aleja, ime njena ukupna duina iznosi oko
2 km. Zbog injenice da se nalazi u gradskim
etvrtima i pogodnosti za masovnu i svakodnevnu rekreaciju, njeno produenje do mosta Skenderija bi bilo idealno rjeenje. Ve
desetljeima se zagovara potpuna zabrana
motornog saobraaja i formiranje pjeake
zone sa razliitim sadrajima. Naalost,
izgradnjom mastodonta robne kue Robot
iskljuena je ovakva mogunost za dionicu
aleje izmeu mostova na Dolac Malti i kod
Elektroprivrede, ak i u dane vikenda.
danje odnosno skraenje vijeka aleje. Inae,

ova aktivnost ( u skladu je sa manijom
poploavanja u Gradu), pored oteenja aleje,
naruila je u dobroj mjeri sklad Vilsonovog
etalita. Ovo se ogleda u denivelaciji staza
u odnosu na okolne povrine, nepromiljena
izgradnja platoa za ugostiteljske ljetne bate,
neprimjerena lokacija javnog toaleta tik uz
etnicu i prilaz u Mjeovitu srednju drvnoumarsku kolu.
O nekadanjoj aleji od divljeg kestena uz
bivu saobraajnicu, od Dolac Malte do Marijin dvora, danas svjedoe stabla u propadanju
zaostala djelimino uz junu traku ulice Zmaja
od Bosne i u pojasu tramvajske pruge. Gradnjom nove saobraajnice ul. Zmaja od Bosne i
PROPADANJE KESTENA
Ostaci aleje lipa u ul. Isa-bega Isahovia
Brojnim i razliitim negativnim antropogenim uticajima, naroito od ezdesetih godina prolog stoljea, viekratnim iskopima
rovova za razne instalacije i njihovo zatrpavanje kamenim detritusom teko su oteivani
korjenovi sistemi, a nerijetko i sama stabla.
Oteivanju i propadanju stabala aleje umnogome doprinosi i motorni saobraaj, asfaltiranje nekih dionica zemljinih povrina
u pojasu stabala. U novije vrijeme dubokim
iskopima zemljita za gradnju objekata (zapadno od Historijskog muzeja) prekinuti su
tokovi podzemnih voda to se negativno
odraava na vitalnost stoljetnih stabala sa kojih
ve sredinom ljeta uti i opada lie. Uklanjanje asfalta sa staza i njihovo poploavanje
na enormno formiranom kamenom tamponu
dodatna su oteenja korjenovog sistema a
i kore stabala to e ubrzati njihovo propa-
tramvajske pruge uklonjen je skoro u cijelosti

sjeverni niz stabala aleje, a stabla u junom nizu
propadaju u asfaltiranom trotoaru i mnogim
prokopavanjima uz sama stabla.
Pokuaji obnavljanja ove aleje sadnjom stablaica kestena u krune zemljine
povrine u asfaltu trotoara, beskoristan je
posao to svjedoe njihovo brzo propadanje.
Hortikulturno ureenje pojasa ove glavne
gradske saobraajnice treba da sadri i obnovu tj. formiranje aleje u kojoj bi divlji kesten
bio jedna od vrsta drvea, djelimino su uz
sjevernu kolovoznu traku zasaene stablaice
divljeg kestena i lipa, a uz junu traku javora.
Ovo predpostavlja formiranje zemljine trake,
tj. njeno produenje du june kolovozne trake
saobraajnice u koju bi se sadile stablaice,
koje bi imale odgovarajui stanini prostor.
Od nekadanje aleje lipa od engi Vile
do Dolac Malte (ustvari do tadanjeg na-
U neposrednoj blizini ovom prostoru bila

je takoer aleja od divljeg kestena uz dananju
Bolniku ulicu (biva Moe Pijade) koja vodi
Bolnikom centru Koevo. Zaostalo je dvadesetak starih stabala a u vie navrata je popunjavana aleja sadnjom stablaica divljeg kestena
na mjestu propalih starih stabala, ali sa loim
uspjehom. Dananji prostor uz ovu ulicu ne
prua mogunost za opstanak ove vrste drvea.
Na podruju starog dijela Sarajeva bila je aleja lipa uz dananju ulicu Obala Isa-bega Isakovia
(biva Obala Parike Komune) od koje su zaostala pojedinana stabla ili kratki njihovi nizovi.
Aleja je predstavljala cjelinu sa parkom ispred
nekadanje Filipovia kasarne (danas park At
mejdan). Ljeti, nedjeljom do podne u davna vremena svirala je vojna muzika u paviljonu u parku
a alejom se odvijala promenada etaa. Danas uz
zaostala stabla djelimino je popunjena sadnjom
stablaica lipa. Postoji ideja da bi ova aleja trebala
biti sastavni dio aleje lipa lijevom obalom rijeke
Miljacke od eher-ehajine uprije do Geodetskog zavoda na Alipainom polju. Zajedno sa
alejom lipa u Vilsonovom etalitu ove bi aleje
gradu Sarajevu dale posebno obiljeje.
Iz austrougarskog perioda, od tzv. linearnog urbanog zelenila, treba navesti i dva
drvoreda kao samostalne hortikulturne objekte. Na podruju Starog grada uz dananju
ulicu Vrbanjua bio je drvored lipa od kojih je
do danas ostalo tek nekoliko stabala. Izmeu
njih su mjestimino zasaene mlade lipe na
mjestima koja nisu pretvorena u parkiralita,
prilaze kuama i dr.
Drugi kratki drvored takoer formiran od
lipa bio je u Kovaiima uz dananju Zagrebaku
ulicu. Urbanizacijom je uniten a preostala dva
stara stabla jako umanjene vitalnosti nestati e
prilikom planiranog proirenja ulice.
Ovaj pregled starih aleja Sarajeva pokazuje
da su mnoge, naalost, u procesu urbanizacije
nestale ili su izloene mnogim negativnim uticajima i razliito izmijenjene. Preostale stare
aleje vie ili manje ouvane nuno je sauvati
i rekonstruirati kao objekte od urbanistike,
hortikulturne i povijesne vrijednosti, kao kulturne spomenike izvanredno znaajne za urbano tkivo Sarajeva.
33
TAJNE STARE TISE
jednom zabaenom malom selu

Gornji Ugodnovi na sjevernim
padinama planine Vlai, postoji
veoma interesantna grupa starih stabala tise,
te je ovo prilika da se upoznamo sa njima.
Inae ova stabla su uvrtena u knjigu starih stabala i podlijeu odreenim mjerama
zatite.
Da bi se tise obile treba se poprilino
pomuiti. Samo putovanje do sela Gornji
Ugodnovi je prilino dugo i naporno. Od
Sarajevo se putuje do Teslia, potom kroz
banju Vruicu, te sve do Blatnice, oko 220
km. Od Blatnice se vozimo jo 30 km, jo
jedan dio puta je asfaltiran, a posljednjih
10 km po vrlo loem makadamskom putu.
Kako je samo selo smjeteno na vrhu brda,
od glavnog makadamskog puta do njega
vodi jedan dio koji je jako lo i moe se prevaliti samo dobrim terenskim automobilom.
Dalibor Ballian
DRVO SA OSAME
O tisama iz sela Gornji Ugodnovii
NEPOZNATO PODRIJETLO
Selo Gornji Ugodnovi, staro i prilino
zaputeno, veinom sa starim tronim
kuama i ponekom novijom, ali i prilino
pusto. Od nekad velikog sela, sa jakim
stoarstvom ostalo je malo. Veina njegovih
stanovnika se iselila u okolne urbane centre, te je veliki broj kua naputen i propada.
Mnoge od tih kua su bile drvene sa svim
obiljejima bosanske planinske arhitekture
koja sa njima nestaje. U selu je nekad bila i
osnovna kola, koja kazuje o nekad brojnim
stanovnicima, ali je ona prije dvadesetak
godina naputena zbog nedostatka aka i
vremenom potpuno propala, (a vremenom)
uruila se o emu svjedoi samo gomila
starog graevinskog materijala. Tako u selu
trenutno obitava jo samo par starakih
domainstava, a nakon njih e selo potpuno
nestati.
Samim dolaskom u selo odmah se na
sjevernom kraju mogu primijetiti stara stabla tisa koja stre iz okolne vegetacije, odnosno obraslih naputenih vonjaka. Terenskim
automobilom smo stigli u neposrednu blizinu tih stabala, te se odmah mogla primijetiti njihova impozantnost, odnosno jako
veliki prsni promjeri na deblima, a i visinama od oko 12-15 m. Takoer, tise pokazuju
dobru vitalnost jer nisu mnogo oteivane
od lokalnog stanovnitva, eventualno su im
podrezivali po neku granu. Tako je najdeblja od ove etiri tise sa prsnim promjerom
oko 120 cm, a najtanja oko 80 cm, te neto
dalje imamo jo jednu sa neto skromnijim
dimenzijama i promjerom od oko 45 cm.
Samo podrijetlo ovih tisa je nepoznato, ali
je za pretpostaviti da su se tu nale na prirodan
nain, te doseljavanjem stanovnitva oni su
34
Stabla tise u selu Gornji Ugodnovi
ih kao sveto drvo poeli potivati kroz generacije. To im je osiguralo budunost koja see
do dananjih dana. Danas su prilino zarasle
u kupinu i drugu vegetaciju, a tu je i bujan
pomladak same tise, koji se jako iri i zaposjeda naputene vonjake, te vrtove kua. Tako
praktino svako dvorite ili vonjak imaju po
jedno ili vie stabala tise. Pored tih tisa, u okolnim brdima postoje brojni grmovi tise koji ine
jednu veoma interesantnu populaciju, bilo da
su podrijetlom od ovih pet velikih stabala ili
drugih tisa koje su rasle u okolnim umama.
PRAVILNA KRONJA
Inae pregledom ovih tisa mogli smo
primijetiti da je najvea tisa enskog spola
dok su druge odavale muki spol, mada bi to
trebalo jo par puta provjeriti, da bi se donio

sud o njihovoj spolnosti.
Sve tise imaju pravilno razvijene kronje
to nas upuuje da su dugo rasle na osami,
te slobodno razvijale svoje kronje, a time
i da su ravnomjerno i brzo debljale. Stoga
moemo sa rezervom procijeniti njihovu starost na oko 500 800 godina, dok e se toan
podatak dobiti samo dendrokronologijom.
Kako su ova stabla samo pod zatitom
lokalnog seoskog stanovnitva daljnje aktivnosti oko ovih pet stabla bi se trebale
voditi u pravcu njihove konzervacije i zatite
kao spomenika prirodnog nasljea. Na taj
nain bi se osigurala svijetla budunost ovoj
nadasve interesantnoj vrsti, te bi smo je sa
sigurnou mogli ostaviti pokoljenjima koja
dolaze.
ZANIMLJIVA FAUNA
Dr.sc. edomil ili
NAE NAJEE NEOTROVNE ZMIJE

OPE KARAKTERISTIKE
ZMIJA NEOTROVNICA
Sve nae zmije neotrovnice su po
pravilu tanke i dugake, a mnoge od njih
prelaze duinu od jednog metra. Njihovo
tijelo se zavrava tankim i dugakim
repom, a glava im postepeno i blago
prelazi u predio vrata. Glava im je na
gornjoj strani pokrivena sa vie velikih,
simetrino rasporeenih ploica. Jedna
od njihovih karakteristika je i ta to su
veoma hitre, brze i okretne i pri najmanjoj opasnosti brzo bjee, skrivajui se u
podzemnim rupama ili ispod kamenja, a
neke od njih plivanjem ili ronjenjem. Dok
zmije otrovnice otrovnim ujedom usmrte
svoj plijen pa ga onda gutaju, neotrovnice
gutaju ivi plijen. Glava im se odlikuje
velikom elastinou i pokretljivou
kotanih elemenata. Kosti lubanje i
vilinog aparata su veoma pokretljive
i meusobno povezane rastegljivim
elastinim kotanim vezama to zmijama
omoguava da progutaju rtvu mnogo
veih dimenzija nego to su njihova usta.
Razmnoavaju se jajima, koja veinom
polau u zemlju gdje truli lie i druge
organske materije koje raspadanjem stvaraju toplotu. Parenje se vri u proljee
poslije buenja iz zimskog sna. Zjenica
oka im je veinom okrugla (nije eliptina
i okomita kao kod otrovnica).
BJELOUKA ILI BARSKA

ZMIJA (Natrix natrix l.)
U naoj bogatoj i raznovrsnoj

fauni poznat je veliki broj
neotrovnih zmija koje nam ni u
kojem sluaju ne mogu nauditi,
jedino izazvati panini strah. U
cilju upoznavanja osob koje se
najee kreu i borave u prirodi,
a to su: planinari, turisti, lovci,
ribari i dr. mi smo ovdje predstavili samo etiri najee, ako nita,
zbog toga, da ljude, a naroito
ene rasteretimo paninog straha kada ugledaju ove bezazlene
gmizavce. Sve ostalo preputamo
strunjacima zoolozima koji se
specijalno bave prouavanjem
ovih organizama, a koji se zovu
herpetolozi.
Cilj ovog priloga je i da ukae
na bogati biodiverzitet Bosne i
Hercegovine.
2000. m nadm. vis. Ima je na svim planinskim jezerima, kao to su: Prokoko na
Vranici, u brojnim jezerima na Treskavici,
Zelengori, u Bukumirskom jezeru u Crnoj
Gori i brojnim drugim. Zimu provodi u
podzemnim sklonitima u koje se sklanja
ve u listopadu ili poetkom studenog,
veinom po njih nekoliko zajedno.
RAZMNOAVANJE I ISHRANA
Pari se u proljetnim mjesecima, a enka

tokom ljeta polae u zemlju, koja je bogata
organskim materijama i koja je u stadiju
truljenja, 15-25 duguljastih bijelih jaja s pergamentnom opnom iz kojih se za 1,5-2 mjeseca razviju mlade zmijice. Odlian je pliva i
moe mnogo da izdri na vodi a dobro roni.
Mogu da preplivaju iroke rijeke, kao to je
npr. Sava, a to se moe vidjeti na mnogim
jezerima. Prilikom plivanja glava joj je iznad
vode, a pliva dosta brzo vijugajui dugim tijelom i neprekidno palacajui jezikom. Hrani
jele zauke imaju enske jedinke, a ute se abama koje guta ive poevi od glave,
su kod mujaka. Bjelouka je najea i ribama, punoglavcima i tritonima. Gutanje
u narodu najpoznatija naa zmija. Dostie aba se odvija veoma sporo, djeli po djeli.
Gutanje veih aba moe potrajati i po nekoduinu u prosjeku 120 cm.
Osnovna boja tijela znatno varira od liko sati. Kao i ostale zmije i bjelouka moe
zelenkastosive do gotovo crne u svim ni- izdrati bez hrane po vie mjeseci.
Bjelouka je potpuno bezazlena zmija
jansama, sa tamnim ili svjetlijim flekama.
Donja strana je bjelkasta sa crnim mrl- i veoma rijetko se brani ujedanjem, ak
jama. Na naem podruju se nalaze jed- kad je ovjek lovi. Mnogi ljudi je hvatainke sa dvije svijetle lene uzdune pruge. ju da bi pred publikom pokazali svoju
Ovaj oblik je u herpetolokoj literaturi neustraivost.
Moemo je uzgajati u terariju jer i u
opisan pod imenom Natrix natrix L. var.
persa Pall., a neki zoolozi su u prolosti, suanjstvu rado jede svoju omiljenu hranu.
u okviru cjelokupnog areala bjelouke
opisali ak 19 podvrsta u smislu geografVODENJAA ILI BARSKA
skih rasa, pa je i navedeni varijetet dobio
ZMIJA
rang podvrste.
(Natrix tessellata Laur.)
RASPROSTRANJENOST,
STANITE, PREZIMLJAVANJE
Bjelouka - na ovom snimku se vide

morfoloke osobine tijela jedne od neotrovnih
zmija, Foto: . ili
Ve i samo puko ime ove zmije ukazuje na jednu od njezinih bitnih karakteristika, a to je da u predjelu uiju ima markantnu bijelu ili ukastu polumjeseastu
povrinu to je izdvaja od svih naih zmija
i to je ini prepoznatljivom i laicima. Bi-
Rasprostranjena je irom cijele Europe,

osim Irske i krajnjeg europskog sjevera;
prema istoku areal joj obuhvaa Bliski
istok i srednju Aziju, dopirui do Kaspijskog i Bajkalskog jezera. Zastupljena je i
u sjevernoj Africi.
S lijeve i desne strane su bjelouke,
Stanite bjelouke su mjesta uz mirne
a u sredini vodenjaa, Foto: . ili
i stajae vode kao to su: bare, ribnjaci,
kanali, jaruge, jezera i slina stanita,
Ova zmija ima duinu 100-120 cm.
preteno u ravnicama i breuljkastim te- Rep zahvata oko jedne petine duine tijela.
renima, ali se nalazi i na viim nadmors- Osnovna boja je siva, sivo-zelenkasta, pa
kim visinama, pa i na mjestima od preko ak i crnkasta. Svjetliji primjerci veinom
35
ZANIMLJIVA FAUNA
su isflekani tamnim povrinama. Donja
strana tijela je ukasta ili crvenkasta sa
tamnim mrljama. Ima snano tijelo. Oblik
i boja glave vodenjaa najbolje se moe
vidjeti iz priloene fotografije na kojoj
se, zbog komparacije, lijevo i desno vide
karakteristine glave bjelouki sa markantnim bijelim zaukama.
odu je ova zmija poznata i pod imenom jine, u Maloj Aziji, sjevernom Iranu i
smuk ili kravosas. Poto obini puk ne predjelima oko Kavkaza. U naoj zemlji
razlikuje razne vrste smukova, kojih eskulapov smuk je esto zastupljen na
u naoj fauni ima nekoliko vrsta, ime odgovarajuim stanitima.
kravosas se po njima odnosi i na neke
druge vrste smukova.
SMUK PRUGASTI [Elaphe
U narodnom predanju postoje
(Coluber) quatuorlineata
raznovrsne praznovjerice vezane za
Lecpede]
ovu zmiju. Jedna od njih je da moe
popiti veliku koliinu mlijeka iako ova
STANITE I
zmija
uope ne pije mlijeko. Takva vjeRASPROSTRANJENJE
rovanja su opisana i u knjievnosti kao
Kao i bjelouka i ova zmija je vezana da ova zmija napada na kupanju ene
za vodena i vlana stanita. U vodi je brza dojilje kojima pohlepno sie mlijeko, a
i spretna gdje odlino pliva i roni. esto kod praznovjernih stoara uvrjeeno je
je moemo vidjeti na dnu brzih rijeka i vjerovanje da ovaj smuk sisa krave iako
potoka to izaziva neopisivi strah kod nitko nije vidio zmiju na takvom djelu,
kupaa. Treba rei da je i ova zmija pot- pa je iz tih razloga nazivaju kravosas.
puno bezopasna i spada meu najmirnije Poznato je da ona, zbog specifinog
nae zmije. Za razliku od bjelouke koja usnog aparata, uope nema sposobnost
ivi po mirnim ili sporo tekuim vodama, sisanja.
Prugasti smuk da je imao kuda ovaj
ova zmija je zastupljena veinom po brTakve su praznovjerice i vjerovanja
lijepi primjerak bi pobjegao, ali je prisilno
zim tekuim vodama. Najvie sam je i kod drugih naroda i seu u daleku
pozirao pred objektivom, Foto: . ili
viao u bistroj i brzoj Rakitnici, Dreanki, prolost. Sva ta narodna vjerovanja
Doljanki, Lapinici kod Sarajeva i dr.
su proizala iz straha prema ovim
Ovu zmiju simbolino nazivaju euPari se u travnju i svibnju nakon ega dugakim zmijama. Upravo zbog toga, ropski udav poto svoj plijen prvo
polae u podlogu 5-25 jaja iz kojih se eskulapov smuk uzet je kao simbol u
usmrti davljenjem, a potom ga guta ciizlegu mladi krajem rujna.
ljekarstvu posveen u rimskoj mitologi- jelog. Spada meu nae najdue zmije,
Hrani se gotovo iskljuivo ribama pa ji bogu lijenika Eskulapu i Higiji, bognanosi znatne tete ribarstvu. Hrana su inji zdravlja, koji je ostao sve do danas jer su duge oko 180, pa i preko 200 cm.
Po tome je najdua i najdeblja zmija
joj i abe i punoglavci i druge rijene
obavijen oko Eskulapova tapa kao simEurope. Tijelo joj je snano razvijeno, a
ivotinjice.
bol ovih djelatnosti.
Moe se rei da i bjelouke i vodenjae
rep je dosta dugaak, a iznosi oko jednu
prouzrokuju u rijekama i jezerima veliku
petinu
cjelokupne duine tijela. Kod
MORFOLOGIJA,
tetu, jer tamane velike koliine riblje
odraslih primjeraka osnovna boja tijela
STANITE, ISHRANA,
mlai.
je ukasta ili smea sa po dvije tamne
RAZMNOAVANJE,
ili potpuno crne uzdune pruge sa jedne
ESKULAPOV SMUK
ZIMOVANJE
i druge strane tijela to predstavlja jed[Elaphe (Coluber)
Odrasli primjerci imaju odozgor nu od najznaajnijih i najmarkantnijih
longissima Laur.]
ujednaenu tamnu, sivomaslinastu ili morfolokih karakteristika ove zmigrafitnu boju, a donja strana je veinom jske vrste. Donja strana tijela je uta i
potpuno uta ili svijetlouta s tamnijim veinom bez tamnih pjega.
pjegama. Dostie duinu 150-200 cm.
Ova mona zmija najee obiOva vrsta se esto via po drveu, tava u rijetkim listopadnim umama
gdje se obavija oko grana, u potrazi za
i umarcima nizinskih i breuljkastih
mladuncima ptica, a vrlo rado se nalazi u
seoskim zgradama gdje hvataju mieve i poloaja, ali je nalazimo i na viim
nadmorskim visinama. Tako je ovaj
druge glodavce.
ivotni prostor u kojem ivi su li- primjerak zapaen i snimljen na padistopadne ume i umarci, ivice, stare nama Podvelei na nadm. vis. od oko
zgrade i dr. Nalazimo ga u ravnicama i 1500 m u tipinom ambijentu. Hrani se
na breuljcima, ali se susree i u planins- mievima i drugim manjim sisavcima, a
Eskulapov smuk, Foto: . ili
kim krajevima. Nakon proljetnog parenja isto tako pticama i njihovim jajima, jer
enka polae u zemlju prosjeno 5, a
Narodna predanja
se vjeto kree po drveu.
najvie 8 jaja, koja su dugaka i okrugJedan od sinonima ove zmije je lasta.
Parenje se obavlja krajem ljeta, a zaColuber aesculapii Lacpde, pa su joj
Areal ovog smuka se nalazi u srednjoj tim enka polae u zemlju 10-15 dosta
zoolozi dali takvo narodno ime. U nar- i junoj Europi, od Francuske do Ukra- krupnih jaja.
36
KRILATI FARMACEUTI
In. Alija Dolovac
STRAAR PRED KONICOM
Osim ljudi pele su jedina bia koja mogu prenijeti informacije

o smjeru i udaljenosti izvora hrane
oznato je da kukci, a naroito

pele, imaju prilino jednostavan ivani sistem. Meutim,
u velikim skupinama ivotinja pa i
pele mogu postizati uda. Pele da
bi preivjele moraju najprije pronai
hranu i prepoznati potencijalne neprijatelje. Hranu pronalaze u prirodi.
Kada je pela u opasanosti ili kada kao
straarica uva svoju konicu, tom potencijalnom neprijatelju nanese ubod
aokom i hemijskom komunikacijom (mirisom) otrova javlja drugim
pelama-sestrama da je drutvo u opasnosti, nakon ega i druge pele dolijeu
i isto to ine upravo oko onog mjesta
gdje je bio prvi ubod. Zbog mnotva
jedinki kod velikih skupina, svaka jedinka mora potovati stroga pravila skupine.
pela dvadeseti dan postaje nektarica, To ini pomou nogu, prebacivanjem

do usnog aparata i prenosi na mjesto
polenarica, vodonoica i izvidnica.
izgradnje saa. Izgleda da pela ima
ugraen tzv. termoreceptor pomou
GRAEVNI MATERIJAL
koga proizvodi vosak. Oblik elija, njihova veliina, orijentiranost, raspored
Pela sama jo kao mlada proizvodi sa jedne i druge strane saa i njihovo
materijal-vosak za gradnju elija saa preklapanje obavlja se u cilju boljeg
poznatih kao stanica ili lulica. Sae odravanja toplotnog reima. Nadalje,
PODJELA RADA
Pela nakon to se izlee iz elije
saa mora proi kroz sve odreene
faze kunog reda po redoslijedu (u
konici ili prirodnom stanitu) i to:
kada se tek izlee kao formirana pela
ima pristup umivanju i samoienju,
to joj pomau i njegovateljice. Nakon toga slijedi ienje saa, zatim
spravljanje kae (od meda, polena
i vode) i hranjenje prvo starijih, a
poslije i mlaih larvi (liinki) pela.
Proizvodi matini mlije kojim hrani
larve buduih matica, a kasnije i matice. Proizvodi i vosak za izradu elija
saa i provjetrava konicu lepezanjem krila. Od izletnica pela nekratica
preuzima nektar, polenarica polen i
propolisarica propolis, kojim dezinficira i sterilizira sae i druge dijelove
konice, proizvodi i dodaje glukozne
oksidaze (GOX) meu ime se med
sterilizira. Posljednja faza kunog
reda mlade pele je straarenje na
lijetu-poletaljci konice i u ovoj fazi
treba jo da obavi orijentacioni let ispred svoje konice kako bi upoznale
njen poloaj. Kao izletnica mlada
Fotografija autora u pelarskoj bluzi na pelinjaku
slui kao mjesto za razmnoavanje

pela i prikupljanje pelinje hrane-nektara i peluda (biljnog-cvjetnog praka
ili polena). Nektar pretvaraju u med, a
polen u pergu.
Pela vosak proizvodi u tenom
stanju koji u dodiru sa vazduhom-zrakom prelazi u vrsto stanje. Proizvodi
ga u obliku listia romboidnih povrina.
debljina saa, osnova poetka gradnje i nagetost elije vertikalnog saa u

konici je 13 stepeni kako iz njih ne bi
curio med. elije su uvijek estokutneestougaone i imaju najkrae stabilne
zidove od bilo kojeg drugog geometrijskog oblika. Zbog ovog razloga, za
njihovu izradu potrebne su najmanje
koliine voska.
37
KRILATI FARMACEUTI
Pela moe registrovati promjene u
Zemljinom magnetnom polju, kojim se
koristi da bi procijenila svoj poloaj u
prirodi ili konici. U nauci, to se naziva
magnetni senzor, pomou koga upravo
gradi elije saa uvijek isto orijentisane
i to bez greke.
ORIJENTACIJA,
MIRIS I BOJE
Miris cvjetova biljaka potjee od
specifinih molekula ugljikohidrata. U
laboratorijama se moe utvrditi miris
pomou organskih otapala. Ekstraktuju
se molekule ugljikohidrata i analiziraju hromatografom koji je spojen sa
spektrometrom i na taj nain se otkriva
hemijski sastav odreenog mirisa biljke.
Pela znai ima ugraen prirodni
aparat i itekako dobro razlikuje miris
odreene biljke ili bilo ega. U nauci
je poznato da se cvjetovi meusobno
takmie koji e imati bolji i privlaniji
miris, oblik i boju. to je boja svjetlija,
to je privlanija za insekte opraivae,
a naroito pelu. Radi toga se i konice
farbaju u odreene svjetlije boje i
odreeni redoslijed. Pela ima izuzetno
dobar vid i odlino raspoznaje boje.
INFORMACIJE, KOMUNICIRANJE-JEZIK PELE

Kod ivotinja openito jezik
se upotrebljava samo za specifine,
najnunije situacije kao to su razumijevanje informacija o izvorima hrane,
uvrivanje meusobnih veza u zajednici i traenje pomoi u sluajevima
opasnosti.
Postavlja se pitanje da li ivotinje
imaju svoj jezik. Zaista teko pitanje. Naunici smatraju da je jezik
simbolina i kreativna komunikacija.
Pela se u svrhu komunikacije slui
hemijskim sredstvima (mirisima, feromonima), plesom, ticalima (antenama)
i elektrinim nabojem. Matica pela
svojim raznim feromonima upravlja
pelinjom zajednicom. Pele ticalima
dodiruju maticu i dobijaju neke za
njih informacije. Kada pela kao izvidnica u prirodi pronae izvor hrane,
na povratku u konicu plesom prenosi
informaciju (govor-jezik) drugim
38
ETIKI RAZMILJAJUI
pelama radilicama u kome je pravcu
i na kojoj udaleljnosti izvor hrane, a
one je dotiu da saznaju koji je miris,
odnosno biljka u pitanju.
Osim ljudi, pele su jedina bia koja
mogu prenijeti informaciju o smjeru
i udaljenosti izvora hrane. to se tie
smjera ili pravca, ljudi se koriste tzv.
matematikim vektorom, mjerenjem uglova u odnosu na magnetni pol i mjerenjem duina, uz upotrebu busola ili kompasa, za koje se slobodno moe rei da su
juer izmiljeni u odnosu na vijekove.
Sada se za orijentaciju koriste sateliti, a
za duine laseri i pomou koordinata i
nagiba uglova u odnosu na sjever. to
se tie smjera-pravca, pele vijekovima
za orijentaciju koriste Sunce, pa i po
oblanom vremenu. Pingvini se orijentiu
prema poloaju zvijezda na nonom
nebu. to se tie elektrinog naboja pele
i cvjetovi stvaraju naboje sa suprotnim
predznakom (privlae se), tako ako cvijet
ima nektara ili polena pela sleti na cvijet i obratno. Meutim, jo nije otkriveno
kako pela odreuje daljinu. Smatra se
pomou svojih sloenih facentnih oiju.
Naunici smatraju da se radi toga konica
ne bi trebala pomjerati u stranu vie od
polovine irine konice, a po visini vie
od 10 centimetara.
osilna goriva nafta, gas i ugalj

stalno se troe u ogromnim
koliinama, a ti resursi su neobnovljivi i pitanje je vremena kada e
nestati. Zato se trae rjeenja u vidu njihove zamjene obnovljivim izvorima energije, kao to su biljke. Dakle, trai
se biogorivo za bioenergiju i ono se u
praksi ve uveliko troi.
Za dobijanje bioenergije najvie se

troi etanol koji zamjenjuje benzin. On
se dobija fermentacijom eera i skroba
iz biljaka. Sada se najvie, ak 90%
IVOTINJSKI GENETSKI
etanola dobija iz zrna kukuruza, a osKOD
tatak iz zrna penice, jema, sirka, zatim
iz biljaka eerne trske, iz otpadaka pri
Danas se pod pojmom inteligencija proizvodnji papira, piva i drugih napismatra sposobnost razmiljanja (memo- taka, pri preradi krompira itd. U Brazilu
rija, panja, logika), prostorno sagle- se najvie proizvodi iz eerne trske, a u
davanje i vladanje jezikom, odnosno SAD iz kukuruza. Te dvije zemlje proizkomuniciranje. Kod ivotinja postoje vode najvie ovog biogoriva na svijetu.
instinkti iz nasljednog automatizma U manjoj mjeri, etanol se dobija i iz
(instinktivni potezi) koji se prenose eerne repe, zatim iz prerijskog prosa i
ivotinjskim genetskim kodom. Neke jo oko 15 biljaka.
radnje koje ivotinje obavljaju smatraju
se inteligentnim procesom.
DOBIJANJE ETANOLA
Pele u svom siunom organizmu
imaju ugraene prirodne mehanizme kao
Etanol se proizvodi mljevenjem zrna kusenzore poput ipova, koji se tek odskora kuruza ili drugih materijala, zatim se sa voprimjenjuju u elektronskoj tehnici.
dom kuha ta smjea kojoj se dodaju enzimi
Kada se sve navedeno pomno ana- (kvasac) u raznim fazama procesa fermentlizira i sagleda, ljudima staje pamet. Ot- acije, na raznim temperaturama. Pronaene
kuda i otkada sve ovo? Neki naunici su gljivice koje pretvaraju vlakna kukuruza
u novije vrijeme skloni su rei da je u eer. Hlaenjem te mase dobijaju se
do sada o pelama otkriveno samo 30 etanol i ugljen dioksid.
Nastoji se da
posto, te da su one na samom prijelazu se etanol dobije i iz celuloze i hemiceluloze,
od instinkta u inteligenciju.
ukoliko se prozvodnja pokae ekonom-
Akademik Taib ari
BIOGORIVO ZA BIOENERGIJU
Etiki je neopravdano upotrebljavati velike koliine biljnih proizvoda, zapravo ljudske i
stone hrane, za pogon automobila u vrijeme kada stotine miliona ljudi u svijetu gladuju,
a mnogi od njih umiru od gladi
ski opravdanom. Za ovu svrhu mogu se
koristiti i biljni otpaci, naroito ogromne
koliine slame i kukuruzovine koje ostaju u
polju poslije etve ita esto neiskoritene.
Godinje se u svijetu proizvede oko tri
milijarde tona ovih nusproizvoda. ta se sa
njima radi?
Mnogi zemljoradnici mainama sjeckaju na njivi kukuruzovinu (suhe kukuruzne
stabljike i lie) i zaoravaju. To ima i dobre i loe strane. Dobre su to se zemljite
obogauje organskom materijom, a njenim razlaganjem obogauje se mineralnim
materijama, koje su biljna hrana. Ovim se
takoe smanjuje erozija zemljita vodom
i vjetrom. Nedostatak je to zaoravanje
kukuruzovine (i oklaska ili koanke iz
klipa kukuruza, i slame) oteava obradu
tla, sjetvu i nicanje biljaka.
Kuruzovina i slama se mogu iskoristiti i za stonu hranu, naroito ako se
prethodno obrade nekim nainima kojima se poveava njihova probavljivost i
hranljivost. Takoe se od ovih nusproizvoda mogu praviti i prave se briketi za
loenje, koji vrlo uspjeno zamjenjuju
drvo i ugalj kao gorivo.
Ako e se pretvaranjem biljnih nusproizvoda i otpadaka u etanol, odnosno
biogorivo, zamijeniti upotreba za gorivo zrna kukuruza, drugih ita i ostale ljudske i stone hrane, onda bi to
svakako bilo opravdano. Na tome se
sada intenzivno radi. Treba rijeiti neke
tehnike probleme njihovog skupljanja
na njivi i prevoza do pogona za preradu.
Takoe se prouava ekonominost ovog
postupka.
Za proizvodnju etanola moe se koristiti i kuno i gradsko smee u kojem
ima celuloze. Ono se u velikim autoklavima kuha pod pritiskom, pa se toj masi
kasnije dodaju kvasci radi fermentacije
kojom e se dobiti etanol.
Najlake je etanol dobiti iz eerne
trska iz koje se eer direktno fermentacijom pretvara u etanol, pa ne mora, kao
u sliaju kukuruza, da se prvo skrob pretvara u eer, a onda u etanol. Godinje se
u Brazilu iz eerne trske proizvodi oko
Vrlo bujna eerna trska je veliki izvor biogoriva
pet milijardi galona etanola za pogon automobila godinje.

U SAD se za proizvodnju biogoriva sve
vie proizvodi prerijsko proso (Panicum virgatum). Za ovu svrhu bi se mogle koristiti i
topole, pa i pilotina raznih vrsta drvea.
U SAD je dobijen mutant kukuruza ije
stabljike se bokore, tj. granaju u osnovi stabla, pa i iz koljenaca na stablu iznad zemlje
(na slici), kako bi se dobila to vea biljna
masa radi prerade u etanol.
GLAD I HRANA
Drugo biogorivo - biodizel se dobija
iz biljnih ulja, ivotinjskih masti i otpadnih masnoa pri kuhanju (peenju,
prenju). Dobija se reakcijom masnoa
sa alkoholom pri alkalnoj reakciji.
Najee se proizvodi iz sojinog ulja.
U poetku je za to koriteno rafinirano
jestivo ulje, ali je sada razvijena tehnologija proizvodnje biodizela iz nusprodukata pri proizvodnji ulja, kao to
su sojine pogae, koje se koriste i kao
stona hrana, i drugi manje vrijedni
sporedni proizvodi koji u sebi imaju
ulja. Biodizel zamjenjuje naftu. Biodizel u mjeavini sa naftom se koristi ne
samo za pogon automobila, nego i za
zagrijavanje zgrada.
Biodizel se moe proizvoditi, osim
od soje i iz drugih vrsta uljarica: uljane

repice, suncokreta, kikrikija, kao i od
palminog ulja. Biljno ulje se moe direktno koristiti kao gorivo, ali se vei efekat
postie njegovom preradom u biodizel.
Ne bi se smjelo dozvoliti da se jestiva
ulja, koja su vrlo kvalitetna ljudska hrana, troe za biogorivo.
Neke vrsta algi koje rastu vrlo brzo
mogu da u svom tijelu sadre do 60% ulja,
pa bi se i one mogle koristiti za biodizel.
Etiki je neopravdano upotrebljavati velike koliine biljnih proizvoda,
zapravo ljudske i stone hrane, za pogon automobila u vrijeme kada stotine
miliona ljudi u svijetu gladuju i mnogi
od njih umiru od gladi. Istina je da se
ponekada ne gladuje zbog nedostatka
hrane, nego zbog siromatva, odnosno
nemogunosti da se kupi hrana. Ipak,
treba nastojati da se zamjena za fosilna goriva nae u biljnim otpacima i
drugim oblicima obnovljive energije,
a da se prehrambenim proizvodima
hrane ljudi, a ne automobili. Jedina
olakavajua okolnost pri upotrebi
kukuruza i drugih ita za proizvodnju
etanola je u tome to se pri njihovoj
preradi dobijaju nusproizvodi bogati
proteinima i vlaknima, koji se mogu
uspjeno koristiti u ishrani domaih
ivotinja i riba.
39
PRIKAZ KNJIGE
Doc.dr. Faruk Boguni
OBAVEZNA LEKTIRA
ZA LJUBITELJE PLANINA:
BILJKE PLANINA BOSNE I HERCEGOVINE UPOZNAVANJE I ODREIVANJE BILJAKA
elika mi je ast i zadovoljstvo da budem meu prvim itaocima knjige

Biljke planina Bosne i Hercegovine
upoznavanje i odreivanje biljaka autorica
Dubravke oljan, Edine Muratovi i Sabahete Abadi. Dugogodinji rad, profesionalna predanost i stalno prisutna znatielja i
ljubav autorica prema tajnama biljnog svijeta
Bosne i Hercegovine saeta je u djelo koje
odie iznenaujuom elegancijom i punoom
sadraja koji je ponuen u knjizi. Iako veliki
posao i ambiciozan zadatak da kreiraju knjigu
u kojoj e zadovoljiti potrebe, na prvom mjestu ireg kruga korisnika, ali i korisnika profesionalno povezanih sa biljnim svijetom planina Bosne i Hercegovine, autorice znalaki
pretapaju i koncipiraju znanstveno i popularno
u tivo koje se sa lakoom ita i razumijeva.
Onima kojima su informacije iz profesionalnih razloga neophodne, te posjeduju prethodna
botanika saznanja, knjiga prua nedvosmislene informacije u prepoznavanju biljnih vrsta,
a to je osigurano izvrsnom fotografijom koja
konstantno obraa panju na kritiki potrebne
detalje u identifikaciji biljnih vrsta. Isto tako,
svima onima koji ude da upoznaju ljepotice
naih planina iz razliitih motiva, a nemaju
prethodna botanika znanja, autorice, takoer,
pruaju easy way klju u odreivanju i prepoznavanju.
Vjetim i elegantnim rjeenjima koncipiran je put identifikacije biljnih vrsta. Na prvom mjestu, inovativan i ciljani izbor biljnih
vrsta prisutnih du planinskih staza prolazei
kroz razliita stanita naih planina pruaju
uvid u prisutnost raznolikog biljnog svijeta.
Viestrukost praktinih rjeenja kao to su
podjela biljnih vrsta prema boji cvijeta uz
40
sistematsku podjelu biljaka prema znanstvenoj klasifikaciji upuuje svakog korisnika

na prve i neophodne informacije o znanstvenim i domaim imenima te pripadnost porodici. Upotpunjenost engleskim imenima
vrsta uz postojee simbole perioda cvjetanja,
statusa vrste i indeksom na kraju knjige sadri
dodatnu kvalitetu koja omoguuje, takoer, i
posjetiocima izvan naeg govornog podruja
efikasno koritenje knjige i prepoznavanje

biljnih vrsta naih planina.
Koncizno predstavljeni presudno vani podaci o stanitu, opoj i bosanskohercegovakoj
rasprostranjenosti biljnih vrsta, mogunosti
upotrebe te korisne napomene daju itaocu
vane odrednice nedvojbeno ga upuujui na
status i znaaj vrste u njenom irem i uem
okruenju. Paljivo odabrane i opisane 393
vrste neminovno zasluuju svoje mjesto u
ovoj knjizi, ali knjiga, takoer, nalae i obavezu odgovornog ponaanja i brigu o ovom
dijelu bosanskohercegovakog prirodnog
naslijea.
Stoga, svim pohodiocima bosanskohercegovakih planina kao stalni podsjetnik o ljepotama naih pejzaa predlaem da obavezno
pronau mjesto za ovu knjigu u svojim ruksacima i to prije otponu sa otkrivanjem novih
lokaliteta na putevima do planinskih vrhova.
Koncizno koncipiran uvod sa opim napomenama o Bosni i Hercegovini, pregledom
najznaajnijih planina, vertikalnog rasporeda
vegetacije, izvrsne i dojmljive originalne fotografije (vie od 500) uz vrhunski dizajn, te
pregled ugroenih i rijetkih vrsta, ini knjigu
obaveznom lektirom i prihvatljivom za brojne
korisnike, a ona u potpunosti ispunjava vlastiti
cilj.
Izdava knjige je TKD ahinpai,
suizdava je nevladina ekoloka organizacija
Fondeko iz Sarajeva, a materijalnu podrku
za tampanje pruilo je Federalno ministarstvo okolia i turizma.
Vano je istaknuti da su recenzenti knjige bili poznati bosanskohercegovaki
botaniari dr. sc. edomil ili i mr. sc. Lijerka Kutlea.
PRIKAZ KNJIGE
Dr.sc. edomil ili
IZ NAE BOGATE GRADITELJSKE BATINE

Astrida Bugarski: Starobosanska seoska kua sa ardakom u potkrovlju; Art 7, 2008.
oetkom prole godine izala je iz tiska interesantna knjiga pod naslovom STAROBOSANSKA SEOSKA KUA SA ARDAKOM U
POTKROVLJU nae etnologinje Astride Bugarski, koja je cijeli radni
vijek provela u Zemaljskom muzeju BiH iz kojega je 2003. godine otila u
zasluenu mirovinu u zvanju muzejskog savjetnika.
Preciznije, radila je u Etnografskom odjeljenju Odsjeku za materijalnu kulturu, kao strunjak za naselja, kue i pokustvo, drugim
rijeima, za seosku arhitekturu. Ona je seosku arhitekturu prouavala
u historijskom procesu njenog arhitektonskog i funkcionalnog razvitka,
to je, s obzirom na dinamine i korjenite promjene u tradicionalnoj kulturi Bosne i Hercegovine od osobitog znaaja....
Na poetku uvodnog dijela knjige autorica pie: Ova naunoistraivaka publikacija, u kojoj se promoviraju vrednote dijela dinarske
graditeljske batine, prilog je poznavanju bosanskohercegovakih kulturnih raznolikosti i doprinos je daljoj afirmaciji kulturno-historijskog
nasljea koje neumitno nestaje, a sa pravom zavreuje da bude na
primjeren nain sauvano za budue generacije....
Autorica je ovu materiju veoma uspjeno predstavila kroz osam poglavlja: oblikovne karakteristike, mikroregionalno rasprostranjenje, graevinski
materijal i tehnike gradnje, prostorna dispoziciona struktura, funkcionalnost prostorija (unutranje ureenje, ureaji i pokustvo), vrijeme gradnje i
zakljuno razmatranje. Knjiga obiluje brojnim detaljima iz svakog poglavlja.
Kue s ardakom u potkrovlju su osebujnost jednog dijela Bosne
i nekih graninih dijelova Hercegovine [gotovo cijelo slivno podruje
rijeke Bosne (osim njezina donjeg toka), na Niikom platou, u okolini
Varea i Banovia, u dolini rijeke Spree, na junim padinama Bjelanice
(Rakitnica, Miliii, abii, Lukavac, uhovii...), selo Ljuta na padinama Treskavice, gornji tok Neretve, Vrbasa i dr.]. U okviru cjelokupnog areala vidljiva je neravnomjernost ovog tipa kua, to je posljedica
izmijeanosti etnikih skupina stanovnitva.
Prema svemu bi se moglo rei da je ovaj tip gradnje i kulture stanovanja jedinstven za izolovane prostore Bosne i jednog djelia Hercegovine.
Na geografskoj karti Bosne i Hercegovine u knjizi je shematski ucrtana
teritorija gdje je ovaj tip kue zastupljen. Nebrojeno puta sam noivao kao
putnik namjernik, kao planinar, a kasnije kao prirodoslovac-istraiva,
botaniar u tim ardacima i u njima sam se osjeao veoma ugodno kao
ni na nebu, ni na zemlji. Bilo je to u podbjelanikim selima, Rakitnici,
Donjoj i Gornjoj Bobovici i dr. Ta soba zvana baaluk je za nas iz
grada odisala nekom egzotikom, posebnou. Sastavni dio te posebnosti
bio je i legenj s vodom, koji bi po nalogu starjeine obitelji jo u dnevnom
boravku donijela snajka putniku-namjerniku da odmori i osvjei umorna
stopala, pred spavanje. I to je bio dio gostoprimstva ovih ljudi.
Ova soba je u svakodnevnom ivotu namijenjena kao gostinska soba ili
soba za mlade brane parove, a rjee kao ostava za ruho.
Oni su usklaivali svoje egzistencijalne potrebe sa svojim okruenjem
koristei za gradnju seoskih kua i prateih objekata drvo i kamen, a kao
vezivni materijal blato (glinu).
U kuama ovakvog tipa najvie materijala se odnosilo na drvnu grau,
pogotovo ako se radi o dinarskoj brvnari.
Sve ovo ukazuje da ljudi gortaci u svakodnevnom ivotu koriste
prirodne materijale, ili, suvremenim vokabularom reeno, prirodne resurse
koji ih okruuju. Ovdje je ostvarena potpuna simbioza ovjeka i prirode.
Interesantno je kazati da je ovaj tip kua rezultat graditeljskog umijea
autohtonih samoukih majstora dunera.
Statika kue je poivala na nosivim drvenim gredama, a krovni
pokrov na drvenim cijepanim i tesanim daicama (indra, imla, kaplama), zavisno od tehnike njihove izrade. One su izraivane preteno
od etinarskih vrsta [smreka (smra), jela, omorika, bor] ili od raznih
listopadnih vrsta njihova okruenja.
Sve je to ovim kuama davalo osebujan izgled koji se skladno uklapao u
brdsko-planinski pejza.
Naslovnica knjige
Svaka kua s ardakom u potkrovlju ukazivala je na imunijeg vlasnika
i one su u daljoj prolosti, u veini sluajeva, bile specifinost bonjakog
stanovnitva, a nakon Austro-Ugarske okupacije ovaj tip gradnje su prihvatili
predstavnici drugih konfesija.
Po osebujnom vanjskom izgledu ove kue su najtipiniji predstavnici bosanske tradicionalne kue. Ona je prilagoena potrebama ruralnog
stanovnitva u naim brdsko-planinskim krajevima. U poetku gradnje
ovakvih kua, prizemna prostorija sa otvorenim ognjitem bila je namijenjena spravljanju jela i za obavljanje drugih kunih poslova. U novije
vrijeme otvoreno ognjite je, iz vie razloga, zamijenjeno sobnim zemljanim tednjakom.
Spavaonica i centar porodinog okupljanja je vea prizemna prostorija.
Knjiga predstavlja specifinu etnoloku studiju ovog tipa tradicionalne bosanske kue.
Sastavni dio knjige je 28 odlinih autoriinih terenskih crno-bijelih
fotografija, 17 kolor fotografija ovih kua, 7 skica (preteno tlocrti i
uzduni presjeci). Taj obimni fotografski i ilustrativni materijal ini nedjeljivu cjelinu s tekstualnim dijelom i odlino se nadopunjuju, dajui
knjizi dodatnu vrijednost.
Osim spoljnjeg izgleda stambenih objekata dato je u knjizi i nekoliko
fotografija enterijera na kojima je prikazan: sobni zemljani tednjak, detalj ureenja sobe, osebujna sobna zemljana pe sa ugraenim loniima i
dr. Na dvije fotografije prikazana je izrada tesane imle za krovni pokrov u
podbjelanikom selu Rakitnica, a na dvije fotografije detalji dvaju tipova
pokrova od imle.
Na kraju je saetak na naem jeziku, kratak rjenik manje poznatih rijei
(turcizama) koje su koritene u knjizi, literatura, te kratki podaci o autorici.
Da bi ovaj tradicionalni tip gradnje na naim prostorima bio pristupaan
strancima autorica se potrudila da na kraju knjige bude opiran rezime na
engleskom jeziku.
Knjiga je promovirana od strane kompetentnih strunjaka krajem svibnja/maja 2008. godine u Zemaljskom muzeju BiH, a u povodu obiljeavanja
120. godinjice ove renomirane znanstvene, kulturne i obrazovne institucije.
Nakladnik/izdava ove dopadljive i vrijedne knjige je studio Art 7 Sarajevo, a dizajniranje je znalaki izvrio isti studio predvoen dizajnerom
Nedadom majaninom.
Knjiga na sveobuhvatan nain obrauje tradicionalnu seosku arhitekturu
u nekim krajevima Bosne i Hercegovine tokom druge polovine 19. i prve
polovine 20. stoljea i predstavlja vrijedan doprinos naoj publicistici.
41
PLANETARNA KOLEBANJA (2)
Prof.dr. Muris Spahi
ZEMLJA UZVRAA UDARAC

Analiza stoljetnog vremenskog stanja pokazuje da anticiklonske aktivnosti tokom ljetnih
sua nad naim krajevima prosjeno traju 18 dana
(Nastavak iz prolog broja)
Da bi se potpuno shvatila fluktuacija temperatura u Sarajevu konstruisan je grafik linearnog trenda prosjenih godinjih temperatura zraka u Sarajevu u istom periodu. Sa grafika
se jasno uoava da globalni porast temperatura
varira od od 9,19C do 9,86C, to prosjeno
iznosi 0,67C. Grafik fluktuacija i lineranog
porasta temperatura u Sarajevu korespondira
sa svjetskim pokazateljima stoljetnih temperatura. Uporeivanjem kliznih srednjaka
sa istim koji vae za Sjevernu hemisferu, ritam zahlaenja, u Sarajevu za razdoblje od
1890-1898. god. osjetno je bio izraeniji i za
0,8C nii od prosjenih temperatura, a na
Sjevernoj hemisferi, u istom razdoblju, ovaj
period zahlaenja bio je nii za 0,45C od
dugogodinjeg prosjeka. Isto se to moe rei
i za ritmove zatopljenja, koji u petogodinjim
kliznim prosjecima za period 1940-1955.
god., u odnosu na prosjena stanja, pokazuju
poveanje u Sarajevu za 1,5C, a na Sjevernoj
hemisferi za 0,3C.
LINEARNI TREND
Klimatska kolebanja se mogu pratiti i po
godinjim dobima. Prema linearnom trendu
poveanja temperatura najizraenije promjene
su tokom zime. Ovom prilikom detaljnije emo
analizirati grafikone linearnog trenda porasta
temperature u Sarajevu za ljeto i zimu.
Prosjena stoljetna ljetna temperatura u Sarajevu iznosi 18,35C i via je
od prosjenih godinjih za 8,77C. Linearni trend poveanja ljetnih temperatura
do prosjenog stanja iznosi 0,46C, a od
prosjenog stanja do danas to poveanje je
0,45C. Porast ljetnjih temperatura za analizirani period u Sarajevu iznosi 0,91C i
vii je od prosjenog godinjeg za 0,34C.
Prosjena stoljetna zimska temperatura u Sarajevu iznosi oko 0,05C i nia je

od prosjene godinje za oko 9,53C. Linearni trend poveanja zimskih temperatura do prosjenog stanja iznosi 0,65C, a
od prosjenog stanja do danas poveanje je
0,70C. Ukupni porast stoljetnih zimskih temperatura iznosi 1,35C i vii je od prosjenog
godinjeg za 0,68C.
Slinih odlika su i linearni trendovi poveanja temperatura u prijelaznim
godinjim dobima. Linearni trend poveanja
proljetnih temperatura do prosjenog stanja
iznosi 0,25C, a od prosjenog stanja do danas
poveanje je 0,32C. Ukupni porast stoljetnih
proljetnih temperatura iznosi 0,57C i manji je
od prosjenog godinjeg za 0,1C.
Linearni trend poveanja jesenjih temperatura do prosjenog stanja iznosi 0,17C, a
od prosjenog stanja do danas iznosi 0,23C.
Ukupni porast stoljetnih jesenjih temperatura
iznosi 0,4C i manji je od porasta prosjenog
godinjeg linearnog trenda za 0,27C.
Kada se uporede podaci linearnog trenda
poveanja temperatura onda se moe konstatovati da najvee poveanje lineranih temperatura u toku zime iznosi 1,35C. Tokom
ljeta linearno poveanje temperatura, u istom
stoljetnom razdoblju, iznosi 0,91C, dok je u
prijelaznim godinjim dobima ono manje i u
proljee iznosi 0,57C, a u jesen linearni porast je najmanji i iznosi 0,4C. Uporeujui
ove pokazatelje moe se konstatovati da je
zima najvie zatoplila, a ljeta su postala neto
vrua. Najmanje zatopljenje se biljee u prijelaznim godinjim dobima, to se objanjava
skraivanjem zimskog razdoblja.
FLUKTUIRANJE PADAVINA
Fluktuacija izohijetnih prilika u Sarajevu
uraena je po istom principu i metodologiji
11,6
11,2
1520
1470
11
1420
11,4
Godinje sume padavina
kao i za termika stanja, to se moe primijetiti na priloenom grafiku. Prema grafikonima

izohijetnih stanja zapaa se dosta ravnomjerna
raspodjela bez izrazitih sunih, i kinih razdoblja. Uporeivanjem izohijetnog sa termikim
reimom zapaa se evidentna zakonomjernost
obrnute veze izmeu temperatura i koliine
padavina. Ritmovima neto niih termikih
stanja odgovara neto via koliina padavina
i obrnuto, razdobljima poveanja temperatura odgovara suniji period. Smjena, neto
vlanijih (humidnih) sa sunijim (aridnim) ritmovima u Sarajevu odvija se naizmjenino u
analiziranom stoljetnom periodu.
Prvi ritam osjetnijeg poveanja padavina
javio se u razdoblju od 1887. do 1904. godine.
U navedenom razdoblju zabljeen je ciklus
poveanja za 104,5 mm padavina u odnosu
na prosjeno stanje (915,9 mm). Drugi ritam
poveanja trajao je od 1908. do 1918. god.
Ovo razdoblje biljei ciklus opeg trenda
porasta padavina, kada je prosjena koliina
bila vea za 144 mm u odnosu na prosjenu
koliinu padavina. Sljedei blagi porasti padavina zabiljeeni su u razdobljima 1932-1942.;
1955-1968. i 1974-1980. godine. Ova razdoblja vremenski su kraa i manje izraajnija u
odnosu na prethodne.
Unutar ope fluktuacije padavina javili su
se ritmovi osjetnog smanjenja padavina meu
kojima su najizraajniji oni u periodima 19171931. i 1941-1954.; te dva manja u razdoblju
od 1979. godine do danas. Ritmovi blage aridnosti biljee smanjenje padavina u odnosu na
prosjena stanja za oko 200 mm.
Kolebanje padavina moe se primijetiti
preko linearnog trenda prosjenih stoljetnih
padavina, iskazana po godinjim dobima. Tako
prosjena koliina ljetnih padavina u promatranom instrumentalnom periodu iznosi oko 228
mm. Trend variranja stoljetne koliine padavina pokazuje tendenciju njihovog poveanja
Uravnate 5-godinje sume
Prosjena vrijednost godinjih suma
1370
1320
10,8
10,6
10,2
1270
1220
10,4
10
1170
9,8
9,6
1120
1070
9,4
1020
9,2
970
920
9
8,8
870
820
8,6
8,4
770
y = 0,0069x + 9,1604
R = 0,1037
7,8
Srednja godinja temp.
Prosjena sr.god.temp.
Trend - Godinji
1888
1890
1892
1894
1896
1898
1900
1902
1904
1906
1908
1910
1912
1914
1916
1918
1920
1922
1924
1926
1928
1930
1932
1934
1936
1938
1940
1942
1944
1946
1948
1950
1952
1954
1956
1958
1960
1962
1964
1966
1968
1970
1972
1974
1976
1978
1980
1982
1984
1986
1988
1990
1992
1994
1996
1998
2000
7,6
720
670
620
1888
1890
1892
1894
1896
1898
1900
1902
1904
1906
1908
1910
1912
1914
1916
1918
1920
1922
1924
1926
1928
1930
1932
1934
1936
1938
1940
1942
1944
1946
1948
1950
1952
1954
1956
1958
1960
1962
1964
1966
1968
1970
1972
1974
1976
1978
1980
1982
1984
1986
1988
1990
1992
1994
1996
1998
2000
8,2
Linearni trend prosjenih godinjih temperatura zraka u Sarajevu u Prosjene godinje i uravnate petogodinje koliine padavina u Sarajevu u
periodu 1888. - 2000. godine
periodu 1888. - 2002. godine
42
PLANETARNA KOLEBANJA (2)

oko 7 mm.
Prosjena stoljetna zimska koliina padavina iznosi oko 211 mm. Trend padavina
tokom zime pokazuje blagi porast od vremena
primjene instrumentalnog monitoringa do danas i iznsi 38 mm. Uzroke neto poveane zimske humidnosti, u odnosu na ostala godinja
doba, objanjava se linearnim trendom blagog
porasta temperatura zraka u istom razdoblju.
Proljetne padavine variraju oko prosjene
koliine od 220 mm, a prosjena jesenja
koliina padavina iznosi 260 mm. Linearni
trend stoljetnih proljetnih padavina pokazuje
tendenciju smanjenja za oko 20 mm, a jesenjih
za 18 mm.
Kada se grafik uravnate petogodinje vrijednosti i linearnog trenda po godinjim dobima uporedi sa grafikom termikog reima
uoava se sistem suprotne veze. Ritmu smanjenja padavina odgovara poveani ritam
termikog reima i obrnuto.
UZROCI KLIMATSKIH KOLEBANJA
Da bi se odgovorilo na pitanje uzroka
savremenih klimatskih kolebanja potrebno ih
je dovesti u funkciju paleoklimatskih promjena
nedavne geoloke prolosti, iji je nesumnjiv
dokaz pleistocena glacijacija. Ovoj konstataciji, potrebno je dodati injenicu da prisustvo i
kolebanje ledenog pokrova na Zemlji ne mora
biti osnovni i jedini vidljivi pokazatelj ovih
promjena, to je ve pokazano na primjerima
termikih i izohijetnih i stanja u naoj zemlji.
Na klimu, kako je to poznato, utiu kontinentalnost, maritimnost, nadmorske visine,
orografija, dinamika premjetanja okeanske
vode, vulkanizam, oblanost, koncentracija
ugljinog dioksida, sadraj vodene pare u atmosferi, sunevo zraenje itd. Prema tome,
klimatska kolebanja mogue je traiti u
terestikim (zemljinim) i izvan planetarnim
(kosmikim) uzrocima, te njhovim uzajamnostima. O ovome svjedoe opi fizikogeografski
procesi, posebno oni koji imaju dugogodinje
ritmove, kao to je porast prosjenog nivoa
Svjetskog okeana, na raun otapanja svjetskog
leda. Tako su u proteklom stoljeu svi mareografi biljeili neznatno izdizanje razine Svjetskog mora, a svjetske meteoroloke opservatorije kontinuirani porast temperatura.
Postoje mnoge pretpostavke o globalnoj
promjeni klime, koje su uticale na globalne
prirodne procese. Ovom prilikom navest emo
samo neke od brojnih pretpostavki.
Paleoglacijalne faze obrazovanja leda
na Zemlji u direktnoj vezi je sa smanjenom
koliinom sunevog zraenja. Pretopstavlja se da je osnovi uzrok smanjenja suneve
radijacije poveana difuzna refleksija, koja je
uvjetovana kosmogenom prainom. Praina
se dovodi u vezu sa promjenom interstelarne
kosmike materije, na koju Zemlja nailazi u
kosmikim kretanjima. Dananje spoznaje
o interstelarnoj materiji pokazuju da je ona,
prema galaktikim dimenzijama, neznatna
da bi bila primarna u globalnom slabljenju ili
PRAINA I SUNCE
Atmosferska praina moe biti kosmogenog, geogenog i antropogenog
porijekla. Kosmogena praina potie od
raspadnutih kosmikih tijela. Geogena
praina nastaje vulkanskim erupcijama,
eolskim procesima i poarima, dok antropogenu prainu produkuje ovjek
sagorijevanjem fosilnih goriva. Atmosferska praina je apsorber sunevog
kratkotalasnog zraenja, koju pretvara
u toplotno i usmjerava na sve strane, pa
tako i prema Zemlji. Pored toga, atmosferska praina je izolator dugotalasnom
zraenju Zemlje. Ako koncentracija
praine pree kritinu gustinu ona djeluje suprotno izolatorski, za dotok kratkotalasnog direktnog zraenja Sunca. Na
taj nain atmosferska praina smanjuje
zagrijavanje povrine Zemlje i uzrokuje
ope zahlaivanje. Prema tome, izmeu
atmosferske praine, bez obzira na porijeklo, i Sunevog zraenja postoji obrnut odnos. U poetnoj fazi atmosferska
praina uestvuje kao dodatni emitor
toplote, a gusta dugotrajna atmosferska
praina pojaava difuznu refleksiju i time
hlade prizemne slojeve zraka.
pojaavanju Suneve radijacije.
Paleoklima se pokuavala dovoditi u vezu
sa paleogeografskom diferencijacijom kopna i mora na Zemlji. S tim u vezi nastanak
dananjeg i nekadanjeg leda na veim geografskim irinama, pored ostalog, objanjava se
poveanim transportom vodene pare na dosta
hladnije kopnene povrine, u viim geografskim irinama i na reljefna uzvienja u niim
geografskim irinama.
U paleklimatskim promjenama razmatra se
pitanje promjene geografskih polova Zemlje,
ija se objanjenja nalaze u procesima termorementnog i rementnog magnetizma. Magnetnom deklinacijom dolo se do saznanja da
su geografski polovi imali drugaije geografske koordinate u odnosu na dananje.
Mogui uzroci poveanja temperature zraka u prizemnim slojevima atmosfere esto se
dovode u vezu sa poveanjem koncentracije
praine u atmosferi.
Termiki reim esto se dovodi u vezu
sa bilansom ugljinog dioksida u atmosferi.
Ugljini dioksid je gas koji selektivno apsorbira toplotno Sunevo zraenje, kao i terestiko
zraenje Zemlje. Sadraj ugljinog dioksida
se mijenjao kroz geoloku prolost, posebno
u vrijeme tektonskih pomijeranja. Prema nekim istraivanjima smanjenje koncentracije
ugljinog dioksida za polovinu u odnosu na
dananju, smanjilo bi opu planetarnu temperaturu za 3,8C.
Za objanjenje postojeih klimatskih kolebanja u obzir se moraju uzeti i migracije,
promjene poloaja akcijskih centara atmosfere, koji utiu na postojanje ciklona i anticiklona. Na otrine zima u naim krajevima, doprinosi prodor hladnog i suhog anticiklonskog
zraka iz centara povienog zranog pritiska
koji se obrazuje iznad sredinje i sjeverne Evrope. Potkraj 19. stoljea, za vrijeme otrih i
suhih zima, anticiklonska aktivnost je stacionirala nad podrujem srednje i sjeverne Evrope
prosjeno 15,7 dana. U prvoj polovini 20.
stoljea broj ovakvih vremenskih stanja nije
bio dui od 9,9 dana, to je smanjenje za oko
40%.
Tokom ljeta nai krajevi su pod uticajem
azorskog anticiklona, odnosno priatlanskog
sektora koji donosi dugotrajno vedro, toplo i
suho vrijeme. Ovakva vremenska stanja, sredinom 20-og stoljea, sa arkim i suhim ljetima, posljedica su dugog stacioniranja grebena
azorske anticiklone iznad june i srednje Evrope. Analiza stoljetnog vremenskog stanja
pokazuje da anticiklonske aktivnosti tokom
ljetnjih sua nad naim krajevima, prosjeno
traje, 18 dana. Za razliku od ovih, tokom
najsvjeijih i najkiovitijih ljeta, anticiklonska
aktivnost traje 13 dana.
KOLEBANJE PROLOSTI
Da bi se odgovorilo na pitanje uzroka
savremenih klimatskih kolebanja potrebno ih
je posmatrati u funkciji paleoklimatskih kolebanja nedavne geoloke prolosti. Potrebno se
podsjetiti da se posljednja geoloka era Zemlje
kenozoik, dijeli na geoloke periode: paleogen
koji je trajao 65 mil. god., neogen - 23 mil.
god. i antropogen ili kvartar 2,6 mil. god.
Antropogen se dijeli na geoloke epohe:
pleistocena i holocena. Pleistocen se dijeli na
faze nadiranja leda - kojim je nastajao ledeni
pokrov na Zemlji i na faze povlaenja leda, u
procesu otopljavnja. Tako su izmeu ledenih
doba: donaua, ginca, mindela, rissa i wurma
postojala intergracijala topla razdoblja, kada
su se lednici zonalno povlaili prema geografskim polovima i pojasno na vie nadmorske
visine.
Nakon geoloke faze wrma posljednjeg
ledenog doba koje je trajalo 60 hiljada godina, a zavrilo se prije 10 hiljada godina u
odnosu na dananjicu, nastupila je geoloka
faza holocena ili recenta. Holocen shvatamo
kao posljednji topli interglacijal, budueg stvaranja i nadiranja lednika.
Sva ova kolebanja pripadaju prirodnim procesima, koja ovjek indirektno ubrzava polucijom u atmosferu polutanata, koji se kombinuju
sa drugim prirodnim procesima. Prirodni procesi i pojave deavaju se zemaljskom omotau
koji je ogranien i funkcionie po sebi svojstvenim zakonima i zakonomjernostima. Antropogeni uticaji u ovako globalnom geografskom odnosu mogu se posmatrati u funkciji
ubrzavanja ili usporavanja prirodnih ciklusa i
ritmova. Mi Zemlji moemo initi ta hoemo,
ona zna ta joj valja initi!
43
SPOMENICI CIVILIZACIJE
Dr.sc. Tatjana Neidhardt
POSLJEDNJE PUTOVANJE U PRIRODU

Mjesto poivanja ne mora vie biti betonska grobnica niti metalni sanduk,
nego biotop i prirodno okruenje
roces odlaganja posmrtnih ljudskih ostataka ili pepela pokojnika, obavljalo se

kroz vrijeme i prostor na najraznovrsnije naine, vrlo esto je bio praen obrednim ili
religijskim ritualom i predstavlja najintimniju
karateristiku jedne kulture. Izgled nadgrobnog
obiljeja u vidu spomenika najrazliitijeg materijala i forme, predstavlja mjesto iskazivanja
osjeanja i komunikacije sa duhom pokojnika
i odreen je grobnim zakonitostima odreene
zajednice ljudi. I neobiljeeni grobovi ili
mjesta stradanja, mjesta anonimnih linosti,
u pojedinim religijama predstavljaju mjesto
simbolinog odavanja potovanja mrtvima.
U poecima civilizacije mrtvi su se nagonski
sklanjali, ima naznaka da je bilo i kanibalizma.
Tek uspostavljanje kulta mrtvih i vjerovanja
u zagrobni ivot donosi odreen pietet prema
inu sahranjivanja i grobnom mjestu pokojnika, razliito tretiran u razliitim kulturama
irom kugle zemaljske. Grobovi su na poetku,
bili pojedinani, razbacani, neobiljeeni, dok
se kasnije javljaju nekropole, gradovi mrtvih.
Kultura sahranjivanja pojedinca vezana je i za
lokalne obiaje, geografski poloaj i klimatske
uslove, religiju, drutvene i ekonomske prilike
i njegov status u odreenom drutvu i istorijskom periodu.
Egipatski kraljevi poistovjeivani sa
boanstvima, mumificirani su (mumificiranje
ima za cilj da se zadre duh i dua u tijelu).
Odnosili su u svoje velianstvene grobnice sve
to ih je okruivalo za ivota, a oni skromnijeg porijekla tek koju sitnicu. Grobna mjesta
pojedinih naroda nalazila su se i u peinama i
stijenama, ili oznaena hrpom kamenja. Tijela
pokojnika izloena su pticama i ivotinjama,
na platformama ili na tornjevima tiine...
Posljednje putovanje Vikinga bilo je u amcu,
manje ili vie raskono opremljenom u zavisnosti od poloaja umrlog u zajednici.
Srednjevjekovni kameni nadgrobni spomenici bosanskohercegovakog i neto ireg podruja
steci, nazvani i mramorovi, maete, biljezi...
izraajni su autohtoni spomenici kulture koji
svojim oblicima, reljefima, crteima, pismom,
priaju o ljudima i ivotu jednog prohujalog
vremena naeg podneblja.
Ukopavanje pokojnika u hrianskoj kulturi vri se u kovezima u grobove iskopane
u zemlji na posebno odreenim mjestima grobljima. Grobnice mogu biti pojedinane,
porodine, kolektivne, a u specifinim okolnostima i masovne. Nadgrobno obiljeje moe
biti dizajnirano i ukraeno na razne naine, ve
prema elji i obiajima porodice. U muslimanskoj tradiciji tijelo umrlog se pokopava bez
kovega i bez posebnih ukrasa i dekoracija
koja naglaavaju kult linosti.
44
Kartonski lijesovi
Spaljivanje je, takoer, imalo razliit tret- protivi se urbanoj higijeni i zatiti okolia. U
man kroz istoriju. Spaljivanje ivih osoba Parizu, porast urni koje plivaju rijekom Seu hrianstvu srednjeg vijeka primjenjivalo nom i novi trokovi ienja otpada, iniciralo
se kao kazna za heretike. Javno spaljivanje je izradu novih uredbi kako i gdje se moe
pokojnika i danas je prisutno u obiajima poje- rasipati pepeo.
Kultura sahranjivanja danas, u doba raciodinih kultura. Obzirom na veliku populaciju i
troenje velike koliine drveta, u Indiji se jav- nalizacije i uvanja svih prirodnih resursa,
io problem ubrzanog nestanka uma. Razvija dobiva nove eco-forme. U gradiu Santa Cose novi nain spaljivanja koritenjem suneve loma de Gramanet u blizini Barcelone, lokalno
groblje u vidu velikih umjetnih zidova sa uduenergije.
Spaljivanje u krematorijima primijenjuje bljenjima za smjetaj sanduka sa posmrtnim
se ve due vrijeme u razvijenim zemaljama. ostacima pokojnika u est i vie nivoa, dobilo
Uobiajeno je da se urne smjetaju pod zemlju je na vrhu 462 solarne ploe. Energija dobivena
ili u poseban zid kolumbarij ili, po elji um- na ovaj nain ulazi u lokalnu mreu i snabdirlog razbaca na livadu, planinu, rijeku, more... jeva veliki broj domainstava elektrinom enAli, to stvara novi problem. Porast kremiranja ergijom. U prenapuenom, radnikom gradiu
posmrtnih ostataka i rasipanja pepela u javne koji nema slobodnog ravnog terena za postavprostore, te bacanje urni (od nerazgradljivih ljanje solarnih ploa, ovo rjeenje se pokazalo
materijala) u prirodnu okolinu, more i rijeke racionalnim. I ne samo to, ovo rjeenje predstavlja njihov doprinos borbi protiv globalnog
otopljavanja.
U poetku se ideja solarnih ploa na groblju inila prilino bizarnom, rekao je Antoni
Fogue Moya, gradski vijenik koji je podupirao cijeli projekat. Bilo je komentara da
smo ludi, to si doputamo, da nam nedostaje potovanja prema mrtvima, prisjea se
Fogu. No gradska skuptina i uprava groblja
organizirali su kampanju kojom su objasnili
vrijednost projekta i nain na koji e biti izveden, te je stanovnitvo prihvatilo predloeni
projekat. Realizacija je izvedena uspjeno,
ljudi koji posjeuju groblje ne vide nikakvu
promjenu, solarne ploe tako su uklopljene da
ne naruavaju izgled posljednjeg poivalita
pokojnika. Najvee potovanje koje moemo
odati naim precima jest dobavljanje iste energije za nove generacije. U ovom sluaju to
doslovce i primjenjujemo, rekao je Esteve
Serret, direktor kompanije Conste Live EnRitual opratanja i grobno mjesto u umi
SLIKE IZ MOSTARSKE FLORE

ergy koja se bavi obnovljivim izvorima energije.
Kako se mrtvi sahranjuju zajedno sa
odjeom u sanduke koji nisu uvijek od drveta,
a ako i jesu, imaju dijelove od elika, bakra,
bronze, razne hemikalije itd. Za tradicionalno
sahranjivanje u SAD svake godine se poloi
u zemlju 82.000 tona elika, oko 2.500 tona
bakra i bronze i 1,4 miliona tona cementa (za
odravanje forme grobnice). Sve vea koliina
nerazgradljivih materijala i otrova u zemlji od
koje ivimo, ugroava zdravlje i ivot na Zemlji. Zato ne udi intenzivniji razvoj zelenog vala
koji, pored ostalog, obuhvata i ukop mrtvih.
Formiraju se pogrebna Eco-preduzea
koja informiu stanovnitvo o prednostima
eko-pogreba, ne samo sa aspekta zagaivanja
ovjekove sredine, nego i sa ekonomskog - cijena sahrane postala je previsoka.
U Engleskoj se razvija novi trend sahranjivanja u umi sa biorazgradivim lijesovima
napravljenih od papira, drveta ili bambusa. Ve
se 20% penzionera odluilo na ekoloki ukop
ove vrste. U Hong Kongu, zbog ogranienosti
prostora, takoe se promoviraju eko-lijesovi
od valovitog kartona. Dostupni su u Japanu
i irom Evrope. Eko-lijesovi tede vrijeme i
energiju i smanjuju emisiju otrovnih gasova
tokom procesa kremiranja.
U Njemakoj, sve vie pristalica ima relativno nova ideja - sahranjivanje, odnosno polaganje urne sa pepelom pokojnika, u umi,
ispod drveta. Takvih, namjenskih lokacija
ima ve sedam, a formiraju se, zbog velike
potranje i dalje. Mogunost, da se u prirodnom okruenju sahrani pokojnik, za mnoge
ljude predstavlja najljepu formu opratanja.
Mir, harmonija i promjena umskog ambijenta
kroz godinja doba, pruaju utjehu oaloenoj
porodici i prijateljima. Zainteresovanim pojedincima ili porodicama se prua mogunost
da za ivota izaberu drvo, te kupe za period
od 99 godina, njeguju, obilaze... Posljednje poivalite obiljeeno je samo brojem ili
malom ploicom sa imenom, bez nadgrobnog
kamena, dekoracija, svijea... Zasaen poneki
Foto: Semir Maslo, Gospin vlasak, (Adiantum capillus veneris L.)
cvijet ispod drveta, predstavljae za porodicu i
prijatelje simbol ivota i poslije smrti, a proces
ukopa sastavni dio ireg ciklusa regeneracije i
krunog kretanja materije u prirodi.
Formiraju se firme koje proizvode eko-urne.
Adiantum capillus veneris L.
stanita ove vrste u unutranjosti zemlje uz
Ova urna je potpuno biorazgradljiva, moe
Gospin vlasak
termalna vrela. Tako vrstu moemo nai u
se uvati u kolumbariju ili se moe uklopiti u
Porodica Adiantaceae
Gornjem eheru kod Banje Luke, kao i Banja
prirodni ambijent. Eco-urna se razgradi u potRed
Filicales.
kod Viegrada (ili, . 1970.). Na podruju
punosti u roku od 24 sata u veoma vlanom
Mostara
i Hercegovine vrsta je esta, tako uz
ambijentu (morsko dno, jezero...) ili u roku od
Ova njena paprat zastupljena je u flori kanale Radobolje ispod Tabaica damije u
3 mjeseca u zemlji. Napravljena je od elatine
ivotinjskog porijekla i suenog prirodnog ma- Bosne i Hercegovine u zoni mediteranske Prijekoj ariji kao i po okapinama uz samo
terijala (84-90% proteini, 1-2% mineralne soli i klime gdje naseljava vlane vapnene stijene. ue Radobolje ispod Starog mosta. Posebno
ostatak voda), za razliku od tradicionalnih urni u Dolinom rijeke Neretve vrsta prodire duboko snane sastojine nalaze se ispod vodopada
kojima ima sastojaka kontaminirajuih metala.
u unutranjost, sve do iznad Jablanice. Kravice uz rijeku Trebiat.
Zeleni val iri se u svim aspektima ivota,
Vrsta je prisutna i u kanjonu Dreanke. Na
poinje da se iri i na aspekt smrti. Posljedistonom dijelu abulje uspinje se do 400 m
(V) Vrsta je na kontinentalnim
nje mjesto poivanja ne mora vie biti betonnadmorske
visine
iznad
potoka
Trmonice
staniti
ma u B i H oznaena kao ugroena
ska grobnica i metalni sanduk, nego biotop i
(
ili,
.
2002.).
Posebno
interesanta
su
(ili,
.
1996.).
prirodno okruenje.
GOSPIN VLASAK
45
AKCIJA ZA RANJENU ZEMLJU
Mr.sc. Ahmed Dizdarevi
SADNICE SU NAJBOLJI LIJEK

Povrine naputenih kopova na podruju Tuzle i Lukavca (veoma) negativno utiu na okoli
posljednjih 40 godina u tuzlanskom industrijsko - rudarskom

bazenu vrena je intenzivna eksploatacija uglja metodom povrinskog
otkopavanja. Pri otkopavanju i odlaganju
tzv. jalovine degradirane su velike
povrine umskih i drugih zemljita.
U radu se iznosi da je u minulom periodu na taj nain degradirano oko 8.000 ha
povrine od ega su rekultivirane neznatne povrine (oko 1 do 2%).
Pored povrinskih ugljenokopa i
njihovih odlagalita, talonici pepela i
drugih materijala koji otpadaju kao nus
proizvod iz kapaciteta hemijske industrije ine poseban problem i vre takoe
negativan utjecaj na okoli (vazduh, voda,
flora i fauna).
Brojni projekti rekultivacije koji su
izraeni od sedamdesetih godina prologa
vijeka do danas nisu realizovani. Dravne
rudarske firme su realizaciju projekata vjeto
odlagale za bolja vremena ili su povrinske
ugljenokope vodili jo aktivnim.
U akcijama poboljanja ekoloke situacije u irem tuzlanskom kraju umari
se ukljuuju i predlau izmeu ostalih i programe rekultivacije pomenutih
povrina podizanjem umskih kultura na
naputenim povrinskim ugljenokopima i
njihovim odlagalitima.
Autor projekta mr. A. Dizdarevi, umjesto
termina rekultivacije s razlogom upotrebljava adekvatniji termin revitalizacija.
Izabran je najprioritetniji naputeni
povrinski kop Krojica. Izvreno je
projektovanje podizanja umskih kultura
na povrini od 20 ha. U radu su navedeni
potrebe i razlozi revitalizacije konkretne
degradirane povrine. Navedeni su takoe
domai i inostrani radovi kao i iskustva
vezana za sline rekultivacije. Razmotrena je istraenost rekultabilnosti raznih
geolokih serija kao i dat prijedlog klasifikacije jalovita sa apekta pogodnosti za
revitalizaciju.
Planom biotehnikih radova pored
izbora vrsta sadnog materijala odreena
je: dinamika odvijanja radova, ulaganje
ivog rada, sredstva i ostala rjeenja, a u
premjeru i predraunu radova iskazana je
ukupna cijena projektovanja i izvoenja
radova.
U zavrnom dijelu rada navodi se da
u BiH postoje velike povrine ovakvih ili
46
slinih degradiranih povrina koje su ug- Kop se nalazi i naslanja na put Tuzla-Dulavnom ranije bile obrasle umom pa ih brave i Krojica- prevoj-Ravna Trenjatreba koritenjem budetskih sredstava Pasci.
za podsticaj unapreenja optekorisnih
Povrinski kop je ugaen davne 1977.
funkcija uma (OK) vratiti umskoj kul- godine, degradirano je 25 ha zemljita.
turi. Preporuuje se izrada i izvoenje Od tada do danas na rekultivaciji ovog
ovakvih projekata u interesu poboljanja PK nije nita uraeno. Ekoloka situacija
ovog podruja je katastrofalna jer se na
ukupne ekologije prostora.
ovoj povrini odlau otpaci organskog i
neorganskog porijekla kao to su pokvaPOLAZNE INJENICE
reni ostaci mesa i suhomesnati proizvodi,
U posljednjih etrdesetak godina kosti i dr., te plastika, bijela tehnika, auto
dvadesetog stoljea u uem tuzlanskom koljke i gume, zemljani i drugi otpadni
kraju intezivno se vrila eksploatacija materijal sa ruevina i gradilita. Kop je,
uglja i drugih nemetala. Ugalj kao ener- takoe, leglo pasa lutalica. Divlja ispaa
getska baza se intezivno otkopava na tzv. koza i druge stoke unitava prirodnu obpovrinskim kopovima pri emu se st- novu bagrema, vrba, bijele topole, graba,
varaju odlagalita jalovine na taj nain jasena, lipe i nekih korisnih grmolikih
su degradirane velike povrine umskih vrsta. U posljednje vrijeme, obilato se
naselila veoma tetna AMBROZIJA sa
i plodnih poljoprivrednih zemljita i
vrlo opasnim i tetnim polenom, naroito
okunica. Cijeni se da je na taj nain deza lica osjetljiva na respiratorna i kona
gradirano oko 8000 ha povrine.
oboljenja. Prema opisanom stanju neoRekultivacija degradiranih povrina
phodno je potrebno izvriti revitalizaciju
rudarenjem je bila zakonska obaveza, ali
oko 20 ha ovog naputenog kopa.
veoma je malo uinjeno na tom planu.
Uglavnom su povrine drane kao ruPROGRAMIRANJE
darski aktivne i tako decenijama ostajale
neureene i nepripremljene za bilo kakvu
REKULTIVACIJE
revitalizaciju. Veoma mali procenat od
degradiranih povrina je priveden nekim,
Program rekultivacije izraen 1987.
uglavnom poljoprivrednim kulturama. godine naruen od rudnika Kreka a
Projektima rekultivacije su uglavnom izraen u Institutu za rudarstvo Tuzla,
planirana to manja ulaganja i etapna re- nije ni u jednom svom dijelu realizovan
alizacija. Naalost, skoro svi projekti re- do danas. Taj tehniki projekat je predvikultivacije nisu realizovani zbog poznatih dio veoma male trokove, te nije dobro
razloga.
predvidio ureenje povrina prenosei
Talonici pepela i drugih materijala to na Tuzlakvarc kao korisnike pijeska
u opinama Tuzla i Lukavac su poseban (600 000 tona). Takoe je predvieno da
problem koji takoe veoma negativno svega 25% uestvuje umska kultura, a
utjeu na okoli
75% travne smjese.
Dakle, taj program sa aspekta naraslih
potreba zatite okoline i stanja, (skoLIKVIDIRANI POVRINSKI
ro
1/2
povrine je divlje zatravljena),
KOP KROJICA
je prevazien te postoji realna potreba
EKOLOKA BOMBA U
za novo programiranje sa cjelokupnim
GRADU TUZLI
ueem umske kulture mjeovitog sastava.
Degradirane povrine rudarenjem i
Iz J.P. UME TK i kantonalnog redrugim aktivnostima su uglavnom prisut- sornog ministarstva potekla je inicijativa
ne u opinama Tuzla, ivinice, Banovii da se povrina naputenog kopa rekultii Lukavac. Jedna od tako degradiranih vira kroz poumljavanje koje bi se propovrina je naputena PK Krojica koja gramiralo od strane strunjaka pomenuse naslanja na sama gradska i prigradska tog preduzea, a finansiralo iz sredstava
naselja Krojica i Gornji Kuii, kao i za podsticaj optekorisnih funkcija uma
naselje Ravna Trenja, Oraje i Lijenica. (namjenski budetski fond kantona).
ONI VOLE PLANETU
Prof. Abid Zuki, Trea gimnazija, Sarajevo
MIJENJAJ NAVIKE
Zabiljeeno prilikom obiljeavanja Dana planete Zemlje u Treoj sarajevskoj gimnaziji
eu datumima eko-kalendara nekako se, ba kao da joj je roendan,

istie 22. april, nazvan Danom planete Zemlje. I kao to svako od nas ima bitne
datume u svom ivotu te ih paljivo i prati
i obiljeava, tako i prijatelji prirode, razne
nevladine organizacije, obrazovne ustanove,
strunjaci iz ove oblasti taj dan diu jae
svoj glas u elji da jasno i nesumljivo, po ko
zna koji put, podsjete i ukau na neophodnost
drugaijeg odnosa ovjeka prema prirodi.
Profesori biologije i geografije u Treoj
gimnaziji u Sarajevu osjetili su se najp(r)ozvaniji da i ovaj put sa svojim uenicima budu
dio ovog projekta.Nekoliko se dana ureivalo
kolsko dvorite u kojem, u tu ast, nije bilo
niti jednog parkiranog automobila. Projekat je
predstavljen u amfiteatru Tree gimnazije. Na
poetku, prisutne goste, predstavnike medija,
profesore i uenike pozdravila je direktor
Tree gimnazije Emina Avdagi: Posebno
podravam projekte koji educiraju i mlade i
starije kako da uvamo, unaprjeujemo okoli.
Zahvaljujem se profesorima Melihi Salihovi
i Abidu Zukiu to uvijek imaju novu ideju
obiljeavanja Dana planete Zemlje, Dana
voda i sl., to uvijek privuku ugledne goste,
predstavnike Prosvjetno-pedagokog zavoda,
medija, Fondeka, a ovaj put i gimnazijalce iz
Istone Ilide. Imam priliku danas da uivam
kao ljubitelj prirode.
Poelo se s recitalom itavog I 5 odjeljenja u kojem se ula prava riznica ekolokih
mudrosti. Jedno sluajno poznanstvo s
uenicima i profesorima Gimnazije Istona
Ilida ubrzo je rezultiralo njihovim gostovanjem kod nas. Predstavili su se prezentacijom
o antropogenim uticajima na ivotnu sredinu
Prepuni amfiteatar Tree gimnazije

te izdvojili dobre i loe primjere. Ubrzo slijedi naa posjeta njihovoj koli. Nekadanja
uenica Tree gimnazije, sada dipl. ing.
umarstva i struni savjetnik za zatitu uma
u Bosanskohercegovakim umama Mirzeta Memievi imala je nadahnut nastup: U
pogledu budunosti uma moemo biti
optimistini onoliko koliko smo spremni da
dosipamo u polupunu/polupraznu au. Budemo li umama vraali onoliko koliko im
uzimamo, i jo malo vie, moemo oekivati
da nam budu ive i zdrave, a ako one budu
takve planeta e moi normalno da die. Jer,
ume su plua planete.
Ovakav skup nije mogao proi bez pred-
Uenici su dali najvei doprinos u realizaciji projekta
stavnika Fondeka. Bili su u punom sastavu,

od sekretara, lana upravnog odbora, glavnog
i odgovornog urednika do direktora. Iz Tree
gimnazije ule su se sve pohvale za Fondeko i
nain na koji se kri put kojim je prvi krenuo
na rahmetli Nijaz Abadi. Tri su godine od
njegove smrti, a ono ivi i zdravi bili kao da
niko ne zna rei kao on. Obratili su se skupu
Alma Dinovi (pozvala uenike na saradnju a
to je ve u ovom broju realizovano) i Hajdar
Arifagi (predloio trajnu zabranu parkiranja
automobila u dvoritu kole). Slijedila je prava poslastica, eko-drama u izvedbi uenika I 1
razreda, autorski rad uenice drugog razreda
Emine Panjeta.
Nadamo se da su nae poruke sa ovog okupljanja bile dovoljno glasne i sasvim jasne da
elimo da oivimo stav indijanskog poglavice
iz 1854. godine da Zemlja ne pripada ovjeku,
ovjek pripada Zemlji, da Zemlja nam je mati
i da sve to je snae ubrzo snae i njenu
djecu.
I u cijeloj BiH obiljeen je Dan planete
Zemlje. U sarajevskoj opini Novi Grad ,
parku ume Mojmilo, uenici Mjeovite srednje drvno umarske kole te aci osnovnih
kola zasadili su 20 sadnica odraslih drvenastih vrsta i veu koliinu sezonskog cvijea. Volonteri okupljeni u organizaciju Kruh svetog
Ante obnovili su jedan zeleni park Sarajevu,
poruivi graanima da ive s prirodom. I
studentski forum Kap slobode ukazuje na
potrebu organizovanja ovakvih manifestacija.
Skupu je prisustvovao i pomonik ministra
okolia i turizma u vladi FBiH Mehmed Cero.
Odran je i biciklistiki karavan kroz osam bh.
gradova sa motom Mijenjaj navike.
47
KLIMA I POLJOPRIVREDA (2)
Akademik Taib ari
ZRENJE BEZ MRAZA I SNIJEGA

Poljoprivredene biljke imaju povoljan uticaj na vremenske uslove
(Nastavak iz prolog broja)
nos graha. Meutim, prinosi jare (proljetne) penice, naroito jarog jema,
bili su znaajno poveani. Na osnovu
tih istraivanja autori zakljuuju da
poveanje prinosa jarih ita u Njemakoj
izmeu 1970. i 1990. godine za 1/4 do
l/2 moe se pripisati uticaju poveanog
sadraja ugljendioksida u atmosferi.
topljavanje znai jo jednu veliku

prednost za biljnu proizvodnju
produenje vegetacione sezone.
Zima e biti kraa i blaa, poetak vegetacije u proljee raniji, a njen kraj u jesen
kasniji. Time e se omoguiti uzgoj i
dozrijevanje usjeva duge vegetacije tamo
gdje je nedostajalo 10-20 dana za uspjean
zavretak vegetacije. Tome e doprinijeti
ne samo dua vegetaciona sezona nego i
ukupan zbir toplotnih stepeni tokom vegetacije. Oba ova inioca, kao posljedica
otopljavanja, i dua vegetacija i vei zbir
toplotnih stepeni tokom sezone, omoguit
e realizaciju sistema dvije etve godinje
i tamo gdje to do sada nije bilo mogue,
a gdje ostale okolnosti to dozvoljavaju.
Tada bi se mogao ostvariti davnanji san
poljoprivrednika u naim uslovima - da u
jednoj godini dobiju dvije etve zrna, recimo ozime penice i postnog kukuruza,
to se do sada nije moglo ostvariti, osim
u izuzecima.
Za veu biljnu proizvodnju, odnosno
fotosintezu, osim poveane koncentracije CO2 i poviene temperature, trebalo
bi obezbijediti i vie vode, a nju e u
zemljitu, zbog otopljavanja i vee evaporacije i transpiracije, biti manje. Meutim,
neki futurolozi smatraju da e se sa porastom temperature zraka i vee koncentracije ugljendioksida u atmosferi, poveati i
koliina padavina na Zemlji. Time bi se
kompenzirao povean gubitak vode iz
tla. Osim toga, navodnjavanje obradivih
povrina je vrlo potrebna mjera u svakoj
intenzivnoj proizvodnji i danas, ako se
ele dobiti visoki i stabilni prinosi. Zato
se moe oekivati da e ta agrotehniika
mjera u budunosti biti mnogo vie zastupljena.
POSLJEDICE ZA
POLJOPRIVREDU U BOSNI I
HERCEGOVINI
nost od dezertifikacije, naroito na rubnim
dijelovima velikih pustinja kao to je Sahara. Stoga bi u takvim podrujima bile
potrebne posebne mjere spreavanja takvih
pojava, u prvom redu poumljavanjem
i zatravljivanjem ugroenih oblasti, uz
osiguranje novih izvora vode iz podzemnih zaliha, desalinizacijom morske vode ili
dobijanjem slatke vode iz ledenih gromada
sa Junog pola.
Posljednjih decenija poljoprivredna
proizvodnia u Njemakoj stalno je rasla.
Prinos jarih ita, ukljuujui kukuruz za
zrno, porastao je za 40-60%. Ovaj porast pripisivan je boljim sortama i boljoj agrotehnici, dok se uticaj "ubrenja"
poveanim sadrajem ugljendioksida
u zraku nije uzimao u obzir. Zato su
istraivai prouili ove uticaje u eksperimentima u klima-komori. Dobili su
sljedee rezultate:
Poveana koncentracija CO2 od 372
ppm na 539 ppm nije djelovala na pri-
Klimatske promjene uzrokovane

ovjekovim aktivnostima, prije svega
porast sadraja ugljendioksida i drugih
staklenikih gasova u atmosferi, i porast
temperature, u sljedeih stotinu godina
mogle bi imati dalekosene posljedice
i za biljnu proizvodnju u Bosni i Hercegovini. Te posljedice su sljedee:
1.
Poveana koncentracija CO2 u
atmosferi omoguit e intenzivniju fotosintezu svih biljaka - ratarskih, voarskih,
vinogradarskih, travnjaka (livada i
panjaka) i uma, i bolje iskoritavanje
ostalih vegetacionih inilaca - svjetlosti,
vode i hraniva od strane biljke. Rezultat toga bit e vee stvaranje organske
materije u biljkama i vii prinosi. Biljna
proizvodnja u narednih stotinu godina,
samo zahvaljujui ovom faktoru, mogla
bi se poveati za 50%.
2. Povienje temperature imat e
viestruke efekte:
- Produenje vegetacione sezone
KRAE I BLAE ZIME

OMOGUIT E DVIJE
ETVE GODINJE
Otopljavanje bi moglo da ima negativne
posljedice u toplom pojasu Zemlje, tamo
gdje toplote ve ima dovoljno ili previe.
Ono bi moglo da ima loe efekte na sadraj
vode u tlu, kako za potrebe biljaka, tako i
za potrebe ljudi. Zato bi se poveala opas48
Soja, biljka budunosti
KLIMA I POLJOPRIVREDA (2)

zbog krae zime i dui period vegetacije i fotosinteze, odnosno stvaranja
organske materije, direktno doprinosi
viem prinosu. Porast temperature od
1C produava vegetacioni period za
oko 10 dana. Toplota bitno djeluje na
najvei broj ivotnih procesa u biljci, poev od klijanja sjemena, pa do
zrenja ploda. Za mnoge vane usjeve
u Bosni i Hercegovini ne postoje optimalne sume toplotnih stepeni. Tako
su, naprimjer, srednje mjesene temperature zraka za kukuruz tokom vegetacije za 2-3oC nie od optimalnih. To
je razlog to kod nas najee ne mogu
da donesu zrelo zrno hibridi kukuruza
duge vegetacije, koji su i najprinosniji.
I za penicu zbir temperatura u proljee
i u jesen, a pogotovo tokom zime, nii
je od optimalnog. Mirovanje ozimih
usjeva tokom hladnih mjeseci moglo bi
se skratiti, a vegetacija produiti kada
bi se u dijelu tog perioda temperatura
zraka i zemljita podigla iznad 5oC, tj.
praga aktivne vegetacije kriofilnih (zimootpornih) usjeva. To isto vai i za
porast temperatura u proljee iznad
10 oC, tj. praga aktivne vegetacije termofilnih (toploljubivih) usjeva, kakvi
su uglavnom svi kasni proljetni usjevi,
prije svega naa najrairenija kultura
kukuruz, ali i krompir, soja, duhan,
kasno povre itd. Topliji jesenji mjeseci omoguili bi duu vegetaciju i zrenje
svih usjeva, naroito kasnih jarih (kukuruz, soja, suncokret, krompir itd.),
bez bojazni od mraza i snijega;
- Vei zbir temperatura tokom vegetacione sezone takoer e povoljno uticati
na fotosintezu i prinos;
- Toplija zima omoguit e due vegetiranje ozimih usjeva i njihovo manje izmrzavanje i ranije zrenje i etvu u proljee
ili ljeto;
- Bie mnogo vea mogunost praktikovanja sistema dvije etve godinje zbog
krae zime, due vegetacione sezone i
zbog veeg zbira toplotnih stepeni tokom
vegetacije.
Navodnjavanje polja bie jo potrebnije
ma koje iz toga proistiu. Ona je i glavni

izvor amonijaka kao zagaivaa zraka.
ak 40% zagaivanja zraka amonijakom i
polovina zagaivanja metanom potie od
domaih ivotinja, odnosno od stonog
izmeta. Predvia se da e se u narednih
30 godina emisija metana i amonijaka iz
stoarstva poveati za oko 60%. Prema
jednoj pretpostavci u studiji FAO, amonijak vie zakiseljuje tlo nego sumpordioksid i azotni oksidi. On je jedan od glavnih
uzronika kiselih kia koje oteuju drvee
i druge biljke, zakiseljavaju zemljite
i vodu u rijekama i jezerima. Poto se
emisija sumpordioksida postepeno dovodi
pod kontrolu i smanjuje, amonijak moe
da postane glavni uzrok acidifikacije.
Oko 16% azotnih oksida kao staklenikih
gasova dolazi u atmosferu iz mineralnih
ubriva, a 18 posto od spaljivanja biljnih
ostataka i drveta. Spaljivanje biljne mase
zagauje vazduh i dimom i pepelom.
Postoje naini da se znaajno smanji
emisija tetnog amonijaka u atmosferu.
Metan koji nastaje fermentacijom u
crijevima domaih ivotinja i razlaganjem
njihovog izmeta, iako u atmosferi kratko
ostaje, zagrijava ak 20 puta vie nego
ugljendioksid. Porastom broja domaih
ivotinja porast e i emisija metana.
Stoka proizvodi i polovinu antropogene emisije azotnih oksida koji su
takoer stakleniki gasovi i dovode do
zagrijavanja atmosfere.
UTICAJ POLJOPRIVREDE
Poveanje koncentracije ugljendiokNA PROMJENU KLIME
sida moe da bude za poljoprivredu korisna pojava. Oekuje se da e se konUticaj poljoprivredne proizvodnje na centracija CO2 u atmosferi u sljedeih 30
klimu moe biti negativan i pozitivan.
godina, sa sadanjih 350 ppm, poveati
Poljoprivreda je znaajan izvor na 400 ppm. To e poveati fotosintezu
staklenikih gasova (CO2, metan, azotni i stvaranje organske materije, uzrokovae
oksidi i vodena para) koji dovode do za- smanjivanje stoma na biljkama, pa time i
grijavanja atmosfere sa svim posljedica- gubitak vode iz njih transpiracijom, ime
e se poveati efikasnost koritenja vode

od strane biljaka.
DVIJE ETVE
Globalnim zagrijavanjem poveat
e se areal irenja i uzgoja biljnih kultura kako u horizontalnoj ravni, tako i na
veim nadmorskim visinama. Produit e
se vegetaciona sezona (zima e biti kraa i
blaa), to e omoguiti sistem dvije etve
godinje, biljke e rasti bre i donositi
vei prinos, a ume vei prirast drveta.
Promjene u agrotehnici i selekcija pogodnijih sorti i hibrida bilja pomogle
bi da se umanje ili eliminiu negativne
posljedice promjene klime, a da se iskoriste pozitivne posljedice.
Na milijardu i po hektara obradivog
zemljita na svijetu uzgajaju se poljoprivredne kulture. One svake godine
proizvedu vie milijardi tona organske
materije u raznim proizvodima (hrana,
vlakna, nusproizvodi itd.). Tom prilikom, u procesu fotosinteze iz biljaka se
oslobaa ogromna koliina kisika (biljke
ga jedine i proizvode, a svi drugi ga
troe) i apsorbira iz atmosfere, takoer
veliku koliinu ugljendioksida. to je
vea masa biljaka, to je vea proizvodnja kisika i vea potronja CO2, tako da
biljke dvostruko preiavaju vazduh.
Potronjom ugljendioksida od strane biljaka smanjuje se opasnost od globalnog
zagrijavanja.
Svim agrotehnikim i drugim mjerama, kojima stimuliramo vei rast biljaka,
poveavamo i ove njihove korisne uticaje
na klimu. Takoer, sistemom dvije etve
godinje, a gdje je mogue i tri, poveava
se proizvodnja biljne mase, pa tako i povoljan uticaj poljoprivrednih biljaka na
klimu.
49
FONDEKO IZMEU DVA BROJA
NASTAVLJENA RAZBORITA MISIJA

Organizovali smo ekoloke tribine po BiH i bili prisutni na brojnim
skupovima nevladinih i meunarodnih organizacija
a promociji 27 broja revije Fondeko

svijet bilo nam je zadovoljstvo uruiti
zahvalnice suosnivaima Udruenja
Fondeko i to Lidumilu Alikalfiu, Miroslavu Franjkoviu, Aleksandru Kneeviu i
postrhumno Nijazu Abadiu zato to su imali
viziju i okupili savjesne ljude u plemenitoj i
razboritoj misiji formiranja Fondeka.
S obzirom da je ovaj broj revije bio
najveim dijelom svog sadraja posveen
klimatskim promjenama, Udruenje je organiziralo nekoliko Javnih tribina irom BiH
kako bi to iru javnost upoznali sa globalnim
klimatskim promjenama kao i posljedicama
koje se deavaju u BiH. Tako smo odrali
predavanja u Travniku, Zenici, Tuzli gdje je
predava bio akademik Midhat Usupli. Tribine su bile veoma zapaene i posjeene.
Poslije tribine u Travniku, Fondeko je
dobio poziv od NVO Regionalno udruenje
Srednje Bosne da odri predavanje na temu
izgradnje mini hidrocentrala i njihovog uticaja na okoli, na koji smo se odazvali i akademik M.Usupli je odrao predavanje u O
Mehuri.
Odran je sastanak mree NVO sa podruja
rijenih slivova Neretve i Trebinjice Zatiti
rijeku zatiti ivot gdje Fondekov predstavnik uestvuje u radu od samog poetka
rada mree.
Predstavnik Fondeka je uestvovao na radionici Jaanje kapaciteta grupe Energija za
uee u izradi energetskih strategija u BiH
koju je organizirao Centar za ivotnu sredinu
iz Banja Luke.
Fondeko je uestvovao na konferenciji
Jaanje demokratske kulture dijaloga i saradnje institucija vlasti i civilnog drutva u BiH.
Rezultati konferencije treba da doprinesu
efikasnijoj primjeni ve potpisanog Sporazuma o saradnji izmedju Vijea ministara BiH
i nevladinog sektora u BiH.Organizator konferencije je bio Centar za promociju civilnog
drutva.
Fondeko je uestvovao u radu osnivakog

skupa mree Sporazum plus Kantona Sarajevo
i izabran za lana komisije koja e raditi Sporazum o saradnji izmedju Vlade Knatona Sarajevo
i organizacija civilnog drutva u Kantonu Sarajevo.
Za dan planete Zemlje Fondeko je dao svoj
doprinos i podrku projektu Eko kapljica
koji je osmiljen od strane mladih , stipendista
Fonda Kap dobrote koji djeluje pod pokroviteljstvom HKO Kruh sv.Ante. Projekt
je osmiljen u svrhu obnove Parka mladenaca kao javne zelene povrine na podruju
Opine Novo Sarajevo. Cilj projekta je probuditi ekoloku svijest gradjana kroz promociju i
uredjenje gradskog parka kao ogledala kulture
ivljenja i mjesta za okupljanje mladih i starijih osoba.
Na poziv centra za ekologiju i energiju

Tuzla Fondeko je uestvovao na prvom nacionalnom sastanku i radionici u okviru projekta
Regionalno irenje svijesti o zatiti okolia,
djelovanje i povezanost u zapadnom Balkanu.
Osnovni cilj projekta je da se na sektor za
zatitu okolia gleda kao top-prioritet u dravnoj
strategiji kod donosioca odluka i drugih stakeholder-a (NVOi, mediji, biznis sektor, javnost)
u zapadnom Balkanu i da regionalna saradnja
i povezanost, postanu priznati kao instrument
odrivog napretka, brih EU integracija i potencijalnih investicija u 6 drava zapadnog Balkana.
Projekat je dio regionalne dvogodinje
kampanje koja se pored BiH implementira u
jo pet zemalja zapadnog Balkana.
REKLI SU O FONDEKO SVIJETU
MOTIVI ZA ODGOVORNO PONAANJE

Fondeko svijet predstavlja veoma
uspjeno izdanje koje sainjavaju
brojne aktualne i interesantne okoline
i posebno ekoloke teme i prilozi, kazao
je promoviui 27. broj revije prof. dr.
Tarik Kupusovi.
Izmeu ostalog rekao je i ovo:
U ovom broju posebna panja data
50
je "klimatskim promjenama". Znaaj izbalansiran u ovom broju. Naglaavam

globalnih klimatskih promjena je veliki, da je 27. broj Fondeko svijeta podreen
epohalni, te su kroz reviju predoeni di- osvjeivanju i senzibiliziranju ljudi,
jelovi projekta UN "Milenijska ocjena odnosno javnosti na aktuelni problem
ekosistema".
"klimatskih promjena", a kako bi postala
Generalno, ukupan omjer tema - okolino educirana, tj. motivirana za
domaih i inozemnih, popularno pred- odgovorno ponaanje i odnos prema
stavljenih i struno obraenih je dobro okoliu, odnosno prirodi.
PRIRODA U DJELIMA LIKOVNIH UMJETNIKA
Vojislav Vujanovi
LIRSKO OSJEANJE SVIJETA

Marko Kusmuk se opredijelio za slikarstvo, a Edin Lepir za skulpturu i obojica su pokazali
istinsku zrelost i u formulacijama likovnih ideja i njihovim prevoenjem u umjetniko djelo
edna nova generacija likovnih umjetnika u Bosni i Hercegovini najavila

je svoj dolazak: uinjeno je to postavkom izlobe dvojice njihovih predstavnika Marka Kusmuka i Edina Lepira
u galeriji ULUBiH a Roman Petrovi.
Bilo im je to svojevrsno priznanje od
strane Udruenja likovnih umjetnika BiH
za najvei broj osvojenih bodova na nedavnom prijemu novih lanova u ovu organizaciju.
Marko Kusmuk se opredijelio za
slikarstvo, a Edin Lepir za skulpturu i
obojica su pokazali istinsku zrelost i u
formulacijama likovnih ideja i njihovim
prevoenjem u umjetniko djelo.
Za osnovu svoje skulpture Edin Lepir
je koristio naglaenu vertikalu u kojoj se,
sama od sebe, nametala ideja dostojanstva i energija vitalizma koji su se, potom,
mogli razvijati u iroku paletu motivike
sa naglaavanjem njihovog plasticiteta. I,
upravo, u plastinosti izvedbe ogleda se
stvaralaka snaga ovog mladog umjetnika. Svoju inspiraciju najee nalazi u
vertikalizmu i oblinama enskog tijela, u
istoti i valovitosti njenih linija uvjeren
da se u tome otjelovljuje susret ideje i
njene stvaralake izvedbe. Predmetno
i njegov supstancijalitet se prelijevaju
jedno u drugo i taj proces umjetnik prati
svojim imaginativnim usredsreenjem,
Autor: Marko Kusmuk
sintetiki postupak kojim e enske figure svesti na simboliku enskih atributa

ili e figure razvoditi u forme u kojima
se vertikala razvodi u geometrike forme.
Ciklus izloenih radova nosi naziv Akt
u skulpturi.
iroka je skala likovnih formi u kojima
Marko Kusmuk iskuava svoje stvaralake
mogunosti traei onaj oblik koji bi bio
najblii njegovom senzornom sistemu, njegovom emotivnom osjeanju i njegovim intelektualnim potencijama. Za sada, ono to
bismo mogli staviti kao zajedniki imenilac
ukupnom njegovom stvaralatvu, ostvarenom do sada, jeste lirsko osjeanje svijeta,
koje ima svoju referencu u plemenitosti i
dobru koje se, bar za sada, nude kao premise njegove filozofije kroz iju koprenu treba da prozre ono to nazivamo vrhovnom
vrijednosti svijeta u ijem okrilju ivi i koji
prevodi u umjetnost. On se kree irokim
Autor: Edin Lepir
vaja formu koja prerasta u svoje poetsko transverzalama likovnog govora ne dajui,
opredmeenje, poetsko zahtijeva svoju za sada, ni jednoj formi posebni primat. Ve
oblikovnost u briljivoj obradi epidermal- 2007. godine, u katalogu za njegovu prvu
nog sloja figure. Nekada e ta obrada biti samostalnu izlobu, istakli smo da Marko
dovedena do iste lirske apoteoze, nekada Kusmuk ima otro oko da vidi i sigurnu
e taj sloj figure ostati bez te naglaene ruku da vieno prevede u likovnu formu.
cizelacije, dok e, u drugim sluajevima, To otro oko i sigurna ruka nadgrauju svoepidermalni sloj biti razveden u bogatim ju unutarnju mo i postaju sigurni voditelji
naborima koji se uspinju uz vertikalu Marku Kusmuku da razrjeava likovne lafigure. Ali zna ovaj umjetnik i odstupiti virinte i dospije do irokih horizonata svoga
od svoje osnovne inspiracije, koristiti umjetnikog zova koji biva sve zvonkiji i
sve ujniji. Potvruje to i njegov prijem u
Udruenje likovnih umjetnosti Bosne i Hercegovine ove 2009. godine!
Biografska skica: Edin Lepir je roen
u Zenici 1983. Srednju kolu primijenjenih umjetnosti i Akademiju likovnih
umjetnosti zavrio u Sarajevu, odsjek kiparstva u klasi Mustafe Skopljaka. Upisao
je i Fakultet za restauraciju i konzervaciju
u Sarajevu. Kao student etvrte godine
osvojio je prvo mjesto na konkursu sa
temom Obline enskog tijela u Bosni
i Hercegovini. U ULUBiH je primljen u
martu 2009. godine.
Biografska skica: Marko Kusmuk je
roen 1985. godine u Sarajevu. Zavrio
je Akademiju likovnih umjetnosti, odsjek
slikarstva u Sarajevu. Postdiplomske
studije zavrio je na Accademia di belle
arti u Rimu 2008. Od 2009. godine lan
je ULUBiH-a.
51
TAJNE I ISTINE
Ferid Muhi, Slobodan alica
TAMO GDJE POGLED PUCA

Mudar ovjek voli more, a plemenit
planinu. Konfuije
... I u trenucima najdublje radosti, okrueni
onima koji nas vole i potuju, izloeni smo
sred mira i obilja, osjeanju koje je Paskal nazivao pusto ivota... I zaista, gdje se sakriti
od taedium vitae, kako izbjei svijest da smo
tamo gdje nam ne prilii i da sa tog mjesta ne
moemo? I kako ne vidjeti da nita u ovom
svijetu kojim kroimo, s kojim se grlimo na
ivot i smrt, ne moe sasvim biti zapreteno
onim jerofejevskim uvjerenjem da naa dua
nije prestala da tuguje?
Ovaj tamni pokrov to kao zamrli akord
pekriva i nau najzaneseniju radost, ovo
uvianje da ovdje, na ovom svijetu, naa dua
nikada nee prestati da tuguje, ima jednu osobinu koja njegovu slinost sa pramenjem
magle bitno uveava. Kao i magla, i ovaj pokrov pada samo po dolinama, ravnicama, mjestima to smo ih naselili, ali se, ba kao i magla,
rijetko uzdie do otrih vrhunaca...
Tu, ili, ako hoemo tanije tamo, u planinama nema vie ni tugovanja, ni pustoi ivota.
U planinama, tim katedralama, tim svetilitima
planete i oltarima ljudskog zanosa, mnogi
su filozofi potraili i bili uvjereni da su nali
ovjekovo rodno mjesto. ak su i skolastiki
majstori izvodili etimologiju antroposa iz pojma onoga koji se uspinje, dakle, onoga koji
stremi ka vrhovima, koji visinama tei. I plemenito je to i ljudski je: jer gore, na vrhovima,
kao to je govorio Kjerkegor, kome planine nisu
bile suene, ima mjesta samo za jednog. Dolovi, ono gdje je mnoina, gdje je gomila, mjesta
su lai, jer je gomila la. A, Nie je, penjui se
Alpima vajcarske, zapisivao da je visinska
granica od 2000 metara, granica iznad koje se
tek moe sresti i roditi ovjek; nie to je zatrovano, politiko (a)moralno, religiozno obamiranje i trepet... I ako je za openhauera muzika
zapravo filozofija koja koja istinu izraava bez
pojma, samo zvukom, onda su planine filozofija
bez pojma i muzika bez zvuka samo svojim
postojanjem sve kau i vrate ovjeku sjeanje
na ono, to je njegova gotovo zaboravljena istina kao bia dostojnog visina i uspinjanja.
U tiinama velikih osama, kroz koje, kao
neuhvatljivi glasnici, tanou koja nije od
ovoga svijeta, prohuje samo vihori, iznad vladara, iznad zaborava sitne kompetencije, koju
su od onih to su ostali u dolu ivota, moda
samo Spinoza, ili Toma Akvinski, ili jedan
Rudolf tajner, nadrasli naseljeni u planini
sopstvenog duha tamo postoji jedan svijet
bez zakona, granica, utemeljen na etikom individualizmu, neobojen i neodreen nacionalno, rasno, etniki, vjerski svijet kakav je bio
prije nego to je Diogen ugao svoju lampu
tragajui za ovjekom... Jer, slobodan ovjek
djeluje moralno i ima moralnu ideju, a ljudi sa
52
Prenj, masivi Cetine i Izgorjele grude, Foto: Uzeir Beirevi

moralnim idejama jesu preduslov moralnog izgubili iz vida, a to je vrijedilo pamtiti: odumsvjetskog poretka pisao je Rudolf tajner jo rlu dravu i slobodni duh; planine ta stalna
1894. I jo: sloboda se ne javlja u radnjama podsjeanja na budunost ostvarene utopije...
Planine, katedrale i univerziteti, onakvi
kada smo primoravani od spoljanjeg svijeta,
nego u onima to su noene duhovnim in- kakve su ove ustanove izvorno i bile zamiljene
tuicijama; a zreo ovjek daje sam sebi svoju kao mjesta na koja zabrana, tortura, naredba,
vrijednost on djela kako hoe, to jest prema pokornost, nemaju pristup. Pribjeita, ili,
svojim etikim intuicijama... Kada ovjek tei jo bolje, eksteritorijalne zone ovoga svijeta,
slobodi bez egoistinih namjera, kada mu slo- slobodne alveole ove Doline suza mjesta
boda postane istom ljubavlju za akcijom koja na kojima je sve meditacija i mir, blagoslov i
hoe da se u svijetu ostvari, tada za njega i biva znanje. To su mjesta sa kojih se najbolje vidi
da ljudi, to god sebi kroz historiju postavljali
mogue da pristupi Duhu slobode...
Za takvim su svijetom krenuli mnogi, kao zadatak, jo nijedan nisu ostvarili, ili, nita
ostavljajui sve u potragu za izgubljenim to bi bilo pomena vrijedno. Uinjeno je samo
akordom... O toj potrazi su pjevali najbolji na ono to je bilo bolje i ne initi, ili to, uinjeno,
Zapadu... predstavnici razvijene due svijesti, nita bolje nije donijelo.
U zapisima o planinama mnogih znanih i
britanska rock grupa Moody Blues... a Parsifal,
vitez kralja Artura, jeste prvi moderni tragalac neznanih majstora filozofa, pjesnika, ekoloza izgubljenim.. za Svetim Gralom, koji se jo ga, antropozofa, alpinista ive rijei jae od
prije 1100 godina uio, ispred svih nas ljudi, mnogih politikih programa, koje otrenjuju vie
od mnogih filozofskih eseja, oplemenjuju i bodre
da postavlja prava pitanja, da ispravno pita...
Gore, gdje nema ni kralja, ni vazala, ni dublje od mnogih djela knjievnosti. Napisali
nepravde, ni rehabilitacije, gore je mjesto su ih znalci, oni koji su mnogo puta bili gore,
podsjeanja na mnogo ta od onoga to smo iznad srama i pustoi ljudskog svijeta.
AKTIVNOSTI NEVLADINIH ORGANIZACIJA
Sabina Jukan
ZELENA KOALICIJA
ZAPADNOG BALKANA
Poinje lobiranje za implementaciju meunarodnih sporazuma i donesenih zakona
entar za ekologiju i energiju Tuzla

u saradnji sa Ambasadorima ivotne
sredine iz Srbije organizirao je 13. i
14. maja u Sarajevu prvi nacionalni sastanak
i radionicu u okviru projekta Regionalno
irenje svijesti o zatiti okolia, djelovanje i
povezanost u zapadnom Balkanu.
Osnovni cilj ovog projekta je da se na sektor za zatitu okolia gleda kao top-prioritet
u dravnoj strategiji kod donosioca odluka i
drugih zainteresiranih strana (NVOi, mediji,
biznis sektor, javnost) u zapadnom Balkanu i
da regionalna saradnja i povezanost postanu
priznati kao instrument odrivog napretka,
brih EU integracija i potencijalnih investicija u 6 drava zapadnog Balkana.
Projekat je dio regionalne dvogodinje
kampanje koja se pored BiH implementira u
jo pet zemalja zapadnog Balkana.
Na prvom nacionalnom sastanku je bilo
prisutno 40 uesnika iz razliitih sektora
drutva (dravne, entitetske i lokalne vlasti,
NVO) i iz razliitih krajeva BiH, biznis sektor
preko privrednih komora, akademska zajed-
nica i mediji. Na ovom sastanku formirana je

zelena koalicija BiH kao dio zelene koalicije
zapadnog Balkana koja e podravati promociju i zagovaranje slijedeih ciljeva u naredne
dvije godine:
Unaprijediti meusektorsku saradnju i
zagovaranje na nacionalnim i regionalnim
nivoima, bazirane na Nacionalnoj situaciji, a
odnose se na pitanja okolia;
Poveati znanje i informiranost graana
i zainteresiranih strana u regiji Zapadnog
Balkana o ekolokim vrijednostima i standardima EU;
Poboljati regionalnu saradnju, bolji
protok informacija i razmjenu iskustava u
politici zatite okolia i inicijativa u regiji
Zapadnog Balkana.
U okviru radionice koalicija je definirala
pet stratekih pravaca u kojima bi se moglo
djelovati:
Jaanje kapaciteta vladinih institucija i
civilnog drutva o EU integracijama, principima podrke EU, kreiranju i sprovoenju
javnih politika, radu sa medijima i edukacija
samih medija na promjeni njihovog odnosa

prema problemu okolia i EU integracija;
Lobiranje za implementiranje potpisanih
meunarodnih sporazuma i donesenih zakona
i iniciranje potpisivanja novih meunarodnih
sporazuma i donoenje novih zakona. (Zakon
o okoliu na dravnom nivou, Arhuska konvencija...);
Jaanje dijaloga i unapreenje protoka
informacija izmeu vladinog, nevladinog,
biznis sektora i medija, na lokalanom, nacionalnom i regionalnom nivou;
Zalaganje za djelotvorniji rad dravnog
parlamenta i bolju zastupljenost okolinskih
tema u programima politikih partija;
Rjeavanje konkretnih lokalnih okolinskih problema u cilju jaanja svijesti i
poboljanja dijaloga sa graanima (zatita
sliva rijeke Bosne, rjeavanje problema
ugraenog azbesta).
U nastavku slijedi istraivanje na terenu
koje bi trebalo pokazati u kojem od navedenih pravaca bi koalicija trebala djelovati u
naredne dvije godine.
53
NA IZVORU LIJEPE RIJEI
Vojislav Vujanovi
SRETNA SKITNICA
Dara Sekuli je svojom poezijom nala najkrai put do ljudskih srca
me Dare Sekuli (1931. Kordunski Ljeskovac) je najznaajnije

ime enepjesnika u povijesti
bosanskohercegovake
knjievnosti.
Iako je roena na Kordunu, svoju
ivotnu i pjesniku sudbinu je vezala za
Sarajevo. Svoje prve pjesnike refleksije
poela je ispisivati kao srednjokolka
dok je boravila u Zagrebu i objavljivala ih u srednjokolskim listovima i u
asopisu Izvor. U Sarajevo je stigla
sa ve evidentnom pjesnikom zrelou
i prvu svoju pjesniku zbirku Otjecali
smo s rijekama objavila u zajednikoj
knjizi sa Pubom Mateoviem i Lukom
Pavloviem 1956. godine. Te prve pjesme
su natopljene bolom koji je preivjela u
strahotama drugog svjetskog rata. Posebno joj je potresna pjesma Tualjka sa
reminiscencijama na majku:
Nikada ti nismo cvijee poklanjali.
Kod nas, roditi se, nita nije znailo.
Ja se ne sjeam svih imena moje
mlae brae.
Ti si bila slina zemlji
Moda je zato tvoje krilo bilo tako
toplo.
Bijela suknja seljaka
Svake je jeseni crvenila od roenja.
Kakve je boje bila ti kosa?
Marama crna na kruh me podsjeala.
Da znam gdje si zakopana
Rasplakala bih zemlju.
Do sada je objavila preko dvadeset knjiga poezije o kojima su pisali

najeminentniji knjievni kritiari, od
Mithata Begia, Hanife Kapidi
Osmanagi, Tomislava Ladana, Slavka
Leovca i Jasmine Musabegovi do
Riste Trifkovia, Florike tefan, Duka
Trifunovia,
Velimira
Miloevia,
Stevana Tontia i drugih. U svojoj
studiji etiri bosanskohercegovaka
pjesnika(Skender Kulenovi, Mak Dizdar, Dara Sekuli i Anelko Vuleti),
Mithat Begi je o poeziji Dare Sekuli
zapisao: U stvari, D. Sekuli je postupno
stvarala svoj osobeni pjesniki rjenik
sa vrlo irokog osnova, gdje iznenadna
neobinost, neoekivana rije, najednom uzdigne itaoevu radoznalost.
54
Hanifa Kapidi Osmanagi je, pak,

o poetici Dare Sekuli zapisala sljedei
sud: Uvijek ritmina i melodina, sa
stihom bogatim asonancama i unutarnjim ritmovima, poezija Dare Sekuli u
posljednje vrijeme sve se ee, lagano
i nenametljivo, rimuje. Time je njena
melodinost pojaana.
Jedno od posljednjih priznanja jeste
nagrada Koievo pero dodijeljena
Dari Sekuli za njenu pjesniku knjigu
Sretna skitnica. U obrazloenju je
istaknuto:
Poznata knjievnica Dara Sekuli
svojom novom zbirkom "Sretna skitnica" jo jednom je, po ko zna koji put,
potvrdila svoj davno steeni renome majstora pisane rijei, jednog od najveih
savremenih pjesnika srpskog jezika.
Dara Sekuli je svojom poezijom nala
najkrai put do ljudskih srca, a ova nagrada je dokaz njezinih visokih literarnih
dometa, ali i naeg potovanja prema
njezinom djelu.
Svaka poetska knjiga Dare Sekuli
nosi u sebi specifinu osobenost, svoj
drugaiji poetski slog. Ipak, reklo bi
se da se, po toj svojoj osobenosti, izdvaja njena knjiga sa naslovom Gorak
konak (1970.). Ona poinje kultnom
pjesmom ukupnog Darinog pjesnikog
opusa Ave Maria. Pjesma se razvija
u jedinstvu svoga znaenja, znaenja
rtve koju je samo ena mogla ponijeti
na svojim pleima, i podnijeti dok je u
prljavim posteljama svoj sveti miris
posijala, a, istovremeno, Niko nije
imao milosti ni milote za tebe. Ali u
ovoj knjizi ima i jedan ciklus, po kome
je i itava knjiga nazvana Gorak
konak. Ciklus je posveen Sarajevu.
Pjesnikinja promie njegovim prostorima, zastaje na pojedinim takama
njegovim, pokuava dokuiti, shvatiti
i razumjeti ono povijesno jezgro koje
se zgrudvalo tu isijavajui nevidljivu energiju koju je samo pjesnikinja
dokuivala i prevodila u svoje poetske
arabeske, ponekada razvijene u iru poetsku gamu, a ponekada svedena samo
na nekoliko stihova, kao to je pjesma
Saburina: Ko eka / Smoren / Korak /
Gorak / Konak doeka.
Stihovi pjesama su esto svoeni u

eliptinu formu, bez koritenja zareza,
uklanjajui jeziko posrednitvo izmeu
lirskih naboja koji teku u neprekidnoj
sukcesiji. U na izbor smo uvrstili dvije
pjesme koje predstavljaju dvije krajnje
take meu kojima se protee Grad. To
su Malta i Kozja uprija.
MALTA
Na moj teret ne moete carinu
udarati
Ni car tamo ni ovamo caravan
U oku ovo, to je tuga
Otkud biser.
Duga oko pasa, kakva svila.
To pod grlom okov
Nije zlato
Zato pustite me
Nemam blaga
Ako mogu bez tog iga
Na drugu stranu
Ja bez traga
Sramota je na moj teret carinu
udarati.
KOZJA UPRIJA
Ni sa vodom ni na obali.
Pusta i prazna odolijeva silini naviranja
Ljepota bijela nekad drhtava mlada
Ispred svatova
Strahotan odjek kopita
Rumeno prosipanje brana i ljeta
Nekad prie i zborovanja
Ledeni
cvijet
u
zimska
predveerja
Peludno sijanje kroz iroki rukav
prolaenja
Sada obmana survana.
Klekla izmeu vode i obala
Izmeu zova i daljine
Spremna da smogne zadnji napon
volje
Za jo jedan bljesak na viru ispod
sunca.
POLITIKA I EKOLOGIJA
BORCI ZA PRIRODU OSVAJAJU VLAST

Graani Evrope na junskim izborima iskazali povjerenje prema "zelenim" partijama koje
su ojaale poziciju u Evropskom parlamentu
oruke za zelenu revoluciju,

za obranu prava graana i
demokratsku Europu naile su
na odobravanje i prihvaanje europske javnosti, o emu svjedoe i rezultati junskih izbora za Evropski parlament.
Komentirajui izborne rezultate
za EU parlament, koji su donijeli europskim zelenima Greens/EFA Group
iznenaujue dobitke, njihov dopredsjenik Daniel Cohn-Bendit je izjavio:
"Ovo je Dan D za ekoloke politike u Europi. U mnogim zemljama
rekordni je broj graana dao glas za
Zelene, podravajui nau viziju za
budunost. Europljani su pozdravili
na konstruktivni rad, pozitivan stav
i spremnost na razgovore sa drugim
politikim opcijama. Mi smo u suprotnosti sa destruktivnim porukama
euroskeptika i ekstremne desnice,
koji su, naalost takoer dobili dosta
mjesta u Parlamentu."
Cohn-Bendit je istakao da su
kranski demokrati i desni centar ve
uspostavili jak poloaj, dok su socijaldemokrati pretrpjeli spektakularan
kolaps. - Veliko je pitanje za Zelene
u slijedeim tjednima kako izgraditi
koalicijsku opoziciju Barrosou, jer mi
ne moemo vie dopustiti njegov reizbor za predsjednika Europske komisije,
zbog njegove dosadanje politike. Radi
toga Greens/EPA imaju za cilj izgraditi
potrebnu veinu, odnosno koaliciju zajedno s socijalistima, liberalima i ljevicom strana, kazao je Cohn-Bendit.
Monica Frassoni, predstavnica
Greens / EFA Group dodala je da je uspjeh progresivnih i ekolokih kandidata (postojeih 43 zastupnika pojaano
je za jo 10) pokazao da su poruke za
zelenu revoluciju, za obranu prava
graana i demokratsku Europu naile
na odobravanje i prihvaanje europske javnosti. "Obzirom na rezultate
u mojoj domovini Italiji, jasno je da
emo morati raditi na stvaranju novih

uvjeta i razvijanju novih politikih
prostora", najavila je Frassoni.
Najvee
povjerenje
zelenim
strankama dali su birai Belgije (31
posto), Danske (16,2 posto), Luxemburga (17,4 posto). Njemake (12,1
posto), vedske(10,9 posto).
Podrka Zelenim izostala je u

Bugarskoj, Kipru, ekoj republici,
Estoniji, maarskoj, Irskoj, Italiji,
Poljskoj, Portugalu, Slovakoj, Sloveniji, kotskoj koje nemaju niti jednog "svog" parlamentarca u novom
Evropskom parlamentu.
(Priredio: H.S.A.)
55
"ZELENE" VIJESTI
BOJE TIKVE
roizvodnjom povra bavimo se pet godina na povrini od sedam

dunuma. Poeli smo se baviti sasvim sluajno nakon posjete jednom od sajmova ekoloke hrane u Republici Hrvatskoj. Nakon
to sam otiao u vojnu mirovinu trebalo se neim baviti i izbor je pao na
uzgoj tikvi. Prvo smo poeli uzgajati ukrasne i obine tikve za stonu
ishranu, a kasnije se i poelo sa uzgojem drugih vrsta tikava kao to su:
tikve mukatne, sudovnjae, tikva golica, vie vrsta tikava za pohovanje,
pite i kolae, lufa (biljna
spuva) i smokvolisna
tikva.
Sve vrste povra
uzgajaju se na ekoloki
nain bez upotrebe mineralnih ubriva, pesticida i herbicida.
Za prehranjivanje
koristi se stajnjak, a za
zatitu pripravci na bazi
bilja.
Pored uzgoja vie vrsta povra spravljamo vie vrsta marmelada,
slatko, kompot, sirup, bistri i kaasti sok, sjemenke tikve golice i prirodnu biljnu spuvu.
Osim proizvoda od tikve spremamo sok od crvene, zelene i ute rajice,
sirup i aj od zove, sirup i aj od koprive, sirup od maslaka i rue.
Nai proizvodi su u skladu s najboljim iskustvima u tradicionalnoj
proizvodnji i bez upotrebe konzervansa to daje vrhunski proizvod po
kakvoi, boji, okusu i mirisu.
Mada su svi nai proizvodi budili panju posjetitelja sajmova irom
Bosne i Hercegovine posebnu panju pobudila je prirodna biljna spuva
koja se dobiva od tikve lufa. Mnogi nisu mogli da vjeruju da se od tikve
moe dobiti prirodna biljna spuva. Mnogi nisu nikada ni uli za lufu
prirodnu spuvu.
Proizvodi se mogu kupiti na sajmovima i izlobama zdrave hrane u
BiH i Hrvatskoj i na samom gospodarstvu.
Nikola Veseli - Srebrenik
EKO-FEST U SARAJEVU
Ve nekoliko godina u Sarajevu, na Trgu osloboenja Alija
Izetbegovi, organiziraju se manifestacije koje promoviraju sektor ljekovitog bilja,
pelarstva i gastro kulture.
U organizaciji tih
manifestacija posebnu
panju poklanjamo onim
cjelinama koje doprinose ostvarenju naih
ciljeva i to:
- ukljuivanje to
vie mladih i djece s
ciljem
izgraivanja
svjesti o potrebi odrivog razvoja kroz zatitu i ouvanje bioloke raznolikosti (biodiverziteta) i u tom kontekstu zatite i ispravnog koritenja ljekovitog
bilja;
- organiziranje znanstveno-strunih, tematskih rasprava o stanju u oblasti ljekovitog i aromatinog bilja i pelarstva i perspektivama u okviru ovog podruja;
- organiziranje izlobe ljekobilja, pelarstva i opreme, itd.
Iz godine u godinu interes graanstva za ove manifestacije
raste, to i jeste cilj, kako u pogledu informiranja o ljekovitosti
proizvoda, tako i u pogledu interesa za pokretanje vlastite proizvodnje.
Ovakav nain promoviranja domae proizvodnje pokazao se
efektnim i uinkovitim, jer se i proizvoai izmeu sebe povezuju
i uspostavljaju poslovne kontakte.
Svjedoci smo da je, i zaslugom ovih manifestacija, ponuda i
konzumacija ajeva i preparata na bazi ljekovitog bilja, meda i
ostalih pelinjih proizvoda i preparata svakog dana sve vea.
Stoga pridruite nam se
Nasi kontakti su 00387 33 23 61 36; 00387 61 10 04 15;
www.tea-fest.ba; www.bee.tea-fest.ba; www.gastro-eko-fest.ba:
e-mail; info@tea-fest.ba; diosrca@lol.ba
BIH BEZ ZAKONA
BICIKLISTI ZA PLANETU
ridesetak domaih biciklista i stranaca dva dana su povodom Dana planete Zemlje
uestvovala u biciklistikoj karavani koja je prola kroz osam opina Bosne i Hercegovine.
Nakon polaska iz Bihaa, proli su kroz Bosansku Krupu, Bosanski Novi, Prijedor i Sanski Most. Vonju su nastavili kroz Klju, Mrkonji Grad i zavrili je na Trgu Krajine u Banjoj
Luci. Pod motom Mijenjaj svoje navike, biciklisti su zajedno sa domainima u opinama govorili o vanosti mijenjanja navika za dobrobit zatite okolia, to je i jedan od osnovnih ciljeva
ove biciklistike karavane. Vonju su organizirali predstavnici opina, nevladinih organizacija i
Misija OSCE-a u BiH, prvenstveno radi afirmiranja meuopinske saradnje.
56
BiH mora uiniti sve to je u njenoj

moi kako bi ublaila posljedice klimatskih promjena, jer se nalazi u
dijelu june Evrope koji e najvie
biti pogoen ovim promjenama saopeno je iz Ministarstva vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Racionalnim koritenjem resursa
potrebno je utjecati i na smanjenje
emisije staklenikih plinova. BiH
je duna na najbolji mogui nain
pristupiti
procesima
integralne
zatite okoline, u ta spada prihvatanje meunarodnih propisa i donoenje
zakonske regulative usklaene sa
zahtjevima pravne steevine EU-a,
ime e BiH dokazati da zaista pripada Evropi, stoji u saopenju povodom Dana planete Zemlje.
Odabrala: Anida Danko
ISKUSTVA DRUGIH
GRAD KAO EKOLOKA ZONA
SR Njemakoj postoje ekoloki

U protivnom bi se mogli suoiti s kraja februara uvest e se ekoloke zone
zatiena podruja u koja ne moe neugodnostima, odnosno mandatnom ka- Dsseldorf, Dresden, Freiburg (Breisgau),
ui nijedno lino ili slubeno vozi- znom od 40 eura, te uvoenjem u Central- Heidelberg, Mhlacker, Osnabrck.
U skoroj budunosti vlasti su odluile
lo koje ne posjeduje takozvanu ekoloku ni registar prekraja sa sjeditem u Flensplaketu, saopavaju iz Ambasade BiH u burgu. Prema saznanjima Ambasade BiH uvesti i ekoloke zone u Braunschweigu,
SR Njemakoj.
u Berlinu, ekolokim zonama su proglaeni Darmstadtu, Gerai, Leipzigu, MagdeburTrenutno u Njemakoj postoji 31 Berlin, Hannover, Koln, Dortmund (Brack- gu, Neu-Ulmu, Pfinztalu, Regensburgu,
ekoloka zona, a od kraja februara 2009. eler Stae), Ilsfeld, Leonberg, Ludwigsburg, te veliku ekoloku zonu Rurske oblasti
godine uvodi se jo njih 16.
Mannheim, Reutlingen, Schwbisch-Gmnd, (Ruhrgebiet-Groumweltzone).
Postoji velika vjerovatnoa da e se i
Svi koji namjeravaju putovati linim ili Stutttgart, Tbingen, Pleidelsheim, Boslubenim automobilom duni su se pre- chum, Bottrop, Dortmund, Duisburg, Essen, u ostalim gradovima uvesti ekoloke zone
thodno informirati da li je grad ili mjesto u Frankfurt/Main, Gelsenkirchen, Mlheim ako se zabiljee prekoraenja dozvoljenih
koje putuju proglaeno ekolokom zonom, an der Ruhr, Mnchen, Oberhausen, Reck- ispunih gasova u periodu veem od 35
te da li moraju nabaviti odgovarajuu linghausen, Augsburg, Bremen, Herrenberg, dana godinje, saopeno je.
naljepnicu za svoje vozilo.
Karlsruhe, Nrnberg, Pforzheim, Ulm. Do
Redakcija
PLANINSKE STRAE
Drago Bozja, dipl.ecc.
KAKO SAUVATI NAE PLANINE OD

BESPOTEDNOG BRANJA LJEKOVITOG BILJA
rije izvjesnog vremena objavljen je

u dnevnom listu OSLOBOENJE
kratak lanak o problemu unitavanja
lijekovite biljke islandskog liaja na
Bjelanici. U tom lanku je spomenuto
da je na Bjelanici nestala i cijenjena ljekovita biljka lincura.
O problemu bezpotednog branja i
ujedno i unitavanja stanita ljekovitog
bilja na naim planinskim prostorima ,
poznato je ve dulje vremena, malo prosano, a nita poduzeto. Nedavno kada
sam se sputao junim padinama sa vrha
Bjelanice ka Ivanovom dolu, naiao sam
na te berae lincure. Sa improviziranim
grabljicama vadili su lincuru zajedno sa
korijenom. Upozorio sam jednu beraicu
da je to tetno i da tu vie nikad nee rasti
ta biljka. Savjetovao sam joj da na svakom
stanitu ostavi barem nekoliko kvadratnih
centimetara kako bi se biljka mogla obnoviti i ponovo rasti. Lakonski ali naalost
istinito mi je odgovorila Ostavit u, ali
doi e drugi i to pobrati. Naiao sam na
drugog, mukog beraa. Pokuao sam i
njega savjetovati . Tu sam naiao ne samo
na tvrdi otpor ve i prijetnju da odlazim
i da me se to ne tie. Odgovor je bio na
kraju ja moram hraniti djecu. Postavlja
se pitanje to initi?
Od konstatacije ta se deava, ne samo
na Bjelanici ve i na drugim naim planinama koje su moda, jo prije nekoliko
godina bile primjer raznolikog biljnog

pokrova pored ostalog i ljekovitog bilja nema mnogo koristi. Nije u pitanju
samo islandski liaj, lincura, gavez i ostala iroka lista ljekovitog bilja, a da ne
spomenem bezpotedno i nestruno branje iroke lepeze jestivih gljiva, koje se nemilosrdno, bez ikakvog obzira, bere za
razne legalne i nelegalne otkupne firme.
Berai za relativno mali novac prodaju
svoj trud, koji se izvozi u inozemstvo
odakle onda mi za skupe novce uvozimo
razne preparate.
Ne bih elio biti bezrezervno kritian,
jer ima i relativno dobrih primjera domaih
poduzetnika gdje sve ipak , u maloj koliini
ostaje na domaem tritu.
Zadnji je as da se uvede red. Odgovornim resornim tijelima, od najviih
ministarskih do najnie lokalne zajednice. Nije mi poznato da li postoje u tom
smislu zatite odgovarajui normativni
akti, ili e se donijeti i usvojiti, s obzirom
na postojeu praksu, ne potovanja Zakona, ostaje krucijalno pitanje kako ga
potovati i provesti u praksi.
Besumnje, iako se mora raunati na
sankcije , miljenja sam da je edukacija i
stimulacija bolji metod..
Pitanje je da li odkupljivai bilo na
kakav nain educiraju te berae kako se
i ta moe brati. S druge strane, prvenstveno lokalna vlast, ali uz pomo vie in-
stance morali bi nai najpogodniji nain

da educira te ljude , kojima je sakupljanje
ljekovitog bilja postao profesionalni ili
poluprofesionalni posao za osiguranje egzistencije. Poslije edukacije ti ljudi morali bi dobiti nekakav dokumenat-certifikat
da se mogu i smiju baviti tim poslom. Ta
akcija bi se mogla provesti i uz pomo
adekvatnih nevladinih organizacija
EU nudi znatna sredstva za realne
projekte gdje bi i ovakvi projekti sigurno nali svoje opravdanje i mjesto. To je
konano od opeg interesa ne samo pojedinaca ve cijele zajenice pa i Evrope.
Danas ne samo na podruju Kantona
Sarajevo ve u cijeloj BiH imamo brojne
planinarska drutva, skaute, izviae,
gorane . Uz odreenu edukaciju i jasno
odreeni broj stvarnih - profesionalnih
zatitara prirode, ne onih koji u zelenim
uniformama i akreditacijama etaju gradovima demonstrirajui tzv. EKO patrolu, ve u organizaciji PLANINSKE
STRAE po uzoru na Austriju, Sloveniju, Italiju , Njemaku, vicarsku i
dr. ( Planinska straa, Bergwacht, itd.) je
jedina mogunost da spasimo to se jo
spasiti moe. Pored edukacije tih samozvanih beraa ova organizacija bi odigrala
nezamjenjivu ulogu.U pomenutim zemljama drava finasijski pomae te organizacije ali uloena sredstva se vraaju i
daju viestruku korist.
57
ZDRAVLJE I UMJETNOST
Alema Potur
PRONAI MENTALNI RITAM

O muzikologiji i lijeenju muzikom u kontekstu zdravlja i blagostanja
jerovati je da nije postojao niti jedan

Homo sapiens, a da nije pao pod uticaj oaravajuih zvukova koji samo
muzika moe pruiti i odao se uivanju u istome. Uticaj muzike je svakako blagotvoran
i preporuljiv, jer djeluje na naa najdublja
osjeanja, tako to suptilne pozitivne vibracije usmjerava uspostavljanju psihike
ravnotee i stvaranju osjeaja zadovoljstva
i radosti ivljenja, tvrde strunjaci. Muzika
sve ini lakim, jer djeluje stimulativno.
Utvreno je, da se sluanje muzike koja nam
godi javlja zauujua sinkronizacija lijeve i
desne strane mozga. Prvi zvukovi koje i sami
usvajamo su oni iz majine utrobe ritam
rada srca, rad crijeva, disanje i ovi ritmovi
su u pentatonskoj skali, tj. sadre pet tonova.
Zanimiljivo je da su sve uspavanke u ovoj
tvrdio da bi se konano, kao u davna vremena, trebala primijeniti muzika ''koja djeluje
tako neobino i korisno''.
Muzikoterapija nije jo u nekoj velikoj
primjeni na naim prostorima. Muzikoterapija spada u jednu od psihoterapijskih tehnika koju uglavnom primjenjuje edukovani
muzikoterapeut, a u dijagnostike i terapijske
svrhe koristi zvuk koji moe, ali i ne mora
biti muzika. Znaajno je da se muzikoterapija
moe primjenjivati i kod zdravih ljudi u cilju
psihoprofilase, poveanja kreativnosti, te intezivnijeg psiholokog i duhovnog razvoja.
U muzikoterapeutske tehnike spada jedan
itav sloen proces na relaciji izmeu pacijenta ili grupe koji sluaju odabrani muziki
izvod, i muzikoterapeuta. Metodi su razliiti:
analitiko sluanje muzike, metod voenih
skali, to znai da su to tonovi koji smiruju

i daju osjeaj sigurnosti i zatienosti. Muzika uveseljava, umiruje i dovodi do uzviene
meditacije. Stari Egipani su koristili isti hijeroglif koji je oznaavao muziku i uivanje.
U plemenskim zajednicama muzika i ples
sluili su za izazivanje napadaja kojima su
bolesni lanovi zajednice doslovice ''stresali'' sa sebe bolest tjelesnu i drutvenu. Pisani
izvori obiluju dokazima i informacijama o
pozitivnom uinku muzike na ljude. U Bibliji, u ''Prvoj knjizi o Samuelu'' opisuje se kako
mladi David svira harfu i time tjera zlog
duha koji je opsjeo Saula i nakon toga Saulu
je bilo bolje, ''zao duh je otiao od njega''.
Kao terapija, muzika je izgubila svoj ugled
tokom velikih epidemija kuge, kada su ljudi
iz oaja pribjegavali i muzikoterapiji, naravno bez uspjeha. Smatra se da ju je oivio
Richard Brocklesby tokom XVIII stoljea,
jedan od lijenika Samuela Johnsona koji je
fantazija, art muzikoterapija i sl. Posebno je

muzikoterapija dala rezultate u psihijatriji kod
fobija, depresivnih poremeaja, opsesivno
kompluzivnih, poremeaja linosti i graninih
poremeaja, kriznih stanja, poremeaja
prilagoavanja, postraumatskih poremeaja,
seksualnih poremeaja. Moe se primijeniti
kod djece zaostale u razvoju, djece sa govornim manama. Ova terapija je dala izvanredne
rezultate kod djece oboljele od autizma. Moe
se takoe primjenjivati i kod zdrave djece. U
samoj osnovi muzikoterapije je ustvari teorija
zvunog identiteta, jer svako od nas ima svoj
zvuni identitet, bez obzira na pol i starost i
za svakoga je taj identitet specifian, poseban
i karakteristian (bez obzira da li je klasina
muzika u pitanju, rock ili neki drugi pravac,
savjetuju strunjaci). Da bi primjena muzikoterapije bila uspjena i efikasna mora se pronai
mentalni ritam pacijenta s ritmom muzike koja
se primjenjuje u terapiji.
58
Naunici na kalifornijskom univerzitetu

su napravili istraivanje koje su nazvali
''Mozart efektom'', u kojem se pokazalo da
su studenti koji su sluali prije testa Mozartove kompozicije bolje uradili test za razliku
od onih koji nisu sluali nita ili su sluali
neke druge relaksacijske snimke.
Takoer je dokazano, da sluajui
odgovarajuu muziku porodilje lake
donose svoju djecu na svijet. Muzikoterapija ini poroaj manje bolnim na razne
naine: muzike i vibroakustine tehnike
direktno djeluju na smanjenje osjeaja bola,
a posebno odabrana muzika ima smirujue
djejstvo, ime se eliminiu napetost i stres.
Vibracije zvuka direktno utiu na puls i aktivnost miia, to takoe umanjuje bol. Na
pripremama za poroaj, budue mame uz
odreene muzike elemente stiu uslovne
reflekse za duboko oputanje. esto se za vrijeme razliitih faza poroaja puta muzika
odreenog tempa, koja porodiljama pomae
da diu u skladu sa ritmom kontrakcija. Dokazano je da neroena djeca pamte zvuke koje
su sluala dok su bila u maminom stomaku, i
da ih nakon roenja prepoznaju. Istraivanja
su potvrdila da su porodilje koje su rodile na
ovaj nain pozitvnije doivjele svoj poroaj,
to je odlian poetak majinstva.
Konano da bismo pobjegli od tih sitnih
i uvijek prisutnih ivotnih problema muzikoterapija se pokazala vie nego efikasnom u otklanjanju stresa, bola, a ak ima stomatologa
koji je primjenjuju pri svojim stomatolokim
zahvatima. Preporueni su i kompozitori sa
svojim kompozicijama koji bi nam mogli
pomoi da vratimo nama na tako drgocjeni
mir i blagostanje. Svaki dan uz vrlo malo muke,
dovoljno je da malo izdvojite vremena i naete
ugodan kutak i pustite omiljenu muziku.
Za oputanje i protiv stresa preporua
se: Chopinovi nokturni; Wagnerov: Parsifal;
Dvorzakova: Smfonija novog svijeta i Djela
Saint-Saensa.
Protiv straha i nemira moete posluati
Bachove svite, te djela ajkovskog. Protiv
melanholije preporua se Mascagni i njegova ''Poljska kavalarija'', Saint Seans ''Simfonija NO 3 u niem Ut, Haendlov koncert
za orgulje i orkestar NO 1, Wagner Veliki
mar Tannhauser, Ponchielli ''Ples satima''.
Protiv nesanice: Schubertova ''Ave Maria'',
te Haendlov ''Largo''.
Najoptimistinija predvianja idu dotle
da ako patimo od hroninog umora, stresa,
nesanice, glavobolje, melanholije, umjesto
po pilule u apoteku ii emo po muziku koja
e to ublaiti i otkloniti.
Memievi Mirzeta, dipl.ing.um.
NE TUCITE DADEVNJAKA
Zapisano s pogledom na jezero Matka u Makedoniji
ugo nisam pisala za "Fondeko svijet".

Ko hoe trai naine, ko nee trai
razloge, rekao je neko mudar, a neko
isti takav ostavio u prostoriji u kojoj radim.
esto mi pogled skrene ulijevo da se toga podsjetim!
Oigledno nisam traila nain, kao to ne
traim ni razlog. Kome smeta to nisam pisala
hvala mu, kome ne smeta, i njemu hvala!
Pisala sam tekstove (O, blagoslovljena bila
rije tekst, hiljadu puta blagoslovljena bila, to
me spaava vatre da svoje povezane ili nepovezane rijei moram nazvati esejom, ili priom,
ili kritikom...!), pisala sam tekstove na temu
Prirodne ljepote u djelima naih pisaca. Dervi
Sui Maglutine. Mea Selimovi - Sunce
nad rijekom, odbljesci na vodi, u meni irina.
Ivo Andri Sunce. Hamza Humo - Jesam li
ipak, ja upravu?! I stala kod Hume.
Jesam li bila upravu?
Hm, sad izgleda kao da hou da piem
o sebi, gdje sam to bila i ta sam to pisala.
Moda je tome i tako (ne zvui mi ispravno
ova sintagma, ali zvui tako nekako kako nijedna druga ne bi mogla da zamijeni to njeno
zvuanje), ali u svakom sluaju na jedan drugi
nain nego sam pisala o gore pomenutim, Velikim. Ako me nekad budu smatrali ozbiljnim
piscem, voljela bih da se nadje neki novi klinac, ili klinka, i da piu o meni kako sam ja
pisala o Ovima. Ja u vam priati jednu drugu
priu...
Vozei se autobusom koji e me iz Sarajeva,
odvesti do Pritine, gdje u popiti kafu sa vrlo
dragom prijateljicom, a zatim nastaviti prema
Skoplju, prema zemlji gdje vjeno sunce sja,
i gdje u imati promociju svoje druge knjige pjesama, blagoslovljenog imena "Krive
Drine", razmiljala sam o onome o emu e
me sigurno pitati... Otkud umarstvo i poezija?
Kakvo pitanje?! Vjerovali ili ne, bukadar puta
postavljeno. Pjesme se piu na papiru, a papir se pravi od drveta! Kakvo pitanje takav i
odgovor! Bio mi je simpatian neto vie od
7,5 sekundi, a odmah poslije toga osjetila sam
neku gorinu, kao da sam probala divlji badem
(otkriu vam tajnu: nikad nisam probala divlji
badem!). Kakav god odgovor bio, pitanje je
gorko! Zato objanjavati povezanost izmeu
neega to volim i jo neega to volim?!
Smiljala sam dalje... Imala sam vremena
dovoljno, onog vremena kakvo uvijek elim,
vremena samo za sebe, kad nigdje ne mogu da
odem, da dohvatim nikakvu knjigu sa police,
da upalim raunar i konektujem se na internet. Nisam se potrudila ak ni da obezbijedim
muziku... Ako sam dobro drutvo drugima, a
kau da jesam, zato ne bih bila sebi?!
Smislih da slinosti i razlike objasnim
ovako. Ininjer sam umarstva. Mi to, in-
terno, zovemo umar, tj. umarka, to sam,

samoincijativno i jednostrano, preimenovala
u umaricu, latinskog imena Anemone nemorosa. Divan mali bijeli cvijet. Malo, sasvim
malo otrovan. Simpatian jo i iz razloga to
podsjea na anamona, termin naih nana
za neku tamo, Bog zna kakvu, u paktu sa
avolom, enu.
Kada nisam umarica (za vrijeme koje se
vodi kao radno ne piem pjesme, uglavnom),
odluih prozvati se narcisom. (Narcisima
zovu one zaljubljene u sebe, ali ja sam ula
i povjerovala u jednu drugu priu o Narcisu,
gdje je jedna vila zaarala Narcisa da voli
samo onoga ko mu ne moe uzvratiti ljubav,
jer je ona voljela njega, a on nju nije). Bilo
kako bilo, ovaj narcis zaljubljen je u poeziju,
svoju, i tuu (ako je tua ona koju nisam sama
napisala). Zato se zove Narcissus poeticus.
Isto divan cvijet, isto bijel, neto vei.
Promocija je bila, hvala na pitanju, odlina,
ako mene pitate. A pitate mene, koga biste pitalii... Srela sam prijatelje, neke n-ti a neke i
prvi put... Jedan od njih mi je odluio vratiti tu
kap zadovoljstva, pa mi ponudio slap. Pokazao mi je Matku...
Matka je ustvari vjetako jezero
nedaleko od Skoplja, izgraeno 1937. godine
pregraivanjem rijeke Treske
u kanjonu Matka, po kojem
je i dobilo ime. I mnogi bi se
zapitali ta je to toliko lijepo i
znaajno u vjetakom jezeru.
Moda pomogne informacija
da je 1994. godine Kanjon
Matka proglaen spomenikom prirode, veliine oko 5
000 hektara. Ipak, predlaem
da to sami vidite!
Vozei se prema Matki razgledala sam prospekte koje mi je prijatelj
pripremio... I gle uda! Virei
iz prospekata, smijeila mi
se serija razglednica Wonders of Matka. Prva koju
sam ugledala bila je ona sa
dadevnjakom. Pitala sam
ga je li uo za legendu po kojoj e djevojica/

djevojka, kojoj dadevnjak pree preko dlanova, "znati sve rukama raditi". Nije znao. Kao
to nije niko. To je izgleda mikrolokacijska
legenda mojih krajeva. Priala sam mu kako
su jednom prilikom djevojke i ene zdruenim
snagama napale na legendu, a pomalo i na
mene, zato i u legendama ene moraju raditi
i znati raditi, i zato legenda ne govori da e
imati najljepi osmijeh, ili najljepi hod, ili
najljepu svilenkastu kou! Smijali smo se
injenici da se niti jedna nije pobunila to
legenda "planira" da preko djevojakih ruku
prelazi ivotinja koja pri dodiru lui otrovnu
bijelu tenost iz cijelog tijela i da je ista opasna za ljudsku kou. Smijali smo se ideji da im
to kaem. Bila bih proglaena divljakuom iz
divljih krajeva gdje se na tako bolestan nain
ugroava zdravlje i ivot ena.
http://faq.macedonia.org/travel/lakes/matka.
html
Priali smo i o drugim legendama vezanim za dadevnjake, da mogu da ugase vatru
(zbog ega su mnogi, jadni, stradali ta li
bi na ovo divljatvo rekle moje prijateljice?!),
da ako budu udareni prutom cijuknu tako
jako da onaj ko ih je udario ostane na mjestu gluh, da su se zbog svoje otrovne tenosti
koristili u eksperimentima
magije i alhemije, ak i
za pravljenje "specijalne
rakije" koja se koristila u
medicinske svrhe.
Sa sljedee razglednice
smijeio mi se glavom i bradom (imaju li leptiri bradu?)
Njegovo Visoanstvo Leptir.
Leptirima nazivam one koje
najvie volim.
to vam sve ovo priam.
Zato da kaem da je sve povezano. umarstvo i Poezija,
Leptiri i Dadevnjaci (mislim
da su u pravu Nijemci to imenice piu velikim slovima),
Prijatelji i Jezera... Sve... I da
vam pokaem uda Matke. Ili
samo uda.
59
IZ PLANINARSKE BILJENICE
Amer Mui
SKIJANJE U CVIJEU
Vrhovi Vranice doekali su nas umotani u snijeni ogrta, sa Prokokim jezerom ogrnutim ledom
e neko vrijeme razmiljam kako poeti

priu o prolonedjeljnom doivljaju, ali
sam skontao da ba i nemam sklonost i
vjetinu svog sugraanina Andria. Neto mislim: a to ovo meni treba, a obeao sam pa se
valja prihvatiti posla. Kau da je najbolje poeti
iz poetka, pa u tako i ja.
A poetak je onog trenutka kad je neko rekao da imaju skije koje idu i uz brdo. Od tog
dana, skijanje ima sasvim drugu dimenziju...
i treu... i etvrtu. Nije vie pitanje moe li se
skijati u etvrtom mjesecu, nego ta moram
uraditi tokom sedmice (peglat, kuhat, usisavat ...) da bi vikend bio slobodan. U utorak
ve poinje dogovor i izbor lokacije, pregled
Google Earth-a, ski i planinarskih portala i napokon dogovor da nedjelju poklanjamo Vranici,
planini u centralnoj Bosni visokoj iznad 2000
m. Rano jutro, prije 6,00 sati, uz zauujue
poglede rijetkih prolaznika koji sa nevjericom
zagledaju skije i pancerice i automatski bacaju
pogled na ozelenjele padine Vlaia. Okupljamo se nas trojica ovisnika o kristaliziranim kapljicama vode i put pod noge, odnosno asfalt
pod gume prema naem cilju. Htio bih da ova
pria ispadne, onako, mudra, pa mi na um pada
pria turista koji idu u daleku Evropu i nakon
dugog puta odmaraju u Nici. E tako smo i mi
odmarali i razbudili se kofeinom, ba u Nici.
Ustvari, mi smo zalet za jo jedan fantastian
dan uzeli u Foj-Nici. Fojnica je maleni gradi
u centralnoj Bosni, podno Vranice, poznat
po banjskom ljeilitu i Franjevakom samostanu u kojem se uvaju dokumenti koji
potvruju viestoljetnu bosanskohercegovaku
dravnost. Razlog naeg posjeta nije ni banjanje starih kostiju, niti kopanje po prolosti, tako
da smo sjeli u bolid natovaren skijama i raspalili putem oznaenim putokazom "Prokoko
jezero". Put je u poetku dobar makadam, ali
kako zalazimo sve dublje u planinu, postaje
sve oajniji, izlokan silnim potocima nastalim
topljenjem snijega. Tu smo kodi objasnili da
od sada mora glumit Ladu Nivu ili e ii na autopijacu i sa novim samopouzdanjem nastavili
pohod... Ljubav je slijepa... A zato sad ljubav?
Kad e snijeg? Pa nae iznenaenje je bilo
ogromno, toliko, da nismo stigli staviti aparate
u upotrebu. Na dva metra ispred auta su nam
iz ume iskoili srna i srnda sa prekrasnim,
dugim rogovima. Ne mogu zamisliti kolika je
njegova zaljubljenost, kad je zanemario opasnost i izveo damu da je pokae iznenadnim
gostima. U dananjem svijetu skutera, opera
i raznoraznih dipova koji bukom po planinskim vrletima rastjeruju i komarce, ovakakv
susret je "amazing". Nastavljamo pod dojmom susreta i u tim trenucima primjeujemo
prvu snijenu fleku. Jedini problem sa flekom
je to se nalazi na putu i ne dozvoljava dalje
60
napredovanje vozilom. Kasnije smo saznali da

se lokalitet zove Vlaka ravan, a visinomjer
pokazuje 1370 m n/v. Nije nam ostalo nita
drugo, nego skije na lea i raspaliti uz brdo.
kad je eif u pitanju, to i ne izgleda kao veliko
zlo. Puno vee zlo od skija na leima, dolazi
nam iz oblanog neba. Nakon 15-tak minuta
hoda, poinje da sipi lagana, ali dosadna kia.
Poto smo mi vrsti u namjeri da se pojavimo
na odreenom cilju, nastavljamo bez kukanja.
Nakon otprilike jednog sata, sa oduevljenjem
primjeujemo prvu veu snjenu fleku u kontinuitetu i odluujemo da je vrijeme da skije idu
tamo gdje im je i mjesto, ispod pancerica.
Povezujemo snijene fleke povremenim
prelaskom preko livada i uspostavljamo novu
skijaku tehniku nazvanu "dry-ski". Nakon ne
znam koliko preskakivanja fleka u nau svijest
ulazi najljepa bajka i cilj naeg putovanja.
Vrhovi Vranice, umotani u snijeni ogrta, sa
Prokokim jezerom ogrnutim ledom. U daljini
stidljivo proviruje Nadkrstac i dii se svojom
glavom na 2112 m velikom. Prava momina. I
mi emo biti prave momine kad mu nagazimo
glavu i kantnama zasjeemo nedirnuta prostranstva. Jo smo radosniji prizorom koji odmara
oi i kae da nema vie snijenih fleka, nema
nikakvih fleka, samo nedirnuto bijelo prostranstvo. Izbor planine je bio nepogreiv. To je
to. Sputamo se prema jezeru i nekadanjem
naselju katuna, a danas vikend naselju. Nema
tu nekih velikih ljubitelja prirode. Ne moe
se autom izai=i ne mora se izai. alosno.
Probijamo se izmeu drvenih koliba i
nisam mogao a da ne uskijam u rascvjetano polje kauna, afrana, mrazovca...
Osjeaj je nevjerovatan. Izabiramo kolibu
sa najljepim pogledom na jezero da malo

otpuemo. Visinomjer kae da smo na 1661
m i da je temperatura 16C. Ispostavilo se da
je temperatura zbog moje ruke bila neto via i
vrlo brzo je, leei na stolu, sat pokazao sasvim
novi podatak od +5C. Polako je kia prelazila u
susnjeicu, a pogledom prema vrhovima utvrdili smo da pada pravi, pravcati snijeg. Ljepota.
Da me neki forumai dalmacijiski ne optue da
preskaem glavnu temu veine svojih postova,
sad u priznati da mi je uspon otvorio apetit i
trijem kolibe nam je posluio kao restoran. A
ponuda je bila na europskom nivou: suhi divojarac iz Slovenije, Kajmak od bivolice koji
se proizvodi samo u okolini Sjenice u Srbiji,
Vlaiki sir iz okoline Mnchena... (naravno
da tog Mnchena nije ni vidio)... uskrsni kolai
stari sedam dana i kiseljake pogae. Dok smo
trijebili oskudne zalihe, primjetili smo iz jedne
kolibe dim. Posjetivi domaine, koji su uzgred
bili, mislim krivolovci, poaeni smo jednim
lokalnim specijalitetom abljim batacima.
Jo jedan neoekivan trenutak. Vrijeme je bilo
da nastavimo puteestvije. Nastavljamo uspon
prema krovu Vranice i vrlo brzo otkrivamo da
emo ovaj put biti uskraeni za to zadovoljstvo. Naalost, iz doline se velikom brzinom
navlaila gusta magla, a na terenu pod snijegom, bez ume, a samim tim i bez mogunosti
bilo kakve orijentacije takav poduhvat je besmislen. Nakon krae konsultacije, pada odluka
o povratku. Tjeili smo jedan drugog da i kad bi
nali vrh, ne bi imali zadovoljstvo pogleda sa
istog, a i koliina snijega garantuje ponovljeni pokuaj iza prvomajskih praznika. Dok
ovo piem, ta me nada jo dri budnim. Do
slijedee ture...
POTA FONDEKA
LABUD NE
SLUA VLAST
IZ ALBUMA FONDEKA
JAVNE TRIBINE
Gradnja ugostiteljskog objekta

u zatienoj zoni "bode oi"
zvorite rijeke Bosne je pravnoadministrativno zatieno po dva

osnova:
kao izvor pitke vode
i kao prirodni prostor. To znai - kao
vodozatitna zona i kao Spomenik
prirode. Ekoudruenje "Neolit" je 15.04.
ove godine upozorilo na nezakonite
radnje i gradnje u najuem zatienom
prostoru Vrela Bosne - ugostiteljski
objekat "Labud"- to pored trajnog
oteenja okolia i njegovih ambijentalnih vrijednosti moe uzrokovati lo
kvalitet pitke vode za oko 90% graana
Sarajeva. Upozorenje je upueno prema
svim nivoima vlasti, odgovornim za
ovakva deavanja: premijeru i Skuptini
Kantona Sarajevo; gradonaelniku Sarajeva; naelniku Opine Ilide. Njima
je za metodu zatite okolia predloena
primjena principa dobre prakse: potpuna zabrana rada i uklanjanje - ruenje
objekta. Vlada Kantona Sarajevo je bespravnu gradnju na tom lokalitetu proglasila ekolokim incidentom najveeg
stepena koji ugroava zdravlje stanovnika Sarajeva i unitava izuzetno vrijedno
prirodno bogatstvo, vodne resurse i
sve druge eko-potencijale i dovodi do
degradacije zatienog podruja "Vrele
Bosne".Vlada je donIjela zakljuke u
cilju zaustavljanja nezakonite gradnje te naloila preduzimanje zakonom
propisanih radnji u cilju uklanjanja bespravno izgraenog objekta.
Svi zakonski rokovi za uklanjanje
nezakonitog objekta odavno su istekli, ali
objekat nije uklonjen, niti je prestao sa
radom!
Zakon o proglaenju Spomenika
prirode Vrelo Bosne je donesen 2006 god.
i iskljuiv je. Nema objekata u prvoj zoni.
Ne postoji legalizacija objekata u prvoj
zoni. Zakon nema ni prelazne odredbe.
Dakle, nema zakonske mogunosti niti
alternative za postojanje ugostiteljskog
objekta u prvoj, nultoj zoni Spomenika
prirode (nukleus), to znai da se objekat
kad - tad mora ukloniti, za to se kao autor ovog teksta upuenog redakciji Fondeko svijeta zalae i predsjednica "Neolita"
Helena Poli, dipl. ing.
Tuzla
Mehurii
Zenica
Travnik
61

Fondeko Svijet

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Fondeko Svijet

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sarajevo, proljee/ljeto 2009, broj 28, godina XIII

TREBEVI BEZ PLUA I

12. LJUBITELJE PLANINA

14. ZEMLJA UZVRAA UDARAC

JAEMO DIVLJE BETIJE

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

LIRSKO OSJEANJE SVIJETA

Nauno popularna revija o prirodi,ovjeku i ekologiji

Upravni odbor Fondeko: Dr.sc.Tatjana Neidhardt,

tom vazduha i vode, zagaenjem i

Adresa redakcije: Revija Fondeko svijet

VIPRINT - DIN 5033

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

VELIKANI PRIRODNIH NAUKA

Akademik Ljubomir Berberovi

ve godine se obiljeava dvjestogodinjica roenja jednog od najveih

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

proirenoj verziji i pod neto izmijenjenim

ZATITA PRIRODNE BATINE

U TJESNACU USTAVA I EUROPSKIH NORMI

a stajalita prirodnih bogatstava, napose bioloke i krajobrazne raznolikosti, Bosna i

jivo nacionalno bogatstvo i naslijee.

kako u smislu odgovarajueg upravljanja od strane prvenstveno

ZATITA PRIRODNE BATINE

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

entitetskih institucija, s primarnim

ZATITA PRIRODNE BATINE

zatite prirode iji je sastavni dio i

zatite prirode, mogu se formulirati

okolia, odnosno zatitu prirode,

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

ZATITA PRIRODNE BATINE

NACIONALNI PARK UNA

Azra Kora - Mehmedovi

ijeka Una izvire u Republici Hrvatskoj

biljaka i ivotinja su od najveeg znaaja za

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

ocjenijih prirodnih fenomena. Ispunjavaju ga

ZATITA PRIRODNE BATINE

PILJA U SMARAGDNOJ MREI

a junom prostoru Bosne i Hercegovine, u dijelu zone dinarskog kra,

som u suvremenom promiljanju o zatiti i

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

ZATITA PRIRODNE BATINE

Federalno ministarstvo okolia i turizma

MOVARE KOLIJEVKE BIODIVERZITETA

Znaaj Konvencije o movarama (Ramsar, 1971.) U BiH postoji opasnost

onvencija je meuvladin sporazum koji predstavlja okvir za

Movarna stanita kao jedna od

FONDEKO SVIJET, 28/2009.

ekoloki sistemi: u poslednjih 50 godina

podruja movarnih zemljita,

podruja gdje je voda primarni

movarna podruja mogu sadrati

podrujima, te vodene mase morske vode

KUA VODENIH PTICA

ZATITA PRIRODNE BATINE

podrava biljne/ivotinjske vrste

predstavlja vaan izvor hrane za koja su osnova uspjenog ribarstva i

podrava 20 000 ili vie ptica

podrava ranjive, ugroene ili

FONDEKO SVIJET, 28/2008.

ZATITA PRIRODNE BATINE