ARHITEKTURA U PULI ZA VRIJEME

RIMSKOG CARSTVA

SADRAJ

Pula u rimsko
doba
.3
Amfiteatar
4
Augustov
hram
..5
Slavoluk Sergijevaca Zlatna
vrata..6
Dvojna vrata i gradski
bedemi7
Herkulova
vrata
8
Forum
.9
Malo rimsko
kazalite
10
Popis koritene
literature...
11

RIMSKA PULA

Najstariji naziv rimske kolonije Pule spominje Plinije Stariji u djelu

"Naturalis Historiae": In colonia Pola, quae nunc Pietas Iulia.
Formiranje kolonije Pole datira se u Cezarovo razdoblje. Kao "kolonija
cezarijana" grad je utemeljen izmeu 46. i 45. pr. Kr. s ciljem da
bude jedno od brojnih uporita rimskog osvajanja na podruju
Jadrana od Trsta do Grke. Zadatak osnivanja bio je povjeren
Cezarovim srodnicima i prijateljima: svekru i imenovanom duumviru
Luciju Kalpurniju Pisonu Cezoniju i legatu Luciju Kasiju Longinu, bratu
kasnijeg Cezarovog ubojice.
Ploa s imenima dvojice duumvira i utemeljitelj kolonije Pietas Iuliae
ugraena je u Herkulova vrata, najstarija gradska vrata kolonije
Pole, koja su podignuta na starijem prapovijesnom gradinskom
ulazu.
Stvarajui grad u skladu s rimskim urbanistikim prostornim
koritenjem i proirujui gradski areal na podnoju gradskog
breuljka, August pretvara Pulu u carski grad s bitnim elementima
svog velebnog vladanja i provodei osnovu politike geslom "pax
Iulia". Upravo u to doba izgraeni su u Puli najmonumentalniji i
najljepi primjerci rimskog nasljea: veliki amfiteatar, veliko rimsko
kazalite extra murros, malo kazalite unutar grada. Planiran je i
izgraen forum, propileje prema staroj centralnoj akropoli, podiu se
zgrade carskog kulta i Augustov hram i sredinom 1. st. pr. Kr. istoni
tzv. Dijanin hram na jugozapadnom dijelu foruma. U to vrijeme
grade se vodospreme, akvadukti, druge javne i zgrade, prometnice s
kanalizacijom, proiruju se i ukraavaju gradske zidine, podie se
vie monumentalnih gradskih vrata.
Antika je Pula bila opskrbljena svim bitnim tekovinama rimske
civilizacije, imala je vodovodni i kanalizacijski sustav, forum, koji je
upravno, trgovako i vjersko sredite, kapitolij s hramovima (na
forumu), dva kazalita, veliko gradsko groblje (koje spominje i Dante
u "Boanskoj komediji"), kue bogato opremljene mozaicima i
mramorom.
Grad je bio opasan zidinama s desetak vrata. One su uglavnom

sruene poetkom 19. st., a sauvani su neki ulazi. Slavoluk

Sergijevaca nalazi se na kraju ulice (Via Sergia) kojom se s Foruma
kree prema istoku. Bio je prislonjen na gradska vrata (Porta Aurea),
pa je bogati klesarski ukras dobio samo njegov zapadni, vidljivi dio.
Forum, sredinji trg antike i srednjovjekovne Pule, neko je bio
obrubljen arkadama s kipovima i reljefima, a na sjevernoj su strani
bili hramovi. Do danas je potpuno sauvan Augustov hram,
sagraen izmeu 2. god. prije Krista i 14. god. poslije Krista.

AMFITEATAR
Najpoznatiji i najznaajniji spomenik, graevina od koje zapoinje i
zavrava svaki obilazak grada - pulska Arena - graevina u kojoj su
se prireivale borbe gladijatora. Graena je u I. stoljeu, u vrijeme
vladavine cara Vespazijana, istovremeno s najveom i najpoznatijom
graevinom te vrste - Koloseumom u Rimu.
Eliptinog je oblika, s glavnom osi duine 130 metara i kraom osi
100 metara. U sredini je ravni prostor - borilite, a gledatelji su
sjedili na kamenim stepenicama ili stajali u galeriji. Smatra se da je
Arena mogla primiti 20.000 gledatelja. Graena je od domaeg
vapnenca. U srednjem vijeku Arena je koritena za viteke turnire i
sajmove.
Danas se koristi za ljetne priredbe - Filmski festival, Operna sezona,
Konjiki festival, koncerti... kada moe primiti oko 5000 gledatelja. U
podzemnoj prostoriji, koja je ranije sluila gladijatorima, danas je
postavljena stalna izloba Maslinarstvo i vinogradarstvo Istre u
antici, obogaena rekonstrukcijama maina za proizvodnju ulja i
vina (mlinovi, tijeskovi, posude za taloenje), te amforama koje su
sluile kao ambalaa za prijevoz ulja i vina.
Arena je smjetena van gradskih zidina stare Pule zbog svoje
veliine i zemljopisne pogodnosti, a do samog grada vodi nas cesta
utemeljena u doba Vespazijana po kojem je i dobila ime - Via Flavia,
a koja i danas predstavlja jednu od glavnih gradskih prometni

AUGUSTOV HRAM
Hram na Forumu posveen boici Romi i caru Augustu. Sagraen
izmeu 2. godine prije Krista i 14. godine, kad je August preminuo.
Oblikom je tipina hramska konstrukcija.
Funkcija se hrama mijenjala: zavretkom poganske antike osnovna
je funkcija hrama prestala, te je koriten kao crkva, potom skladite
ita, da bi poetkom XIX. stoljea u njemu bio smjeten muzej
kamenih spomenika. 1944. g. pogoen je bombom i gotovo potpuno
uniten; rekonstrukcija se izvrila od 1945. do 1947.g., a danas je u
njemu manja izloba antike skulpture od kamena i bronce.
Za drugi hram-blizanac, od kojeg je sauvan samo stranji zid,
pretpostavlja se da je izgraen u isto vrijeme i u istom stilu, a,
prema predaji, naziva se Dijanin hram.

SLAVOLUK SERGIJEVACA ZLATNA VRATA

"Zlatna vrata" - podignut 29-27. g. pr. Kr. od strane obitelji
Sergijevaca, a u ast tri pripadnika porodice koji su obnaali visoke
inovnike dunosti u Puli. Slavoluk se naslanjao uz gradska vrata
Porta Aurea tako nazvana ili zbog bogatstva ukrasnog luka ili zbog
pozlate vratnica. Vrata i bedem srueni su poetkom XIX. stoljea
uslijed urbanizacije i irenja grada van bedema.
Slavoluk je izgraen u korintskom stilu s jakim helenistikim
maloazijskim utjecajima u nainu i motivima ukraavanja. Budui da
istoni dio nije bio vidljiv, ostao je veim dijelom klesarski
neobraen, dok je zapadna strana, vidljiva - gradska, bogato
ukraena. Danas se na malom trgu uz Slavoluk odravaju razne
kulturne priredbe - kazaline i zborske.

DVOJNA VRATA I GRADSKI BEDEMI

U antiko i srednjevjekovno doba itav je grad bio opasan
bedemima, a prolaz je omoguen s desetak vrata. Bedemi su postali
troni i nepotrebni, te su srueni poetkom XIX. stoljea. Dio
bedema sauvan je na potezu od Dvojnih vrata pa do trga Giardini.
Dvojna vrata, tako nazvana zbog dva luna otvora kroz koja se ulazi
u unutranje dvorite iz kojeg se ulazilo u sam grad, sagraena su u
II.-III. stoljeu. Dvojna nas vrata vode do Arheolokog muzeja i
Katela. Ispred Dvojnih vrata pronaeni su ostaci osmerokutne
grobne graevine - mauzoleja iz I.-II. stoljea, koji su dijelom
restaurirani.

HERKULOVA VRATA
Izmeu dvije okrugle, vjerojatno srednjovjekovne kule, nalaze se
arhitektonski skromna vrata graena od neprofiliranih kamenih
blokova, a na vrhu lunog i oteena otvora, iako jedva
prepoznatljiva, uklesana je glava Herkulesa i njegova toljaga. Isto je
tako oteen natpis pored toljage, koji ima prvorazredno povijesno
znaenje jer spominje imena dva rimska inovnika, herkulova vrata Gaius Cassius Longinus i Lucius Calpurnius Piso: njih je rimski Senat
poslao u puljski zaljev da na elu skupine kolonista ustroje i sagrade
koloniju. To se zbilo izmeu 47. i 44. godine pr. Kr., i tada je nastala
Pula kao naselje s gradskim znaajkama. Kako je gornja gradska
kruna ulica izlazila kroz ova vrata, njezin kosi poloaj uvjetovao je
poloenu osovinu vrata u odnosu na smjer bedema.

FORUM
Sredinji trg antike i srednjovjekovne Pule nalazi se u podnoju
gradskog breuljka, na zapadnoj strani grada, uz obalu. Za njegovu
gradnju u I. stoljeu prije Krista, nasipana je obala kako bi se dobilo
vie prostora. Na Forumu nalazile su se sve gradske funkcije vjerske, upravne, sudske i gospodarske. Na sjevernom dijelu Foruma
nalazila su se dva jednaka bona hrama i jedan sredinji posveen
Jupiteru, Junoni i Minervi. Od njih je potpuno sauvan Augustov hram
dok je od drugog bonog hrama danas vidljiv stranji zid koji je
iskoriten kod gradnje gradske vijenice u XIII. stoljeu.

MALO RIMSKO KAZALITE

Na sjeveroistonoj padini breuljka ispod Katela nalaze se ostaci
kazalita iz rimskog doba: Pula je tada imala pored Amfiteatra, jo i
dva kazalita, jedno izvan grada, juno od zidina na padini brda Zaro
(Monte Zaro) od kojeg nisu vidljivi nikakvi znaajni ostaci, i drugo,
tzv. manje rimsko kazalite unutar bedema. Od njega su sauvani
ostaci temelja scenske zgrade i dijelovi gledalita koji su dijelom
rekonstruirani. Ispod kazalita je zgrada nekadanje njemake
gimnazije u kojoj je od 1930. smjeten Arheoloki muzej Istre s
bogatom koliinom prahistorijskih, antikih i ranosrednjovjekovnih
arheolokih spomenika iz cijele Istre.

10

11

Zagreb, 30. Rujna 2013. godine

12