Professional Documents
Culture Documents
Knjizevnost Kroz Razdoblja PDF
Knjizevnost Kroz Razdoblja PDF
IKor
-1-
IKor
-2-
IKor
-3-
-4-
-5-
Ikor
-6-
3. SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST
od pada Zap. rim. carstva (4.-5.st.) do pada Carigrada pod Turke i otkrie Novog svijeta (15.st.)
- obuhvaa cijelu Europu od mediteranskog juga (Arapski po. i Bizant) do nordijskih prostora
- knji. vrste se odupiru modernim nainima klasifikacije kojima je u prvom planu kriterij lijepog
i originalnog te podjela knji. na epiku, liriku i dramu
- nacionalne knji. najveim dijelom ine pravniki i historiografski tekstovi pisani od 10-14 st.
- od 9.st. se u mnogim europskim zemljama razvijaju knji. na narodnim jezicima, dok latinski za
to vrijeme ne zamire, ve ostaje vezan za pojedine knji. vrste (biblij. epiku, hagiografiju
(ivotopisi svetaca) i historiografiju)
- knjievne poetike toga razdoblja vie su se bavile problemima stila i retorike negoli knji.
klasifikacijama
- u sred. vijeku je procvat nabone knjievnosti anr ISPOVIJESTI koje poinje pisati
Augustin spaja kasnoantike ispovjesne modele i kranski nauk
- lirika se dijeli na latinsku i narodnu, na nabonu i svjetovnu, a stihovni oblici koje koristi
djelom su preuzeti iz antike, a dijelom su samonikli (trubadursko pjesnitvo)
- sred. vjek. drama je vezana uz kranske blagdane i izvodi se na otvorenom
- cilj ranih kr. pjesnika bio je da kr. teme opjevaju po uzoru na klasine rimske pjesnike
- latinski je bio jezik proze, poezije, epike, lirike, historiografije i teologije itavog
srednjovjekovnog razdoblja od 4.-9.st., a od 9.st. je u uporabi u crkvi
- podjela nadbona (crkvena, umjetnika) i svjetovna (narodna, puka)knjievnost
- u nabonoj epici koriste se liturgijski tekstovi, pouno tivo, apokrifi, vizije, ivotopisi svetaca,
legende, parabole i alegorije, a u svjetovnoj epovi, sage, romani, novele te basne i bajke
- u svjetovnoj lirici je prisutno trubadursko pjesnitvo, himna i oda
- drama kao nabona javlja se kroz liturg. d., lirahu, molaritet (najea tema Isusova muka (teme
uz kr. blagdane)), a kao svjetovna postoji svjetovna drama, parodija, komiki efekti (gr.
putujui glumci mimi)
- posebna pozornost se predaje usmenim predajama, vitekim romanima i trubadurskoj poeziji
USMENA PREDAJA NACIONALNI EPOVI
- u usmenu epiku spadaju junaki epovi (pjesma o Cidu, Ronaldu) iji glavni junaci pripadaju
legendarnoj prolosti i prenose kr. ideje i moralna naela vitekog sloja svijeta
-
Ikor
PJESAN O RONALDU
najpoznatija starofrancuska epopeja iz ciklusa junakih epova o Karlu Velikom
vrhunsko dostignue srednjovjekovne junake epike
djelo ima daleku historijsku podlogu na napadu Baska na odstupnicu vojsku Karla Velikoga koji
se vraao iz panjolske s pohoda protiv Saracena, pri emu je poginulo niz franc. velikaa
oko tog neznatnog historijskog dogaaja isplela se legenda uobliena u jedinstjen cjeloviti ep;
kompozicija djela je jednostavna
PJESAN O CIDU
epska pjesma anonimnog kasteljanskog pjesnika
najstariji knjievni spomenik panjolskome jeziku
u spjevu se opisuju zgode iz ivota panjolskog narodnog junaka Rodriga zvanog Cid, poznatog
iz povijesti kao hrabra, ali i prevrtljiva feudalca
u obliku u kojem je sauvanja podijeljena je na tri pjevanja, od kojih prvo opisuje lutanja i
podvige krivo oklevetanog i izKastilje prognanog Cida, a drugo i tree razne dogaaje razne
dogaaje u vezi s udajom njegove ki
-7-
VITEKI ROMANI
- nacionalni epovi utjecali svojim mitovima i sadrajima; romani su ljubavno-pustolovni
- graa preuzeta iz antike, iz keltskih legenci i iz dogaaja vezanih uz lik Karla Velikog
- obrauju pothvate nacionalnih junaka, kraljeva i vitezova (ideal hrabrog viteza) koji je za ast i
dostojanstvo svoje izabranice spreman poloiti i vlastiti ivot
ROMAN O TRISTANU I IZOLDI
- ljubavni roman iz keltskog ciklusa vitekih romana
- obrauje nesretnu ljubav Tristana i Izolde
- ljepota same legende, koja velia ljubav kao osnovnu pokretnu snagu ljudskog ivota i opisuje
sukobe izmeu osjeaja i dunosti i asti i fatalne snage ljubavne strasti
- Tristan i Izolda su jedan od najslavnijih parova nesretnih ljubavnika u svjetskoj knjievnosti
TRUBADURSKA POEZIJA
- nezaobilazno mjesto imaju njem. Minesaugori (tj. trubaduri) u cijelom svijetu
- trubadurska poezija standarizira lirske forme kao to su alba, pastorala,...
- s trub. lirikom javljaju se i golijerdi i vaganti, pjesnici lutalice ije su najpoz. pjesme sauvane u
lat. zborniku Carmina Buransa i na koje se nadovezuje poezija najve. sredvjek. pjesnika
Villona
- trubad. pjesnitvo osloboeno je nabonih tema i nema poune funkcije (to pjes. uvodi u
duhovni i emotivni prostor
- BERNARD DE VENTADORN sauvano oko 50 njegovih pjesama, posveenih veinom
ljubavi prema eni ggrofa de Ventadorn, u kojima je dao svojevrstan kodeks svih fraza
trubadurske ljubavi (raanje, razvoj i nesretni zavretak ljubavne avanture); vrijednost
stihovima daje dubok lirizam i razapetost izmeu strasti i tenje k spiritualnosti osjeaja;
(2.pol.12.st.) najznaajniji predstavnik provansalske trub. lirike
Ikor
-8-
Ikor
-9-
Ikor
poznatija djela Prikazanje ivota sv. Lovrinca muenika pisano osmerakim stihom i
pukom intonacijom, te Muka sv. Margarite, gdje se slobodnije enska ljepota
te su se drame (tzv. bratovtine) prikazivale najee u crkvenim predvorjima ili na gl. trgovima
vrhunac srednjovjekovnog razvoja je pojava tiska 1483 tiskan je Misal o zakonu rimskog dvora
na glagoljici (Misal je knjiga u kojoj su skupljeni biblij. tekstovi koji se itaju na misi
satirina pjesma SVIT SE KONA kritizira pojavu simonije (trgovanje crkvenim dobrima) i
inkvizicije; posebice dragocjena ona kritizira ivot klera, visokoga i niega, ukljuujui i ake;
pjesma je zabiljeena u Parikom zborniku s kraja 14. st.; nastala je vjerojatno potkrat 13.st. u
vrijeme uzastopnih tenji za reformama u Katolikoj crkvi; autor je zainjavac knjievnici
koji stvaraju prijelaz s nabonih pjesama na pjesme sa svjetovnom tematikom
TRAKTAT CRNORISCA HRABRA O PISMENIMA napisana je u obranu slavenskog
jezika koje je izumio iril, a to je glagoljica; to je jedan od malobrojnih tekstova na
staroslavenskom jeziku, pisan za svjetovne, a ne za liturgijske potrebe; svjedoi da su Slaveni,
pa i Hrvati i prije misije Svete brae pokuali pisati svoju rije latinskim ili grkim pismenima;
autor je jedan od Metodovih uenika; oznaava poetak pismenosti
- 10 -
5. PREDRENESANSA
-
- 11 -
Francesko Petrarka
- rodio se 1304 g. umro 1374 g.
- talijanski pjesnik i humanist
- pripada tl. nacionalnoj knji., razdoblje predrenesanse 14. st.
- nosio je lovorov vjenac predstavljao je slavu njegovog pjesnitva
- napisao je Kanconijer, to je zbirka ljubavnih pjesama, njih 366 posveenih Lauri. Kanconijer je
podijeljen na dva dijela: prvi dio sadri pjesme nastale za Laurina ivota a drugi dio pjesme
nastale nakon njezine smrti. Vanost Kanconijera je da prvi puta u povijesti pjesnitva zbirka
pjesama biljei unutarnji svijet ovjeka.
- Petrarkin (talijanski) sonet je sonet koji se sastoji od dvije katrene i dvije tercine.
- Petrarkist je stil koji je nastao oponaanjem Petrarke po osnovnim motivima i osjeajima (ljubav
prema nedostinoj i uzvienoj eni koja je izvor patnje)
LXI. SONET
- zove se Blaen nek dan je, mjesec, i ljeto
- poznati sonet kojeg je prepjevao i na poznati petrarkist iko Meneti
- u tom sonetu pjesnik slavi trenutak kad je ugledao svoju gospu
- ujedno slavi sve boli koje je pretrpio zbog nje
- u zadnjoj strofi slavi pjesme koje su nastale zbog te ljubavi i slavu koju je zbog njih stekao za
razliku od srednjeg vijeka kad se pjesnici nisu dopisivali jer se smatralo da je grijeh traiti slavu
- jezina i stilska analiza nizanje veznika ritminost; rima ritminost i melodijoznost;
ponavljanje rijei ritminost; metafora
- napisan za ivota ge Laure tema neuzvraena ljubav
- motivi oi (stavile ga u ljubavno ropstvo); gorke suze
- pjesnik se osamljuje jer ne eli da netko (osim prirode) vidi njegovu patnju
- ljepota Laure zlatne vlasi, sjajne oi koje su prema njemu krute, doivljava je kao anela,
krepka, istie glas, anelica, boginja
- ekanje poinje mrziti svoje elje i nadanja
- Amor stalno vlada njime
Giovanni Boccacio
-talijanski pripovijeda i humanist
-roen je u Parizu, kolovan u Napulju, a najvei dio ivota provodi u Firenzi gdje se bavi
knjievnou
-osim djela na latinskom jeziku, napisao je i niz djela na talijanskom
-Homer mu je bio uzor
-napisao je prvu Danteovu biografiju, a glavno djelo mu je Dekameron
-mnogi kritiari su ga napadali, ali on je smatrao da su mu zavidni
-slavi ene jer one pruaju mnogo slatkih doivljaja, a o mukarcima govori da su licemjeri jer ne
ele priznati da im ene pruaju mnogo toga (ene imaju veliku mo.)
-njega nisu nadahnle muze da pie o enama, ve same ene
DEKAMERON (gr. deka hemeron deset dana)
-zbirka od 100 novela uokvirenih priom o kugi koja je 1348. godine harala Firenzom i prisilila 7
djevojaka i 3 mladia da napuste grad i prikrauju vrijeme pripovijedajui zanimljive prie. Prie su
raznolike po duhu i sadraju, no najea im je tema ljubav, stjecanje bogatstva i izrugivanje
ljudskoj gluposti i licemjerstvu.
Ikor
- 12 -
-Dekameron sadrava galeriju realistiki vjerno i psiholoki uvjerljivo opisanih likova iz svih
drutvenih slojeva, od trgovaca i prostitutki do predstavnika feudalaca i sveenstva.
-zanimljivost fabule, jasan stil, osnovne su karakteristike Boccacciovih pria, koje su postale
uzorom svim kasnijim novelistima.
-teme Boccacciovih novela:
1. LJUBAV (nesretna, sretna, strasna, mahnita, neuzvraena ljubav... )
2. DRUTVENA SREDINA I ODNOSI DRUTVENE SREDINE (preljub zakon)
3. KARAKTERNE OSOBINE (dosjetljivost, okrutnost, oholost, snalaljivost...)
-novele su nastale 1348. godine kad je Firenzu stigla kuga
-kuga utjee na ponaanje ljudi (1. izoliraju se; 2. potpuno su razuzdani; 3. umjereni su)
-naruavanje meuljudskih odnosa
-likovi su renesansni ljudi, a ne srednjovjekovni jer se ne preputaju ivotnim nevoljama
PRIPOVJEDAE NOVELA ini
-7 djevojaka izmeu 18 i 28 godina i 3 mladia iznad 25 godina povukli su se iz Firenze gdje hara
kuga; da bi prikratili vrijeme priaju prie, a meu sobom svakoga dana odabiru kralja i kraljicu
koji e kao dunost imati i zadatak da odaberu temu koja e se tog dana obraivati.
-djevojke i mladii imaju svoja imena koja potpuno ili dijelom odgovaraju njihovim naravima
-djevojke:
PAMPINEA bujna; FIAMMETTA vatrena; FILOMENA - ona koja voli pjevanje; EMILIJA
laskavica, zamamljiva; LAURETTA aluzija na Petrarkinu Lauru; NEIFILE nanovo
zaljubljena; ELISSA zaljubljena)
-mladii:
PANFILO sav u ljubavi, lik sretnog ljubavnika; FILOSTRATO pobijeen u ljubavi; DIONEO
ljubavnik Venere, tip razbludna mladia)
-Boccacciove su novele zabavljale itatelje, nasmijavale ih i pomagale im prevladati ivotne
tekoe
-HEDONIZAM filozofski smjer prema kojem su ugodnost i uivanje najvee dobro i ideal.
-poruga i satira najee su izraz ovjekove kritinosti i slobodoumlja karakteristinoga za
renesansu.
Ikor
- 13 -
6. RENESANSA
-
IKor
- 14 -
MIGUEL CERVANTES
- najvei pan. pripovjeda iz doba renesanse (tonije iz raszdoblja prijelaza iz renesanse u barok)
- zbog novanih neprilika dospijeva u zatvor u kojem zapoinje svog don Quijotea
- uz oko 30 drama i niz drugih danas zaboravljenih djela napisao je zbirku pripovjedaka Uzorite
novele
- najpoznatije djelo je Bistri vitez Don Quijote od Manche koji je napisan u dva dijela
najprevoenija poslije Biblije
- zamiljen je kao satira na preivjele, ali u to doba jo popularne viteke romane
- jednostavan, zdrav i topao humor kojim je proeto itavo djelo i koji nezadrivo nasmijava i
dananjeg itaoca, optimizam i duboki humorizam koji izbijaju iz tragine figure viteza tunog
lika
BISTRI VITEZ DON QUIJOTE OD MANCHE
- TEMA doivljaji osiromaenog seoskog plemia Alonsa Quijose koji eli biti vitez skitnica
- kao pravi vitez skitnica daje si ime (Don Quijote od Manche), pronalazi perjanika i titonou
(Sancho Panza), konja kojem daje ime Rocinante (kljuse), uzima opremu (bojnu pradjedovsku)
te pronalazi damu kojoj daje ime Dulcinea od Tobosa
Ikor
- 15 -
Ikor
- 16 -
IKor
- 17 -
Ikor
- 18 -
- 19 -
- 20 -
Ikor
LAURA:
-izgubljena ki njemakog plemia
-s Marom je samo radi njegova novca
- 21 -
Ikor
- 22 -
DRAA JE OD ZLATA
-tema: savrenost pjesnikove "vile"
-pjesnik svoju dragu smatra savrenom, ljepom od svih vila, draom od zlata, ljepom od proljea
-opjevava ljepotu svoje drage, njenu kosu, oi, obrve, aneoski osmijeh i prekrasni stas
-petrarkistiki motivi: crna dva vlasa (obrve); oi koje sjaje poput zvijezda, rumena usta, zlatna
kosa...
PETAR ZORANI
-vrlo malo zna se o njemu
-roen je u Zadru, a ne zna kada i gdje je umro
-bio je pravnik, notar, te je obavljao i neke druge slube
-od Zoranieva knjievnoga rada sauvan je samo pastirski roman "Planine", tiskan 1569. kada je
pjesnik ve bio mrtav
PLANINE (1569)
-nazivaju ga prvim hrvatskim romanom, iako i nije ba roman u pravom smislu te rijei
-u djelu se u prozi, ali i u stihovima, pripovijeda o putu pastira Zorana po zaviaju, zadarskoj
okolici, te se slavi i velia ljepota rodnog kraja
-roman ne govori samo o ovozemaljskoj ljubavi ve i o duhovnoj ljubavi, ljubavi prema Bogu istini
-"Planine" obrauju i mnoga druga pitanja i teme: problem turske opasnosti, pitanje odnaroivanja,
knjievne kulture na hrvatskom jeziku...
-tema: put pastira Zorana po zadarskoj okolici koji kree u planine gdje trai utjehu da zaboravi
svoju nesretnu ljubav
-za vrijeme putovanja opisuje se pejza, krajolik iz ega se osjea ljubav, divljenje i potovanje
-vlada i osjeaj domoljublja prema rodnom kraju zbog prisutnosti turske opasnosti
-mjesto radnje: perivoj u kojem se nalaze svi slavni
-alegorija glavno izraajno sredstvo u ovom romanu (motiv jabuke simbol kulture, znanja,
jezika)
-Latinka u svom krilu ima mnogo jabuka koje simboliziraju bogatstvo latinske kulture
-Grkinja takoer ima mnogo razliitih mirisnih jabuka
-Kaldejka ima mirisne jabuke (Maruli je upio miris jabuke-uzor Vergilije)
-vila Hrvatica ima malo, siunih jabuka jer se hrvatska knjievnost poela razvijati tek od
Marulia
-Zorani spominje svoju "jabuku" osjeaj radosti jer je naiao i na svoje ime u njenom krilu
-vila ga upozorava na nerazvijenost hrvatske knjievnosti osjeaj srama jer je jabuka nezrela
-vila ga tjei jer se kod ostalih vila vidi da su jabuke prije otrgnute, tj. da su ti narodi i kulture prije
postojale; zahvaljuje mu na trudu to je ipak neto napisao
-Zorani kritizira sve one koji se srame svog jezika i koji piu na tuem jeziku
PETAR HEKTOROVI
-hrvatski pjesnik koji je ivio na prijelazu iz 15. u 16. st.
-roen je na Hvaru
-u mladosti je pisao ljubavnu poeziju, no od toga nije nita sauvano
-doivjevi u mladosti bunu puana, kugu i provalu Turaka na otok u starosti je ivio mirnim
ivotom
-njegovo najvanije djelo je "Ribanje i ribarsko prigovaranje"
RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE
-putopisni spjev u 3 dijela koji je objavljen u Veneciji u kojem opisuje svoj trodnevni put od Hvara
do Braa i olte
-"Ribanje i ribarsko prigovaranje" je prvo stihovano djelo u hrvatskoj knjievnosti u kojem je
opisano stvarno, a ne alegorino putovanje; putovanje je opisano zbog ljepota prirode i zaviaja
-to je opis renesansnog ovjeka koji uiva u prirodi i svjestan je da je priroda mjesto u kojem se
moe posve opustiti i okrijepiti svoj duh
Ikor
- 23 -
-u spjevu pripovjeda opisuje svoje putovanje jadranskim otocima i pripovijeda o dogaajima koji
su se dogaali na putu njemu i njegovim suputnicima
-preko 2 ribara, Hektorovi upoznaje nain razmiljanja hrvatskog ovjeka kojem cijeli ivot
prolazi u ribarenju (nain egzistencije)
-PARVI DAN divljenje prema krajoliku, ljubav prema domovini
-TRETI DAN govori o prolaznosti ivota ("...smart sve skrauje")
Ikor
- 24 -
9. BAROK
- 17. stoljee
- panj. baruecco, port. barocco biser nepravilna oblika; barokni stil je krajnje kiast
- manirizam = gongorizam i marinizam stilska oznaka baroka, pokuaj da se uspostavi naglaeno
neprirodan nain izraavanja kao umjetnika konvencija
- obiljeen gustom upotrebom figura (metafora, koneto, antiteza,...)
- vie razliitih razvojnih faza i tendencija
- raspinjanje svega onoga to je renesansa htjela
- barok = katolika obnova
- znaajke knjievnog baroka povezuju se s novim svjetonazorima
LIRIKA - prolaznost vremena
- rasko izraza
- istinsko drhtanje pjesnike due, hladnoa, nerazumljevanje
- Gongora panj., zaetnik gongorizma, nov pjesniki jezik, vlastita sintaksa, smiona metaforika
(puna mitoloke simbolike, nepristupana neobrazovanom itaocu) poeme Samoe, Polifem i
Galetea Sat na zvoniku, Pjeani sat pesimistine, prolaznost vremena
- Marino- tal. pjes., zaetnik marinizma, izraz pun neobinih metafora i zvunih efekata, stilski
izgraena vrtuoznost, cilj poezije zapanjiti itaoca Pjeva koristi koneto (utakmica slavuja i
jeke) Ljudski ivot spoznaja o prolaznosti, nemir i tjeskoba u svijetu u kojem se smrt pojavljuje
kao sigurna realnost u eng. i fran. pjesnike tih stilova nazivaju lokalnim imenima
- Sred. Euro. Andreas Gryphius, Hofmann von Hofmannswaldau
EPIKA ep Vergilije religiozno ispravan, instruktivan, jasne teze, tema aktualna i nacionalna,
strukturno vrst s izbjegavanjem odlaska u bezbrojne epizode
- povijesne teme Luzitanci Luisa de Comoesa
Osloboeni Jeruzalem T. Tassa religiozno-historijska tematika, bogata epska radnja, isprepliu
se fantastika i realnost, ulnost i vjerska egzaltacija
mitoloki spjev od 45000 Marinov Adonis
DRAMA melodrama i opera
- Calderon de la Barca ivot je san, Zalamejski sudac - raskono dvorsko kazalite, djela
nakiena bogatom metaforikom, teme moralne i univeerzalne, manje brine o zapletima i raspletima radnje i veu pozornost posveuje pojedincima (psiholoki produbljeni
likovi)
Lope de Vega puke karakteristike,graa za drame iz ivota, pozornost pridaje dinamici
radnje i zanimljivim zapletima
GONGORA
- najvei panjolski barokni pjesnik
- smatra se jednim od glavnih predstavnika kulteranizma pravca to je po njegovim epigonima
nazvaz i gongorizam
- jedan je od najveih predstavnika hermetike lirike
- u poetku je pisao u duhu narodne poezije i usavravao izraz romanci
- kasnije trai nov pjesniki jezik, stvara vlastitu sintaksu i smionu metaforiku, punu mitoloke
simbolike, nepristupanu nedovoljno obrazovanome itaocu
- GONGORIZAM pjesnitvo koje je puno izraza skrivenog znaenja, tekih metafora i teko
dokuivog znaenja jo se naziva i hermetikom poezijom
SAT NA ZVONIKU
- tema pjesnikovo razmiljanje o prolaznosti vremena
- temeljni motiv sat simbol prolaznosti
- motivi zubi, kotaa grubih (preko njega dalje razlaguje o mogunosti djelovanja), utezi
(nastojanje da e se vrijeme zaustaviti)
IKor
- 25 -
obiljeja baroka metafora (nama korist nije to te troe otri zubi); simbol (sat, vjetar) radi se
o neuhvatljivosti vremena
PJEANI SAT
pjeani sat simbol proticanja vremena
pjesnik se ljuti na vrijeme kae da je tiranin ojesni, ni stakleni zatvor ne moe ga zadrati, ov.
uvijek sanja o zaustavljanju vremena
poredba gluho poput pijeska siva
kontrast izmeu ovjekova htijenja da zaustavi vrijeme i prolaska vremena
MARINO
- pjesnik talijanskog baroka
- zaetnik i glavni predstavnik pravca koji je po njemu nazvan marinizmom
- napisao je nekoliko tisua lirskih pjesama i mitoloki spjev Adonis
- stavivi svojoj poeziji zadatak da zapanji itaoca, Marino je kao stvaralac bogate fantazije i
izvrstan versifikator uspio izgraditi vlastiti pjesniki izraz pun neobinih metafora i zvunih
efekata
- u pjesmama izraava nestalnost, prividnost svega u svijetu pa ak i vlastitog ivota koristei
metafore, kontraste, paradokse i hiperbole
- MARINIZAM jaka stilska tendencija koja se esto smatra oznakom cijelog baroka - odlikuje
se neprirodnou i prenaglaenom stilizacijom - izraz pun neobinih metafora i zvunih efekata,
stilski izgraena vrtuoznost, cilj poezije zapanjiti itaoca
PJEVA
- u prvoj strofi se javlja hiperbola
- u drugoj dolazi do povezivanja slavuja i jeke, izgleda kao da se dva slavuja natjeu
- slavuj se zanio htio je biti bolji od drugog i pao je u vodu
- javlja se motiv nimfa slavuj se zastidio
- kontrast uz svjetlosti dana u tamu grana
- koneto upotreba hiperbole, parabole, paradoksa (takmienje slavuja sa vlastitom jekom
duhovito)
LJUDSKI IVOT
- tema ljudski ivot
- karakteristika ljudskog ivota bijeda, pla kada se rodi, zatim djetinjstvo pla i ljubavna bol,
kada doe u zrelu dob onda mu se ivot ispuni tugom i na kraju svega toga umre
- prikazuje ivot od roenja, putem djejeg nestaluka do smrti
- govori o tome da je ljudski ivot prekratak samo jedan korak
- mladost A kada stignu/ozbiljna ljeta neka iz sree/u jad ljubavna bol odvodi.
- djetinjstvo Kada poraste i mlijeko mu ve ne godi,/bolna pod biem uje mu se dreka.
Ikor
- 26 -
IKor
- 27 -
Osman se sastoji od dva odvojena epa koji nisu nikada spojeni. Druga da je Dubrovaka vlast
cenzurirala ta dva pjevanja zbog preotre kritike Turaka.
DUBRAVKA
- pastorala, pastoralno-idilina drama, barokna melodrama, pastirska igra renesansna tvorevina
- uvod zazov zvijezdi Danici da objavi srean, uen dan vjenanje najljepeg pastira i
najljepe pastirice (dan sv. Vlaha)
- na samom poetku uvodi monolog ribara, a za ribara se pretpostavlja da je izbjeglica iz
Dalmacije
- alegorijski upozorava graane Dubrovnika da nemaju zato dizati bunu jer je u Dubrovniku
ljepe i bolje nego drugdje
- temelji se na kontrastu (porobljena Dalmacija slobodan Dubrovnik) porobljena Dalm,
opljakana, zarobljena, a turci i mleani na vlasti
- mjesto radnje je Dubrava simbol Dubrovnika slobodna asna, slavna, raskona u svojoj
prirodnoj ljepoti stvorena idilina slika Dubrave
- starac Ljubdrag je nositelj Gundulievih pogleda na dravu, drutvo i slobodu, jer se drava i
sloboda ne ugroavaju samo orujem nego ih ugroavaju i sami dubrovani preko njega
kritizira sadanje Dubrovane, u njegovo doba su ljudi stjecali bogatstvo potenjem i radom,
dok sada stiu prijevarom; renesansni motiv sukob starost X mladost mladi ne potuju stare,
istie snagu novca kojim Dub. misle da se moe sve kupiti, kritizira ene koje brani Tratorko
- stavlja u odnos dva svijeta satire (kominost) i pastire peko kojih istie problem niih i viih
drut. slojeva
- Divjak i Gorotak pustolovi su iz drugih zemalja; vile, nareene i rasipne, su plemkinje
Dubrovanke, a pastiri Dubrovani raspravljaju o razrednoj jednakosti o jednakosti u braku;
Vuk satir i seljanka Stojna prikazuju vlahe i sluavke godinjice (one su uvijek zaljubljene);
Miljenko je simbol dubrovakog plemstva, a Grdan je predstavnik bogatog izroenog dubr. trg.
stan. koji prijeti slomom u tenji za lagodnim ivotom i uivanjem preko tih simbola Gunduli
iznosi otro sve poroke suvremenog drutva
- Dubravka nije vana kao like nego kao pojam ona je simbol slobode naglaavajui njezinu
ljepotu, sve vie istie slobodu
- dvije je ideje spojio Gunduli u Dubravci da se slobodna drava osniva na zdravome i
istinitome braku na porodici koju ljubav spaja, da propada drava u kojoj srebro i zlato vie
vrijede od istoe i potenja
SUZE SINA RAZMETNOGA
- graa i tema su na liniji katolike obnove ostaviti zemaljska i prigrliti duhovna dobra
- temeljni osjeaj je ispraznost svega to okruuje ovjeka, prolaznost, fatalna nemo pred
prirodom, taj osjeaj prolaznosti varira na biblijskom motivu o sagrjeenju, spoznanju i
skruenju izlaz nalazi u molitvi, u pokajanju, jer smrt je sveprisutna
- sadraj okosnica mladi ovjek eli se odvojiti od roditeljskog autoriteta i autoriteta uope
- alegorijsko znaenje jer dobri otac prrima odbjeglog sina (koji se pokajao) natrag na ognjite
isto kao i crkva prima odmetnika opet u svoju zajednicu (ako se pokaje)
- osnovna misao je isticanje prolaznosti zaemljskog ivota i poruka dub. sinovima da troei
vlastiti imetak kode ne samo obitelji nego i Dubrovniku
- stil stihovi su zvuni, retorini, katkad i pomalo sveano-patetiki s jako naglaenim
refleksivnim momentom, to su metafora, ponavljanja, gradacija, nabrajanja, kontrast (grijeh
pokajanje, pobonost nevjernost, smrt ivot, grijeh istoa, pakao raj)
- stih osmerake sestine
OSMAN
- sastoji se od 20 pjevanja karakterizirana su irenjem fabule, ponavljanjima, digresijama
(opomena) i epizodama
- ideja slobode u Osmanu je posebno naglaena, a ujedno je posebni motiv ona je hvalospjev
pobjede kranskog svijeta nad islamom posebno do izraaja dolazi kr. moment
- pojam slobode (sveslavenska ideja) sloboda slav. naroda
Ikor
- 28 -
Ikor
prikaz borbe islama i kranstva Turaka i zap. Euro. predvidei slabljenje turske sile
povijesni povod bio je poraz tur. vojske kod Hoima 1621., a uzor spjev tal. Tassa Osloboeni
Jeruzalem
spominje i druge povijesne dogaaje turski sultan Osman zatvorio je u tamnicu svog strica
Mustafu, ali nakon poraza kod Hoima dolazi do pobune janiara koji Osmana svrgnu i zadave
svoj ep Gunduli je posvetio poljskom kraljeviu Vladislavu kome pripisuje svu slavu pobjede
i poziva ga da i ubudue vodi slavene u borbi protiv Turaka
ne odgovara povjesnoj istini jer je bitka kod Hoima zavrila bez pobjede, a Vladislav nije u
njoj ni sudjelovao
najpoznatija pjevanja su OPIS SCENA IZ PAKLA, BUNA PROTIV OSMANA, OTMICA
SUNANICE i KUPANJE SOKOLICE I NJENIH DJEVOJAKA
Osman je pisan u strofama od etiri osmerca s rimama ABAB (unakrsna)
uzorno djelo hrv. baroka u tekstu Gunduli izraava duh katolike obnove
- 29 -
- 30 -
CANDIDE iznosi misao da ovjek u ivotu sam odreuje svoje putove i da je upravo u sitnim
svakodnevnim stranama bit ljudske mudrosti. ovjeka shvaa kao potpuno emancipirano bie nad
kojim ne vlada nikakva sudbia ni providnost koja bi mu ve unaprijed odredila ivotni put.
JEAN JACQUES ROUSSEAU takoer je jedan od suradnika Diderotove Enciklopedije.
Filozof, romanopisac, politiko-drutveni teoretiar, unosi nove elemente koji e ga predstaviti kao
neposrednog preteu skorog romantizma u knjievnosti. U svojim djelima, teoretskog i
beletristikog karaktera, zahtijevao je da se ovjek odrekne iskvarene civilizacije, da se vrati
prirodnom ivotu, koje je i sam sastavni dio.
- MISLIM, DAKLE, POSTOJIM.
PIERRE CORNEILLE
-francuski dramski pisac
-po zanmanju je bio pravnik, no posveuje se kazalitu i zapoinje pisati komedije s kojima postie
zapaen uspjeh
-njegovo najznaajnije djelo je tragikomedija "Cid" u kojoj, u skladu s duhom vremena, postupcima
likova rukovodi osjeaj dunosti i razum
-djelo je nailo na izvrstan prijam kod publike
CID
-tragikomedija u 5 inova: TRAGEDIJA jer je Rodrigo (Cid) u odreenim trenucima tragini
junak; KOMEDIJA jer je naeno kompromisno rjeenje
-tema: nesretna ljubav legendarnog panjolskog srednjovjekovnog junaka Don Rodriga Diaza,
zvanog Cid, i njegove zarunice Himene
-njima se na putu sree isprijeila zavada njihovih otaca, to ju je prema panjolskom kodeksu asti
mogla rijeiti samo smrt jednoga od njih
- kralj je autoritet odreuje Cidovu sudbinu
-LIKOVI:
RODRIGO (CID) mora pristati na osvetu jer je grof uvrijedio njegovog oca
HIMENA eli se osvetiti jer je Rodrigo ubio njenog oca
- vee ih ljubav, ali i ast i osjeaj dunosti
-LJUBAV je na drugom mjestu prvi je RAZUM
"ast mu bjee prva inajvea vrednota."
"Osvetio sam oca, ime mi je isto, da moram ja bih opet uinio isto."
-francuska klasicistika drama je
u cjelini RACIONALNA, jer trai jasnou izloenih ideja,
DIDAKTINA, jer eli pouiti gledatelja, te
u nekoj mjeri MORALISTIKA, jer osuuje zlo i porok, a hvali vrline i pobjedu dunosti
nad strau.
MOLIERE
(JEAN-BAPISTE POQUELIN) (an-Batist Poklen)-pravo ime
-najvei francuski komediograf
-bio je pravnik po zanimanju, no posveuje se kazalitu u kojem e raditi do smrti kao GLUMAC,
REISER, KAZALINI PISAC i DIREKTOR VLASTITE GLUMAKE DRUINE
-napisao je ukupno 33 komedije koje se obino dijele na:
KOMEDIJE INTRIGE
KOMEDIJE KARAKTERA
DRUTVENE KOMEDIJE
-no, veina njegovih komedija sadri elemente raznih tipova komedija; krtac, Tartuffe, Umiljeni
bolesnik itd.
KRTAC
-komedija u 5 inova
Ikor
- 31 -
Ikor
- 32 -
- 33 -
Ikor
- 34 -
13. ROMANTIZAM
1. po. 19.st. po. 19.st
knji. epoha izmeu klasicizma i realizma koja istovremeno obuhvaa sve euro. zemlje i
Ameriku rije se upotrebljava u obliku pridjeva romantisn (odnosio se na knji. romanskih
naroda od sredneg vjeka do 19. st. mistinost, pustolovina, udesno)
pretea romantizma je J. J. Rousseau svojim romanom Julija ili ti nova Helena
OBILJEJA ROMANTIZAM JE OPREKA KLASICIZMU
- romanti. pjesnici oduprli su se klasicistikoj ideji kontinuiteta, reda u literaturi unosei nered i
nemir
- umjesto klasic. razuma, romantiari nude duu, umjesto naela oponaanja nude originalnost
- odbacuju normirane i visokostilizirane pjesnike oblike te piu u jednostavnijim formama
(originalnost umjetnikog stvaranja kroz romane, lirike, pripovjetke za razliku od klasic.
oponaanja antike kroz tragedije i epove)
OBILJEJA EUROPSKOG ROM. smisao i zanimanje za povijest; istraivanje narodne
predaje, mitologija i folklora (prouavanje srednjeg vijeka, primitivnih naroda i egzotinih
mjesta); politiki i socijalni angaman romantiara; isticanje osjeaja nasuprot razumu; isticanje
osobnog pjesnikog doivljaja i pjesnike slobode; novo poimanje ljepote; sloboda umjetnikog
izraavanja i naelo originalnosti (nema uzora)
- djelimo ga na engl., franc., njem. i ruski romantizam
ENGLESKI ROMANTIZAM William Blakeom i Roberto Burnson jezerski pjesnici,
LIRSKE BALADE zajedniko djelo
- pjesnik posjeduje osjeajnost, matu i ukus
- George Gordon Byron sam ivi ivot romantiarskog lika; BAJRONIZAM svjetska bol,
pesimistino shvaanje da zlu u svijetu nema lijeka; PUTOVANJE CHILDEA HAROLDA
preko tog junaka spoznaje ivot; demonski junak nemirne due koji vjeno luta i niime nije
zadovoljan uzor Ljermontovu i Pukinu; preko Haroldovog lika Byron govori o sebi
FRANCUSKI ROMANTIZAM pjesnici piu za itatelje ije emocije ele potaknuti; uiniti
ga sudioniokom svoje boli ili oduevljenja
- Alphonse de Lamantire Meditacija povjesna zbirka pjesama - to djelo je odgovorilo
zahtjevu nove publike i nagovjetilo prevagu drugaijeg kni. ukusa uvodi pojam svjetske boli
NJEMAKI ROMANTIZAM nagovjestio ga je predromantiki pokret Sturm und Drang
(sila i pokret) antiklasicistiki pokret koji je u prvi plan stavljao osobnost pojedinca
- unutar tog pokreta se javljaju Goethe i Schiller (Goethe Patnje mladog Werthera (roman u
pismima, prikazuje sudbinu mladia i njegove zanose) i Schiller - Razbojnici (psiholoka i
politika drama, tema moralna odgovornost i revolucionarna etika, tekst je pisan retoriki))
- zatim slijedi faza Weimarske klasike (okretanje antikim temama) i tek onda dolazi narataj
istih romantiara
RUSKI ROMANTIZAM predstavnici Pukin EVGENIJ ONJEGIN i Ljermontov JUNAK
NAEG DOBA
AMERIKI ROMANTIZAM Edgar Allan Poe poezija, kratke prie, krimi proza
- Poe spaja osjeajnost i strast s analitikim duhom
- poeziju kritizira simbol. struktura (Gavran tema smrt)
- Poe spaja runo i lijepo, groteskno i uzvieno
JOHAN WOLFGANG GOETHE
njem. knji. iz doba romantizma (druga pol. 18.st.)
pisac koji tei drugaijim temama od prethodnika iz doba klasicizma u meuljud. odnosima
tei iskrenosti
pripada grupi gra. inteligencije istie individualnost i subjektivan iskaz stvarnosti
IKor
- 35 -
Ikor
- 36 -
izmeu dva brata izbija sukob Karl je neposredan, idealista, odvaan, hrabar, izuzetan,
neobian pojedinac za razliku od Franza koji je utjelovljenje negativnih strana drutva zavisti
i oholosti
Franz izmilja pismo njime uklanja Karla sa puta do oevog nasljedstva
Franz je zapravo razbojnik Moor svoj svijet pravde eli ostvariti putem grabea i otimaine
KARL ROMANTIARSKI LIK buntovan (odluuje se osvetiti jer su ga otac i brat izdali,
buni se protiv odreenih drutvenih normi pljaka bogate i daje siromanima), nesrazmjer
izmeu razuma i osjeaja (prevladava osjeaj za pravdu), idealista (cilj koji nema vrstu osnovu
u svijetu razbojnikom druinom je mislio stvoriti svijet pravde)
- spoznaje svoja nedjela i nerazumne postupke kaje se (odluuje se predati siromahu snosi
posljedice zbog svojih postupaka)
- nerazumno odbacuje ljubav Amalije i oca, a da nije ni provjerio da li ga oni vole nije siguran
u Amalijinu, ali ni u svoju ljubav
AMALIJA mu je vjerna, spoznaje da bi radije umrla nego ivjela bez njega, misli o njemu
kao o anelu stravstvena, vrsta ljubav odluuje se za smrt radije nego za ivot bez Karla
Karl bira vjernost prema druini umjesto ljubavi prema Amaliji
u djelu ljubav nije u prvom planu drutveni odnosi su prije ljubavi
PROBLEMATIKA OBITELJSKA odnos izmeu brae; DRUTVENA odnos siromanih
i bogatih te LJUBAVNA odnos Amalije i Karla
ALEKSANDAR SERGEJEVI PUKIN
lirski pjesnik, pripovjeda, dramatiar
zbog slobodarskih stihova je prognan; na dvoru obavlja poniavajue poslove
u knjievnost ulazi klasicizmom a kasnije se upoznaje sa Byronom; osjea se utjecar narodne
poezije
ogledava se u svim knji. vrstama napisao je poemu Ruslan i Ljudmila, Kavkaski zarobljenik;
povijesni roman Kapetanova ki i pripovijest iz gradskog ivota Pikova dama
tvorac je ruskog stiha i pjesnikog izraza stih je muzikalan neke dijelove Onjegina je spalio
jer se bojao cenzure
EVGENIJ ONJEGIN
roman o suvinom ovjeku pisan u stihu
Pukin je svoj roman pisao osam godina
to je socijalno-psiholoki roman u stihovima
fabula romana prikazuje ivot ruskog plemia Evgenija Onjegina
ROMANTIARSKI ELEMENTI roman u stihu, romanti. junak, opis ruske prirode
REALISTINI ELEMENTI prikaz ruskih obiaja i naravi, oblik karaktera suvinog ovjeka
likovi su oblikovani u njihovoj ivotnoj punoi
romantiarski lik EVGENIJ ONJEGIN mlad, lijep, otmjen, uglaen
pripadnik visokog petrogradskog plemstva, vezan za skupe provode
drutvo u kojem je karakterizira neistinost i lani moral
licemjer, egoist, ljubomoran, glumi gordost i pokornost, u svemu vidi ispraznost, skeptik, ali zna
biti surov i okrutan, suvian ovjek i sebi i drugima
doivljaj ivota u njegovom ivotu vlada ispraznost, dosada, zasien je tim svijetom, nita ne
nalazi u ivotu
ljubav doivljava povrne veze (TATJANA LARIN grubo odbija njezinu ljubav, ali nakon
god. se zaljubljuje u nju)
MIHAIL JURJEVI LJERMONTOV
ruski pjesnik, pripovjeda i dramatiar; uz Pukina najvei predstavnik ruskog romantizma
kao gardijski oficir bio je dvaput prognan na Kavkaz gdje je na dvoboju i poginuo
Ikor
- 37 -
utjecaj Byrona i poezije svjetske boli; pie liriku i poeme u kojoj obrauje likove traginih
osamljenika i pobunjenika protiv drutva
pisao je i drame MASKERATA
vrhunac njegova stvaranja treba ipak traiti u poeziji i to u intimnim ispovijedima gdje u
jednostavnim formalno savrenim i melodioznim stihovima pjeva o osamljenosti
JUNAK NAEG DOBA
roman o suvinom ovjeku napisan u 5 pria povezanih glavnim likom Peorinom Bela,
Taman, Kneginjica Mary, Fatalist i Maksim Maksimovi
djelo je slika ovjeka sloenog od mana itavog narataja u njihovom potpunom razvitku
kroz Peorina Lj. opisuje realnu sliku ondanjeg vremena i drutva
ROM. ELEMENTI fragmentalnost fabule, opis pejzaa, kavkaska egzotika
REAL. ELEM. izricanje gorke istine o ruskom drutvu i prikaz suvremenog mladog ovjeka
PEORIN romanti. lik Gregorij Aleksadrovi Peorin lijep, vitak, bijel u licu, plemenito
elo, profinjena muevna ljepota
pripadnik plemstva, bogat, kree se u visokom drutvu, dosade mu provodi, tvrdida ga je
drutvo formiralo i iskvarilo (postaje lukavac i varalica)
pametan, sposoban, lukav, hladan, djeluje ravnoduno, egoist i samoiv, okrutah, ohol, suvian
ovjek i moralni bogalj
doivljaj ivota privlai ga ono to nemoe dobiti, potreba za lutanjima, trai svoje mjesto u
ivotu ali ga ne pronalazi; preko P. Ljermontov prikazuje svoje osjeaje, miljenja
ljubav hladnokrvan i nemilosrdan
Ljermontov opisuje destruktivni bunt, nesklad pojedinca i drutva, ovjekovu iznimnost, te
koristi elemente demonskog pod utjecajem Byrona
EDGAR ALLAN POE
amer. pjesnik, pripovjeda i kritiar
napisao je oko 70 pripovijesti u kojima, nastavljajui na engleske gotske romane stvare i uasa i
fantastine pripovijesti njem. romantiara daje maha svovoj bogatoj i bolesnoj mati te stvara
raznovrsne novele pune tajanstvenih i jezovitih zbivanja, smrti i stravine atmosfere
u kritici je bio odluan pobornik iste umjetnosti te je razvijao i tezu da je poezija ritmiko
stvaranje ljepote
napisao je i lirske pjesme Gavran i Annabel Lee; nakon smrti otkrio ga je Baudelaire; smatra se
ocem detektivske prie; umro je slavan ali siromaan
on je pretea simbolizma od odreenih motiva
GAVRAN
pjesnik kroz cijelu pjesmu razmilja o smrti
tema smrt (gubitak voljene ene)
pjesnikovi osjeaji tuga, slab je, snuden, potiten, osjeaj boli zbog izgubljene ljubavi, strah,
uenje, uzbuenje, radoznalost, osamljenost, nemiran
ugoaj mistian no (mrak, tama tmina), drvene knjige, zima, sjene kao sablasti, tajanstveni
posjetilac, zastor od ljubiastog baruna (svileni tuan um), mrak, tiina (prekida je kucanje i
lepet krila)
GAVRAN dostojanstven, ponosan, mrka lica, crn, arke, grobna, kobna, drvena ptica (dolazi
iz Hada)
pjesnikova pitanja zanima ga gavranovo ime, zanima ga njegova sudbina, pita gavrana moe li
ga osloboditi tuge, boli i jada, zanima ga hoe li poslije smrti u Raju sresti svoju voljenu
odgovor je uvijek NIKAD VIE!
dolazi do spoznaje da je smrt neizbjena
Ikor
- 38 -
Ikor
- 39 -
IKor
smru Josipa II zavren je period germanizacije naroda koji su bili potpali pod austrijsku
carevinu
nagli preokret ideje o posebnim nacionalnostima
poetak maarizacije u Hrv.; 1827. Maarski obavezan u kolama; ua Hrv., Dalmacija i Istra
austrijska uprava, vojna krajna, dominacija Austrije
drutveni sustav ue Hrv. 1. feudalci bez osnovnog znanja hrv. jezika (njem.,ma.,franc.); 2.
nepismeni, neuki seljaci/kmetsko-feudalni odnosi; 3. mlada gra. klasa ozbiljnije
organiziranje 1830.
PAVAO TOOS pjeva crnim i obojenim pesimistikim stihovima o odnaroenoj i usnuloj
Hrvatskoj
jaanje svijesti Hrvata pritisak Maarske
MAKSIMILIJAN VRHOVAC zag. biskup 1813. uputio sveenitvu brouru gdje zahtjeva
prikupljanje narodnog blaga (narod. pjesama i pripovjetki) govori o ilirskom jeziku
ANTUN MIHANOVI pie brouru Re domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom
jeziku 1815. u Beu misao vodilja svodi se na isticanje vrijednosti nar. govora
preporodni pokret 1830. u Hrv. zapoeli MLADI INTELEKTUALCI poto su ideje franc.
revolucije jednakost, bratstvo i sloboda ostavile duboki trag kod svih naroda koji su sa njom bili
u dodiru
predstavnici Ljudevit Gaj, Janko Drakovi, Dragutin Rakovac, Ljudevit Vukotinovi
za vrijeme studija u Grazu i Peti dolaze u dodir s predst. slav. naroda ideja slavenstva
cilj oslobaanje i ujedinjenje Hrvata, pa junih slav., jedna od akcija na etapi do cilja
LJUDEVIT GAJ osnovna stvar prihvaanje jednog knji. jezika i pojednostavljanje
pravopisne grafije glavna oznaka nacionalnosti je jezik 1830. KRATKA OSNOVA
HORVATSKO-SLAVENSKOG PRAVOPISANJA hrv. jezik jedan dijalekt ope slav. jezika
svaki glas odreuje jedno slovo uvodi dijalektine znakove ,,,,lj...
GROF J. DRAKOVI politiki spis tokavica DISERTACIJA ILITI RAZGOVOR
DAROVAN GOSPODI POKLISAROM (1832)
u Hrv. se pie i govori tok., ak. i kajkavski zapreka stvarnom ujedinjenju pol. ujedinjenju
Hrv.
1834. Gaj dobiva dozvolu za izdavanje novina Oglas poziv na suradnju MISAO okup
svih ju. slavena
1835. izdaje Novine Horvatske kajk. dijalekt pol-gosp karaktera + literat.-zabavni dio
DANICA HORVATSKA, SLAVONSKA, DALMATINSKA na tokavici
preuzima ime umjesto HORVATSKE u ILIRSKE svi ju. slaveni potjeu od Ilira tokavtina
ILIRSKE NARODNE NOVINE i DANICA ILIRSKA
1836. pod imenom ilirskog pokreta nastavak djelovanja Danica ilirska budnice i davorije
duh narodnosti i pozivi u borbu za nacionalno opredjeljenje
1840. razilaenje razlog Gaj zastupa pol karakter pokreta, a Vraz, Rakovac, Farka i
Vukotinovi smatraju da pokret ima knji. kulturno znaenje
1840. Vraz KOLO knji. karakter potpuno odjeljenje od Gaja
1843. najtei udarac zabrana ilirskog jezika Vraz pie otre epigrame protiv Gaja Rakovac
i Vukotinovi ograuju se od ilirizma Gaj vraa ime listu Narodne novine i Danica horv. slav.
dalm. novi pokret HRVATSKI NARODNI PREPOROD Gaj na elu; njegova ideja
sveslavenstva propada; ono to je ostalo od ilirizma kao pokreta neprocjenjive je vrijednosti za
daljnji razvoj knji. ostvaren je JEDINSTVENI PRAVOPIS (za cijelu Hrvatsku) i
KNIIEVNI JEZIK (tokavski)
2 etape ilirskog pokreta 1. oko 1840. zavrava (knji. djelatnost Danica; jedina tema
rodoljublje); 2. karak. pojava znaajnih pisaca Stanko Vraz, Ivan Maurani, Petar Preradovi
(uz rodoljublje Vraz i Preradovi ljubavna intimna lirika, a Maurani i Preradovi
refleksivna poezija)
- 40 -
- 41 -
Ikor
- 42 -
prvi dio posveen je eni Ljubici, a drugi domovini pjesnik pokazuje motive ljepote
ljubavne i domoljubne
razlika izmeu budnica te ostalih pjesama ilirizma i ulabija je ta to se pjesnik ne bavi
iskljuivo pol. i nac. temama
DRAL PUTUJE K TOPLOM JUGU
gazela lirska pjesma od 8-13 stihova prevladava romantika
jesen godinje doba simbol blagostanja, smisla ljudskog ivota, simbol tuge, boli
pjesma pjeva o pjesnikovim tegobama, promaenom ivotu, neuspjehu
temelji se na kontrastu srea tuga
osjeaj tuge, alosti, propalosti, razoaranja
motiv sree, zadovoljstva su berba, rumeno voe,groe, topli jug
motivi gorine i boli ivota su brige, muke, gorko voe, suze boli
LJUDEVIT GAJ
- glavni ideolog ilirskog pokreta; povjesniar i pjesnik
- imao je neprestano na umu politike ciljeve, na samom poetku s naivnom idejom o mogunosti
junoslavenskog politikog zajednitva to je bilo razlogom da sam pokret nazove ilirskim kako
bi njime obuhvatio i ostale junoslavenske narode
- objavljivao je budnice domoljubne pjesme koje po uzoru na prvu Gajevu budnicu pjevaju o
slavnoj prolosti, tunoj sadanjosti, ali izraavaju uvjerenje da je slabost Hrvatske kratkotrajna
i da e mladi ilirski narataj uiniti domovinu opet velikom i snanom
- obino nastaju kad narodu prijeti politika ili ratna opasnost
- dakle one su pjesme domoljubnog sadraja bez umjetnike vrijednosti
- naa himna je ista budnica i davorija
- poetak silazne putanje Gajeve pol. i drutv. karijere upravo zbog njegove upornosti u obrani
junoslavenskog koncepta i podvrgavanja svega pa i literature
- djela Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja, Slavoglasje iz Zagorja, Glogovkinje
hrvatske, Kosijenke ilirske
HORVATOV SLOGA I ZJEDINJENJE
- budnica nastala s ciljem da podigne hrv. narod u ustanak protiv tuinske vlasti
- prepuna slika nadahnutih slavnom prolou, problemima suvremenog ivota i optimistikom
vizijom budunosti
- pjesma o slozi proizala iz osjeaja razjedinjenosti Hrvatske to je teak problem na putu do
duhovnog i politikog osloboenja
- sloga je najea tematska rije preporodne lirike
- Gaj u pjesmi koristi i anakreontske motive
- tempo pjesme je brz, a ritam pjevan
Ikor
- 43 -
metoda stvaranja koju su afirmirali pisci razliitih razdoblja i knji. epoha druge pol. 19.st
zapoinje 1830. i traje do 1880.g. (realis stvaran lat.)
reakcija na romantizam romantizam zanima ljubav, istraivanje povijesti, mistine teme dok
su realisti preokupirani vremenom, mjestom tj. svakodnevicom, piu romane
- romant. junak je sklon putovanjima, izraavanju osjeaja, pustolovinama, izdvojen je iz
drutva za razliku od realistikog koji je povezan s drutvom u kojem ivi i vremenom u
kojem ivi soc. je okarakteriziran, detaljno je opisan prostor u kojem ivi, u kojem je
sloju i portret, te etika karak.
real. pripovjeda objektivan, iskazan glasom u treem licu i nenazoan u radnni
usmjeruje se prema svakodnevnoj ljudskoj stvarrnosti predmet prikazivanja je ljudski ivot u
svim njegovim pojavnim oblicima socijalni problemi postaju gl. zaokupljenost pisaca, te
ivotne pojave prikazuju bez uljepavanja
realizam afirmira kao likove sve slojeve drutva od uliara, pijanaca, kurtizana do najotmjenijeg
svijeta; real. pisci prikazuju svoje likove u njihovim svakodnevnim ivotnim prostorima
prostori nisu dekorativni detalji u strukturi djela oni otkrivaju socijalnu pozadinu koja
odreuje karakter i ponaanje likova
junak. real. proze nastoji proniknuti u drutvene odnose koji ga odreuju, eli doivjeti
afirmaciju u drutvu, promijeniti drutvene odnose i ovjekov poloaj u drutvu
realizam se kritiki odnosi prema stvarnosti
gl. knji. anr roman proiruje se publika (ele znati vie o svijetu u kojem ive)
vodeu ulogu imaju francuska, ruska i engleska knji. (romanopisci i novelisti
FRANCUSKI REALIZAM
HONORE DE BALZAC
- francuski romanopisac, pripovjeda i dramatiar; jedan od najistaknutijih predstavnika
realistikog romana
- ivio je i stvarao u vrijeme burnih drutveno-politikih prilika u Francuskoj u djetinjstvu je
doivio vrhunac i pad Napoleona I, u mladosti je bio oevidac restauracije, neto kasnije i julske
monarhije, a pred kraj ivota doivio je i revoluciju
- stvorio je grandiozan knjievni opus od preko stotinu djela, u kojima je kreirao galeriju od oko
2000 likova iz svih drutvenih stalea, to predstavlja jedan od najambicioznijih pothvata u
povijesti knjievnosti
- slika sumorne i zaguljive prostorije treerazrednih panciona u kojima se okuplja deklasirani
svijet, nasuprot raskonim salonima graanskog drutva u svojoj Ljudskoj komediji daje
najzna. realistiku povijest franc. drut.
- najpoznatiji romani Izgubljene iluzije, Otac Goriot, Roaka Bette, Roak Pons
OTAC GORIOT
- TEMA prikaz parikog ivota kroz sudbine likova; tri fabule 1. sudbina oca Goriota (problem bolesne oinske ljubavi koja ga dovodi do propasti, intimne
nestabilnosti i smrti)
2. sudbina Rastignaca (problem drutvenog uspona, vodi ga ambicija, cilj eli postii potenim
radom koji je dug i mukotrpan u odnosu na postizanje cilja preko bogate ljubavnice (brz i
munjevit) bira ovaj drugi (Votren mu otvara oi); kroz roman R. doivljava promjene,
snobizam franc. drutva)
3. Votrenova sudbina (problem zloin, neiskrenost kojom se slui za postizanje odreenog
uspjeha, duhovni otacRastignaca (upoznaje ga s nesmiljenou drutvenog poretka i upuuje
u tajne uspjeha unutar njega) pojam romantiarskog titanizma
- drutveni roman odnos drutva s jedne strane siromani pansion ge. Voker tjeskobno,
otrcano, staro, a s druge raskoni, bogati, aristokratski saloni
- galerija likova
IKor
- 44 -
GUSTAVE FLAUBERT
- francuski pisac iz doba realizma
- prvi je upozorio na slinosti lijenika i pisaca realizam
- on trai da pisac ukazuje na bolesno mjesto, otkriva uzroke i provodi nain lijeenja bolesnog
drutva
- tipini je predstavnik kritikog realizma i eli dati potpunu sliku nitavila i ljudske gluposti u
provinciji
- odlikuje se izvanrednim stilom, stil mu je zbijen i saet, veliku panju posveuje rijei i
strukturi reenice
- naglaavao je kako je protiv romantizma jer previe polae na matu i protiv realizma jer
unitava ljepotu
- najznaajniji njegov roman je Gospoa Bovary koji se temelji na istinitom dogaaju
GOSPOA BOVARY
- zabiljeio je moralne krize drutva svoga vremena, uzima istinit dogaaj za temu svog djela,
pisana je s nakanom da bude dokumentom o ivotu u provinciji s jednostavnom fabulom
- TEMA tragina sudbina Emme koja je stradala pod teinom svojih iluzija
- Emma je romantiarski lik (udnja za pustol, snovi, gospa koja eka svog viteza, sentimentalna,
trai zanos (u knji.)), ali i realistiki sebina, hladna, traga za sreom, doivljava ivot kao
razoaranje
- LJUBAV problem brane nevjere, Emma ima tipian romantiarski doivljaj lj. eka da
doe iznenada
- Leon i Rudolpf (trenutna srea) predstavljaju problem neostvarenih ljubavi i Charles (mu,
bez uzbuenja, on nije njezin princ)
- Emma eli prijei iz jednog u drugi stale tenja za bogatrstvom i slavom (problem novca
stalno se zaduuje dugovi; uz neuzvr. ljubav uzrok njezine smrti)
- problem majinske ljubavi ne posveuje panju i brigu svom djetetu (na tren je gruba, na tren
njena (proturjenost))
- Emma ivi izmeu neba (romantizam) i zemlje (realizam) to izaziva proturjenost u njoj
- lik Emme se pretvorio u simbol nemogue enje prema visinama, neostvarenim ambicijama,
zavisti i svakidanje dosade pojam BOVARIZAM
RUSKI REALIZAM
- zaetak 40-te god. 19.st.
- u sreditu knji. zanimanja pripovjedna proza grau uzima iz svakidanjih odnosa; dijeli se
na tri faze
1. RANI postupni razvoj pripov. oblika ima ostataka romantizma gl. predstavnik je
Gogolj
2. RAZVIJENI gl. predstavnik Turgenjev
3. VISOKI 70-te god. predstavnici Dostojevski i Tolstoj D. proao sve faze tenja
pisanje veih romana s unutarnjim monologom i psih. analizom likova
NIKOLAJ V. GOGOLJ
- potomak je siromane obitelji porijeklom iz Ukrajine; zaetnik ruskog realizma
- zavrio je studij vrlo brzo se posveuje knjievnosti
- pripovjeda i komediograf
- realistini elementi s mnogo ironije (Gogoljevski smjeh kroz suze)
- roman Mrtve due predstavlja temelj ruskog realizma i odigrao je vanu ulogu u drutvenom
ivotu Rusije, dao je realistiku sliku drutvenih odnosa u feudalnoj Rusiji
KABANICA
- najpoznatija Gogoljeva pripovjetka (ima fantastian zavretak)
Ikor
- 45 -
- 46 -
- 47 -
Ikor
TERESE RAQUIN
objavljen 1867. Zolin roman utire put naturalizmu koji e Zola teoretski razraditi 10 godina
poslije
iako se pri pisanju pridrava realistike tehnike, Zola e pod utjecajem fiziolokih studija
Claudea Bernarda sluiti znanstvenim metodama preuzetih iz prirodnih znanosti te e
prikazivati likove ijim postupcima upravljaju prvenstveno njihovi nagonski porivi
djelo je bilo otro osueno od kritike
fabula romana relativno je jednostavna mlada nezadovoljna ena susree ovjeka koji je
privlai i stravstveno mu se predaje, zatim zajedno sa svojim ljubavnikom snuje i ostvaruje
ubojstvo svog mua, no u braku koji potom ljubavnici sklapaju oboje se, mueni grizodujem,
udaljuju jedno od drugoga, gnuaju se ak i fizikih dodira te konano zajedno polaze u smrt
- 48 -
IKor
- 49 -
Ikor
- 50 -
IKor
- 51 -
- 52 -
JOSIP KOZARAC
-bio je novelist i romanopisac
-bavio se umarstvom
-pisao je psiholoka i moralno-drutvena djela
-nadahnjivao se ljepotom prirode, zemlje i odnosa svojih likova prema njoj
-u svojim djelima iznosi putem svojih likova i analize slavonskog sela i ivota gospodarske
probleme onog doba
TENA
-pripovijetka, tema: sudbina enskog lika Tene
-u ovoj pripovijetci Kozarac zapravo kroz sam lik Tene razrauje niz problema:
-SOCIJALNO-GOSPODARSKE PROBLEME:
-dolo je do raspadanja zadruga i osamostaljena seljaka
-Tein otac Jerko nije mogao na takva nain (samostalno) funkcionirati pa je propao
-motiv propasti je POREZ
-PROBLEM BRANE NEVJERE:
-Tena je ljubavnica mnogih mukaraca
-svoju nesreu je pronalazila u njima i "ljubavi"
-PROBLEM DOLASKA STRANOG KAPITALA:
-preko lika Leona K. Progovara o tom problemu
-oni su doli da obogate i iskoriste slavonske ume
-Leon je iskoritavao i ume i ljude (mukarcima je vrlo malo plaao za njihov rad)
-PROBLEM NEISKRENE LJUBAVI
-Tena je zbog novca moralno propala
-Leon je kupovao ljubav, iskoritavao je ene
VJENCESLAV NOVAK
-bio je pripovjeda, romanopisac i glazbenik
-pisao je crtice, pripovijesti i romane
-djelovao je kao nastavnik, a kasnije i kao profesor glazbe
-u svojim djelima opisuje razliite drutvene slojeve i sredine u kojima se kretao
-otkriva probleme koje je pronalazio u rodnom mjestu, a zanimaju ga drutvene teme, urbana
problematika te opi problemi
-oslikava lik intelektualca, a gotovo svi njegovi junaci tragino zavravaju
-prikazuje bijedu i neimatinu i problem vlastite (ne)sree
POSLJEDNJI STIPANII
-roman
-tema: propadanje senjske patricijske obitelji sredinom 19. st.
-to je socijalno-psiholoki roman
-u sreditu romana su otac Ante Stipani (osoba koja upravlja ivotima svoje obitelji i lik koji
fiziki i psihiki propada jer ne uspijeva u ivotu ostvariti svoje ciljeve), majka Valpurga
(pravedna ena koja predstavlja lik tihe patnice), ker Lucija (lik zapostavljene ene i rtve oevih
presuda) te sin Juraj (cinian i egoistian lik koji se pod utjecajem grada moralno izopauje)
-prikazuje realistiku sliku propadanja ugledne senjske obitelji, siromatvo i bijedu
-problemi koje prikazuje Novak su vezani za drutvo i obitelj
-DRUTVENO EKONOMSKA PROBLEMATIKA je vezana za politike prilike u Hrvatskoj,
odnosno kako narod nema pobuenu svijest i oni ne pristaju na promjene (Ante odbija se
prilagoditi) i zbog toga propadaju
-OBITELJSKA PROBLEMATIKA je vezana za odnose u obitelji.
-to je patrijarhalna obitelj u kojoj su svi lieni ljubavi
-sin se stavlja na prvo mjesto, a obitelji vlada "glava kue" Ante i njega svi trebaju sluati
-majka i ker nemaju nikakva prava
Ikor
- 53 -
-jo se javlja problem NEISKRENE LJUBAVI kod Lucije i Alfreda, Lucija je bila rtva Alfredove
pohote
ANTE KOVAI
- romanopisac, novelist i pjesnik
- muan i naporan ivot proivio kroz kole i kao advokatski pravnik
- pristaa je stranke prava
- u svojim djelima prikazuje zagorske plemenikae i feudalce koji propadaju u svojoj neimatini,
u bezobzirnoj i neljudskoj meusobnoj borbi
- jedan od najznaajnijih predstavnika hrv. realizma
- romani i pripovijesti Baruniina ljubav, Fikal, U registraturi, Sabrane pripovijesti, Izabrane
pjesme
- svojim plodnim novinarskim, feljtononistikim i knjievnim radom uzdravao je brojnu obitelj
U REGISTRATURI
- roman prvi puta objavljen 1888. g. u asopisu Vijenac
- roman je podijeljen na 3 dijela 1. Iviino djetinjstvo i kolovanje, odlazak u grad, a zavrava
se njegovim protjerivanjem iz Mecenina doma; 2. Iviin povratak na selo, prikaz seoske sredine
do Iviina povratka u grad; 3. naglasak je na prikazu Laure
- prvi dio pisan je u prvom licu (ICH-form); drugi i trei u treem licu (ER-form)
- roman ima uokvirenu kompoziciu zapoinje i zavrava u registraturi
- nema kronolokog nizanja dogaaja razbijena kompozicija
- prikaz seoske i gradske sredine suprostavlja selo i grad kontrast u viziji sela prevladavaju
vedre boje, selo je za njega ljepota premda ne idealizira selo, nego realistiki prikazuje
najzna. probl. vezaane uz selo (siromatvo, zaostalost, primitivizam, lihvrenje); grad je u
Kovaievoj viziji prikazan mranim, sumornim bojama, dok se u odnosu prema selu osjea
simpatija, ljubav iz slike grada proizlazi i Kovaieva mrnja i odbojnost prema gradu
prvenstveno prikazuje pokvarenost izopaenost i moralnu trule
- motiv NOVCA je vezan za sve likove, ali na razliite naine
- kao likovi se javljaju lani dobrotvori (Mecena), bludnici, izrabljivai, svodnici, isprazna
inteligencija i odnaroeni likovi (or poluseljak, polugospoda)
- IVICA KIMANOVI kao seoski djeak bio je sretan, darovit, uspjean, ambiciozan, a grad
mu donosi nesreu, neuspjeh, neuravnoteenost, dvojstvo linosti i potpuni psih. slom
pretvara se u traginu figuru
- LAURA lik fatalne ene u romanu; simbol zle sudbine, razara tue ivote, ona je ujendo i
simbol neeg uzvienog, nedokuivog, ali i traginog; uz taj lik vezani su romantiarski (njezino
djetinjstvo je bajkovito, tajanstveno, kasnije hajduica) i naturalistiki elementi (nasljedni
faktor dijete grijeha)
- OR realistiki najtipiniji lik u romanu, on je seljak koji postaje gospodski sluga
zadovoljan je tom svojom ulogom, za razliku od Ivice; on u gradu pronalazi svoju sreu jer su
njegove intelektualne mogunosti male i jedino emu tei je lagodan ivot; uz ovaj lik vezani su
komini elementi, satira i groteska (silno prstenje na selu)
- realistiki elementi izbor tipinih likova (or najtipiniji), tema romana (kolovanje i put
seoskog djeaka na putu do gospodina), prikaz seoske i gradske sredine, oslikavanje odreenih
drut. problema, kritiki odnos prema drutvu (posebno prema gradu), realistiki opisi (posebno
slike sela), prikazivanje ivota gl. lika od po. do kraja
Ikor
- 54 -
Parnasovsko pjesnitvo
-poezija i pjesnikova osoba moraju se
odvojiti, poezija je impersonalna, pjesnik
ne izraava svoje osjeaje i svoje ja u
pjesmi
-treba izbjegavati suvremenu tematiku i
pjevati o univerzalnim temama i temama iz
prolosti
-pazi se na formu, ona mora biti savrena
-umjetnost postoji radi umjetnosti i sama je
sebi svrhom. 1866 i 1871 izlaze pjesnike
zbirke Suvremeni Parnas
Simbolisti
-pretea simbolizma je Charles Baudelaire
-znaajke- upotreba simbola, u pjesnitvu nema izravnog govora ve samo nagovjetaj; JAVLJAJU
SE 80-IH GOD. 19.ST. predstavljaju pravi poetak euro. moderne
-predstavnici- Paul Verlaine, Arthur Rimbaud, Stephane Mallarme
Beka moderna
-krajem 19 st. u Beu vrlo intenzivan kulturni ivot. Znaajan je impresionizam (osnovna znaajka
je da pisac eli prikazati ljepotu trenutka i uiniti ga vjenim u svom djelu)
Drama
- predstavnici- Henrik Ibsen- kritian stav prema drutvu, prostor u kojem se radnja odvija je suen,
mali broj likova
-Antun Pavlovi ehov- pie lirske drame bez glavnog junaka, radnje i dramskog sukoba. Teite
drame je na ugoaju.
CHARLES BAUDELAIRE
- francuski lirski pjesnik i kritiar
- jedna od najznaajnijih pjesnikih linosti u razvoju europske poezije
- pretjerano osjeajan i osjetljiv, teko podnosi strogog ouha te naputa roditeljsku kuu i odaje
se nesreenom bohemskom ivotu i senzualnim uicima
IKor
- 55 -
kao pjesnik razapet je izmeu dviju krajnosti cvjetova za kojima tei i zla koje vlada svijetom
i kojemu se i sam odaje
pjesnik je bola, tjeskobe modernog ovjeka i njegovih uzaludnih napora da se priblii idealu i
ljepoti
unosi u poeziju svijet svih ulnih uitaka, ulo okusa, opipa ili mirisa, scene parikih ulica, esto
brutalne prizore ljudske bijede, smrti i fizikog raspadanja
izdao je samo jednu zbirku pjesama Cvjetovi zla 1857. zbog koje je sudski osuen, ali je ona po
miljenju mnogih kritiara najzanajniji lirski dogaaj 19. st.
SUGLASJA
TEMA sklad boja, mirisa i zvukova, odn. simbola
vrsta pejzana lirska pjesma, pisana u obliku osneta
osnovni motiv u pjesmi su simboli prirode koji su svuda oko nas i koji bude u nama osjeaj
divljenja, ljepote i bliskosti
pjesnik govori i o skladnosti i rasprostranjenosti simbola, koji se meusobno stapaju inei
prirodu jedinstvenom i neponovljivom
govori o netaknutosti prirodene izvornosti mirisa
poruka pjesme priroda ivi u suglasju svojih simbola i da ljudi kroz te simbole mogu pronai
mir, beskrajnost i ivot bez zla
ova pjesma je simbolistika programatska pjesma
ALBATROS
tema pjesnici zatoeni u svijetu gdje ih nitko ne razumije
vrsta misaona lirska pjesma jer su izraene misli o pjesnicima koji su metaforiki prikazani
kroz pticu Albatrosa
izraena simbolika ptica puina oznaava slobodu i beskrajnost
pjesnik prikazuje Albatrosa koji poput pjesnika vlada i osjea visine i ivi kroz male stvari koje
drugi ljudi ne primjeuju
ismjehivanje i poruga pjesnicima izraena je stihovima ruan tko ljepotom sjao taj stih je
ujedno i kontrast
motiv divovskih krila oznaava sprijeenost pjesnika da na zemlji ostvari svoju slobodu
poredba Albatros pjesnik Pjesnik je ko i kralj oblaka to, uz smijeh/Nad svim strelicama i
kroz vihor lijee.
SIMBOLISTIKA POEZIJA
ARTHUR RIMBAULD
- fran. pjesnik, pretea simbolizma i nadrealizma
- sazrio je udesno nadaren prerano; poinje pjevati u kolskim klupama
- u sedamanaestoj pie svoju najpoz. pjesmu Pijani brod
- u 20-oj odlazi u Afriku i Europu te se vraa u Fran. 1891. teko bolestan gdje ubrzo umire
- objavio je i pjesniku autobiografiju 1873. Sezona u paklu
- Iluminacije zbirka poetske fragme rata u prozi i slobodnom stihu u kojima je pokuao izrei
neizrecivo
- pokuava svoja ula dovesti u stanje rastrojenosti i tako doprijeti do dubina podsvijesti, iz koje
e izvlaiti nove svjetove i nove vizije
- u nastojanju da ih izrazi pronalazit e nove mogunosti jezika i izraza, meu kojima i boju
samoglasnika
SAMOGLASNICI
- ideja obojati samoglasnike
- svaki samoglasnik ima svoje znaenje
- A crno, I rujno, O modro, E bijelo, U zeleno evo postojanja vam tajnih
- lijepo i runo gusto su natiskani jedno uz drugo i tvore dinamine kontraste koji nas odvode u
svijet slutnji i snova
- njegove su slike nalik na komar iz sna
Ikor
- 56 -
PAUL VERLAINE
- jedan od najizrazitijih predstavnika francuskog simbolizma uz Mallarmea i Rimbaulda
- njegova se poezija odlikuje izrazitom poetskom tehnikom
- istrauje mistina, tajnovita te ljudskom umu nedostupna i tamna ovjekova osjeajna stanja
- esto se slui motivima pejzaa pomou odreenih simbola tim pejzaima doarava i izraava
svoja duevna stanja
- osnovni konflikt u njegovoj poeziji sukob duha i ljudske puti izraen neobino teinim
stihom i s posebnim naglaskom na muzikalnoj vrijednosti pjesme
- melankolinost je gl. karakteristika njegovih kontroverznih osjeajnih stanja izraenih u toj
poeziji punoj muzikalnih efekata Muzika prije svega (Pjesnika umjetnost)
- ZBIRKE Romance bez rijei, Razboritost, Neko i sad
JESENJA PJESMA
- u pjesmi se osjea puna pjesnikova suptilnost, muzikalnost i sugestivnost izraza
- stih je izvanredno muzikalan i svje
- cijela pjesma, posebice motiv lista asocira na izgubljenu i nesretnu pjesniku duu koja se ne
moe prilagoditi obinom ivotu smrtnika
- pjesnik tei novim svjetovima, noen je vjetrom svoje mate, ali ga u tome esto spreava zao
vjetar koji mu onemoguava otkrivanje ivotnih ideala i tajnovite sfere ljudske podsvijesti
- pjesnik pomou pejzaa doarava svoje duevno stanje upravo zbog svojeg skeptikog
pogleda na svijet, preputen iluzijama iracionalnog i njegova pjesma je tajnovita, nedreena,
nagovjeta imaginarnost
STEPHANE MALLARME
- franc. pjesnik i knji. teoretiar poeo se razvijati pod utjecajem Parnasa i Baudelairea od kojih
je prihvatio kult ljepote i tenju za idealnom
- meutim u toj tenji ide dalje i nastoji ostvariti istu poeziju koja bi pod prividom vanjske
stvarnosti doprla do biti stvari i pojava do iste ideje
- svojim teoretskim pogledima izvrio je velik utjecaj na generacije mladih simbolista i na razvoj
hermetine pa i konkretne poezije 20. st., ali kao pjesnik ostao je ogranien na vrlo uzak krug
itatelja
- u sugestivnom pjesnitvu vie se nita ne priopuje i pjesma ostaje otvorena mnogoslojnom
razumijevanju
- u 20.st. ista poezija oznauje naoko pjesnitvo koje se temelji na Baudelaireu i Mallarmeu
- istom poezijom on je smatrao pjesniko stvaranje koje odvraa pogled od svakodnevnog
iskustva od pounih svrhovitih sadraja od praktinih istina do mnogoznanosti poezije i
sugestivne snage stihova
MODERNISTIKA DRAMA
HENRIK IBSEN
ANTUN PAVLOVI EHOV
Ikor
- 57 -
IKor
- 58 -
A.G. Mato
- 1873-1914
pjesnik, pripovjeda, kritiar i esejist
ivi u Beogradu, enevi i Parizu. Simbol hrvatske moderne, sredinja knjievna linost. Svojim
djelom vezan za tradiciju i za smjela nova traenja, umjetnost shvaa kao specifino,
autonomno izraavanje ljudskog duha.
pripovjetke: Iverje- 1899, Novo iverje 1900, Umorne prie 1909
feljtoni, kritike, eseji: Vidici i putovi 1907, Za Kranjevia 1908, Nai ljudi i krajevi 1910,
pjesme su objavljene posmrtno 1923.
pjesme su mu objavljene posmrtno; ivi ivot svim svojim osjetilima
unutar poezije izraava svoje misli, razmilja, sukobe sa konkurentnom sredinom (intimne i
drutvene), izraava svoje intimne preokupacije (sve ono to ga zaokuplja ljubav i smrt
najei motivi)
njegove pouke su nenametljive, blage, on opominje ovjeka da je malenkost u velikom i uvijek
zagonetnom svijetu
omahne mu se i koja preteka rije, ali nikada ne tedi na isprikama
Matoeve pjesme su toplina zanosa, turobni osjeaj izbaenosti i nezadovoljstva u sredini u
kojoj se mora ivjeti
Matoeva lirika je lirika due
pjesme su mu MISAONE govori o kukobima s banalnou ivota i sa stvarnou, o
intenzivnom osjeaju i prolaznosti, a ljubav mu je kao bol (ZVONO)
LJUBAVNE ljubav je doivljena kao idealna sinteza cvijeta, due i ene (SRODNOST), esta
pojava motiva smrti, sumornost, intezivno osjeanje prolaznosti, sivilo boja i zvukova, sumnje
te doivljaj ljubavi kao velike boli; u cijeloj ljubavnoj poeziji rije je o traginom doivljaju
ivota gdje je u sukobu izmeu sna i stvarnosti (UTJEHA KOSE)
DOMOLJUBNE govori o porobljivanju i otimanju Hrvatske od njenog naroda, on se bori sam
protiv otimaa koji njegovu dravu zarobljavaju (1909); iskazuje veliku ljubav prema domovini
majci premda nije ivio u njoj naglaenu nacionalnost vee sa svojim osjeajima
PEJZANU koristi se muzikalnou stiha SINESTEZIJA pomou toga nam na vrlo
domiljat, skladan i slikovit nain doarava pejza koji ga okruuje (JESENJE VEE)
UTJEHA KOSE
TEMA uzvienost boli i vedrina utjehe
vrsta ljubavna lirska pjesma, pisana je u obliku soneta
isprepliu se dva osnovna motiva motiv smrti (gledao sam te sino. U snu. Tunu. Mrtvu.) i
motiv ljubavi (Gotov da ti predam ivot kao rtvu.) rtva svoga ivota zbog ljubavi i jedinstva
smrti
motiv vjenog zaaranog kruga koji prolazi svatko od nas ivot, nada, smrt
oaj i beznae
kosa je u pjesmi simbol ivota, ona ostaje jedini vizualni znak da je u nekome postojao ivot i
pjesniku daje poruku da ne tuguje, da njegova draga sada ivi ljepotu koja postoji samo u
snovima (Miruj!U smrti se sniva!)
Mato ovom pjesmom izraava vrijednost ljepote ljepota ostaje ljepota, a ak je niti smrt ne
moe unititi
1909.
- tema Hrvatska kao muenik
- vrsta domoljubna lirska pjesma, pisana u obliku soneta
- Mato osjea prilike koje se dogaaju u Hrv.
- pjesma ima malo proraunski karakter zato to se boji sudbine koja prijeti Hrvatskoj
- pejsnik prepoznaje Hrv. kroz svoju majku, majku kao simbol najvee povezanosti s njim, ime i
eli pokazati koliko mu je stalo do njegove domovine Jer takvo lice ima moja mama.
Ikor
- 59 -
pjesnik izraava svoje domoljublje i spremnost da u svakom trenutku bude uz svoju domovinu i
pomogne joj
kljuni stih u pjesmi je Jer Hrvatsku mi moju objesie. i ba tim stihom pjesnik eli rei
koliko njegova domovina pati i koliko on sam eli njoj pomoi, koliko je tuan zbog situacije u
njoj
Vladimir Vidri
pjesnik omiljen meu svojom generacijom, obrazovan, nadren, fiziki privlaan i duhovno
bogat
umro je u umobolnici; sudjelovao je u politikim dogaajima kada car Franjo Josip II dolazi u
Zagreb i kada se pali Maarsta zastava
velik dio pjesama mu je ispunjen osjeajima kakve je mogao imati samo ovjek koji je u svoje
tijelo mogao primiti svu rasko boje, svjetla, mirisa i slika
svoja raspoloenja i duevna stanja izraava bojom
u njegovim pjesmama oituje se kontrast izmeu svijetla i tame
u primanju ivotnih dojmova nije bio ni jednostavan ni uzak, nego je upijao razliite dojmove
iz Vidrieve poezije kao pozadine sveg doivljavanja izvire bol kao pokretna snaga i zaguljuje
sve ostalo
DVA LEVITA prolaznost svega; ar pritajene strasti; sladostrasna mekoa i zavodljivost
mjesene noi snani i cjeloviti osjeaj ivota; sjetno raspoloenje (tuga); misao o prolaznosti
MRTVAC ideja ljudska prolaznost u vjenost; osjeaj ivotne radosti i mir zbog
povezanosti s prirodom; oblak simbol goleme sile; ivot je vjean, sva su njegova oitovanja
samo izraaj jedne sile koja se vjeno pokree stvarajui nova lica; smrt nuna, prirodna, treba
je primiti radosno jer ona znai promjenu u egzistenciji povratak u onaj izvor iz kojeg je ivot
poeo
DVA PEJZAA I. sklad izmeu pjesnika i prirode tj. osjeaj sree i zanosa, te potpunog
unutranjeg mira; II. pejza (no puna mjeseine), zanos (nad svim to priroda daje),
nesigurnost, uznemirenost i neizvjesnost (jer osjea zid izmeu sebe i prirode) odan joj je i ne
pomilja o nikakvoj opasnosti u onome to ne poznaje
ADIEU pjesnikov oprotaj od ivota i pjesnitva; tuga; vjetar, sunce, vino pjesnikovo
ivotno veselje; silazak stubama simbol prestanka ivota; epilog
Dinko imunovi
pripovjeda i romanopisac
nastavnik obrtnike kole u Splitu, nakon umirovljenja 1919.god. do smrti ivi u Zagrebu
pripovjetke Mrkodol, Tuinac, erdan, Alkar, Porodica Vini, Sa Krke i Cetine
autobiografski zapisi Mladi dani, Mladost
osnovna fabula pripovjedaka govori o pokuaju objektivizacije konkretne sredine
najee teme ljubav i smrt
izraajni slikovni motivi, boje svjetlih i tamnih tonova slue za oznaavanje raspoloenja,
unutarnjih stanja junaka
MULJIKA
tema tragina sudbina mlade djevojke; zaostalost sredine
problematika DRUTVENA zaostala, zatvorena, primitivna seoska sredina prerana
udaja: djeca raaju djecu; djevojke se udaju ve sa 14 godina, a sa 18 ve ne mogu nei mua;
Ikor
- 60 -
krivo shvaanje Muljika je zbog velikih razlika od drugih namastirana iskljuena iz drutva,
ona je sramota za njih takvo primitivno shvaanje specifino je za tu dr. sredinu zbog njene
izoliranosti od ostalog dijela Dalmacije, oni smatraju da svi moraju biti isti raliitosti se ne
toleriraju; smatraju da ovjek treba biti izdrljiv, nema lijenost, ako si izvane te izdrljivosti
doivljava sramotu; ljudi iz Drage ne prihvaaju strance; boje se da netko ne razori njihov
dom; po prirodi su zatvoreni i ako se ne dre zajedno, propast e; nedostatak samopouzdanja
kod Muljike zbog tog velikog nedostatka ona na neki nain i sama stvara tragediju svoga
ivota kada je prisiljavaju na udaju, ona se ne moe oduprijeti zbog kompleksa manje
vrijednost, smatra da je nitko nee htjeti zbog njezina fizikog izgleda; klevetanje Ilijina
majka po selu pria da se Boja eli na silu udati (zle namjere); pogospoivanje Ilija si daje
novo ime Elias, slui se njemakim izrazima koje je uo od oficira...; obiaji za Boi rade
nered (pale dra, grmlje), cijeli krajolik izgleda uasno, no njima to nije bitno, jer kau da je taj
blagdan jednom u godini; udaja, enidba iz koristoljublja ( brak bez ljubavi koji dobovaraju
roditelji); okupljanje namastirana u jesen vrijeme sree, vrijeme udaje i vrijeme kada se
najvi drue
SOCIJALNA alkoholizam Muljikin otac je radio od jutra od mraka i mnogo zaradio, ali je
sve potroio u krmi
OBITELJSKA odnos oca i keri OTAC Muljiku fiziki zlostavlja zbog toga jer mu ena
nije podarila drugog potomstva osim nje; alosno je i primitivno to je otac ne moe prihvatiti
kao pravu osobu; sebinost otac ne eli svoj imetak prepustiti Bojinom buduem muu i ako
bude vjenanja; kajanje nakon njezine smrti; moli za oprost za sve to je uinio; otac e
tuiti Iliju ako se ne oeni Muljikom krajnost u pohlepi
LJUBAVNA brak bez ljubavi Muljiku vlastiti otac tjera u brak iz koristoljublja, iako ona to
nije eljela
krajolik i ljudi kroz krajolik pisac progovara o ljudima, likovima; Manastir je u carstvu sjena,
nalikuje na peinu koja je odvojena od ostatka sviojeta, sve je mistino i tajanstveno ljudi se
uklapaju u taj pejza jer takva je odvojenost od svijeta prouzroila primitivizam
- opis Boje u prirodi kroz opis proljea, cvijea, slikarskim postupcima doarana je njezina
ljepota i krhkost; i Ilijicina nesretna ljubav prema Boji opisana je kroz krajolik (meu tamnim
grmljem i potoiima gorko je plakao)
obiljeja proze moderne regionalni okviri imunovi je ivio u primorju, pa je karak. da o
njemu i pie; religiozni motivi pisac ih koristi da bi nam doarao pejza (hrpa zgrada
(Manastir) izdaleka je izgledala kao crkva Vasilija Blaenoga u Moskvi; pejza nositelj
mentaliteta ljudi i njihove emocionalnosti (Manastir koji je odvojen od svijeta djeluje na njihov
primitivizam; krajolik je samo okvir kroz koji pisac opisuje svoje likove, istie njihove osobine
(npr. fiziki opis Bojine ljepote kroz prirodu koja je okruuje); ljubav i smrt najee teme
(Ilijicina ljubav je Boju odvela u patnju i njezina tragika smrt); problem sukoba pojedinca s
drutvom (to je upravo neprihvaanje Boje zbog njena fizikog izgleda, roda njezine majke);
prevladavaju opisi stanja, a fabula nije toliko vana (opisi Bojinih, Ilijicinih osjeaja...);
modernistiki lik Boja je utjelovljenje tog lika ne moe se kao individua oduprijeti tom
drutvu, slaba je, razliita od njega, ne zna to eli od ivota (gubi orjentaciju) ona je
SIMBOL POJEDINCA
traginost Muljikina lika proizlazi iz njene obitelji i zaostale sredine u kojoj ivi; primitivna
shvaanja te sredine donose joj tragediju i srozavanje u oima sviju; upravo zbog tih zaostalih
shvaanja iz dr. sredine, dogaaju se i previranja u njezuinoj obitelji, otac je se poinje sramiti,
fiziki je zlostavljati, a kasnije je i prisiljava na brak iz koristi
DIJALEKTALNA POEZIJA
u ovom razdoblju hrv. knji. ponovno oivljava dijalektalnu poeziju
uz Matoa (Hrastovaki nokturno) koji se smatra njenim zaetnikom najizrazitiji su pjesnici
kajkavci Dragutin Domjani i Fran Galovi te akavski pjesnik Vladimir Nazor
Ikor
- 61 -
Dragutin Domjani Kipci i popevke, U suncu i senci, Po dragom kraju njegova je poezija
tragina i iskrena ispovijed ovjeka koji nije imao snage suprostaviti se realnom ivotu ve je
radije pobjegao od ljudi u svijet vlastitih snova i matanja u koje vjeruje kao u stvarnost
Fran Galovi Z mojih bregov zbirka pisana podravsko kajkavskim dijalektom, s mnogo
svijetlih boja i zvukova koji oznauju pjesnikov povratak prirodi i njenim bogatstvima
Ikor
- 62 -
- 63 -
Ikor
- 64 -
- 65 -
Ikor
Gregor iz perspektive kukca doivljava svijet, mui se postii neto to je unaprijed nemogue
svaki njegov pokuaj bilo kakvog rjeenja uzaludan je pokuaj osuen na neuspjeh; na kraju
Gregor gubi sva obiljeja ljudske linosti, polako se smanjuje i ugiba
njegovi roditelji i sestra zateeni novom situacijom kada se htanitelj obitelji pretvara u
beskorisnu ivotinju, pate ali prema Gregoru-kukcu oitavanju karakteristike nehumanih i
bespomonih ljudi
GREGOR SAMSA trgovaki putnik, nezadovoljan poslom; toga kobnof jutra reagira kao
ovjek boji se kanjenja na posao, razmilja o tome da mora raditi jo pet godina da bi otplatio
dugove roditelja, bolove od preobrazbe pripisuje profesionalnoj bolesti
Gregor eli DJELOVATI, eli ustati iz kreveta i poi na posao ali ne moe
prokurist mu govori da njegovi poslovni rezult. nisu zadovoljavajui i G. eli odmah poi na
posao reakcija-strah
reakcija na G. pojavu prokurist bjei natrake kao da vidi sablast; majka poe prema njemu ali
pada u nesvjest; otac ga gleda vrlo neprijateljski boje ga se; otac ga divljaki tjera u sobu
G. u okusu reagira poput ivotinje ne prijaju mu svjea jela
osjeaj STRAHA kad sestra ulazi u sobu jer se ona jedina brine za njega
izoliran je u zatoenitvu i osjea SRAM jer se ne moe vie brinuti za obitelj (otac je star, trom
majka bolesna, astma sestra ima 17 god., lijepo se odijeva, dugo spava, svira violinu)
Gregor djeluje poput kukca penje se po zidovima, rado visi sa stropa
na sestrino i majino djelovanje iznoenja namjetaja iz sobe odluuje DJELOVATI, braniti svoj
teritorij upornou ivotinje
otac prema njemu izraava gaenje (gaa ga jabukama i nanosi mu ozljede); obitelj je dovedena
u situaciju djelovanja (otac postaje bankovni podvornik, majka ije fino rublje, a sestra radi kao
prodavaica)
vie se sestra ne brine za njega, on prestaje jesti, postaje RAVNODUAN prema svemu, sav je
pranjav, na leima i bokovima nosio je konie, dlake i ostatke jela
slua sestrino sviranje i pita se je li on ivotinja kad ga glazba toliko uzbuuje
obitelj donosi odluku da ga se oslobodi
on o njima razmilja s ganutou, ljubavlju uginuo je sasvim mrav, slab
otac njegovu smrt doivljava kao osloboenje, olakanje obitelj odlazi u etnju nova nada
njihove budunosti je greta koju treba dobro udati
MARCEL PROUST
francuski romanopisac, krhka zdravlja, njean i pretjerano senzibilan provodi djetinjstvo
okruen ljubavlju svoje obitelji, a kasnije se predaje mondenom ivotu u aristokratskim,
bogatakim krugovima sve dok, svladan boleu (astma, srce, pretjerana osjetljivost ula), nije
bio prisiljen povui se u osamu svoje bolesnike sobe u kojoj provodi posljednjih desetak
godina ivota u borbi s boleu i grozniavoj utrci s vremenom
njegovo ivotno djelo je ciklus romana pod naslovom U traganju za izgubljenim vremenom
koji obuhvaa osam dijelova Combray, Put k Swannu, U sjeni procvalih djevojaka,
Vojvotkinja de Guermantes, Sodoma i Gomora, Zatoenica, Bjegunac i Pronaeno vrijeme
djelo predstavlja vrhunsko umjetniko ostvarenje
pisac se koristi izvanrednim zapaanjima i produbljenom psiholokom analizom slikajui
francusko drutvo u doba Drugog carstva (aristokracija, visoka i via buroazija)
daje nepotednu kritiku njegove moralne praznine, blaziranosti
pisano je kao autobiografija
prikazuje novo shvaanje vremena u traganju za izgubljenim vremenom P. pomou osjetilnih
doivljaja okusa, mirisa izvlai iz podsvijesti svog junaka pojedine dogaaje iz njegove
prolosti, on ih ponovo proivljava u sadanjosti, intenzivnije jer ih obogauje novim iskustvom
i moe upravljatgi traganjem
okus aja u koji je namoen kolai madeleine oivljava uspomene na Combray, mjesto koje je
povezano s P. djetinjstvom (osjea u sebi umor od prevaljenih daljina odjednom mu pred
- 66 -
Ikor
oima iskrsne uspomena na nedeljno jutro u Combrayu kad ga tetka Leonie nudi ajem i
kolaiem ta uspomena ga usreuje i u sjeanju pojavi se kua, grad cvijee iz vrta, crkva,
cijeli Combray sa svojom okolinom sve ima oblik i vrstou sve je to izalo iz alice aja;
predstavlja pamenje tijela nehotino sjeanje koje potiu osjetilni dojmovi iz stvarnosti;
predstavlja nedostinje elje ljudskog bia; primjer za trajnost potonulog sjeanja koje moe, ali
i ne mora, izroniti iz zaborava ako ga, uz malo sree, neki dogaaj iz stvarnosti prizove
P. je zaokupljen VREMENOM trai izgubljeno vrijeme smatra da proivljeno vrijeme nije
mrtvo, eli posjedovati vrijeme, eli ivjeti u prolosti, sadanjosti istovremeno
taj susret prolosti i sadanjosti jedna je od karakteristika njegova slikanja svijeta, bitan
proustovski postupak
P. impresionistika tehnika impres. oblikuje prostor i likove; upotrebljava boje impres. rijei
imaju svoju boju (... sivi dan tkao svoje ipke od sedefa... parge natopljene ultramarinom i
ruiastom bojom... naranasti kesteni... crvenozlatni zalaz sunca...)
P. ne eli dokinuti ODNOS IZMEU KNJI. I IVOTA, nego ga eli obrnuti; ne daje stvarni
ivot, ono to zovemo zbiljskim postojanjem, smisao umjetnosti nego umjetnost mora dati
smisao stvarnom ivotu
P. pokuava obrnuti tradicionalni odnos romana i zbilje tvrdnjom da je pravi ivot dostojan
ovjeka mogu jedino u romanu ivot treba mjeriti romanom, a ne roman ivotom
za P. je knji. stvaralatvo spas od straha pred nitavilom i zaboravom
UMJETNOST je jedina mogunost autentine komunikacije s drugim ... samo s pomou
umjetnosti moemo izai iz sebe, znati to netko drugi ne vidi od tog svemira koji nije isti kao
na, iji bi nam pejzai ostali isto tako nepoznati da su na Mjesecu.
- 67 -
IKor
- 68 -
pjesnik upozorava ovjeka da ne ide malen ispod zvijezda da pazi na svoje dostojanstvo, da se
ne sputa ispod svoje vrste
MOJA PREOBRAENJA
vjena ljudska tenja za stalnou i odgovorom na pitanje o itotu i smrti
preobraavanje u stvaranju nije bijeg od ivota ve povratak ovjeku u najhumanijem smislu
pjesniki poziv pjeva 100puta o svojoj smrti, boli, patnji jer on to moe jer je on pjesnik
POVRATAK
poetske vizije i slutnje
usporedba mjeseine sa lutanjem pjesnika u vrt
krik udne ptice krik njegova srca
crna sjenka on sretan i uspravan koraa pored nje
SMRT
smrt ljudska i obina stvar tj. zavren posao
tijelo je maina koja mora jednom stati ima svoj rok trajanja
kako druge osobe reagiraju na smrt mati e ivinski kriknuti (majke e uvijek osjeati kako
izvana tako i iznutra); otac e umuknuti i nijemo buljiti cijelog dana (oevi ne ele pokazati
suze jer to nisu muki sojeaji nego e cijelog dana zbunjeno moda i netreptajui buljiti u
prazninu)
SMRT I JA
misaona pjesma o smrki kao neem sasvim prirodnimi ljudskim to prati svakoga ovjeka ne
samo od trenutka roenja ve od trenutka zaea
jedinstvo ivota i smrti one su zajedno u njemu, ali ipak smrt prevladava i dok ivot zaspe
smrt e ga pregaziti
kraljuje dolje sama bez interpunkcije jer vjena smrrt kraljuje bez prekida
kao bolesnik TBC-a tada neizljeive bolesti imi je bio svjestan svoje skore smrti i zato je
motiv smrti vrlo est u njegovoj poeziji
RUAK SIROMAHA
tiina, teina, gaenje
osjeaj kanibalstva da jedni druge jedu
sram otpoinanja ruka
proces ruanja strah da jedno drugom nebi ivot pojeli
HERCEGOVINA
inspiracija pjesnikov zaviaj
motivi livada, mlin, breuljak seoski predio pejzani motivi
vizualna stvarnost kua parnog mlina
ljepotu zaviaja doivljava iz none perspektive
opisuje svijet stvari (naglo izviru iz mraka pa se gube(, ljudsku stvarnosti (svijetli trenuci, crni
ivot ljudi METAFORE)
opisuje svoj subjektivni dojam zaviaja
lirski subjekt ja-plav od sutona
MIROSLAV KRLEA
najznaajniji hrv. pjesnik i pisac 20.st.
svestran poezija (Balade Petrice Kerempuha), novele (Hrvatski bog Mars), (Gospoda
Glembajevi), romani (Povratak Filipa Latinovicza), te putopisi, polemike, eseji
1950.g. imenovan je direktorom Leksikografskog zavoda u Zagrebu na ijem elu ostaje do
smrti
smatrao je da se knji. mora iskazivati primarno knji. sredstvima, snanom umjetnikom
obradom koja e potivati zakonitosti estetike
K. je bio u vojno-inovnikoj slubi to se odrazilo ne njegovo stvaralatvo
NOVELIST
HRVATSKI BOG MARS jedna je od najsnanijih antiratnih knjiga u europskoj knjievnosti
Ikor
- 69 -
samo sebi svojstvenom snagom zapaanja Krlea u tim novelama stavlja pod povealo svoga
analitikog zahvata hrvatskog seljaka i intelektualca u uniformi austrougarskog vojnika
prodite duboko u psihologiju svojih likova
otkrivajui tragedije pojedinaca i cijelih skupina koje ginu, a da zapravo ne znaju zato, ni za
koga, Krlea pokazuje i apsurdnost ljudskog i meusobnog klanja uope
BARAKA PET BE
TEMA rat, 1922.
novela u kojoj Krlea rqazmilja o pravom licu rata koji deformira ljudskost
Krlea preko studenta Vidovia progovara o krvavom i besmiselenom ratu, vidi apsurd
ratovanja, ali je nemoan i bespomoan
Vidovi osjea da je njegova smrt duboko sramotna jer nema smisla te se pita Koja fraza
kugle zemaljske moe da otkrije smisao ovog pitala? protestira - simbolika blatna mrlja na
bijelom stoljnjaku s jedne strane smrt, a s druge veselje eli zaurlati u zanosu posljednjeg
napora
za razliku od Vidovia grof Maksimilijan Axelrode shvaa rat kao viteki in eli povui ma,
zaogrnuti se crnom pelerinom, surnuti u smrt vedra i smiona ela; ef je maltekog pitala,
odnosno maltekog cirkusa
Krlein stil je ekspresionistiki (motivi smrti, rata, bolesti, raspadanja, straha, pobune) i
naturalistiki (opis ranjenika, kupaonice)
ranjenici koji se nalaze u ratnoj bolnici ele da se rat to prije zavri, oajni su i ogoreni te je
sve njih ivot izmrcvario i raskrvario
meutim, iako su mnogi od njih polomljenih kostiju (koje stre kao iver), amputirani (i rane im
se sue kao suhomesnata roba), a mnogi cuvakus, tj. kandidati smrti, ipak su sretni to su ivi
Nemam ruke, kosti su mi polomljene, ali jo uvijek ivim.
borave u Baraci Pet Be koju nazivaju utrobom velikog lepa i perverznom laom krcatom
ljudskim mesom u kojoj vlada kaos i nasilje te se njome protee neizreciva bol
Krlea opisuje i bolniku kupaonicu koja je blatni i krvavi pakao, prektivena sivozelenom
sapunicom, u njoj plivaju krvavi zavoji i vata, to je betonirani bazen sa smrdljivom i utom
vodom te gustom parom
Krlea stvara jednu tjeskobnu i neizdrljivu atmosferu, prikazuje kaos i apsurd rata te oaj
ranjenika koji su raznih nacionalnosti i vjera te jedino to ih dri na ivotu je njihova vjera, svi
imaju svoga Boga kojemu se mole za spasenje, za nadu i ivot
jedino Vidovi kae da je Hrvatski bog drven, gol, bijedan, fali mu desna noga, na glavi mu
soldaka kapa Hrvatski Kristu sa polomljenim rebrima, krvari iz bezbroj rana....!, u Hrvatskoj
vlada bog rata - MARS
Ikor
- 70 -
za hrv. knji. u razd. od 1929-1950. znaajno je smirivanja tzv. avangardistikih stihova tj.
ekspresionizma, futurizma, nadrealizma i dadaizma
povratak realistikom konceptu knjievnosti nije bio uvjetovan iskljuivo smirivanjem
avangardistikih stilova jer je tom povratku pogodovao i drut. kontekst vremena kao doba
brojnih i velikih pol. i gosp. kriza
model utilitarnog realizma proizaao je iz pokreta socijalne literature, znaajnog za 30-e godine,
a koji su vodili lijevo orijentirani intelektualci propagirajui naelo primarne drutvene uloge
knji. soc. tematika i problemi
propagirali su ga asopisi Kritika, Knji+evnik, Literatura, Kultura i Izraz nema znaajnijih
ostvarenja
otpor modelu ulititarnog realizma pruao je i izraziti ljeviar Miroslav Krlea po ijem
shvaanju soc. literaturu mogu pisati samo daroviti pisci poetak njegova otpora poinje
Predgovorom podravskim motivima Krste Hegeduia (1933) te se nastavlja brojnim
polemikama i lancima u asopisima Danas i Peat
MIROSLAV KRLEA
GOSPODA GLEMBAJEVI
prva drama iz trilogije o Glembajevima (2. U agoniji, 3. Leda) koja govori o financijskoj i
moralnoj propasti obitelji Glembay od po. 1. svj. rata do potkraj dvadesetih godina 1928.
slika donjogradske patricijske obitelji uzdizanje iz blata, lai i zloina do svjetlosti, bogatstva
= PROPAST
tema tragina sudbina Leona Glembaya koji se bori protiv glembajevtine u sebi
vrijeme radnje po. 1. svj. rata; radnja se odvija u jednoj noi (SIMBOLIKA preko noi su
se obogatili i preko noi propali
1. in crveni salon salon sa portretima (vaga varalice, uvijek krivo vau; crkva krvavi
no, opljakao sveenika i izgradio crkvu; eljeznica muitelj, sagradio ju je, ali na tuoj
muci); 2. in gostinjska soba Leonova u kojoj se odvija sukob izmeu Leona i oca; 3. in
spavaa soba u kojoj je smjeten mrtvi Glembay
drama je prije svega psiholoka
sukobi se ne javljaju samo izmeu likova to se na prvi pogled svakom itatelju ini nego i u
likovima (Leone bori se protiv glembajevtine u sebi koja na kraju pobjeuje postaje
ubojica; barunica Castelli boji se siromatva; Silberbrandt eli zadrati svoju poziciju
(karijeru); Glembay enja za ljubavi, biti voljen i od ene i od sina; Angelika borba izmeu
realnog i vjerskog tjelesnog i duhovnog)
GL. LIK LEON umjetnik intelektualac
- odnos s ocem nerazumjevanje, nedostatak oinske ljubavi, sukob materijalnog (G.) i
duhovnog (L.) shvaanja, otuenost otac i sin su potpuni stranci
- odnos s barunicom preljubnica, zauzela majino mjesto (ula u brak s interesom) mrzi je,
ali ga je smotala meu noge (naglaavanje tjelesnosti u njenom liku)
- odnos s drutvom kritian, ironian (S. skida masku i srozava ga do nitavila) i cinian,
drutvo koje kritizira licemjeri, povrni, dvolini i ine sve da bi uspjeli, nemaju pojma o
umjetnosti
POVRATAK FILIPA LATINOVICZA
prvi hrv. moderni roman po strukturi vrlo sloen, bez klasine, standardne kompozicije i
razgranate fabule, vieslojevit u svojoj sadrajnoj i misaonoj strukturi
roman o jednom povratku, o vraanju u zaviaj glavnog junaka Filipa nakon dugogodinjeg
izbivanja, ali istodobno i povratak u vlastito djetinjstvo, pokuaj da se dobije odgovor na cijeli
niz intimnih, egzistencijalnih pitanja koja mue glavnoga junaka PROUSTOVSKA TEMA
(sam njegov povratak je potraga za istinom, vlastitim identitetom i pripadnou)
IKor
- 71 -
Ikor
- 72 -
znaajno je razdoblje hrv. pjesnitva ije razdoblje proiruju predstavnici prethodinh narataja
V. Nazor, T. Ujevi, G. Krklec, M. Krlea
Cesari, op i Tadijanovi znaajni 30-ih god.
J. Katelan, V. Parun znaajni 40-ih god. u poeziju unose odreenu senzibilnost
Cesari, op i Majer u tom raz. dokazuju punu pjes. zrelost
karakteristike pjesnitva tog razdoblja su elementi impresionistike i simbolistike poezije te
ekspresionistikog u varijanti slobodnoga stiha i ritma, dok se potkraj tridesetih pojavljuju
izrazitije modernistike tendencije iz nadrealizma prepoznatljive po slojevitoj metaforici
motivi su najee intimistike, pejsaistiki, zaviajni, humanistike i rodoljubni kroz koje se
javljaju i duhovno-metafiziki motivi i socijalna tematika
TIN UJEVI
znaajan hrvatski pjesnik 20. st.
roen u Vrgorcu, s umro u Zagrebu; dolazi u sukob s naom politikom emigracijom
pjesnik je pobratimstva lica u svemiru, bola, ljepote, ljubavi i pratnje
njegova pjesnika rije i mata uzdiu se do zvjezdanih prostora, no inspiraciju crpi iz
djetinjstva, ueg i ireg zaviaja, pejzaa i zbilje
samoa, stradanja, patnja unato tome njegova poezija tei zvijezdama kao simbolu vjenosti i
svijetu u iju budunost vjeruje
dva su izvora Ujevieve poezije unutranja neizmjernost i vanjska ljepota
boem posljedica nezadovoljstva, poaza, nespretnosti, nehaj za drutvena pravila igre, nehaj za
drutvene norme, razoaran ovjek
zbirke LELEK SEBRA u zbirci Lelek sebra BOL I VAPAJ postaju temeljna obiljeja
pjesama koje nastaju u vrijeme teih pjesnikovih razoaranja
KOLAJNA u zbirci Kolajna pie svoje najbolje ljubavne stihove posveene imaginarnoj eni
AUTO NA KORZU u toj zbirci pjesnik doivljava korjenite promjene u doivljavanju
pojedinca u svijetu
OJAENO ZVONO ova zbirka ispunjena je refleksivno-filozofskim preokupacijama
SVAKIDANJA JADIKOVKA Lelek sebra
tema jadanje otuenog ovjeka
misaona pjesma jer pjesnik razmilja o smislu svog postojanja
preladavaju osjeaji samoe, nemira, oaja, razoarenja zbog otuenosti, munine zbog
pjesnikovih intimnih ivotnih razoaranja u svijetu u kojem ga nitko ne razumije temeljni
osjeaj osamljenost
preko Biblijske asocijacije Bojeg sina doivljava pesimistinu spoznaju svijeta; kada se obraa
Bogu izrie sumnju u ono to ivot donosi
u pjesmi je izraeno neprilagoavanje pojedinca u drutvu, njegova otuenost iz drutva jer ne
zadovoljava odreene uvjete
pjesnik tei ljubavi i zajednitvu
VISOKI JABLANI Auto na korzu
misaona lirska pjesma
u pjesmi pjesnik iznosi misli o ljudima koji imaju neke svoje ciljeve u ivotu, koji su
samouvjereni, plemeniti i istinoljubivi
koristi simbol visokih jablana ljudi sa ciljem
progovara o ivotu takvih ljudi motivi patnja, bijeda, glad, suanjstvo, crnina oni su
patnici, ive u bijedi, kao robovi u crnini
stvara sliku tih ljudi, oni su svjetlost u raku, snaga, u borbi za pravdom
simbol Prometeida bore se za visoke ciljeve, prkose svemu onome to ga sputava, nesavladivi
su
IKor
- 73 -
takvi ljudi doivljavaju nerazumjevanje okoline u kojoj ive (okolina glupani i hulje)
progovara o svom odnosu prema drutvu
POBRATIMSTVO LICA U SVEMIRU Ojaeno zvono
tema zajednitvo meu ljudima jednakost i snaga
vrta misaona misli pobune protiv ovjekove sebinosti koja je uzrok zla i dovodi do krvi,
nesrea koje ine povijest; u svakom ovjeku postoji vrlina vrijedna divljenja; svi prolazimo
jednake puteve; misao o zajednitvu ovjek nije sam i nakon rata svi se spajaju u zajednicu;
misao o sukobljavanju ovjek stoji nasuprot ovjeku
pjesnik tei zajednitvu ideja nitko nije sam, ako potujemo jedni druge bit emo zajedno
eli da potujemo jedni druge, budemo zajedno i idemo prema zvijezdama simbol zajednice
iljak rtvovan u masi odnos pojedinca i drutva
1. strofe individua prolazi u misli o kolektivu na kraju se vraa na misli o individui, o sebi
izdvaja se iz mase, on nije dio mase, njegova ideja o zajednitvu se ne moe ostvariti
DOBRIA CESARI
hrv. pjesnik, prevoditelj, esejist i urednik iz 20. st.
prvu njegovu zbirku Lirika nagradila je tadanja JAZU kao najbolju pjesniku knjigu godine
prevodio je najvie djela ruskih i njemakih pjesnika; napisao je nekoliko autobiografskih eseja
zbirke pjesama Lirika, Spaena svjetla, Slap, Svjetla za daljinom, Moj prijatelju, Voka poslije
kie
O LIRICI D. C. lirski izraz D. C. potekao je iz najboljih sokova matoevsko-vidrievske
tradicije
njegov iskaz utemeljen je na odabiru neistroenih rijei, na muzici njegova stiha i ritma, na
gradnji klasinih strofa te pie jednostavnim izrazom koji je rezultat lirske spontanosti
kroz ivot je prolazio otkrivajui njegove mali i nezamjetne radosti i ljepote, poput skromne
voke u vrtu, rose na nekoj stabljici, zamaha leptirova krila
pjesnik grada, njegovih urbanih pejzaa i ozraja, pjesnik ljubavi i odanosti ivotu, pjesnik
vedrine pisao je takoer i o socijalnoj bijedi koju je iznio najivljim slikama i dubokim
osobnim suosjeanjem
OBLAK
tema pjesnikovo razmiljanje o umjetnosti
temeljni motiv oblak simbolika prolaznost
vrsta misaona misli pjesnik jedini vidi oblak koji se u predveer iznenada javlja iznad
grada
nitko sa zemlje ne vidi oblak kao simbol vie inspiracije samo ga pjesnik vidi, svi gledaju u
zemne stvari, nitko ne gleda u duhovnu bit esenciju ivota
oblak predstavlja pjesnika koji se iznenada pojavio ni od koga gledan ponad grada pjesnik je
tih, samotan i pokuava osvijestiti narod
svaki ovjek kroi svojim putem taj put je pohlepan vlast, zlato, hljeb simbolika
egzistencijalni problem trbuhom za kruhom
oblak krvari ljepotom ljepota, mladost je prolazna
vlast odvaja ovjeka od obinih stvari
u naponu snage vjetar visine ga je raspuhao
da bi ljepota imala smisla ljudi ne smiju gledati samo u zemne stvari (za vlau, zlatom il za
hljebom) ve se treba osvrnuti na vie duhovne potrebe ovjek je postao robot materijalizma
POVRATAK
tema ljubav, smisao ljudske egzistencije, prolost tri isprepletene teme
vrsta misaona razmilja o relativnosti ljudske spoznaje ivot, znanje (krhko je znanje!),
ljubav
ivot neprekidno vjeno kretanje, krug u kojem se sve ponavlja
Ikor
- 74 -
Ikor
- 75 -
IKor
- 76 -
Ikor
- 77 -
IKor
- 78 -
dramska knji. u znaku je kritike kulta linosti, propitivanja, problema vlasti, prisilne mjere
sustava, te odnosa izmeu pojedinaca i dogme
dio dramatiara i dalje je zakupljeno etikom problem. i pitanjima osobnog angamana u
ratnom vremenu
VESNA PARUN
pjesnikinja, esejistica, dramska autorica i djeja pjesnikinja
O NJEZINU PJESNITVU vie tradicionalna nego moderna
mnoge njezine pjesme su bile proete emocionalnim i ispovjednim tonovima
u svojim pjesmama ronila je u ljepote i sloenosti vanjskog svijeta, u bogatstvo prirode, u tamne
predjele svoje unutranjosti
bacila se pred vjenim zagonetkama ivljanja i umiranja nastojei dosegnuti bit konanog
smisla postojanja
nije samo pjesnikinja ljubavi nego je pjesnikinja cijele sloenosti ljudskog ivljenja
TI KOJA IMA NEVINIJE RUKE
tema preputanje voljenog bia drugoj eni
vrsta ljubavna pjesma
motivi njih koristi da doara svoju ljubav i rtvu motivi iz prirode al, pliskavice, uma,
guteri, edne zmije, ptice, otri mrazovi, cvijee ti motivi govore o njezinim patnjama koje je
proivjela; govore da je ona uklonila sve prepreke za drugu enu koja je sada na njezinu mjestu
osjeaji patnja, bol, osamljenost, aljenje, nada i povezanost (da ga ponovno vidi); osjeaj
uskosti
pjesnikinja koristi motiv medvjeda koji je simbol nje same ubogi medvjed ostavljen u crnoj
umi
motiv rtve ona se odrie voljenog mukarca i preputa ga drugoj iako ga iskreno i duboko
voli
misao ona ali za tim to nije s njim vie; tuguje zato to nee imati njegovo dijete
RANKO MARINKOVI
roen u mjestu Vis, gimnaziju polazio u Splitu i Zagrebu; studirao je na Filozovskom fakultetu
za vrijeme rata bio je uhapen u Splitu i neko vrijeme proveo je u logoru u Italiji
nakon rata, radio je u ministarstvu prosvjete i nakladnom zavodu
neko vrijeme bio je direktor drame u HNK-u, a kasnije postaje profesor na kazalinoj akademiji
u knjievnost ulazi prije rata, ali e svoju pravu afirmaciju doivjeti tek poslije rata, kao
novelist, romanopisac, dramatiar i esejist
najpoz. zbirke novela: PROZE, RUKE, PONIENJA SOKRATA, POD BALKONIMA; romani:
KIKLOP, ZAJEDNIKA KUPKA, drame: GLORIJE, ALBATROS, POLITEA ili
INSPEKTOROVE SPLETKE; knjiga eseja i kritika: GESTE I GRIMASE
KIKLOP
najvei Marinkoviev roman i najvee djelo nae suvremene proze
vrijeme i prostor vrijeme neposredno pred drugi svjetski rat u Zagrebu
u romanu razlikujemo 1. stvarne (konkretne) prostore zagrebake ulice i kavane; 2.
zamiljene prostore ive u mati gl. junaka arhipelag Tonga, Zoopolis
drutveni okviri romana boemska intelektualna zagreb. sredina Marinkovi eli prikazati
sudbinu intelektualna u svom vremenu
roman ulazi u krug romana koji obrauje problem intelektualca (Latinovi, Glembay,
Kimanovi,...)
Ikor
- 79 -
Ikor
- 80 -
1970. 1990.
borba za samostalnost, suverenitet i ravnopravnost Hrvatske
1971. Hrvatsko proljee progoni hrv. intelektualaca
zabrana izraavanja osjeaja
1990. Hrv. postaje slobodna
obnova hrv. knjievnosti
originalna avangarda zapada u krizu
na tradiciji se gradi i pronalazi novi smisao, obnavljaju se stari literarni projekti
Poezija
- problematiziranje jezika kao predmeta pjesme osnovno obiljeje
- reciklaa tuih misli i osjeaja, te se sve doima ve vienim i napisanim
- u 70-ima pjesnici okupljeni oko asopisa OFF zastupaju poetiku semantikog
konkretizma, a zanima ih optiko i akustino djelovanje jezika
- 1981. pjesnici okupljeni oko antologije Insuale doivljavaju jezik kao nosioca duhovnosti,
kulture i iskustva svijeta
- postmodernistiki pjesnici tee jednostavnosti, komunikativnosti i jasnoi izriaja
- karakterizira je jednostavan vokabular i govorni ritam
Roman
- procvat anrovske proze, tj. kriminalistikog, avanturistikog ili horor romana, krajem
70-ih se javlja zaokret prema stvarnoj i iskustvenoj problematici
- tematiziranje dramatinih iskustava novije povijesti (zaokupljeni egzistencijalnom
problematikom)
- tendencija unoenja enske vizure u literaturu; predoavanje svijeta oima ene i njenog
iskustva; sam in pisanja dobiva vanu ulogu
Drama
- 1971., Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja Ive Breana je prekretnica novog tipa
dramskog govora; posuivanje tuih zapleta
- velik dio dramskog stvaralatva zasnovan je na ivotopisima
Knjievnost u domovinskom ratu rat je kao neposredno traumatino iskustvo postao vana
literarna tema; opsesivna i bolna inspiracija umjetnikom stvaralatvu
Hrv. knji. u progonstvu stvaralatvo brojnih hrv. pisaca koji su nakon II. svj. rata zbog politikih
razloga bili prisiljeno napustiti domovinu te potraiti spas u inozemstvu je nejednake umjetnike
vrijednosti, tj. ne slijedi one stilske pravce koji su se razvijali u hrv. knji.
Hrvatska revija - arite literarne aktivnosti Hrvata je u tom asopisu osnovanom 1951. u Buenos
Airesu izlazio punih 40 g. sve do ponovne uspostave samostalne Hrv. (1990.)
Jedinstvena hrvatska knjievnost nakon uspostave suverene H. drave brojni su se pisci vratili u
svoju domovinu, to je oznailo kraj podjele knjievnosti na domovinske i iseljene Hrvate. Od
1990. postoji samo jedna Hrv. knji.
IKor
- 81 -
IVO BREAN
ro. 1936. u Vodicama, suvremeni je hrv. dramatiar i romanopisac, diplomirao je hrv. jezik i knji.
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja - groteskna tragedija napisana 1965. Postavljena je
na scenu, nakon mnogih odbijanja 1971. u zagrebakom teatru ITD:
To je originalno djelo koje svjedoi o primitivizmu i gluposti jednog sustava i vremena.
Komponirano je u 2 dijela i 5 slika, a radnja se zbiva pedesetih god. 20. st. , smjetena u Dalm.
Zagori, u izmiljenom selu Mrdui Donjoj. Slui se Shakespearovim predlokom.
Ikor
- 82 -