You are on page 1of 8

Interkulturalitet u

knjievnosti; mogunosti
didaktizacije knjievnih dela
Nevena Novakovi

Devedesetih godina XX veka poinje da se govori o znaaju


knjievnosti u interkulturnom uenju
Claire Kramsh
Werner Delanoy
Lothar Bredella
Mller-Harthman
Schocker-von Ditfurth

Didaktizacija knjievnih dela kao jedan od ciljeva moe da


ima razvijanje
interkulturne komunikativne kompetencije kod uenika

itanje strane knjievnosti ...

Budi radoznalost i otvorenost ka drugim kulturama


Poziva itaoca da promeni ugao posmatranja
Izaziva itaoca da dovede u pitanje line i/ili kolektivne stereot

ini da bolje razumemo drugu


kulturu.

Mogui ciljevi i zadaci u nastavi


knjievnosti

Ciljevi:

Zadaci:

Uenici...

Uenici...

su u stanju da identifikuju i prepoznaju


elemente druge kulture u knjievnom tekstu

imenuju ove elemente i povezuju ih sa


razliitim kulturama

su u stanju su da identifikuju konflikt/


nerazumevanje/dihotomiju izmeu razliitih
kultura

imenuju i objanjavaju konflikt/ nerazumevanje


/dihotomiju i njene (kulturom odreene)
razloge

razumeju karaktere u knjievom tekstu

izraavaju svoja oseanja vezana za karaktere

razgovaraju o karakterima, njihovim uslovima


ivota, situacijama i problemima

identifikuju nacionalne stereotipe, na kulturi


zasnovane predrasude i generalizacije

izraavaju svoja oseanja vezana za karaktere


i razvijaju empatiju

porede svoja kulturom odreena miljenja i


stavove prema sadrini teksta i njegovim
karakterima sa miljenjem i stavovima drugih
uenika

imenuju ove stereotipe, predrasude i


generalizacije

porede svoja razliita miljenja i stavove


prema sadrini teksta i njegovim karakterima
traei meu njima kulturom odreene uzroke

piu originalne tekstove/delove


teksta/naslove

koriste razliite perspektive u pisanju svojih


originalnih tekstova

piu originalne tekstove/delove teksta/naslove


uzimajui knjievni tekst u razmatranje

diskutuju o novonastalim
tekstovima/delovima teksta/naslovima
uzimajui u obzir kulturne razlike izmeu
tekstova

upotrebljavaju odgovarajue line zamenice i


glogale; odgovarajui dijalekat ili sociolekt;
odgovarajue situacije, vremensko i
geografsko odreenje itd.

komentariu razlike (pogotovo kulturom


odreene) izmeu svojih i tuih tekstova i
razlika u odnosu na polazni tekst

Ciganin je ono najsutinskije, najdublje,


najaristokratskije iz moje zemlje,najbolji primer svoje
vrste, onaj to nosi eravicu, krv i i alfabet
univerzalne andaluzijske istine.
Federiko Garcija Lorka

Potrebno je da:
Predava
ima

razvijenu
interkulturnu
komunikativnu
komptenciju
poznaje didaktike
tehnike koje kod uenika
razvijaju interkulturnu
komunikativnu
kompetenciju
poseduje znanja iz
oblasti razvojne i
pedagoke psihologije

Knjievno delo
budi

interesovanje
kod uenika
budi

emocije
kod uenika

KRAJ

You might also like