Professional Documents
Culture Documents
SkriptaBaze I
SkriptaBaze I
poetni nivo
Zoran Dubovac
SADRAJ
2. MS ACCESS............................................................................................... 8
2.1 KREIRANJE BAZE U ACCESS-U ....................................................................................................................9
2.2 IZGLED I SADRAJ KORISNIKOG INTERFEJSA ACCESS-A ...................................................................................10
2.3 OSNOVNI OBJEKTI I NJIHOVA ORGANIZACIJA ...............................................................................................12
2.4 SISTEM MENIJA ..................................................................................................................................13
3. RAD SA TABELAMA................................................................................. 15
3.1 PROJEKTOVANJE TABELA ........................................................................................................................15
3.2 RAD SA TABLEMA .................................................................................................................................17
3.3 PRIMARNI KLJU ..................................................................................................................................19
6. RAD SA OBRASCIMA............................................................................... 28
6.1 KREIRANJE I KORIENJE OBRAZACA ..........................................................................................................28
6.2 KREIRANJE OBRASCA POMOU AROBNJAKA (WIZARD).................................................................................29
6.3 IZMENE OBRASCA KROZ DESIGN VIEW .......................................................................................................32
7. IZVETAJI ................................................................................................ 37
7.1 KREIRANJE IZVETAJA ............................................................................................................................37
7.1.1 Upotreba arobnjaka ...............................................................................................................38
Informacioni sistem (IS) Ureeni skup metoda, procesa i operacija za prikupljanje, uvanje,
obradu, pretraivanje, prenoenje i distribuciju podataka u okviru jedne organizacije, ukljuujui pri
tome i opremu (hardver) i ljudske resurse. Primer: Bankarski IS, informacioni sistem preduzea, IS
zdravstva, IS proizvodnje i t.d.
1.1
Generalno, postoje tri grupe korisnika i osoblja koje uestvuje u izradi projekta:
- Izvrioci: projektanti baze podataka, administrator baze podataka, sistem analitiari,
aplikativni programeri, nekoliko lica angaovanih od strane naruioca ili krajnjeg
korisnika.
- Podrka: projektanti i programeri DBMS-a, osoblje zadueno za kontakt sa krajnjim
korisnicima. Moe biti softverska i hardverska podrka, esto je teko kada se pojavi
problem dijagnosticirati da li je problem softverske ili hardverske prirode.
- Krajnji korisnici: Stalni ili povremeni korisnici sa razliitim nivoima dozvola za pristup
podacima.
1.3.1.1 Entitet
Svaki entitet poseduje skup atributa koji je opisuju. U bazi koju emo uraditi kao primer,
entitet nazvan Radnik opisuje radnike preduzeca.
Jedan red u tabli odgovara skupu atributa jednog konkretnog entiteta. Konkretan entitet
Radnik u primeru bi mogao biti radnik preduzea kojeg odredjuju sledei atributi:
0203961700070, Miodrag, Milojkovic, Jurija Gagarina 123, 11070, Novi Beograd.
Pojedini atributi jednoznano oznaavaju svaki konkretni entitet. Te atribute ili skupove
atributa nazivamo primarnim kljuem. Za entitet koji opisuje radnike preduzea RadnikID
je primarni klju jer nam omoguuje da identifikujemo svakog radnika (ne postoje dva
radnika koji imaju identian RadnikID).
Atribut koji sainjava primarni klju mora imati vrednost (ne moze biti NULL).
Poredak atributa unutar entiteta je nebitan.
Poredak linija (redova) entiteta je nebitan.
Entiteti su medjusobno povezani.
Strani klju entiteta je atribut ija vrednost mora postojati kao vrednost u primarnom
kljuu drugog entiteta.
RADNICI
Prezime
RadnikId
Ime
13435
12112
14557
15678
Petar
Mile
Vesna
Zoran
Petrovi
Miti
Pavlovi
Dubovac
MestoId
MestoId
...
MestoId
Mesta
Naziv
11000
21000
11000
11070
...
...
...
...
11000
21000
Beograd
Novi Sad
Spoljni
klju
Primarni
klju
Gornji primer prikazuje tabele Radnici i Mesta, povezane stranim kljuem MestoId. Ova
veza podrazumeva da sve vrednosti u koloni MestoId tabele Radnici moraju postojati u
koloni MestoId tabele Mesta. Pokuaj unosa reda koji bi imao MestoId = 10070 u tabelu
Radnici ne bi bio prihvaen s obzirom da nijedan red tabele Mesta ne sadri tu vrednost.
Referencijalni integritet je postignut onda kada svaka vrednost spoljnog kljua
postoji meu vrednostima primarnog kljua na koji nas upuuje spoljni klju ili je
jednaka nultoj vrednosti (NULL).
Od momenta kada smo definisali primarne i spoljne kljueve nad bazom podataka
garantovanje integriteta podataka i referencijalnog integriteta je u nadlenosti
upravljakog sistema relacione baze podataka (RDBMS).
Definicija: Spoljni klju sainjavaju jedna ili vie kolona ije vrednosti moraju
postojati unutar vrednosti primarnog kljua neke druge (ciljne) tabele.
2. MS ACCESS
I
z
b
o
r
o
m
o
p
c
i
j
e
F
i
l
e
>
New... iz menija otvara se u desnom delu ekrana panel za zadavanje
zadataka (Task Pane). Iz ovog panela se, dalje, bira jedna od ponuenih
opcija, najee Blank Database (prazna baza). Odmah po izboru ove opcije
na ekranu se otvara dijalog prozor koji trai od vas da snimite bazu pod nekim
imenom. Access nudi generiki naziv koji moete promeniti. Izaberite lokaciju
gde e baza biti snimljena i pritisnite komandno dugme Create.
Naziv baze
Meni baze
Meni Objects
Dugmad za promenu veliine
i zatvaranje prozora baze
Prozor baze
Indikator statusa
10
11
Ime
Petar
Petar
...
...
0203961... Petar
Prezime
Petrovi
Petrovi
Adresa
Lika 4a
Lika 4a
Mesto
Beograd
Beograd
Neto Plata
15000
15500
Mesec
01
02
Petrovi
Lika 4a
Beograd
17000
11
12
tabele ili da prikae slogove radnika koji ispunjavaju zadati uslov. Izvetaj
moe da kombinuje podatke iz vie tabela i/ili upita.
Stranice za pristup podacima (Data Acess Pages) mogu da se prave
sloeni interaktivni obrazci na Internetu koji su povezani sa podacima u bazi.
Poev od verzije Access 2000, mogue je korienje Access aplikacija za rad
na Internetu. Omogueno je prebacivanje tabela, upita, izvetaja i prikaza u
tabelarnom obliku u HTML format koji se moe prikazati kroz neki od veb
brauzera (web browser) kao to su Internet Explorer, Netscape Navigator,
Mozila Firefox, Opera i t.d.
Makroi stoje na raspolaganju pre svega korisnicima koji nisu vini
programiranju. Oni omoguavaju automatsko obavljanje niza komandi. Postoji
vie destina makro komandi koje omoguavaju automatizaciju izvravanja
grupe komandi. Na primer, moe se napraviti makro koji e kada se aktivira
izvriti nekoliko komandi za pravljenje back up kopije podataka, bez
intervencije korisnika. Npr. scenario bi mogao biti sledei: Kada korisnik
izabere opciju back up iz menija, prikai korisniku poruku na ekranu da treba
da prikljui USB flash memoriju, kada to uini i pritisne komandno dugme OK,
napraviti kopiju na hard disku, zatim izvriti kompresiju kopiranih podataka i
snimiti kopiju na USB Flash memoriju; po zavretku cele operacije, prikazati
poruku o zavretku i automatski otvoriti prozor u kome e se prikazati novi
sadraj USB flash memorije i t.d.
Moduli slue za skladitenje procedura i funkcija pisanih od strane korisnika.
Ove procedure se po potrebi mogu pozivati (aktivirati) iz menija, obrazaca,
makroa i t.d. Programski kod u modulu pie se u programskom jeziku VBA
Visual Basic for Applications. Za ozbiljnije programiranje u Accessu potrebno
je poznavati barem osnove programiranja VBA. VBA je posebna tema i na
ovom kursu se neemo njime baviti. Treba napomenuti da se i bez VBA mogu
praviti veoma kvalitetne aplikacije. Ako se naete u situaciji da ne moete da
svome programu dodate neku specifinu funkcionalnost, to verovatno znai
da je dolo vreme da se pozabavite uenjem VBA. Dotle, uivajte u
jednostavnosti programiranja koja omoguava korisnicima najrazliitijih struka
i orjentacija (lekari, serviseri, knjigovoe, bibliotekari ...) da za kratko vreme
naprave potpuno funkcionalne aplikacije u domenu svoje struke bez velikog
poznavanja teorije informatike i raunara.
Grupe se koriste za smetanje preica do razliitih objekata baze podataka
na jedno mesto. Da bi se napravila nova grupa desnim tasterom mia pritisne
se grupa Favourites, a zatim izabere opcija New Group. Pojavie se okvir za
dijalog u koji se upisuje ime nove grupe. Prevlaenjem objekta na
odgovarajuu grupu vri se dodavanje preice ka tom objektu u posmatranu
grupu.
13
Opcija Get External Data omoguava uvoz (Import) podataka ili povezivanje
(Link Tables) tabela iz druge Access baze ili nekog drugog izvora podataka.
Linkom povezana tabela se ne moe menjati iz Access-a ve samo
otvaranjem originalne baze.
Page Setup, kao i u drugim MS Office programima, slui za definisanje
karakteristika stranice. Print Preview, standardna opcija za prikazivanje na
ekranu izvetaja pripremljenog za tampu. Send To omoguava slanje
dokumenta direktno na e-mail. Database properties je spisak svojstava baze,
kao to su naziv autora, naziv, predmet, kljune rei aplikacije, statistike,
spisak objekata u bazi i t.d.
Edit meni sadri standardne komande za auriranje (Cut, Copy, Paste, Undo,
Redo, Delete, Rename), pravljenje preice (Create Shortcut) i t.d.
View meni sadri stavke izbora tipa objekta, odreivanje tipa ikona i njihovog
rasporeda, odreivanje svojstava objekata (Properties) i uvid u programski
kod objekata kod kojih je to mogue (Code).
Insert meni sadri opcije za kreiranje novog objekta u bazi, kao i automatsko
generisanje forme ili izvetaja na osnovu selektovane tabele ili upita.
Tools u svom prvom delu sadri poznate Microsoft Office alate Spelling i
AutoCorrect. Spelling izvrava proveru pravopisa (za srpski se mora instalirati
poseban dodatak), dok AutoCorrect automatski ispravlja neke esto
ponavljane greke. Database Utilities je grupa opcija koja omoguava
konvertovanje (Convert) baze iz ranijih verzija u bazu novog formata,
Compact and Repair omoguava komprimovanje i opravke baze.
Komprimovanje eliminie "upljine" (fragmente) unutar baze nastale
brisanjem i auriranjem objekata pa baza posle ove opcije postaje fiziki
manja i dobija se na brzini rada. Linked Table Manager slui za upravljanje
linkovaniim tabelama iz druge baze, Database Splitter za razdvajanje
podataka i programa iz baze, Switchboard Manager za jednostavno kreiranje
"komandne table" iz koje se upravlja celom aplikacijom, Upsizing wizard za
automatsko generisanje SQL Server baze na osnovu postojee Accessove.
Online Colaboration je standardna Microsoft Office opcija za saradnju vie
korisnika istovremeno na istom projektu. Relationships je vizualni alat za
povezivanje tabela i definisanje referencijalnog integriteta, dok podmeni
Analyze nudi alate za analizu strukture i poboljanje performansi baze. U
ovoj grupi se nalazi i Dokumenter, alat za izradu projektne dokumentacije. Tu
14
3. Rad sa tabelama
Tabela je objekat koji ini sr baze podataka. Tabele u bazi slue za
skladitenje podataka. Svi drugi objekta baze podataka mogu samo da
manipuliu (hendluju) podacima, ne i da ih skladite. Access-ova baza
podataka moe da sadri stotine tabela, a broj zapisa koje moe svaka tabela
da sadri ogranien je samo prostorom na disku.
15
kucanje takvih naziva (naziv polja se moe pojavljivati i veliki broj puta u
raznim programima), ali ni preterano kratka, zbog intuitivnog prepoznavanja
namene polja. Na primer, polje koje treba da sadri ime i prezime radnika ne
bi bilo dobro nazvati I_P, jer se iz ove skraenice ne prepoznaje namena
ovog polja, Ime_i_Prezime bi moda bilo predugako za kucanje ako bi se
pojavljivalo na mnogo mesta u programskom kodu, ImePrez bi bila, moda,
neka zlatna sredina: Dovoljno kratko a dovoljno intuitivnio. Pored imena
svako polje treba da bude odreenog tipa. Tip zavisi od vrste podataka koji e
se uvati u koloni. To znai da se podaci o datumu ne mogu uvati, recimo u
AutoNumber tipu podataka. U sledeoj tabeli dati su tipovi podataka
podranih u Access-u:
Tipovi podataka u Access-u:
Text
Alfanumeriki znaci (najvie 255)
Memo
Alfanumeriki znaci (do 64000 znakova)
Number
Brojne vrednosti mnogih formata i tipova
Date/Time
Datum i vreme
Currency
Valuta
AutoNumber
Broja koji se automatski inkrementira
Yes/No
Logika vrednost
OLE object
Objekti uvezeni iz drugih aplikacija, slika, zvuk, video
zapis, Word dokument, Excel dokument, grafikon ...
Hyperlink
16
Panel za zadavanje
zadataka(Task Pane)
17
}
}
Definisanje
strukture tabele
Novo polje se dodaje upisivanjem imena i izborom tipa polja u prazan red okvira
za oblikovanje strukture tabele. Neeljeno polje moe se izbrisati pritiskom na
bira reda, a zatim Delete, ili iz menija Edit / Delete Row. Ukoliko elite da
promenite redosled polja jedan od naina je prevlaenjem polja na novo mesto
(Drag & Drop) unutar strukture tabele.
Kao to je ve reeno, svako polje mora imati svoje ime koje e naziv kolone u
tabeli initi jednoznanim. Svako polje mora biti odreenog tipa. Tip polja se
odreuje na osnovu skupa operacija koje se mogu izvravati nad tim poljem, i
skup vrednosti koje polje moe da uzme. Veina tipova podataka ograniava po
definiciji vrstu podataka koja moe da se unosi. Neki tipovi podataka mogu da se
prevode u druge. Na primer, numeriko polje moe da se prevede u tekstualno a
da se pri tom ne gubi matematiko znaenje vrednosti jer ne mogu da se koriste u
matematikim proraunima. Tekst (slova) ne moe da se unese u numeriko ili
datumsko polje.
Sve promene koje se naprave u tabeli, automatski se prave i na ostalim mestima
koja koriste to polje (obrasci, upiti ili izvetaji). Npr. Ako promenimo naziv polja
Sektor_ID u SektorID, SUBP Access-a e za vas izvriti izmene u svim obrascima
i drugim objektima koji se referenciraju na to polje.
Namena opisa polja (description) je da podseti na svrhu polja i da je pojasni
drugom korisniku. Nije obavezna i esto se ostavlja nepopunjenom. Najee se
popunjava za ona polja ija se namena ne moe utvrditi samo na osnovu imena
polja. Opis polja se pojavljuje na ekranu svaki put kada se naete na tom polju.
Ako je potrebno preciznije definisati svojstva svakog od polja, to se moe uiniti u
okviru za definisanje svojstava. Razliiti tipovi polja sadre razliita svojstva
(properties). U ovom okviru se nalaze dve kartice: General i Lookup.
18
Mesec
10
10
10
10
11
11
11
...
Deo
1
2
1
2
1
2
1
...
Bruto
25000
26000
35000
28000
25000
29000
37000
...
19
...
...
...
...
...
...
...
...
...
Sloeni klju:
RadnikId + Mesec + Deo
1, 1
roeni
0, M
Mesta
1, 1
Plate
pripadaju
1, M
Sektori
..............................
Pravougaonicima su predstavljeni objekti (Entiteti) budue tabele u relacionom modelu.
Linije koje ih povezuju su veze. Brojevi na linijama (1,1; 0,M; 1, M ...) nazivaju se kardinalni
brojevi. Rombovi na sredini veza semantiki opisuju svaku vezu, obino se formuliu kao
glagol u pasivu. Kod nekih tipova veze postaju poseban objekat, kod drugih ne. U nastavku e
biti objanjeni tipovi veze.
Markiranjem
i
Add tabela se pojavljuje
Relationships.
klikom na
u prozoru
20
3.
Vri se, po pravilu, provera ispravnosti generisanih veza i dodatna podeavanja,
ako je potrebno. Kada je veza formirana (nacrtana linija koja povezuje dve tabele), duplim
klikom na ovu liniju dobijaju se svojstva veze. Proverite da li je SUBP ispravno generisao
ova svojstva i ako je potrebno moete kroz dijalog prozor Edit Relationships izvriti
izmene.
21
4.
Definie se referencijalni integritet. Referencijalni integritet podrazumeva pravila
za odravanje konzistentnosti podataka u bazi. Po pretpostavljenoj vrednosti,
referencijalni integritet nije ukljuen. Da bi naredili SUBP-u da kontrolie i titi
konzistentnost baze, treba tiklirati opciju Enforce Referential Integrity. Od trenutka kada
je referencijalni integritet forsiran, SUBP preuzima na sebe brigu oko konzistentnosti
baze. U gornjem primeru, nee dozvoliti da unesemo u ifarnik radnika podatak da je
radnik iz Beograda a da pri tome ne postoji povezani zapis u ifarniku Mesta (Beograd
mora da bude prethodno unet u ifarnik mesta). Referencijalni integritet nije obavezno
forsirati, ali je preporuka da to uinite da biste spreili kasnije mogue greke u podacima
i aplikaciji.
22
4.
23
24
5. Rad sa upitima
Za selekciju podataka iz jedne ili vie tabela koristi se upit (Query). Postavljanjem
odgovarajuih uslova moe se iz celog skupa pobataka izdvojiti samo podskup podataka
koji zadovoljava zadati uslov. Kao rezultat dobijamo virtualnu tabelu u kojoj su prikazani
samo redovi i kolone koje smo zadali u upitu. Da bi se sastavili sloeni uslovi za
izdvajanje podataka neophodno je dobro poznavanje pravila za generisanje izraza. U
izrazima se mogu koristiti funkcije i relacioni, logiki, matematiki, znakovni i drugi
operatori.
Upit, kao to sama re kae, znai postavljanje pitanja DBMS-u, kao na primer, "Kolika su
prosena primanja radnika za ovu godinu", ili "Prikai mi imena, prezimena i neto iznos
plate radnika ija su u primanja u prethodnom mesecu bila manja od 12000 din", i t.d.
Postavljanje ovakvih i slibnih pitanja omoguava alatk za sastavljanje upita (Query
Tools). Upit moe da bude jednostavno pitanje o podacima koji su svi u jednoj tabeli, ili
sloeno pitanje koje se odnosi na podatke razmetene u vie tabela. Kao odgovor na
postavljeno pitanje Access prikazuje samo redove i kolone koji su traeni.
25
26
27
6. Rad sa obrascima
Obrasci slue, pre svega, za prikaz, pretraivanje i auriranje podataka. Iako se podaci
mogu unositi direktno u tabele ili kroz neke vrste upita, to se, kao to je ve reeno,
obino ini posredstvom obrazaca (formi). Obrasci omoguavaju efektniji i komforniji
unos, dodatnu proveru unetih podataka, olakavaju unos operaterima jer omoguavaju
dodatnu funkcionalnost koja se ne moe postii direktnim unosom podataka u tabele.
Postoji vie vrsta obrazaca:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Pritiskom na dugme New a zatim izborom jedne od ponuenih opcija, kao na sledeoj
slici:
28
29
2. Kada ste izabrali tabelu/upit, sa liste raspoloivih polja koja se nalazi na levoj strani
(Available Fields), birate ona koja elite da se pojave na obrascu. Izbor se vri duplim klikom na
odgovarajue polje ili tako to markirate polje i kliknete na dugme >, ime se polje prebacuje sa
liste raspoloivih na listu selektovanih polja (Selected Fielfds) koja se nalazi sa desne strane. Ako
elite da jednim potezom selektujete sva raspoloiva polja, kliknite na dugme >>.
3. Izaberete oblik obrasca. Columnar prikazuje jedan zapis u jednom trenutku tako to
polja porea jedno ispod drugog, a ako ima vei broj polja tako da ne mogu da stanu
u jednu kolonu, formira sledeu kolonu i t.d. Ovakav prikaz je uobiajen kada obrazac
sadri vei broj polja. Tabular , kao i Datasheet, prikazuje vie zapisa istovremeno,
to je preglednije od prethodnog oblika kada forma ne sadri vei broj polja, u
suprotnom, ne mogu se sva polja istovremeno posmatrati na obrascu ve je
neophodno "skrolovanje" sadraja u levu ili desnu stranu. Datasheet je prikaz u formi
klasine tabele, mogu se iriti, suavati, premetati kolone dok je obrazac aktivan na
ekranu, to mu daje prednost u tom pogledu u odnosu na Columnar i Tabular ali ima
neke druge nedostatke, pre svega po pitanju upravljivosti izgledom i ponaanjem
obrasca. Justified je pokuaj kombinacije da se sva polja vide na obrascu bez
skrolovanja u levu ili desnu stranu i da se prikazuje vie zapisa istovremeno. Loa
strana je nepreglednost, obino ostavlja utisak da se "od ume ne vidi drvee".
PivotTable i PivotChart kao to nazivi kau, prikazuju pivot tabelu i grafikon. Nijedan
od oblika nije idealan, birate oblik u zavisnosti od svrhe obrasca, broja polja, dizajna
koji elite da ugradite i t.d.
30
4. Izaberete stil. Klikom na naziv stila moete videti izgled templejta obrasca na slici sa
leve strane Wizard-ovog prozora.
31
5. U poslednjem koraku, unesite naziv pod kojim elite da sauvate obrazac i kliknite na
dugme Finish.
32
Kada elite da menjate dizajn obrasca u Design View (mod za izmenu dizajna), treba da
uradite sledee:
1. U prozoru baze, u Object meniju kliknite na Forms.
2. Selektujte eljeni obrazac, npr. klikom mia.
3. U baznom prozoru kliknite na dugme Design.
33
34
Kartica Format sadri svojstva za oblikovanje objekta (osobine fonta, veliina, boja,
specijalni efekti, okviri, vidljivost...).
Kartica Data sadri svojstva za vezu sa poljem tabele (samo za vezane kontrolne
objekte)
Kartica Event sadri svojstva koja su u vezi sa odreenim dogaajima, kao to su klik
miem, dvostruki klik, dolak/izlazak iz fokusa, pritisak na odreeni taster i t.d..
Other svojstva utiu na ostale karakteristike objekta (ime, tekst u status baru,
zaustavljanje fokusa (tab stop) i t.d..).
35
36
7. Izvetaji
Izvetaji su slini obrasima, imaju slina svojstva i koriste se za prikaz podataka. Izvetaji
predstavljaju specijalizovani oblik prikazivanaj podataka iz upita i tabela prilagoen
tampi.
Izvetaji (Reports) prikazuju podatke u formatu pripremljenom za tampu. Sadraj
izvetaja definie korisnik kome je izvetaj namenjen. Izvetaj se moe prikazivati na
ekranu (Print Preview) ili tampati na tampau. Podaci u izvetajima se mogu grupisati
na vie nivoa. Na nivou grupa mogu se definisati agregatne funkcije zbir (SUM), prosek
(AVERAGE), brojanje (COUNT), minimum (MIN), maksimum (MAX) i t.d. Podaci se mogu
sortirati po vie kriterijuma. Izvetaj je neka vrsta ablona za prikaz podataka. Izvor
podataka za izvetaj mogu biti tabele i/ili upiti.
Najee koriene vrste izvetaja su:
Obino sa pre pristupanja izradi izvetaja napravi plan koji podrazumeva definisanje
sadraja i dizajna izvetaja u mislima i/ili na papiru se skicira oblik i sadraj izvetaja.
Odmah se moe uoiti da li e i u kojoj meri izvetaj sadrati grupne odeljke, donosi se
odluka kako e podaci biti sortirani, koje kolone e sadrati detaljni redovi, koje e se
prikazivati na nivou grupe i t.d.
Zatim se koristei neki od alata za izradu izvetaja najpre definie okruenje (tabele i/ili
upiti, selektuju se potrebna polja, definiu grupni redovi i t.d). Formirani izvetaj pregleda
u preview modu, uoavaju se nedostaci koje treba ispraviti, prelazi se u Design mod, gde
se vre ispravke. Ovaj postupak se ponavlja do finalne verzije izvetaja. Iako Print
Preview potpuno simulira izgled izvetaja kakav bi bio kada se odtampa, preporuka je da
se uvek odtampa barem jedan probni primerak, da bi se stekao pravi uvid u itljivost
izvetaja (neki put je font na ekranu itljiv a na papiru ne, format strane moe biti
neodgovarajui i t.d).
Pritiskom na dugme New... otvara se New Report prozor iz koga se zatim moe
izabrati jedna od ponuenih opcija:
37
38
Ako je potrebno mogu se dodati nove grupe. Moe se definisati najvie 4 nivoa
grupisanja, to je u principu sasvim dovoljno za veinu izvetaja.
39
Ako se izabere opcija Detail and Summary prikazivae se svi podaci, dok
Summary Only prouzrokuje da se na izvetaju pojave samo sumarni podaci. Ako
se potvrdi polje Calculate percent of total for sums na izvetaju se prikazuje i
procenat uea zbira grupe u ukupnom zbiru izvetaja.
40
41
42
8. Kreiranje aplikacije
Na kraju je potrebno povezati sve kreirane objekte u jedinstvenu aplikaciju. Jedan od
najbrih naina je kreiranjem Kontrolne table pomou Switchboard Manager alata koji
nudi Access. Aktivira se izborom opcije Tools->Database Utilities->Switchboard Manager.
Ako ne postoji ve kreirana komandna tabla (switchboard) odgovorite potvrdno na pitanje
Acces-a da li elite da kreira novu. Posle toga se na ekranu otvara Switchboard
Manager sa automatski kreiranim poljem New Switchboard Page.
Komandno dugme New, slui za dodavanje novih polja switchboard-a. Klikom na ovo
dugme izazvaete pojavljivanje Create New dijaloga u koji treba uneti ime nove
switchboard strane (Unos podataka) i pritisnuti dugme OK. Ponovite postupak za
dodavanje strane Izvetaji. Posle toga, kontrolna tabla bi trebala da izgleda kao na
sledeoj slici:
Markirajte opciju Unos podataka i kliknite na dugme Edit... Iz dijaloga Edit Switchboard
Page kliknite na dugme New... za dodavanje forme na ovu stranu komandne table. U
dijalogu Edit Switchboard Item, unesite sledee parametre:
U polje Text: unosi se natpis koji e stajati ispred ovog polja menija. Iz kombo polja
Command: izaberite Open Form In Edit Mode, posle ega se neposredno ispod ovog
pojavljuje kombo polje Form:, umesto natpisa Switchboard. Iz ovog kombo polja treba
izabrati naziv forme koja treba da se pokrene izborom ove opcije switchboarda (u ovom
primeru forma Radnici).
43
Zatim zatvorite ovaj dijalog prozor klikom na dugme Close. Zatim markirajte opciju
Izvetaji, pritisnite dugme Edit, otvara se dijalog prozor Edit Switchboard Page, a zatim,
slino kao to su dodate forme na stranu Unos podataka, ponovite postupak i na strani
Izvetaji, s tom razlikom to Iz kombo polja Command: treba izabrati Open Report,
posle ega se neposredno ispod ovog pojavljuje kombo polje Report:, umesto natpisa
Switchboard.
44
Iz ovog kombo polja treba izabrati naziv izvetaja koji treba da se pokrene izborom ove
opcije switchboard-a (u primeru izvetaj Zaposleni Radnici). Postupak ponoviti za ostale
izvetaje i na kraju dodajte dugme Izlaz kao to ste to uradili na prethodnoj strani. Po
zavretku bi trebalo da switchboard strana Izvetaji ima elemente, slino kao na sledeoj
slici:
Ako zavirite u prozor baze, videete da je dodata nova tabela Switchboard Items kao i
obrazac Switchboard. Obrazac Switchboard koji je automatki generisan moe se menjati
kroz Design View kao i bilo koji drugi (verovatno ete poeleti da promenite sliku, fontove i
t.d.).
45
1. 1
.
1. Unesite naziv aplikacije u polje Application Title
2. Izaberite formu koju elite da automatski startuje (Switchboard)
3. Moete dodati ikonicu aplikacije klikom na dugme Browse... pored polja
Application Icon
4. Moete dodati traku menija
5. Obino se iskljuuje prikazivanje prozora baze uklanjanjem potvrde sa opcije
Display Database Window.
6. Potvrdite sa OK.
Kada sledei put otvorite bazu automatski e se startovati switchboard forma preko koje
moete, po potrebi, pozivati ostale opcije aplikacije.
46