1. Navedite podjelu meh. ispitivanja materijala- Nacrtajte pregledno.

Ispitivanja mehanikih svojstava: vlana vrstoa, tvrdoa, ilavost, statika izdrljivost i dinamika izdrljivost.

2. Koja se svojstva materijala odreduju pri vlanom ispitivanju?- Nacrtajte dijagram i

napiite jednadbu za svojstva.
Vlanim testom mjerimo otpor materijala prema statikim, konstantnim silama, koja izazivaju vlana naprezanja u
materijalu. Vlanim ispitivanjima mogu se dobiti podaci o vrstoi i savitljivosti materijala.

3. to znate o Rockwellovoj metodi?

Kod ove metode se u metal (po ovoj metodi se mjeri tvrdoa samo metalnih materijala) utiskuje dijamantni stoac
(engl. "cone" - HRC metoda) ili kuglica od kaljenog elika (engl. "ball" - HRB metoda). Penetrator je dijamantni
stoac s vrnim kutem od 120. Kod Rockwellove metode se, za razliku od Brinellove i Vickersove, mjeri dubina
prodiranja penetratora, a ne veliina otiska.Tvrdoa se po HRC metodi mjeri na slijedei nain: u poloaju 1
penetrator se predoptereuje silom F=100 N to za posljedicu ima prodiranje penetratora ispod povrine uzorka.
Ta toka je i poetni poloaj za mjerenje dubine prodiranja. Ukupna mogua dubina prodiranja iznosi 0,2 mm i
podijeljena je na 100 dijelova. Jedna podjela iznosi prema tome 0,002 mm, i predstavlja jedan stupanj tvrdoe po
HRC metodi. Skala je okrenuta naopako, pa poetnom poloaju pripada vrijednost 100, a najveoj moguoj
dubini prodiranja 0. Razlog tomu je injenica da se manjoj dubini prodiranja (tvri materijali) pridruuje vei broj
koji karakterizira veu tvrdou, i obrnuto.

Slika 3: Shematski prikaz mjerenja tvrdoe po HRC i HRB metodi

Nakon predoptereenja (F=98 N) slijedi glavno optereenje (F=1373 N) pa je u poloaju 2 penetrator

optereen s ukupno 1471 N. Taj poloaj ne predstavlja tvrdou po HRC-u jer je penetrator optereen ukupnom
silom (1471 N). Slijedi rastereenje glavnog optereenja (F=1373 N), ostaje samo predoptereenje (F=98 N), a
penetrator se uslijed elastinosti materijala vrati u poloaj 3. Ova dubina predstavlja tvrdou, tj. u ovom poloaju
se oitava tvrdoa na skali tvrdomjera. Naime, svaki tvrdomjer koji mjeri tvrdou po Rockwell-ovoj metodi ima
mjerni sat ija je skala podijeljena u stupnjevima HRC. Po HRC metodi gotovo iskljuivo se mjeri tvrdoa
toplinski obraenih elika. Zato se metoda najvie koristi u pogonskim uvjetima, u prijemnoj kontroli
poluproizvoda, te za praenje efekata postupka toplinske obrade elika.
Postupak mjerenja je puno bri nego kod Brinella i Vickersa, no selektivnost metode slabija. Naime,
mjerno podruje je podijeljeno na 100 jedinica, a mjere se najee materijali tvrdoe izmeu 20 i 70 HRC.
Prednosti metode:
Mjerenje je brzo, tvrdoa se oitava na skali tvrdomjera
Nije potrebna briljiva priprema mjerne povrine
Nedostaci:
Slaba selektivnost metode. itavo mjerno podruje je od 0 do 100 HRC
(teoretski) praktiki od 20 do 70 HRC. Stoga se ova metoda koristi gotovo samo
u pogonima, gotovo iskljuivo na toplinski obraenim elicima. Nepreciznost:
2 HRC.
Vrijednosti tvrdoe izmjerene po razliitim metodama mogu se meusobno usporeivati - vrijednosti su
navedene na stranici "Usporedna tablica tvrdoa elika".

6. to se ispituje Schoreovom metodom? Koja deformacija je tu prisutna i to je kriterij za

ispitivanje svojstava.
Shoreov postupak se temelji na mjerenju odskoka eline kuglice koja je sputena s odreene visine na povrinu
uzorka. Mjera tvrdoe je visina odskoka.
Za ispitivanje tvrdoe graevinskih materijala (beton, laki beton, opeka i sl.) metodom odskoka, upotrebljavaju se
sklerometri.

7. to je to modul elastinosti i koliko on iznosi okvirno za elike?

Modul elastinosti (E) je nagib krivulje u elastinom podruju, a njegova je vrijednost obrnuto proporcionalna s
elastinosti materijala, to je E manji materijal je elastiniji. Ova relacija je Hookov zakon
, a E modul
elastinosti naziva se i konstanta Hookovog zakona. Modul elastinosti je usko vezan sa energijom vezivanja
materijala. Strm nagib krivulje pokazuje da su vee sile potrebne za odvajanje atoma, koje dovodi do elastinog
istezanja materijala. Vei nagib krivulje znai da materijal ima veliki modul elasticiteta. Sile vezivanja i modul
elastinosti, su vei za materijale sa visokom temperaturom talita.Za elike modul elastinosti iznosi
E=210000MPa.

8. Navedite podjelu svih statikih ispitivanja materijala- Nacrtajte pregledno

Vlano ispitivanje ,tlano ispitivanje ,ispitivanje savijanjem, ispitivanje smicanjem i ispitivanje uvijanjem.
Brinell, Vikers, Rokvel.

9. to znate o Brinellovoj metodi?

Kod Brinellove metode je tijelo koje se utiskuje u metal (po ovoj metodi se mjeri iskljuivo tvrdoa metalnih
materijala) kuglica od kaljenog elika. Tijelo koje se utiskuje naziva se penetrator ili indentor. Iznimno za
mjerenje tvrih materijala koristi se kuglica od tvrdog metala ("WIDIA").

Slika 1: Skica penetratora i otiska kod Brinellove metode

Kuglica se pritie odreenom silom, a u materijalu ostaje otisak oblika kalote.
Kod ove metode se tvrdoa odreuje na temelju veliine otiska. Promjer eline kuglice D moe biti od 1-10 mm
(1, 2, 2.5, 5 i 10 mm), a sila kojom se optereuje kuglica F takva da veliina proizvedenog otiska (d) bude u
slijedeem omjeru s promjerom kuglice D: d=(0,24 - 0,6)D
Ukoliko je promjer otiska (d) manji od 0,24D znai da je primijenjena premala sila (F), odnosno ukoliko je
d>0,6D znai da je sila (F) bila prevelika. Iz ovoga je vidljivo da je kod mjerenja tvrdoe po Brinellu rezultat
mjerenja ovisan o primijenjenoj sili.
Vrijednost izmjerene tvrdoe Brinellovom metodom pie se na slijedei nain - npr: HB10/29420/15=165,
to znai da je kuglica promjera D=10mm optereivana silom F=29420N (3000 kp) u trajanju od 15 sekundi.
S kuglicom od kaljenog elika dozvoljeno je tvrdou mjeriti do vrijednosti HB=450, dok se za tvre materijale
mora koristiti kuglica iz tvrdog metala.
Prednosti metode:
Lako mjerenje veliine otiska, dovoljno je mjerno povealo
Jednostavna priprema povrine - dovoljno je i grubo bruenje
10.
to znate

Metoda
je
selektivna
mjerno
podruje
od
0-450
jedinica
za
elinu
kuglicu
o
ispitivanju
Nedostaci:
Poldy
Ne mogu se mjeriti materijali visoke tvrdoe
metodom?
Tvrdoa je ovisna o optereenju, pa prema "stupnju optereenja (X)" treba izabrati Nacrtajte i
odgovarajuu silu
objasnite
Otisak je relativno velik, pa funkcionalno ili estetski nagruje povrinu (ukoliko se
dijagram
tvrdoa mjeri na proizvodu, a ne na uzorku)
Poldy
metoda isp tvrdoce sa utiskivacem od kaljene eline kuglice promjera 10m koja se istodobno utiskuje u ispitivani
materijal i u etalon poznate tvrdoce udarcem cekica (mase 0,5kg) na malj.tvrdoca se izrazava u jedinicama
brinella a potrebno je izmjeriti srednje vrijednosti otiska d i iz tablica se ocita HBS gdje je de promjer otiska na
etalonu.
Ispitivanje tvrdoe elika po Poldy-u obavlja se utiskivanjem zakaljene eline kuglice udarom ekia u
etalon i materijal koji se ispituje.

11. Nacrtajte Smithov dijagram i objasnite ga.

Smithov dijagram se dobiva unoenjem u njegove koordinate (max , sr) vrijednosti maksimalnog max
i minimalnog naprezanja min na nivou trajne dinamike vrstoe za pripadajuu srednju vrijednost
naprezanja sr, za nekoliko ciklusa razliitih asimetrija. Simetrala dijagrama ucrtava se pod kutem od 45 i
predstavlja pravac, ije su ordinate jednake apcisama tj. srednjim naprezanjima ciklusa. Oito je da konture
Smithovog dijagrama omeuju polje trajne dinamike vrstoe. Prijelaz maksimalnog ili minimalnog
naprezanja izvan konture dijagrama znai zamorni lom. Gornja krivulja Smithovog dijagrama predstavlja
liniju trajne dinamike vrstoe, i najee se crta samo ta linija. Na taj nain se Smithov dijagram moe
aproksimirati kao linija koja povezuje obino samo jednu karakteristiku dinamike vrstoe i jednu
karakteristiku statike vrstoe. Kod rastezljivih materijala se ova linija trajne dinamike vrstoe obino
ograniava granicom teenja Re, jer plastine deformacije najee nisu doputene. Svaki pravac povuen kroz
ishodite je geometrijsko mjesto maksimalnih naprezanja razliitih ciklusa jednakog koeficijenta asimetrije.
Odatle slijedi da svaka toka pravca predstavlja ciklus naprezanja jednakog koeficijenta asimetrije. Smithovi
dijagrami su razliiti za razliite vrste naprezanja. Najveu povrinu zauzima Smithov dijagram za savijanje, a
najmanju za torziju. To znai da su dinamike vrstoe na savijanje najvee, a na torziju najmanje.

12. Nacrtajte wohlerov dijagram i objasnite to se odreuje pri ispitivanju materijala

mjerenjem. Napiite jednadbu veze s Rm.
Za jedan od odabranih tipova promjenjivog naprezanja ( poetno vlano ili simetrino, izmjenino itd) na
temelju podataka eksperimenata konstruira se Wohlerov dijagram. da bi se utvrdila "dinamika izdrljivost"
materijala epruvete za ispitivanje na umaralicama moraju biti fino obraene, to znai bruene i ak polirane.
Za svaki nivo naprezanja potrebno u pravilu 6-10 epruveta. Wohlerov dijagram se uitava u koordinatni sustav
koji na osi ordinata ima naneeno naprezanje, a na osi apcisa brooj ciklusa koji je epruveta izdrala do loma.
to je

ili

manji to e i epruvete izdrati vei broj ciklusa do loma. Wohlerova metoda krivulje se

asimptotski pribliava vrijednosti naprezanja koje se naziva dinamika izdrljivost.

13. to znate o ispitivanju udarom (Carpyjeva metoda)? Nacrtajte i objasnite dijagram!

Charpyjeva metoda se provodi na ureaju s batom teine 20 kg, takozvanoj udaralici. U ovom testu teak njihajni
bat, se sputa sa visine h0, pada po svom luku jednu odreenu visinu (koja odgovara kutu pada ) i udara u
epruvetu. Bat se potpuno ne zaustavlja nego nastavlja kretnju, lomi epruveta (probni uzorak) i dolazi na niu,
finalnu visinu h1, koja odgovara kutu . Kutovi se registriraju pomou kazaljki na gradiranoj skali. Udarni rad za
lom epruvete je: G = m g - teina udarnog bata .
W = G (h0 h) [J]
W = G r (cos cos ) [J]
Postoje dvije vrste epruveta, V-epruveta i U-epruveta. Po sredini epruvete se uvijek nalazi s lijebom, koji
prisiljava da se lom dogodi ba na ovom mjestu. V-epruveta ima otriji lijeb nego ostali probni uzorci te se
upotrebljava za ilavije materijale, kao to je elik s malim postotkom ugljika. U-epruveta i epruveta sa rupom
kao za klju, imaju vea zaobljenja u radijusu, daju sline rezultate, a upotrebljavaju se za krte materijale.

14. Konvencionalna granica plastinosti i 0,2-granica

Kod mnogih materijala nije lako otkriti granicu plastinosti, a neki materijali, kao to je tvrdi elik ili
mesing za automate, je i nemaju. Kada materijal nema izraenu granicu plastinosti odreuje se 0.2granica ili 0,2. Kod ove granice biti e nakon prestanka optereenja prisutna mala plastina deformacija.
0,2 granica je naprezanje koje daje trajno produenje od 0,2%. Kod odreivanja 0,2-granice upotrebljava
se grafika metoda na dijagramu naprezanje-deformacija. Ova se metoda zasniva na uvjetu da je nakon
prestanka djelovanja optereenja, krivulja povratka ravna linija paralelna sa linijom 0P. Kada se povue
paralelni pravac iz 0,2% produljenja, sjecite s krivuljom naprezanje-produljenje dati e 0,2 granino
naprezanje. Umjesto 0,2-granice ponekad se odreuje 0,02-granica, za koju se moe rei da je granica
elastinosti.
15. Ispitivanje tvrdoe po Vickersu
Ova metoda je slina Brinellovoj metodi. Razlika je u tome to je penetrator etverostrana istostranina
dijamantna piramida sa vrnim kutom 136. Ova metoda se primjenjuje za tvrde i meke materijale, a principijelno
se izvodi kao i Brinellova. Dijagonale otiska d1 i d2 u kvadratnom otisku se izmjere i zatim se iz tabele moe
proitati odgovarajua Vickersova tvrdoa. Slika 4.28 prikazuje penetrirajuu piramidu i otisak na povrini
uzorka. Srednja vrijednost dijagonala odreuje Vickers-ovu tvrdou HV.
Vickersova metoda ima iru primjenu nego druge metode za mjerenje tvrdoe. Ona daje sigurne i jednoline
rezultate i upotrebljava se svakim danom sve vie. Vickersova metoda se moe izvoditi u Brinellovom i
Rockwellovom aparatu.
Zbog malog pritiska pri ispitivanju Vickersova metoda omoguuje:
1. Odreivanje tvrdoe veoma tankih slojeva (npr. pri nitriranju)
2. Smanjenje oteenja na najmanju mjeru.