Sociologija i prostor, 51 (2013) 195 (1): 150-154

DOI 10.5673/sip.51.1.8

Gunter Pauli

Plava ekonomija. 10 godina, 100 inovacija,

100 milijuna radnih mjesta
Izvjee podneseno Rimskom klubu
Katarina Zrinski d.o.o., Varadin 2012., 375 str.

S o c i o l o g i j a i p r o s t o r

elni ljudi Rimskog kluba esto su tijekom proteklih trideset godina isticali kako
ljudski kapital nema granica, osim nae zaostalosti i neznanja (str. 24). Potaknuta
ovim izjavama, skupina lanova Rimskog kluba 1980-ih objavljuje izvjee Nema
granica znanju, a ubrzo nakon tog izvjea Gunter Pauli poinje sa svojim predanim radom u istraivanju naina na koji nam priroda nudi najbolja rjeenja. Svrha
je ekonomskog modela nazvanog plava ekonomija poticanje obnavljanja, ona je
usredotoena na nastojanje da ekosustavi odre svoj evolucijski put kako bi svi imali
koristi od beskrajnog prirodnog toka kreativnosti, prilagoavanja i obilja. Zbog toga
to suvremeno drutvo pokazuje malo prirodne logike, Gunter Pauli pie ovu knjigu
u kojoj su objanjeni naini oponaanja uinkovitosti ekosustava, kojima se odrava
ekoloka ravnotea, stvaraju nova radna mjesta, a ne stvara se otpad. Knjiga je nastala na temelju autorova viedesetljetnog rada i suradnje s brojnim znanstvenicima i
strunjacima. Inovativna rjeenja u ovoj knjizi najee su potkrijepljena konkretnim
primjerima iz prakse.

150

Knjiga Plava ekonomija sastoji se od trinaest poglavlja i dvaju dodataka. Inovacije

nabrojene u knjizi raspodijeljene su po pojedinim poglavljima, pa opet prikazane
u dvama dodacima, gdje su podijeljene u etiri skupine. Prva skupina odnosi se na
inovacijske kaskade hranjivih tvari, materije i energije s ciljem stvaranja vie prihoda,
radnih mjesta i drutvenog kapitala nego to ih stvara dosadanji pristup osnovnih
djelatnosti u konvencionalnoj, kapitalistikoj ekonomiji. Ove inovacije predstavljaju
konkretne, u praksi iskuane, primjere koji oponaaju naela ekosustava. Druga
skupina inovacija nazvana zamjena neega niim obuhvaa one inovacije koje mijenjaju standardni poslovni model. Ovdje jedna ili vie standardnih sirovina, esto
toksinih ili neobnovljivih, a koje koristi suvremena industrija, postaju bespotrebnima. Trea se skupina inovacija odnosi na platformske tehnologije i pospjeivanje
odrivosti. Ova skupina inovacija prua nove uvide u mogunosti koje se razvijaju
zasebno, ali se u knjizi predstavljaju kao mogue kombinacije. Opisuju se uspjesi
individualnih tvrtki a pridodaju im se skupine tehnologija koje predstavljaju sjajne,
ostvarive zamisli. Meutim postizanje komercijalnog uspjeha tih tehnologija iziskivat e vremena. Naposljetku autor nudi nekoliko otkria koja nas, kako sam Pauli
kae, potiu da sanjamo, ali i upozoravaju na sve ono to moemo propustiti ako ne

Recenzije i prikazi

ouvamo silnu bioloku raznolikost koja nas okruuje i ne dopustimo joj razvijati se
u skladu s ritmovima koje odreuju sile svemira i kojima se priroda prilagoava za
dobrobit sviju (str. 355-356). Slijediti logiku prirode znai stvoriti temelj za korjenitu
drutvenu promjenu i ekonomsku preobrazbu koje e se oitovati odozdo prema
gore, u kojima e jaati ljudski kapital i gdje obilje nee biti izuzetak (Zapad) ve
pravilo ovjeanstva. Plava ekonomija prikazuje jasan model koji bi poduzetnicima
irom svijeta mogao ponuditi jedinstvenu mogunost promjene vladajue paradigme. Po srijedi nije ni kloniranje niti genetiko manipuliranje. Gunter Pauli osobito
negativno gleda na genetski inenjering, manipulaciju genima, optuujui suvremenu znanost, ekonomiju i trite zbog njihove nesklonosti evoluciji i promjenama.
Svojim uplitanjem u evoluciju suvremeni ovjek zapravo izraava svu svoju tatinu
ne elei se prepustiti zakonima prirode i prirodnom procesu evolucije, ve svojim
igranjem Boga eli zaustaviti vrijeme.

Prvo poglavlje Vjeni izvori za izazove naeg doba naglaava vanost naputanja
starih i prihvaanja novih navika. U ovom se poglavlju autor koncentrira na kritiku
postojeeg stanja uvodei itatelja u mogunosti novog, prirodi kompatibilnog naina miljenja i djelovanja. Zakoni koje trebamo slijediti vrlo su jednostavni, odavno
poznati i itekako primjenjivi. Na je univerzum fizikalan, sav ivot i sva materija koji
nas okruuju funkcioniraju u skladu s vrlo predvidivim zakonima fizike. Suvremena
je ekonomija u tekom stanju osobito zbog toga to na materijalni svijet funkcionira
na temelju materijalnih izvora koje ne posjedujemo i otpada koji nemamo kamo sakriti. Kao jedno od vrlo jednostavnih rjeenja nudi zbrinjavanje otpada i to njegovim
pretvaranjem u hranjive tvari. Dakle otpad nije smee; ono to je nekome otpad,
drugome je hrana i izvor energije. Prema tome potrebno je napustiti pojam otpada.

S o c i o l o g i j a i p r o s t o r

U trinaest poglavlja knjige Plava ekonomija potanko su opisane mogunosti uspjeha

ekonomskog modela plave ekonomije. Ekonomski model nazvan plavom ekonomijom prikazan je kao stvarni i realni ekonomski sustav, nadahnut je sposobnou
ekosustava da se neprestano uspinju na vie stupnjeve uinkovitosti, da iskoritavaju
sposobnosti svih sastavnica i da zadovoljavaju osnovne potrebe sviju. Namjera je
ove knjige upozoriti na neodrivost nerealistikog konzumerizma. Naime dosadanji ekonomski model, crvena ekonomija, posuuje od prirode, od ovjeanstva,
od hrane za sve, ne planirajui vratiti, nego samo odgaati za budunost (str. 33).
Autor smatra kako rjeenje nije niti zelena ekonomija, koja poiva na veem ulaganju kao i veem izdatku za gotov proizvod, u svrhu ouvanja okolia. Plava se
ekonomija, u odnosu na zelenu, takoer bavi pitanjima odrivosti, ali nije ograniena na puko ouvanje. Ovaj oblik ekonomije potie na obnavljanje. Usredotoena
je na nastojanje da ekosustavi odre svoj evolucijski put kako bi svi imali koristi od
prirodnog beskrajnog toka kreativnosti, prilagoavanja i obilja. Dakle plava ekonomija svojim dozvoljavanjem prirodi da nastavi svoj davno zapoeti put, a potom,
imitirajui najprije zakone fizike pa onda kaskadu hranjivih tvari kao i idejna rjeenja
poput onih koje koriste termiti za regulaciju zraka u svojim nastambama, formira
svoju ekonomiju. Krasti ideje (a ne neobnovljive resurse) prirodi, to je dobra ideja.
Moda je rije (u)krasti preteka, pa je bolje rei: imitirati prirodu, to je dobra ideja!
Evo to predlae Gunter Pauli u svojoj knjizi Plava ekonomija.

151

Sociologija i prostor, 51 (2013) 195 (1): 150-154

Drugo poglavlje Oponaanje ekosustava kao put prema plavoj ekonomiji naglasak
stavlja na pronalaenje vrijednosti u onome to je lokalno dostupno.
Tree poglavlje Uinkovito iskoritavanje prirodnih resursa objanjava kako se moemo, a i trebamo, rijeiti odreenih materijala, na primjer u suvremenom graevinarstvu, za koje smatramo kako su neizostavni, dok je njihova zamjena prirodnim
materijalima sasvim jednostavna. Ovo je poglavlje osobito orijentirano na objanjavanje logike stanovanja koju mi ne poznajemo, a to je stanovanje po uzoru na termite. Neke su stare civilizacije gradile slino kao i termiti, odnosno imale su sposobnost gradnje graevina u kojima regulacija topline i svjeine nije ovisila o potronji
energije i izolaciji. Prva je viekatnica suvremenog doba koja oponaa gradnju termitnjaka podignuta u Harareu u Zimbabveu. Osim regulacije temperature i svjeine
zraka, ljudima je prijeko potrebna ili, bolje reeno, najpotrebnija pritka voda. Virovi
su najuinkovitiji baktericidi, i to Pauli naglaava u vie navrata.

S o c i o l o g i j a i p r o s t o r

etvrto poglavlje Predvoenje primjerom za trine voe najjednostavnije moe biti

opisano rijeima A. Lovinsa, kojeg citira i sam Pauli, danas imamo privremeno zastranjenje zvano industrijski kapitalizam, koje nehotice unitava svoja dva najvanija
izvora kapitala svijet prirode i primjereno funkcioniranje drutva, ni jedan razborit
kapitalist to ne bi uinio (str. 83). Broj zaposlenih siromaha sve je vei, osobito
u zemljama u razvoju. Taj bi broj mogao uskoro dosei 1,4 milijarde. Autor se pita
kako je mogue da odobravamo takav besmisao? Ovo je poglavlje obiljeeno kritikom postojeeg svjetskog kapitalistikog poretka koji gaji logiku slobodnog trita, a
podrazumijeva stvaranje siromane i ovisne radne snage. Jo se objanjavaju i odreeni nedostaci pokuaja da se krene odrivim putem, to autor objanjava potroakim arom i eljom zabrinutih graana da pridonesu rjeenju s ciljem odrivosti. Nije
sve to je usmjereno ouvanju okolia usmjereno stvarnom ouvanju niti je odrivo.

152

Peto poglavlje Priroda i njezin magisterij briljantnih prilagodbi objanjava kako se

prirodni sustavi neprestano mijenjanju, dok se, nasuprot tome, industrijski sustavi
duboko opiru promjenama. Kako bi izbjegli promjenu, odnosno kako bi i dalje
proizvodili isto, industrijski sustavi stvaraju globalne standarde, koji vrijede posvuda, s opravdanjem kako to smanjuje trokove. Kao njima suprotne, Gunter Pauli
objanjava ekosustave koji sve svoje izvore pronalaze lokalno, dakle, sve svoje potrebe zadovoljavaju onime to je na raspolaganju. Budui da ekosustavi napreduju
na lokalnoj biolokoj raznolikosti, standardizacija im nije osobito korisna. Ovaj je
nain razvoja biolokih sustava od velike vanosti za razvoj regionalnih i lokalnih
gospodarstava, ruralnih sredina i njihove bioloke raznolikosti, kao i dostupnosti
odreenih (obnovljivih) resursa na koje treba raunati.
esto poglavlje Kaskadni model, viestruki novani tokovi razotkriva okvir plave
ekonomije s obzirom na postojee doprinose i rjeenja koja trenutno funkcioniraju.
U ovom poglavlju objanjava se kako primjena plave ekonomije osigurava ljudskim
sustavima, ali i svim ivim sustavima, mogunost da dostignu stabilnost i sigurnost
koja e uvati i odravati njihov put evolucije i regeneracije. Kao primjer odrive
proizvodnje koja se uklapa u kaskadu hranjivih tvari i iskoritavanja, nazovimo,

Recenzije i prikazi

otpada, autor navodi uzgoj shiitake gljiva u Kini na riinoj slami, koja je do sada
smatrana otpadnim vikom u proizvodnji rie. Zanimljivo je napomenuti kako su
ampinjoni, na Zapadu vrlo popularne gljive, zapravo najmanje kvalitetne, sadre
malo bjelanevina, a njihov uzgoj iziskuje pasterizirani konjski gnoj. Pauli konstatira
kako zbog proizvodnje ampinjona imamo svjetsku slobodnu trgovinu konjskim
gnojem kako bi smo proizvodili bjelanevinu slabe kvalitete, a to nije ni odriv
ni konkurentan poslovni model za zadovoljavanje prehrambenih potreba sve vee
svjetske populacije.
Sedmo poglavlje Ispredanje svilene prie objanjava sve prednosti uzgoja stabla
duda i njegova stanovnika dudova svilca. Meutim ta tisuljetna tradicija obnavljanja
povrinskog sloja tla pala je u zaborav jer njezin nusproizvod (svila) nije bio konkurentan na suvremenom tritu. Cijelo poglavlje autor je posvetio mogunostima u
proizvodnji koje bi nam pruila svila.
Osmo poglavlje Od golemog do siunog donosi priu o furionima, molekulama
koje proizvodi crvena alga a koji slue kako bi omeli komunikaciju meu bakterijama istog roda, to onda sprjeava nastanak kolonija bakterija koje su pak odgovorene za razne upalne procese u naem tijelu. Ovo je znanstveno otkrie, u svakom
sluaju, presudno za lijeenje kako ljudi tako i svih ivih bia. Meutim industrijske su prepreke uvoenja navedene inovacije goleme, osobito one iza kojih stoje
farmaceutske korporacije, naglaava Pauli. Jo dodaje kako je lijeenje furionima
izuzetno otkrie, osobito zbog toga to furioni ne unitavaju bakterije, nego naruavaju njihovo funkcioniranje. Navedeno samo po sebi nudi uvid u mogue naine
poboljavanja zdravlja i lijeenja bolesti i to bez poticanja razvoja superbakterija koje
nadjaavaju na imunosni sustav.

Deseto poglavlje Zamiljanje novih energetskih mogunosti pokazuje i dokazuje naine proizvodnje elektrine energije po uzoru na ekosustave, ali i pojedinane organizme. Pauli smatra kako emo, i to vrlo skoro, biti prisiljeni napustiti privremene i
prijelazne opcije kao to su nuklearna, fotonaponska i vodikova energija te energija
vjetra, a prihvatiti rjeenja dokazana u ekosustavima (str. 201).
Jedanaesto poglavlje Istinsko zlato: rudnici kao platforme iscjeljivanja na neki nain
objedinjuje sve do sada reeno u knjizi. Na primjeru rudnika u blizini junoafrikog
grada Johannesburga objanjavaju se mogunosti u samoodrivosti rudnika koritenjem suvremenih znanstvenih i tehnolokih otkria, prihvatljivih ili, bolje reeno,
poeljnih u smislu ouvanja ljudske sigurnosti kao i sigurnosti okolia.

S o c i o l o g i j a i p r o s t o r

Deveto poglavlje nosi naslov Duga mogunosti novi pristup bojenju i kozmetici.
Kao to je iz naslova vidljivo, radi se o prirodnim i ekoloki itekako prihvatljivim
nainima proizvodnje bojila i kozmetike. Pauli kao izuzetan nain proizvodnje kozmetike namijenjene zatiti od sunca navodi sirovinske ostatke iz prerade rajice,
jabuka ali i odreene vrste liajeva koji posjeduju specifine mehanizme zatite od
UV zraenja. U ovom je poglavlju izuzetno zanimljiva, u praksi ostvariva ideja biorafinerije. Radi se o nainu integriranja rijeke otpada u rijeku hranjivih tvari (str. 196).

153

Sociologija i prostor, 51 (2013) 195 (1): 150-154

Dvanaesto poglavlje Zgrade projektirane u skladu s tokovima donosi prikaz mogunosti pretvaranja stambenog prostora u ekosustav. Osobitu pozornost autor ovdje
posveuje kolama kao uionicama odrivosti. I, uistinu, djeca su ona od ije je
promjene svijesti potrebno krenuti - odgojiti nove narataje kojima e ono to je
naim suvremenicima bilo nezamislivo biti sasvim logino i prihvatljivo. Posljednje, trinaesto poglavlje nosi naslov Kaskada plave ekonomije a poinje upeatljivim
citatom iji je autor Mahatma Ghandi Zemlja prua dovoljno za zadovoljavanje
svih ovjekovih potreba, ali ne i za zadovoljavanje sve njegove pohlepe (str. 279).
U ovom poglavlju autor jo jednom naglaava mogunosti plave ekonomije istiui kako preusmjeravanjem svoga pogleda prema traenju nadahnua u udesnom
ustrojstvu prirode moemo uiniti korak od osposobljenosti prema sposobnosti, od
razmjera do opsega, pri emu emo uistinu stvarati plavu ekonomiju za plavi planet.
Knjiga Plava ekonomija na vrlo jednostavan nain, potpomognut brojnim praktinim, ostvarivim primjerima, objanjava kako priroda posjeduje ba sva rjeenja.
Posljednja dva stoljea krademo od prirode ono to joj ne moemo, a poesto i ne
elimo vratiti, te bi bilo dobro da u sljedeim desetljeima i stoljeima nauimo imitirati prirodu, oponaati njezine ekosustave kako bismo kvalitetnije ivjeli ili, bolje
reeno, kako bismo uope preivjeli.

Anita Buljeta Tonkovi

S o c i o l o g i j a i p r o s t o r

Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar;

Podruni centar Gospi

154