Sadraj:

1. UVODNI DIO tehnologija openito................................................................................. 3

Tehnologija (openito)................................................................................................................ 3
Tehnologija graenja .................................................................................................................. 3
Tehnoloki radni procesi............................................................................................................. 3
2. A R M A T U R A ................................................................................................................. 6
2.1. Proizvodnja armature ........................................................................................................... 6
2.2. Vrste armature...................................................................................................................... 7
2.3.1. Temelji ........................................................................................................................ 11
2.3.2. Stupovi (vertikalni serklai...)..................................................................................... 13
2.3.3. Zidovi (jednostrano ili dvostrano armirani, zakrivljeni)......................................... 14
2.3.4. Grede (podvlake, nadvoji, horizontalni serklai...)..................................................... 15
2.3.5. Ploe............................................................................................................................ 15
2.3.6. Stubita........................................................................................................................ 17
2.4. Tehnologija armirakih radova u pogonima ...................................................................... 18
2.4.1. Svrha formiranja armirakih pogona .......................................................................... 18
2.5. Armiraki alati, ureaji, strojevi ........................................................................................ 22
2.5.1. Alati............................................................................................................................. 22
2.5.2. Ureaji i strojevi ......................................................................................................... 22
2.6. Vrste armirakih radova prema normama.......................................................................... 27
3. BETON ................................................................................................................................ 28
3.1. Proizvodnja betona............................................................................................................. 28
3.2. Vrste (podjele) betona........................................................................................................ 28
3.2.1. Prema teini (gustoi) ................................................................................................. 28
3.2.2. Prema tehnikim uvjetima .......................................................................................... 29
3.2.3. Prema konzistenciji..................................................................................................... 29
3.2.4. Prema vrstoi............................................................................................................. 30
3.2.5. Prema posebnim postupcima transporta i ugradnje .................................................... 31
3.2.6. Prema mjestu proizvodnje........................................................................................... 32
3.2.7. Prema uporabi armature.............................................................................................. 32
3.2.8. Prednapeti beton.......................................................................................................... 33
3.3. DODACI BETONU ( ADITIVI ) .................................................................................... 35
3.4. Tehnologija betonskih radova u pogonima i na gradilitima............................................. 38
3.4.1. Tehnologija spravljanja betona ................................................................................... 38
3.4.2. Tehnologija spravljanja elemenata i konstrukcija....................................................... 40
3.4.3. Tehnologija spravljanja, ugradnje, zbijanja i njege betona......................................... 41
3.5. Alati, ureaji, strojevi, postrojenja..................................................................................... 57
3.6. Vrste betonskih radova prema normama ........................................................................... 61
4. ARMIRANI BETON.......................................................................................................... 62
4.1. Koncept armiranog betona................................................................................................. 62
4.2. Prionjivost betona i armature ............................................................................................. 63
4.3. Zatitni sloj betona............................................................................................................. 64
4.4. Sidrenje armature ............................................................................................................... 67
4.5. Nastavljanje armature ........................................................................................................ 70
Literatura:............................................................................................................................... 77

1. UVODNI DIO tehnologija openito

Tehnologija (openito) - oznaava umijee prerade sirovina u proizvod. Kao znanost
istrauje tehniku proizvodnje u cjelini, a posebno radnog procesa kao i pojedine imbenike koji
su od utjecaja na odvijanje radnih procesa i njihovu meusobnu ovisnost. Istrauje takoer
promjenjivost odnosa pogotovo kod predvianja sredstava za proizvodnju u odreenom
vremenu i prostoru.

Tehnologija graenja za tehnologiju graenja (pa prema tome i za pojedine tehnologije

graenja: armirake, betonske, tesarske, zidarske) je to znaajno jer se radni proces odvija
na prostoru na kojem djeluje vei ili manji broj radnika, strojeva, postrojenja veeg ili manjeg
kapaciteta.
Radni prostor takoer moe biti promjenjiv u odnosu na karakter graevine, u duinskom
(ceste) ili visinskom (zgrade) smislu, ime se mijenjaju i uvjeti rada. Na izbor sredstava i
odvijanje procesa utjeu i prirodne pojave kao to su padaline, hladnoa, vlaga, smrzavanje,
pojava podzemnih ili nadzemnih voda i sl.
Tehnoloki proces oznaava redoslijed i nain vrenja pojedinih dijelova sloenog
radnog procesa za dobivanje proizvoda odreenih osobina. Rad vre ljudi i strojevi, a za izradu
istog proizvoda mogu se koristiti razne metode rada.
Za izradu graevinskog objekta potrebno je izvriti razne vrste radova i radnih procesa
koji se mogu izvriti na vie naina ovisno o primjeni mehanizacije, alata, materijala, redoslijedu
i ovisnosti radnih kapaciteta.
Odreivanje tehnolokog procesa odnosno naina na koji e neki posao biti obavljen
polazna je faza za organizaciju i planiranje proizvodnje, za odreivanje trajanja pojedinih
radova, te za graevinu ukupno.
Veliki objekti (mostovi, brane, autoputevi..) zahtijevaju prouavanje metoda rada, izbor
opreme i postrojenja i dr. prije poetka radova. O tome ovisi dobar dio trokova graenja. Te
zadatke rjeavaju timovi strunjaka. Odluke za osnovne procese donose se centralno u pripremi
rada, a detalji se esto rjeavaju u pogonima ili na gradilitu.

Vezano za tehnoloki proces armirako-betonskih radova kroz slijedee

teme obradit e se tehnoloki proces izrade armaturnih sklopova u pogonima,
kao i tehnoloki proces izrade armirano betonskih elemenata na gradilitu.

Tehnoloki radni procesi

Sloenije radove ili proizvodne procese je potrebno rastaviti na jednostavnije
dijelove ili elemente radi lake organizacije rada, odreivanja potrebnih sredstava i
utroka vremena.

Primjer:
MJESTO
Betoniranje
armiranobetonske
konstrukcije

GRADILITE
- Izrada oplate
- Montaa oplate
- Izrada armature
- Montaa armature
- Izrada betona
- Ugradnja betona
- Transport oplate
- Transport armature
- Transport betona

SLOENI
PROCES

RADNI
PROCES

BROJ RADNIKA I
STRUKTURA
- Ispravljanje
armature
- ienje
- Sjeenje
- Prijevoz na mjesto
savijanja
- Savijanje
- Odnoenje

STROJEVI
- Namjetanje
ipke na stolu
- Navlaenje
kljua
- Savijanje ipke
- Skidanje kljua
- Odlaganje
ipke

RADNE
OPERACIJE

RADNI
POSTUPCI

ALAT
- Pokret rukom
do ipke
- Zahvatanje
ipke
- Kretanje
ipkom do
mjesta savijanja
- Namjetanje
ipke
- Premjetanje
RADNI
POKRETI

Primjerom podjele sloenog procesa vidi se rastavljanje istog do radnih pokreta, a

preko radnih operacija i postupaka. Na taj nain se mogu prouavati, analizirati i mjeriti te
dobrom organizacijom i planiranjem dovesti do uspjene koordinirane proizvodnje (na osnovi
odreivanja potrebnog vremena za rad te iznalaenja normi).

Procese rada dijelimo na:

- Osnovne (odnose se na neposredno graenje )
- Pomone (odnose se na pomone radove kojima se osigurava normalan tijek osnovnih
radova)
Osnovni procesi rada su odreeni nainom graenja na samom objektu, a proporcionalni su s
koliinom radova.
Pomoni radni procesi ovisni su o razvoju i industrijalizaciji graevinske proizvodnje (primjer
proizvodnje armaturnih sklopova i betona u pogonima ili gradilitima )

Procesi mogu biti:

- individualni (kad ga moe obavljati 1 radnik)
- grupni (istovremeno sudjeluje vie radnika)
Procesi (ovisno o ueu mehanizacije) mogu biti:
- automatizirani (kad se rad izvrava ureajem koji nakon stavljanja u pogon radi bez
uea ovjeka, npr. automatizirana betonara)
- mehanizirani (kad se rad vri pomou stroja)
- polumehanizirani (kad se rad vri pomou mehaniziranog alata i ureaja uz
koritenje mehanike energije)
- runi (kad radnik radi uz koritenje rada miia npr. montaa armature)
Radni proces ima obiljeja da se za vrijeme njegovog odvijanja ne mijenja sastav radne
grupe, dok se alat i materijal mogu mijenjati u tijeku rada.
Radna operacija je u pravilu dio radnog procesa kod ega se rad obavlja s istim
materijalom i alatom i istim sastavom radne grupe.
Promjena alata (materijala) znak je prijelaza na drugu operaciju.

Radni postupak je dio radne operacije koju karakterizira specifini dio radnje ili
prostora.
Radni pokreti su elementarni dijelovi koje izvrava radnik u cilju izvrenja odreenog
rada. Pokreti se vre udovima, tijelom i glavom.
Podjela do radnih operacija se vri kod odreivanja potrebnog vremena za rad
(iznalaenje normi), kod organizacije rada i tehnolokog redoslijeda i planiranja
aktivnosti.
Osnovni cilj prouavanja pokreta od strane analitiara radnih procesa je uklanjanje
suvinih pokreta, olakanje tekih i zamjena grevitih pokreta blagima. Time se uklanja
suvian rad i poveava proizvodnja bez poveanja utroka ljudske energije.
U graditeljstvu se obavljaju preteno radovi s grubim pokretima ruku i nogu u
stojeem, kleeem ili ueem stavu (montaa armature), u nagnutom naprijed
ili natrag ili ak u leeem stavu.
Za postizanje racionalnijih pokreta potrebno je:
- izvravati to krae pokrete uz manje zamora
- podjednako optereivati obje ruke
- koristiti linijske pokrete bez prekidanja i bez otrih promjena pravaca
- primjenjivati lagani ritam ako je mogue
- izabrati najpovoljniji poloaj pri radu
- provesti uvjebavanje radnika za bolji nain rada
U svakoj proizvodnji postoje odreeni zastoji i gubitci, bez obzira na stupanj
organiziranosti rada. to je loija organizacija trokovi gradilita su vei.
Smanjenje gubitaka u proizvodnji ine osnovne mjere za poveanje
produktivnosti rada.
Gubici na koje radnik moe direktno utjecati (iako ne u potpunosti) na svom
radnom mjestu nastaju:
- uslijed loe organizacije radnog mjesta (suvino kretanje, lo raspored
sredstava za rad i materijala)
- radi nestrunosti ili nedovoljne uvjebanosti radnika
- uslijed nedovoljne zatite radnika na radnom mjestu
- uslijed neispravnog ili neodgovarajueg alata i opreme
- zbog loih odnosa meu radnicima i loeg rukovoenja
- uslijed loih uvjeta na gradilitu (stanovanje, prehrana, prijevoz, klimatski uvjeti)
- radi krenja radne discipline
- zbog loeg obavljenog rada (ponavljanje rada)
- uslijed neodgovarajueg nagraivanja, neisplate plae idr.

2. A R M A T U R A
Armatura - graevni proizvod koji se izrauje od elika za armiranje
proizveden u centralnoj armiranici (tvornici armature), u armiranici
pogona za predgotovljene betonske elemente ili u armiranici na gradilitu.
2.1. Proizvodnja armature
Armatura u smislu Tehnikih propisa za betonske konstrukcije smatra se i proizvodi kao:

a) elik za armiranje
b) elik za prednapinjanje i elik za armiranje
pri emu e se elik za armiranje koristiti kao armatura za armirano betonske konstrukcije, a
elik za prednapinjanje zajedno s elikom za armiranje kao armatura za prednapete betonske
konstrukcije.

Njihova tehnika svojstva specificiraju se u projektu betonske konstrukcije

odnosno u tehnikoj specifikaciji projekta.
Oznaavanje armature vri se na otpremnicama i posebnim oznakama te se
obavezno upuuju na odreenu specifikaciju.
- elik za armiranje oznaavamo prema normama niza
n HRN EN 10080-(1-6) u skladu s
n HRN CR 10260
HRN EN 10027-1.1999
HRN EN 10027-2.1999
HRN EN 10020: 1999
- elik za prednapinjanje prema normama niza nHRN EN 10138 a u skladu s
n HRN CEN CR 10260
HRN EN 10027-1:1999
HRN EN 10027-2:1999
HRN EN 10020:1999
Uzimanje uzoraka, priprema i ispitivanje svojstava armature provodi se prema normama nizova n HRN
EN 10080 te
n HRN EN 10138 i prema normama
HRN EN ISO 15630
HRN EN 10002-1
Izuzetno i HRN EN ISO 377 ako je armatura sklop elika za armiranje i dr. elinih proizvoda (profila,
cijevi)

Nakon to je proizvedeno iz eljezne rudae u visokim peima betonsko eljezo i elik dalje se
obrauje do potrebnih vrstoa i oblika te specificirano transportira da nekog od mjesta budue
proizvodnje ili stovarita graevinskih materijala.

Armatura se naruuje, transportira i isporuuje bilo za:

- centralnu armiranicu u tvornici armature
- armiranicu pogona za predgotovljene betonske elemente ili
- armiranicu na gradilitu
Na kojem god mjestu ugradnje armature ona bila izvedena i postavljena u oplatu
prema projektu betonskih konstrukcija, ne smije se izvriti betoniranje ako nije
prethodno pregledana, ispitana i potvrena sukladnost elika, zavara, preklopa,
mehanikih spojeva, spojki, cijevi za natege i morta za injektiranje.

2.2. Vrste betonskog elika

a) elik za armiranje ( nHRN EN 10080-1 )
Pod optereenjem se elik deformira, a to je veu deformaciju materijal
sposoban podnijeti bez krtog loma, to je duktilniji.
Duktilnost (ilavost) je svojstvo materijala da podnese plastinu deformaciju bez
loma.
Betonski elici se svrstavaju se u 3 razreda duktilnosti (ilavosti) A,B,C a
isporuuju se u obliku:
ipki i namota za izravnu upotrebu ili za proizvodnju zavarenih armaturnih mrea
i zavarenih reetki za gredice
tvorniki proizvedenih zavarenih armaturnih mrea
zavarenih reetki za gredice
Prema normi armaturni elik se oznaava:
- oznaka oblika proizvoda (ipka, namot, mrea ili reetkasti nosa)
- oznaka norme n HRN EN 10080-2-4
- naziv ili oznaka (broj ) elika
- nazivne izmjere proizvoda ( u milimetrima )
- dopunske obavijesti prema n HRN EN 10080-2-6
Norme n HRN EN 10080-2 do 4 razlikuju 3 vrste povrinskog izgleda
- glatki P
- profilirani I
- rebrasti R
Tablica svojstava elika za armiranje prema normama HRN EN 10080-2 do 4
Naziv i oznaka (broj)
elika
Oblik proizvoda
Nazivni promjer d(mm)
Granica razvlaenja
Rc(N/mm)
Omjer vlane vrstoe i granice
razvlaenja
Rm/Rc
Omjer
stvarne
i
nazivne
vrijednosti granice razvlaenja
Rcact/Rcnom
Postotak ukupnog istezanja pri
najveoj sili Agt (%)

B500A
(1.0438)
namot
ipka
4-16
6-40

B500B
(1.0439)
namot
ipka
6-16
6-40

B450C
(1.04)
namot
6-16

500

500

450

1,05

1,08

1,15
1,35

1,20

2,5

5,0

7,5

Primjer oznaavanja armaturne ipke promjera d 20 mm i nazivne duljine 12000 mm

oznaava se prema nazivu elika:
- ipka n HRN EN 10080-3-B500B20 x 12000
Ili prema broju elika
- ipka n HRN EN 10080-3-1.0439-20 x 12000

Armatura treba imati 2 ili vie redova paralelnih poprenih rebara koja su po
opsegu jednolino rasporeena i imaju po cijeloj duljini jednolini razmak, uz eventualna
uzduna rebra ija visina ne smije prijei 0,15 d.
Visina poprenih rebara mora biti 0.05 do 0.10 d; kul 45, a kut =35do 75, a
razmak c=0.5 do 1.0 d

b) Zavarene mree
Sastavljene su od meusobno okomito poloenih ipki koje su na svakom spoju
(krianju) spojene elektrinim varom.
Oznaavaju se kao i elik za armiranje u namotima i ipkama
- oznakom oblika proizvoda ( mrea )
- oznakom norme n HRN EN 10080-5
- nazivom ili brojem ( oznakom ) elika
- nazivnim izmjerama proizvoda ( izmjere mrea, ica, osnih razmaka, prijepusta)
Takoer se oznaavaju pojedinani elementi mrea:
NL - broj uzdunih ipki
PL osni razmak uzdunih ipki
dL promjer uzdunih ipki
L duljina uzdrunih ipki
1, 2 prijepust uzdunih ipki
Nc broj poprenih ipki
Pc osni razmak poprenih ipki
dc - promjer poprenih ipki
B duljina poprenih ipki
3, 4 prijepust poprenih ipki
Naziv ili oznaka elika
Nazivni promjer d ( mm )
Granica razvlaenja Rc
Omjer vlane vrstoe i granice
(N/mm) razvlaenja Rm/Rc
Omjer
stvarne
i
nazivne
vrijednosti granice razvljaenja
Rcact/Rcnom
Postotak ukupnog istezanja pri
najveoj sili Agt (%)

B 500 A
( 1.0438)
5-16
500

B 500B
(1.0439)
6-16
500

1,05

1,08

B 450 C
(1.04)
6-16
450
1,15
1,35

1,20

2,5

5,0

7,5

c) Zavareni reetkasti nosai

Ovi nosai sastoje se od gornjeg i donjeg pojasa i dijagonale i proizvode se od elika za
armiranje, prema normama n HRN EN 10080-1;2;3;4.
Oznaavaju se na slijedei nain:
- oznakom oblika proizvoda
- oznakom norme za ovu vrstu proizvoda
- projektiranom visinom reetkastog nosaa
- nazivnim izmjerama gornjeg pojasa, dijagonale i donjeg pojasa
- nazivom ili brojem elika istih elemenata

ELIK ZA PREDNAPINJANJE
Ova vrsta elika razlikuje tri glavne podgrupe armature; to su ice, uad i ipke.
Geometrijske znaajke mu se definiraju pomou nazivne plotine presjeka s
doputenim odstupanjima i pomou nazivnog promjera. Eventualno se daju i pojedinosti
oblika proizvoda.
elik za prednapinjanje obuhvaen je normama n HRN EN 10138-;2;3;4 i izvjetajem n HRN
CR 10260

- ice se oznaavaju:
- brojem norme n HRN EN 10138-2
- nazivom elika koji sadri
slovo y za elik za prednapinjanje
nazivnu vla. vrstou u MPa (1770 MPa)
slovo C za hladno vuenu icu
- nazivnim promjerom ice u mm ( koji se kree od 3 do 10mm)
- slovom I ako se radi o profiliranom eliku
Primjer: n HRN EN 10138-2-Y1770 C-5,0-I
- uad se oznaava:
- brojem norme n HRN EN 10138-3
- nazivom elika koji sadri:
slovo y za elik za prednapinjanje
nazivu vlanu vrstou u MPa
slovo S za uad
znamenkom 3 i 7 za broj ica u uetu
slovo G - oznaava zatvoreno ue
- nazivnim promjerom ueta u mm ( od 5,2 do 18mm)
- razredom A ili B
- slovom I ako se radi o profiliranom eliku
Primjer: n HRN EN 10138-3 Y1860S7-16,0-A
- ipke se oznaavaju:
- brojem norme n HRN EN 10138-4
- nazivom elika koji sadri
slovo Y za elik za prednapinjanje
nazivnu vlanu vrstou u MPa
slovo H za vrue valjane ipke
- nazivnim promjerom ice u mm ( od 15 do 40 mm)
- slovom R za rebraste ipke
Primjer: n HRN EN 10138-4Y1030H-26-R

10

2.3. Primjena armature u konstrukcijskim elementima

U slijedeem poglavlju bit e prikazani osnovni konstrukcijski elementi izraeni od
armiranog betona s objanjenjem djelovanja optereenja, a time i okvirnim poloajem armature
budui da se za svaki konkretni sluaj konstrukcijskog elementa ona tono proraunava i
postavlja.
Bit e prikazani primjeri trakastih i temelja samaca, stupova raznih poprenih presjeka, zidova,
greda slobodno poloenih i kontinuiranih, ploa (ravne, s gredama, sitnorebraste i konzolne) te
stubita na ploama izmeu podesnih greda, stubita na lomljenoj ploi (1 ili 2 puta lomljenoj),
stube na dva leaja i konzolne stube.
Ostali konstrukcijski elementi koji su sloeniji zahtijevali bi puno vie objanjenja i prostora te
ovdje nisu obraeni.

2.3.1. Temelji
Temelji su nosivi elementi konstrukcije koji optereenje sa zidova i stupova
prenose na tlo.
Oblik i vrsta temelja ovisi o konstrukcijskom elementu ije optereenje
temelj mora prenijeti na tlo (zid, stup), kao i o dubini i vrsti temeljnog tla.
Ako se ispod graevine nalazi tlo dobre nosivosti optereenje s temelja se
prenosi neposredno na tlo, a zbog zone smrzavanja dno temelja treba biti najmanje 80
centimetara ispod kote terena.
Takve temelje nazivamo plitkim, a mogu biti izvedeni kao:
- trakasti temelji
- temelji samci
- temeljne grede (reetkasti temelji)
- temeljne ploe
Ako se nosivi slojevi tla nalaze na veim dubinama tad se izvode duboki temelji.
Optereenje se tad na tlo prenosi preko pilota (ipova), temeljnih bunara, sanduka,
kesona, dijafragmi i slinih konstrukcija.
Budui da se najee primjenjuju plitki temelji prikazat emo kroz trakasti i temelje
samce neke od moguih naina postavljanja armature.

Trakasti temelji izvode se ispod zidova (u masovnim konstruktivnim

sustavima) ili ispod stupova ako ih je vei broj pri emu se traka proraunava kao
temeljna greda. Sama irina trake ovisi o ukupnom optereenju, nosivosti tla i
doputenom naprezanju tla.
Armatura je postavljena kao glavna,
popreno u odnosu na duinu trakastog temelja
(1), a sporedna na njoj po duini trakastih
temelja (2). Primjer je s trapeznim poprenim
presjekom trakastih temelja, a proraunom su
odreene dimenzije armature, razmaci i dr.

11

 Temelji samci izvode se ispod stupova (u skeletnim konstrukcijskim

sustavima). Obino su tlocrtnog izgleda kao i popreni presjek stupa ispod kojeg se
nalaze (pravokutni, kvadrati, kruni, viekutni).

Armatura stope krino je postavljena pri donjoj koti temelja, a od nje polaze 4
ipke za nastavljanje armature stupa koje su povezane vilicama (sponama). Ispod
stupa, u njegovoj dvostrukoj irini krino postavljena armatura je na dvostruko guem
razmaku nego na preostalom dijelu.

12

 Reetkasti temelji se primjenjuju u skeletnim sustavima gdje su razmaci stupova

dosta bliski, vee je optereenje objekta i relativno nejednoliko tlo koje ne omoguuje
ravnomjerno slijeganje pa se ovim nainom temeljenja ukupno poveava povrina tla na koju
optereenje djeluje. Ovi temelji se sastoje od dijela stupova koji nalijeu na temeljne grede koje
su rasporeene pod pravim kutom i svaki stup moe imati ispod grede i temelj samac ili trakasti
temelj (rjee). Grede su minimalne dimenzije 30/30cm i izvode se kao uobiajene grede gornjih
dijelova nosivih konstrukcija pa emo ih tamo obraditi.
Temeljne ploe plono i ravnomjerno prenose optereenje zidova ili stupova na tlo,
koje moe biti i loije kvalitete, a i izloeno podzemnim vodama. U tom sluaju armatura ploe
je i u gornjoj i donjoj zoni. Minimalne dimenzije debljina su 30 cm, a i vee po potrebi i
proraunu. Izvode se kao ploe gornjih konstrukcijskih dijelova pa opirnije o njima pod tim
podnaslovom.

2.3.2. Stupovi (vertikalni serklai...)

Stupovi su osnovni konstrukcijski elementi u skeletnim sustavima i najee su
optereeni (naprezani) centrinom tlanom silom.
Uslijed takvog optereenja kod stupova se mogu dogoditi deformiranja u vidu
izvijanja, skraenja u uzdunom smislu i istovremeno proirenja zbog drobljenja
strukture betona.

Armatura stupa sastoji se od uzdune (glavne) armature i

poprene (spona). Uzduna preuzima tlana naprezanja kao i dio
mogueg savijanja (od izvijanja). A poprena osigurava toan
poloaj uzdune armature i sprjeava njeno izvijanje.

Ako se radi o stupovima sloenog poprenog presjeka poligonalnih oblika, u

svaki kut se stavlja po jedna ipka, a dodatno i kad razmak noseih ipki prelazi 40 cm.
Te se ipke nazivaju montane. Neki od primjera se nalaze na slijedeoj slici.

13

Kad je rije o spoju stupova s temeljima odn. sidrenju u temelje, tada se u temelje
ugrauje armatura odnosno ipke (sidra) iji broj i veliina promjera odgovaraju broju i veliini
ipki u stupu. Ova armatura polae se u temelj do kraja, a preputa se za duljinu prijeklopa i
priblino se kree od 60 do 100 cm. Spone se postavljaju cijelom duljinom stupa. Na dijelu koji
prolazi meukatnom konstrukcijom odn. ako je na stup poloena greda, spone i stupa i grede
obvezno se postavljaju na dijelu njihova spoja, jer je on najvie napregnut u konstrukciji. Pri
odreivanju duljine ipke za jednu etau vodi se rauna da ona mora proi kroz stropnu
konstrukciju pod kutem te zavriti kao sidra (ankeri) iznad nje za duljinu prijeklopa (minimalno
60 cm). Ovaj prijeklop slui za nastavak armature stupa sljedeeg kata.

2.3.3. Zidovi (jednostrano ili dvostrano armirani, zakrivljeni)

Zidovi su kao i stupovi osnovni konstrukcijski elementi, ali u masivnim sustavima i kao
takvi optereeni su najee centrinom kontinuiranom tlanom silom. Odnos stranica za
odreivanje presjeka zida je L>4t (L= dua strana; t= ua strana)
Deformacije koje se javljaju su iste kao i za stupove (izvijanje, skraenje, proirenje).

Armatura zidova se izvodi

kao jednostrana ili dvostrana.
Glavna
(uzduna)
je
vertikalna, a horizontalna je
sporedna.
Potrebna preklapanja se
izvode kao vertikalna, a
takoer se u odnosu na
visinu
etae
ostavljaju
preklopi
za
nastavke
slijedee
etae
iznad
prethodne.

14

2.3.4. Grede (podvlake, nadvoji, horizontalni serklai...)

Grede su konstrukcijski elementi koji su preteno optereeni savijanjem kao i
ploe. Beton pri tome preuzima tlana, a armatura vlana naprezanja. Poloaj armature
u presjeku nosaa ovisi o tome koja je strana nosaa izloena vlanom naprezanju.

Kod slobodno stojee

grede pravokutnog presjeka i
T presjeka armiramo donju
stranu nosaa.

Dok emo u konzolnoj (preputenoj) gredi imati armaturu u gornjoj zoni jer je
gornja strana nosaa razvuena (vlana). Ako imamo gredu s prepustom ili kontinuiranu
gredu armatura e biti postavljena na mjestima vlanih naprezanja adekvatno
dijagramima momenata. Paralelno s tom glavnom armaturom u tlano podruje
postavljamo takozvanu montanu ili konstruktivnu armaturu. Obje veemo sponama kao
poprenom armaturom.
Na slici vidimo popreni presjek grede s visinom veom od 40
cm gdje se dodaje u sredini jo jedan red montane armature.
Prijelaz glavne armature iz donje u gornju vlanu zonu obavlja se
savijanjem armature pod kutom od 45.
2.3.5. Ploe
Ploe su elementi optereeni savijanjem. Takoer mogu biti pri statikoj podjeli
ravne slobodno poloene ploe, konzolne ploe s prepustima i kontinuirane, a mogu biti
izvedene s T gredama ili kao sitno rebraste ploe.
Armatura se postavlja u vlane zone kao na slikama, kod kvadratnih tlocrta ploa, nosi
u oba smjera, a ako je u pitanju ploa koja nosi u jednom smjeru glavna armatura ide
tim smjerom (nastoji se da je to smjer manjeg raspona ploe), dimenzionirana je, a
razdjelna je konstruktivna i lei okomito na nju. Iznad leaja glavna armatura se savija u
gornji pojas kroz svaku drugu ipku u duini 20% raspona leaja ako nije drugaije
odreeno. Tako se na leaju osigurava potrebna armatura za preuzimanje djelominog
momenta upetosti.

15

Ako se radi o kvadratnim ili krunim ploama koje nose u oba smjera, glavna
armatura se proraunava i postavlja u dva okomita smjera i nema razdjelne. Osim u
iznimnim sluajevima, ploe se armiraju mrenom armaturom s potrebnim
preklapanjima.
Tlocrtni oblici ploa mogu biti pravokutni, kvadratni, kruni, prstenasti, poligonalni,
pravokutni, trapezni, nepravilni.

Ploe takoer mogu imati otvore za voenje raznih instalacija ili za odvijanje
tehnolokih procesa. Oni mogu biti pravokutni, poligonalni ili kruni koji su i povoljniji
zbog manje koncentracije naprezanja.
Kod konzolnih ploa glavna armatura je u gornjoj zoni.

Kod ploa s prepustima i kontinuiranih ploa glavna armatura slijedi dijagram momenata
optereenja i nad leajima je u gornjoj zoni.

Poprena armaturu slobodnog ruba koja obuhvaa

njezinu uzdunu armaturu moemo formirati od ukosnica
U ili postojeih ipki statike armature okomite na
slobodni kraj.

16

Oko otvora se dodaje i kosa armatura,a

ukupna plotina ipaka oko otvora mora
iznositi minimalno plotinu presjeene
armature.
Ploe mogu nalijegati na zidove ili grede
(linijsko podupiranje) i na stupove (tokasto
podupiranje).

2.3.6. Stubita
Konstrukcijski su stubita kose ploe pa se tako i proraunavaju.
Razlikujemo kose ploe popreno (na 2 oslonca) ili uzduno naprezane (od kojih
jedanput ili dvaput lomljene, koljenaste odnosno ploe na podesnim gredama sa i bez
odmorita), konzolne (preputene) i zavojite (spiralne) ploe. Ovu grupu stubita
ubrajamo u monolitna, a izvode se i brojni tipovi montanih stubita u betonskim
pogonima.
Najjednostavniji prijenos optereenja je kod popreno naprezanih ploa, gdje se
ona oslanja lijevo i desno u odnosu na svoju uzdunu os. (obino kod podruma).
Proraunavaju se kao slobodno poloene ploe. Debljina ploe d se mjeri po okomici na
ravnini stubita. Razmak glavne armature je manji ili jednak 15 cm za d do 15 cm, a
manji ili jednak 25 cm za d veu od 25 cm i poloena je u poprenom smislu u odnosu
na smjer penjanja. Razdjela je uzduna.
Uzduno naprezane ploe, imaju smjer glavne armature u smjeru penjanja, a
okomito na njih je sporedna. Kod koljenastih stubita glavna armatura ploe se oslanja
na armaturu podesnih greda, a izmeu dvije podesne grede se izvodi u istom smjeru
armatura odmorita (podesta). Glavna armatura lomljene ploe poloajno je ista, ali se
prekidi armature izvode samo zbog eventualne radne reke izmeu donjeg odmorita i
kraka s ostavljenim nastavcima armature.

17

2.4. Tehnologija armirakih radova u pogonima

2.4.1. Svrha formiranja armirakih pogona

Tendencija u svim graevinskim radovima je, to vie radova preseliti s gradilita u
stalne industrijske pogone zbog smanjenja runog rada, loe opremljenosti strojevima,
improvizirane organizacije i tekih uvjeta rada.
Rad u pogonu omoguit e koncentraciju proizvodnih kapaciteta ljudi, alata i strojeva,
bolje uvjete rada, bru i veu proizvodnju na principu podjele rada i specijalizacije, bolju
kvalitetu, utedu materijala zavarivanjem.
Izradom plana savijanja armature od materijala koji se nalazi na skladitu takoer
se ostvaruju utede.
Rad u pogonu mogu je tijekom cijele godine, a ukoliko se moe postii paralelna
proizvodnja, skratit e se vrijeme graenja. Ukoliko se ostvari organizacija bez zastoja i
gubitaka vremena, skrati transport nai pogoni e biti konkurentni drugima zbog jeftinih
proizvoda.
2.4.2. Organizacija armirakih pogona
U dijelu 2.2. govorili smo o vrstama armature koja se moe isporuivati u
namotima (kolutima) za lake profile od 6 do 16 mm te ipkama za teke profile od 16
do 40 mm, takoer u mreama ili kao reetkasti nosai.
Ovisno o opsegu rada u pogonu i tehnolokom principu protonosti (sredstva za
rad i izvritelji nepokretni, a predmet rada se kree 45% tehnolokog procesa otpada
na unutarnji transport), te prema podjeli na proizvodne linije pretpostavljamo linije za
obradu svakog od navedenih oblika armature (laki, teki profili, linije za obradu vilica,
armaturne mree) ovisno o potrebama i mogunostima pogona linije mogu biti i
paralelne.
Pogon moemo podijeliti na:
- glavnu proizvodnu halu i
- pomone prostore.
Proizvodna hala sadri zajednike elemente bez obzira na nabrojane linije:
- odlagalite neobraene armature (prijemni dio, najee van hale, s
ureajem ili sredstvom za istovar profila. Odlaganje lakih profila u namotima vri se na
vertikalnu os radi lakeg odmotavanja, na visini oko 50 cm od zemlje. Teki profili se
odlau u boksove, mree na depoe.)
- prostore za runo ili strojno ispravljanje, ienje, krojenje i sijeenje
armature (prema tome da li se radi runo-nepokretna linija ili strojno-nepokretna ili
pokretna linija te ovisno o kapacitetu stroja formira se broj i slijed proizvodnih linija.
Strojevi sami odmotavaju namote armature prema potrebi.)
Nakon sjeenja profili se odlau na staze ili idu do slijedee faze prostora za
zavarivanje (najee se nalaze uz strojeve za sijeenje.
18

Najbolje je ako se vare elektrobljeskom.Zavarivanjem se spajaju elementi nedovoljne

duine ili ranije odbacivani krajevi profila).
- prostor za savijanje - na njemu se moe raditi runo, ureajem za savijanje ili
strojevima koji mogu biti na raznim stupnjevima automatizacije, te saviti manji ili vei
broj profila odjednom. Budui da se profili >32 mm rjee koriste esto su i aktivnosti
strojeva razdvojene prema profilima i kvaliteti elika.
Ukoliko je ovim tehnoloki proces zavren, savijena armatura e se sortirati po
pozicijama, vezati icom i obiljeiti, deponirati, a zatim isporuiti gradilitima.
Meutim, kako nam je cilj to vie finalizirati proizvod prije dolaska na gradilite,
proizvodna hala moe sadravati i :
- prostor za izradu armaturnih sklopova s ureajem za prijenos i dizanje (portalni
kran na otvorenom ili mosni kran za rad u hali). Ovdje se vri spajanje savijene
armature elektrolunim zavarivanjem, povezivanjem ili preklapanjem.
Armaturne sklopove moemo podijeliti na:
- armaturne pakete (ravne ipke s ukruenjima maksimalne duine 20 metara, irine 46 metara; mogu biti jednoredni li vieredni)
- armaturne mree (ipke u dva pravca, maksimalne duine 15 metara, irine 8 metara
ovisno o mogunostima transporta, manje dimenzije se proizvode tvorniki)
- armaturni vezai (mogu biti sastavljeni od armaturnih paketa kao prostorni elementi,
dimenzija duine do 25 metara, a 4-6 metara irine i visine)
- armaturni blokovi (mogu biti sastavljeni od armaturnih vezaa i istih dimenzija)
Nakon zavrenog spajanja elemente treba dii i deponirati na odlagalite gotovih
elemenata dok se ne ukae potreba za odvozom na gradilite. Ukoliko se radi o manjim
elementima (armatura nadvoja i sl.) oni se mogu prenijeti na deponiju i runo.
U sklopu pogona treba raditi i tehnoloko-projektni biro ili posebna grupa ljudi koja e
izraivati radionike crtee armaturnih sklopova i pratiti proces njihove montae. Biro
treba ostvariti najuu suradnju s projektantima u vezi usuglaavanja projekta i koncepta
izrade armatunih sklopova.
Od pomonih prostora trebamo spomenuti:
- skladite elika i rezervnih dijelova za strojeve
- radionice za odravanje alata i strojeva
- prostorije za boravak radnika ( sanitarije, restoran, garderobe, prostor za boravak i sl.)

19

Na slijedeim slikama prikazana su etiri armiraka pogona s prikazima tehnolokog

procesa, kapacitetima i strojevima.

20

Legenda:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

kancelarija poslovoe
spremite
sanitarni prostor
garderoba
prostorija za radnike
radni stolovi
ureaj za savijanje
vitlo

8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.

dizalica s koloturom
rune i motorne kare
odlagalite armature u namotima
stroj za ispravljanje i sjeenje
stroj za savijanje i sjeenje
odlagalite ipki
odlagalite savijene armature
odlagalite armaturnih skolopova

Potrebno je u radu osigurati najuu koordinaciju pogona i gradilita, raditi na bazi primjene
mrenog planiranja uz efikasno praenje realizacije radova.
Nove tehnologije izvoenja armirakih i betonskih radova esto zahtijevaju
prekvalifikacije, dokolovanja armiraa te se danas pored klasinih armiraa pojavljuje potreba
za zavarivaima i monterima armature.
Obino unutarnji transport ini 45% tehnolokog procesa, te ga dobrom organizacijom
udaljenosti treba svesti na optimalne (bez krianja). Maksimalno mehanizirati i automatizirati
radni proces, kako radnih mjesta tako i transporta.
Dovoljan prostor za montau i deponiju gotovih armaturnih sklopova bitno je osigurati da ne
doe do zastoja premjetanjem istih ako ometaju radni proces.
Takoer treba osigurati dovoljne koliine armature za obradu da iz tog razloga ne prestane rad.

21

Za racionalno poslovanje pogona treba paljivo isplanirati proces rada u skladu s potrebama i
uz stalnu koordinaciju proizvodnje, transporta i montae.

2.5. Armiraki alati, ureaji, strojevi

2.5.1. Alati
esto se za manji opseg radova kod manjih objekata i kod jednostavnije
armature koristi direktno na gradilitu armiraki alat.
Za ispravljanje armature u namotima ( kolutima ) koristi se eki teine 1 kg, za ienje
armature od hre od ianih etki do brusilica raznih tipova, za sjeenje armature
sjeka od kvalitetnog elika, kare za armaturu, brusilice s reznim ploama za elik te
stariji tipovi runih kara oznaka:
MS-12 ( sjeenje armature promjera do 12 mm )
MS-25 ( sjeenje armature promjera do 25 mm )
RM-10R ( sjeenje armature promjera do 10 mm )
MPM-30 ( sjeenje armature promjera do 30 mm )

Za savijanje armature slui runi ureaj tip PM ( za promjere 6;8;10 i 12 mm) te tip PMR
( za promjere 14 i 16 mm ).
Osim ovog alata koristi se armiraki klju, elina poluga s kukom, dugaka klijeta,
drveni metar obino bijele boje i macola ( tei eki ).
2.5.2. Ureaji i strojevi
Stupanj mehaniziranosti ili automatiziranosti u armirakim radovima ovisit e o
koliini radova naroito ako se na gradilitu radi dosta objekta istog tipa ili se radi o
firmama koje nude armirake usluge kroz pogone ( tvornice armature ).
Danas vlada velika raznolikost i neujednaenost uporabe dobrih i kvalitetnih ureaja i
strojeva na gradilitima i u armirakim pogonima. Nekad kupljeni strojevi, ako su
kvalitetni i odravani i danas su u upotrebi, a isto tako vie kapacitirane firme ve su na
veim stupnjevima automatizacije.
Kod instaliranja armirakih pogona bez obzira da li su smjeteni na gradilitima ili
van njih (kao centralni pogoni) tehnoloki slijed radnog procesa je priblino isti i
prikazan je na nekoliko slika u poglavlju 2.4.

22

Na svakom pogonu moramo osigurati deponije armature u namotima, ipkama i

druge. Deponije mogu biti na otvorenom prostoru ili ako se radi u zatvorenom, unutar
hale ili uz nju.
Za prijenos armature do ureaja ili strojeva za ispravljanje (ako se radi o
armaturi u namotima) slue ureaji naziva coil spiders kojima se namoti obuhvaaju,
diu i najee mosnim kranovima bundle handler od 0.1 do 4 tone dopremaju na
mjesto obrade.

Deponije rebraste armature formirane su kao boksovi ( ograde od stupova ) za

razliite promjere ipki koji se u snopovima veu i podiu bilo kojim od postojeih
ureaja (legatrice ruka koja hvata snop i prosljeuje ga dalje stockmaster s
mosnim kranom povezivanje snopova sajlom s makom nosivosti do 10 tona)

Od starijih ureaja na slijedeoj

slici vidimo ureaj za odmotavanje i
ravnanje betonskog elika tip RB-22,
zatim stroj za ravnanje betonskog elika
RRA 1500.

Stroj za ispravljanje, ienje i sjeenje

betonskog elika tip BNT-40 s uvodnikom
UV-2 (uvodi profile ).

23

Kad je armatura dopremljena do stroja za rezanje slijedi ta radna operacija.

Razliiti su tipovi strojeva koji vre i razliite kombinacije operacija. Pa tako novije linije
strojeva cutting plants nazivamo pull line , mini pull line, shear line i slino.

Povlae armaturu u ipkama, reu je i

odijeljenu izbacuju u boksove.
Reu promjere ipki 12-40 mm brzinom
105-120 m/minuti, a manje linije promjere
2-11 mm brzinom 60m/minuti.

Drugi tip strojeva cutting benches rezae

klupe naziva bat; opti bat; speedy bat i dr.
reu ipke promjera 16-32 mm izuzetno
40mm brzinom 18m/min.

Stariji tipovi su SIMPLEX AL 300

Peddinghaus BSV 332 H Mubea, tip MV55 rezanje ipki 18-55 mm brzinom 24
m/min. Za zavarene mree pri ovoj radnoj
operaciji za krojenje slue naprimjer
strojevi tipa KM 6 ili KM12 maksimalnog
promjera krojenja za ipke 12 mm i irine
mrea 6 metra.
Nakon to su ipke izrezane, odvojene po promjerima i duinama slijedi nova
radna operacija: savijanje armature.
Strojevi za savijanje razlikuju se po tome koje promjere mogu savijati, da li savijaju
samo glavnu i sporednu armaturu ili i vilice ( spone ) kojom brzinom rade itko je
proizvoa.
Noviji tipovi shaping centres
oblikovni centri naziva monorobot;
robomaster savijaju ipke promjera
24

16-40 mm brzinom 34-45 metara u minuti i slue uglavnom za glavnu i sporednu

armaturu.
Tipovi multipurpose centres oblikuju i
ipke i vilice naziva su barwiser S;
TA; PLUS brzina rada im je za
cjelokupnu operaciju i rezanja i
savijanja od 95-130 metara u minuti, a
obrauju se profili najee od 20 do
26 mm promjera.

Trea grupa su Automatic proccesing

centrese koji obrauju i armaturu u
namotima i ipkama (ravnaju se preko
valjaka) reu je, savijaju brzinom 105-117
metara u minuti. Naziva su ovisno o
maksimalnom promjeru obrade Eura 16 i
Eura 20.

Strojevi koji savijaju samo vilice (spone) stirrup benders obrauju i armaturu u
namotima (ravnanje) i u ipkama, reu ih i savijaju od promjera u nazivu stroja, brzina
su od 90 do maksimalno 144 metra u minuti za vee promjere, a istovremeno mogu
izraivati i po vie vilica (spona) odjednom.
Nazivaju se prime 12; formula; coil 16; coil 18 el-mf;
coil 20.

Stariji tipovi strojeva za savijanje su npr.: Bifax 32K; Perfekt K Peddinghaus;

Perfekt 32 PA Peddinghaus, tip ST-36 Tehnozavod s mogunou rada runo ili
automatski, dvosmjerni rad, programiranje kuteva savijanja ili tip ST-55.
Strojevi za savijanje vilica MEP Univerform 75 s programatorom za sve vrste vilica, tip
ST-16 Tehnozavod za polu-automatsko savijanje specijalnih vilica ili stroj za savijanje
armaturnih mrea tip SM-12 maksimalnog promjera savijanja ipki 12 mm, irina mree
6 metara, kut savijanja 0-180.

25

Prikazano na slici: stroj za

savijanje i sjeenje betonskog
elika tip MS-40/35.

Sva obraena armatura na bilo koji od naina se odlae bilo na deponiju

(odlagalite) ili se doprema do mjesta povezivanja u armaturne sklopove. U tu svrhu se
koriste pomona sredstva u smislu stabilnih armirakih stolova raznih tipova naprimjer:
tip AS-12 nosivosti 2 tone, tip AS-3, armiraki pokretni stolovi tip ASM-12 nosivosti 1,5
tona i drugi.
Ovaj dio pogona mora biti povezan bilo mosnim kranom ili nekim drugim vrstama
dizalica zbog otpreme gotovih armaturnih sklopova na gradilite ili do betonskog
pogona ako su u istom sklopu objekata.

26

2.6. Vrste armirakih radova prema normama

U sadanjem trenutku, kad svu zakonsku regulativu prilagoavamo EU ne vrijede vie
Graevinske norme u visokogradnji pa prema tome i one koje su obuhvaale armirake radove
GN 400. Meutim u nedostatku novih, i budui da e vrijeme iz norme potrebno za obavljanje
odreenog armirakog rada biti gotovo isto, ako primjenjujemo odreene tipove alata za runo
obavljanje ili strojeve, razlikovat e se za nove tehnologije i naine rada, ali e radovi odnosno
tehnoloki proces biti isti, moemo se osvrnuti na stare norme.

Norme razlikuju: jednostavnu, srednje sloenu i sloenu armaturu prema

vremenu uloenom u izradu.
- jednostavna (jednostruka armatura preko jednog raspona, nadvoji, grede,
serklai, armatura temelja, zidova, ploa i obino armiranih stupova)
- srednje sloena (jednostruka armatura preko vie raspona, kontinuirani
temelji, grede, ploe, kruni zidovi, armatura okvira, mostova manjih raspona,
dalekovodi, armatura sklonita)
- sloena (armatura kosih okvira, mostova velikih raspona, rezervoara, cisterni,
tunelskih cijevi, zavojitih stepenica bez stupa u sredini, kupole, ljuske)
Norme predstavljaju vrijeme potrebno da u ovom sluaju armira prosjenog
zalaganja obavi radnu operaciju na nain predvien normom.
Radne operacije koje norme razlikuju su:
- ispravljanje
- sjeenje
- savijanje armature runo ili strojno
Pod runom izradom se smatra:
- ispravljanje runim graninikom
- sjeenje pokretnim ili stabilnim karama i drugim alatom
- savijanje na armirakom stolu runim alatom
Strojna izrada je:
- ispravljanje graninikom na elektrini pogon
- sjeenje strojem na elektrini pogon
- savijanje strojem na elektrini pogon
Pored nabrojenih operacija s armaturom imamo i:
- postavljanje i vezivanje armature prema nacrtu
- postavljanje armature prema nacrtu, ali u oplatu s namjetanjem
podmetaa i uvrivanjem za oplatu
- prijenos armature s deponije do armirakog stola i obrnuto na deponiju
armaturnih sklopova runo ili dizalicama raznih tipova, te s dizalicom na
objekt do visine 15 metara te runi prijenos na objektu u duini do 20 metara.

Armatura kod postavljanja mora biti ista bez hre, masnoe i praine te se ovaj
rad, ako se mora obaviti, ne plaa posebno.
Obraun armirakih radova vri se po 1 kilogramu ugraene armature koji se
prethodno izrauna za sve pozicije na objektu kroz iskaze armature.
Iskazi armature ovise o vrsti armature (glatka, rebrasta, mreasta) promjeru armature,
duinama u pozicijama i teinama po m odreenog promjera, koliini odnosno broju
odreenih elemenata, nainu savijanja, preklapanja i slino.

27

3. BETON
3.1. Proizvodnja betona
Beton je sloen umjetni materijal, najzastupljeniji u konstrukcijskom graditeljstvu. Ima niz
prednosti pred drugim materijalima, a osnovne su prihvatljiva cijena, mala potronja energije pri
proizvodnji i primjeni, dostupna sirovinska baza i mogunost primjene te relativna dugotrajnost u
najrazliitijim uvjetima.
Izrada sluajnog betona najee ne zadovoljava unaprijed zahtijevana svojstva
betona, kakav nam je potreban za pojedinu konstrukciju uz optimalnu uporabu sastavnih
komponenata.

Beton je graevni proizvod sastavljen od cementa (kao

veziva), agregata, dodataka betonu i vode.
Poznavanjem tehnologije odabrati emo najbolji materijal za odreenu konstrukciju,
kontrolirati vrstu i koliinu sastavnih elemenata betona, spravljanje, ugradnja, zbijanje te njegu
istog u cilju dobivanja betona unaprijed zahtijevane pa tako i provedene kvalitete do njegovog
ovrivanja.
Proizvodnja betona kao tehnoloki postupak provodi se ve nabavom i dopremom
odreenih sastojaka ubudue spravljanog betona (kvalitetnog agregata odreenih frakcija,
kvalitetnog cementa odreene vrste, primjenom vode bez tetnih primjesa te dodataka bilo
kemijskih ili mineralnih) ,ispravno skladitenje, doziranje i mijeanje kao i laboratorijske analize i
recepture najee rezultiraju dobrom kvalitetom spravljenog betona.
Nakon samog spravljanja o emu u narednim poglavljima, treba se iznimno paljivo
provesti transport, a tako i ostale faze u procesu betoniranja do ovrivanja i skidanja oplata.

3.2. Vrste (podjele) betona

Betoni mogu biti podijeljeni na punu naina ovisno o kriteriju koji promatramo.
Tako moemo promatrati betone prema tome da li su nearmirani, armirani, prednapeti,
kojih su teina (gustoa), prema vrstama dodataka koje smo primijenili, kojih tehnikih
uvjeta, prema konzistenciji, prema vrstoi, prema mjestima i nainima ugradnje, prema
mjestu proizvodnje itd.
3.2.1. Prema teini (gustoi)
Tehniki propis za betonske konstrukcije (TPBK) propisuje zahtjeve i uvjete za
osiguranje svojstava betonske konstrukcije. Svrha primjene odredaba TPBK je da
graevina ispuni zahtjeve mehanike otpornosti i stabilnosti te zahtjeve zatite od
poara.
Beton koji TPBK razlikuje je
- normalno teki (obini), gustoe u osuenom stanju vee od 2000 kg/m3 , ali ne
vee od 2600 kg/m3
- lagani, gustoe u osuenom stanju ne manje od 800 kg/m3 i ne vee od 2000 kg/m3
- teki, gustoe u osuenom stanju vee id 2600 kg/m3
U obine betone ulaze nearmirani s teinom priblino 2400 kg/m3, armirani s 2500
kg/m3 , u lagane oni s dodacima za olakanje teine (aeranti) i s raznim vrstama ispuna,
dobri su toplinski i zvuni izolatori, a teki su betoni za specijalne objekte (oni koji zrae)
specifinog su sastava (agregat barit, magnetit).

28

3.2.2. Prema tehnikim uvjetima

Prema tehnikim uvjetima (specifikaciji) beton se proizvodi kao:
- projektirani beton (zadavanjem svojstava)
- beton zadanog sastava
- normirani beton zadanog sastava
Za sastav projektiranog betona odgovoran je proizvoa (tvornica betona).
Za beton zadanog sastava odgovoran je uvjetovatelj (projektant, kupac, izvoa).
Normizacijsko tijelo je odgovorno za normirani beton zadanog sastava (beton sastava iz
norme).
Prema TPBK se upotrebljava pojam porodica betona koji predstavlja skup
sastava betona kojima je utvrena i dokumentirana veza izmeu bitnih svojstava (npr.
koliina cementa, tlana vrstoa).
Svojstva betona ovise o svojstvima komponenata i njihovoj koliini, te nainu izrade,
transporta, ugradnje, njege i starosti betona.
Svojstva svjeeg betona specificira izvoa radova, ili su prema potrebi specificirana u
projektu konstrukcije.
Svojstva ovrsnulog betona specificiraju se u projektu konstrukcije (dio: Projekt betona).
Obavezno se specificira razred tlane vrstoe, te ostala svojstva prema potrebi
(otpornost na cikluse smrzavanja i odmrzavanja, vodonepropusnost i dr.)
3.2.3. Prema konzistenciji
Promatramo li obradivost betona, koje predstavlja vano svojstvo za dobru
ugradnju i zbijanje betona, vidjet emo da je obradivost proporcionalna koliini energije
koja je potrebna za savladavanje unutarnjeg otpora izmeu pojedinih estica (zrna) u
betonu. Obradivost izraavamo pomou konzistencije betona koja se oituje u mjerama
kojima opisujemo plastino oblikovanje svjeeg betona. Konzistencija ovisi o obliku i
teksturi zrna agregata, kao i vodocementnom omjeru odn. o trenju izmeu zrna koje e
biti manje ako je zrno glae s rijenim agregatom i veom koliinom vode.
Beton se razvrstava u razred konzistencije ovisno o metodi ispitivanja
- razredi slijegavanjem S1 - S5
- Vebe razredi V0 V4
- razredi zbijanjem C0 C4
- razredi rasprostiranjem F1 F6
Znai ovisno o vrsti konstrukcije, nainu transporta i ugradnje i eljenoj vrstoi (budui
da poveanje koliine vode smanjuje vrstou) planirati emo i konzistenciju od
zemljovlane do tekue.

29

3.2.4. Prema vrstoi

Vezano za vrstou ve smo rekli da ovisi o vodocementnom omjeru, stupnju zbijenosti,
odnosu koliini cementa prema agregatu, granulometrijskom sastavu, obliku i vrstoi
agregata itd.
vrstoa materijala je ono naprezanje pod kojim se materijal drobi i kaemo da
materijal ne moe podnijeti vei napon od vrstoe.
Svojstvo ovrslog betona je tlana vrstoa fck (vrijednost vrstoe ispod koje se moe
oekivati do 5% rezultata svih ispitivanja vrstoe za odreenu koliinu betona).
Tlane vrstoe betona se opisuju pomou razreda vrstoe iz slijedee tablice za
normalne i teke betone.
Tlana vrstoa prema TPBK odreuje se na uzorcima
oblika valjaka d/h = 150/300 mm
oblika kocke stranice a=150mm
i starosti 28 dana.
Razredi tlane vrstoe do ukljuivo C 50/60 odnose se na obine, a oni iznad na
betone visoke vrstoe.
Betoni veeg razred od C 16/20 mogu se specificirati samo kao projektirani
betoni.
RAZREDI TLANE VRSTOE ZA OBINE I TEKE BETONE
Razredi tlane vrstoe
Najmanja
Najmanja
karakteristina
karakteristina
vrstoa valjaka vrstoa kocki
fck,valj [N/mm2]
fck,koc [N/mm2]

C 8/10
C 12/15
C 16/20
C 20/25
C 25/30
C 30/37
C 35/45
C 40/50
C 45/55
C 50/60
C 55/67
C 60/75
C 70/85
C 80/95
C 100/105
C 100/115

8
12
16
20
25
30
35
40
45
50
55
60
70
80
90
100

10
15
20
25
30
37
45
50
55
60
67
75
85
95
105
115

30

Usporedba MB prema
PBAB s razredima tlane
vrstoe

MB 15
MB 20
MB 30
MB 40
MB 50
MB 60

3.2.5. Prema posebnim postupcima transporta i ugradnje

Pumpani beton je naziv betona koji vrlo ekonomino transportiramo bilo s drugog
transportnog sredstva (automjealica) ili s betonare do mjesta ugradnje (odreene konstrukcije
esto nedostupne drugim sredstvima). Brzina dopreme se prilagoava kapacitetu proizvodnje i
kapacitetu ugradnje. Beton se moe pumpati na udaljenost do 500 m i na visinu od 45 m.
Sastav betona mora biti takav da mu se pri transportu ne mijenjaju svojstva, smjesa ne smije biti
ni suvie gruba ni suvie viskozna, ni suvie suha ni previe vlana. Bitno je da beton ima
dovoljnu koliinu finog morta za stvaranje kliznog filma i za preuzimanje i prenoenje tlaka
pumpanja. Cement ne smije biti prefino mljeven, a zrna agregata trebaju biti okrugla glatkih
povrina. Dozvoljeni dodaci su plastifikatori i aeranti. Povoljnije je pumpati beton krue
konzistencije s veim tlakom (naroito na malim transportnim udaljenostima) nego tekui s
manjim tlakom. Opremu za pumpanje ine betonska pumpa i cijevi sa spojnim sredstvima.
Cijevi mogu biti eline (najpovoljnije), aluminijske, plastine ili gumene. Pumpe prema
mehanizmu pumpanja klipne i vakumske. I jedne i druge mogu biti stabilne i pokretne. U veoj
primjeni su autopumpe (pokretne) s fleksibilnom transportnom rukom (nedostatak u poveanim
otporima teenju zbog veeg broja koljena).
Mlazni beton je poznat pod nazivima torkret, gunit, prskani beton, a transportira se u
struji zraka pod tlakom i kroz posebne mlaznice velikom brzinom i energijom usmjerava i
nabacuje na podlogu. Udarom se i zbija i prianja uz podlogu. Zbog niskog vodocementnog
omjera i visoke gustoe ima dovoljnu vrstou i nepropusnost, a relativno malo skupljanje.
Ugrauje se bez oplate i uspjeno nabacuje u slojevima do 50 mm debljine, te na stropne
povrine. Razlikuju se dva tehnoloka postupka, suhi i mokri. Kod suhog postupka na mlaznicu
se u struji stlaenog zraka dovodi suha smjesa betona, a kroz posebni perforirani prsten voda
pod tlakom koja se mijea sa suhom smjesom. Ona se priprema klasino mijealicama,
doprema i ubacuje u gravitacijsku ili tlanu posudu, a zatim preko transportnog cjevovoda do
mlaznice. Prednost ovog naina je via kvaliteta betona i jednostavniji i sigurniji rad, nedostatak
je materijal koji se kao odskok odbio od podloge te praini. Kod mokrog se postupka ukupna
smjesa priprema u mijealici, doprema u tlanu posudu i preko stlaenog zraka ili puem
protiskuje u tlani cjevovod te nabacuje na mjesta ugradnje. Nema veliki odskok kao suhi
postupak, nema praine, ujednaenije je kvalitete pa se ee primjenjuje. Dodaci koji se
koriste su plastifikatori, ubrzivai vezanja i ovrivanja za zatvaranje prodora vode pri primjeni
za sekundarne obloge tunela te stabilizaciju iskopa podzemnih graevina. esto se primjenjuje
mikroarmiranje vlaknima (preuzimanje vlanih naprezanja, poveanje ilavosti i reduciranje
pojave pukotina).
Samougradivi beton zove s i samozbijajui, samokompaktirajui beton, a nastaje
zbog potreba za smanjenjem udjela fizike radne snage pri ugradnji koja je sve skuplja i
deficitarnija, s velikom mogunosti pogreke u radu, a time i poveanom riziku od nekvalitetnih
konstrukcija i njihovoj trajnosti. Radi se o betonima visoke kvalitete kojima se pored ostalih
dodataka poveava koliina veziva koje s vodom obavija svako zrno agregata u tankom sloju i
omoguuje mu teenje. Unutarnje trenje se reducira i fluidnost poveava dodatkom finih
prakastih materijala (letei pepeo, silicijska praina, karbonatno kameno brano i slino).

Klizani beton
Klizanje je kontinuirani postupak ubacivanja i zbijanja betona u oplati, koja se pomou
posebni vodilica oslanja na ve ugraeni i dovoljno ovrsnuli beton te hidrauliki die klizanjem
po zbijenom, ali jo neovrsnulom dijelu betona. Najee se primjenjuje kod visokih objekata
(dimnjaka, silosa, stupova, tornjeva i sl), ali i kod horizontalnih (betonski kolnici, pasice, rubni
elementi i sl). Prednost su mu manji trokovi oplate, vea brzina graenja i manje radnih
spojnica (prekida betoniranja). Nedostatak mu se ogleda u osjetljivosti na skupljanje i pojavu
pukotina to je naroito loe u agresivnim sredinama. Tome je uzrok potreba ovog betona za
finim mortom za stvaranje kliznog filma uz oplatu.

31

Kolniki beton se ugrauje u kolnie konstrukcije sastavljene od ploa odreenih

dimenzija, meusobno razdvojenih razdjelnicama ili od kontinuirano armirane ploe bez
razdjelnica, koje se posebnom tehnologijom ugradnje i zbijanja polau na nosivu podlogu od
bitumenom ili cementom stabiliziranog ljunka. Posebni zahtjevi za ovaj beton su na
vodonepropusnost, otpornost na smrzavanje i prodor goriva i ulja u beton te soli. Betonske
kolnike konstrukcije izvode se finierima za razastiranje i zbijanje betona (pervibratori ili
vibrodaske). Dva su tipa, traniki (s fiksnom bonom oplatom) i klizni (s kliznom).
Hidrotehniki beton je masivni beton koji se ugrauje u hidrotehnike konstrukcije
(betonske brane) ili konstrukcijske dijelove veih dimenzija (beton u elementima minimalne
dimenzije vee od jednog metra i volumena veeg od 10 m3 ). Ovaj beton se razlikuje od
obinog po opasnosti od visokih unutarnjih temperatura (od osloboene topline hidratacije) i
slijedom toga od pojave pukotina i ugroavanja vodonepropusnosti kao osnovnog uporabnog
svojstva. Za osiguranje uvjeta provode se konstrukcijske (optimalni sastav, podjela konstrukcije
razdjelnicama, primjena armiranog betona...) i tehnoloke mjere (uporaba cementa niske topline
hidratacije, odgovarajuih dodataka, sniavanja temperature hlaenjem...) kao i potreba
snienja koliine cementa koja se postie uporabom mjeavine agregata to veeg zrna 63 mm
i ak 125 mm to zahtjeva jau opremu za proizvodnju, transport i zbijanje betona
(velikokapacitirane mijealice, transportne trake, baterije pervibratora).
Valjani beton je po sastavu smjeste i svojstvima obini beton koji se ugrauje (zbija)
kao to se ugrauju zemljani materijali. Razlikuje se od obinog betona po krutoj konzistenciji
smjese koja mora biti prilagoena zbijanju vibrovaljcima. Smjesa mora biti dovoljno kruta da 10
tonski vibrovaljak u nju ne propada pri zbijanju. Najekonominije se primjenjuje u podrujima
kvalitetnih aluvijalnih (ljunanih) nanosa koje ne treba preraivati. Agregatu se dodaje cement
u koliinama 75 do 150 kg/m3 . Maksimalno dozvoljena veliina zrna agregata je 150 mm, ali
bolja je do 75 mm. Da se smanji segregacija, smjesa mora imati dovoljnu koliinu pijeska.
Vodopropustan je i osjetljiv na strujanje podzemnih voda emu ne smije biti izloen kao ni
agresivnim sastojcima. Za izradu slue postrojenja kapaciteta veeg od 250 m3 /h, ili postrojenja
kontinuiranog rada s punim transportom i homogenizacijom mase. Obino su slojevi ugradbe
debljine 40 do 60 cm, a zbijanje vibrovaljcima mase oko 10 t (4*2 prijelaza). Primjena je kod
zamjena slabo nosivog tla u temeljima najee hidrotehnikih graevina, izvedba brana te
nosivih kolnikih slojeva u cestogradnji.

3.2.6. Prema mjestu proizvodnje

Beton se dijeli na
- beton proizveden u tvornici betona (centralnoj betonari)
- beton proizveden u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente
- beton proizveden na gradilitu
Poblie o svakom od mjesta proizvodnje vie u poglavlju 3.3 Tehnologija proizvodnje
betona.
3.2.7. Prema uporabi armature
Primjena odreenih vrsta betona kao nearmiranih, armiranih ili prednapetih ovisit
e o vrsti konstrukcije, vanosti i mjestu poloaja konstrukcije, rasponima i drugom.
Tako nearmirane konstrukcije koristimo kod temelja, podnonih zidova, nekoh
potpornih i ogradnih zidova, nogostupa, betonskih elemenata za poploavanje,
stabilizacija tla i slino. Koriste se betoni manjeg razreda vrstoe npr. C 16/20, C 20/25
te nii od njih.
Armirane konstrukcije smo obradili kroz poglavlje 2.3.

32

3.2.8. Prednapeti beton

Ovaj beton je nastao konstrukcijskom potrebom da se uklone nedostaci armiranog
betona. Osnovni nedostatak armiranog betona je u samom betonu ija vlana vrstoa iznosi
samo jednu desetinu tlane. Zbog tog se u armirano betonskim konstrukcijama vlana
naprezanja povjeravaju armaturi, a tlana betonu. U sluaju optereenja beton predstavlja
nekoristan beton, odnosno suvinu masu to ograniava raspone ovih nosaa. Takoer kad
vlana naprezanja prekorae vlanu vrstou betona na njemu se pojavljuju pukotine,
izloenost agresivnoj sredini ili atmosferskim utjecajima pomae njihovom irenju te moe doi
do korozije armature i ugroziti stabilnost konstrukcije.
Nain da se to sprijei i nedostaci otklone je, da u preuzimanju naprezanja sudjeluje cijeli
betonski presjek odnosno da se armirano betonski nosa izloi optereenju koje ne izaziva
vlana naprezanja ime se sprjeava raspucavanje betona u vlanom pojasu. To se postie
unoenjem tlane sile u nosa. Objasnimo to na nain da ako oekujemo da e se od nekog
optereenja pojaviti odreena vlana naprezanja u nosau mi emo ga izloiti umjetnom
sustavu sila kojim emo unijeti tlanu silu koja e izazvati tlana naprezanja. Ovaj postupak
nazivamo prednapinjanjem jer se u nosaima stvara stanje naprezanja suprotno djelovanju
vanjskog optereenja.
Unoenje tlane sile u nosa se ostvaruje pomou eline ipke koju smo provukli kroz
betonski nosa prihvativi je na krajevima maticama s podlonim ploicama. Nakon to beton
postigne potrebu vrstou ipka se napinje okretanjem matice i izduljuje srazmjerno sili.
Produljenja su elastina, ipka tei povratku u prvobitno stanje, odnosno prvobitnoj duljini, ali
matice na krajevima ne doputaju povratak jer se ploica upire o krajeve nosaa. Tako se sila
prenosi na beton i izaziva tlana naprezanja. Najbolji poloaj natega je izvanosni jer se tako
prenosi dvostruko vee optereenje nego kod osnog poloaja.

Vrste prednapinjanja greda i ploa

Pod pojmom natega (kabel) podrazumijeva se struna, splet struna, ue, ica,
snop ica, snop uad ili ipka.
Prednapinjanje betona greda ili ploa ostvaruje se napinjanjem elinih struna ili
natega koji su na odgovarajui nain razmjeteni u presjeku.
Napinjanje se moe ostvariti:
prije betoniranja (prije ovrsnua betona -> prethodno napinjanje)
nakon ovrsnua betona -> naknadno napinjanje
Napinjanje prije betoniranja obavlja se na tzv. stazama (duljina do 100m) za
napinjanje. elina uad se napinje pomou mehanikih ureaja ili hidraulikih prea, a
potom se pristupa betoniranju nosaa. Kad beton ovrsne uad se otputa i tei
povratku na prvobitnu duljinu u emu ih sprjeava prianjanje betona i elika. Ostvarenim
prianjanjem se na beton prenosi tlana sila.
Staza se koristi za izradu veeg broja elemenata, a obzirom na vrijeme
ovrivanja betona ona bi bila u dugotrajnoj uporabi pa se koriste postupci za ubrzano
dozrijevanje betona (zaparivanje). Poslije otputanja natege izmeu elementi se
presijecaju. Na slijedeoj slici vide se faze tijeka prednapinjanja.

33

Pri naknadnom napinjanju natege se postavljaju u cijevi od rebrastog lima koje idu
duljinom nosaa. Tijekom betoniranja i ovrivanja betona, one su u tim cijevima
nenapete i slobodne. Kad beton dobije potrebnu tlanu vrstou pristupa se napinjanju
natega pomou hidraulikih prea koje se pri tom oslanjaju na sam nosa. Po
ostvarenju projektirane sile prednapinjanja, natega se fiksira u nosa pomou sidra.
Vrsta odn. tip sidra ovisi o sustavu prednapinjanja. U principu, sila sa ice se prenosi na
sidro pomou klina (trenjem), a potom pomou sidrene ploice na beton. U sluaju
sustava BBRV (vicarska), svaka ica je pojedinano usidrena pomou hladno
oblikovane glavice na kraju ice.

Natege titimo od korozije nakon napinjanja. Najvie 30 dana od sidrenja u slobodni

prostor cijevi s nategama utlauje se smjesa za injektiranje. Ona se izrauje strojno od
cementa, vode i zrna puniva (kremeno brano, letei pepeo itd.). Cement je iste
kvalitete kao i za element. Osim to titi natege od korozije ona izmeu betona i natege
osigurava vrstu vezu, bitnu za graninu nosivost elementa.
Za izradu elemenata i konstrukcija od prednapetog betona upotrebljavaju se
beton i elik visoke kakvoe (otpornosti, odnosno vrstoa). Najnii razred tlane
vrstoe betona C 30 (MB 30) je vrstoa nakon 28 dana, a na dan napinjanja ne smije
biti manja od 70% te vrstoe. Beton mora biti homogen i dobro zbijen da titi armaturu
od korozije.
Velike vrstoe elika mogu se dobiti hladnom ili termikom obradom elika. ice
su promjera 5;7;8 iznimno 12 mm. vrstoa ica varira ovisno o promjeru od 1450 do
1900 N/mm2, i raste sa smanjenjem promjera. Pored prednapete armature koristi se u
elementima i nenapeta u poprenom i uzdunom smislu. Gredni nosai izvoeni na
gradilitu moraju sadravati 0.15% nenapete armature za pokrivanje vlanih naprezanja
izazvanih slijeganjem skele i podloge, skupljanjem betona, naglom promjenom
temperature itd. Za ploe minimalni postotak armiranja presjeka obinim elicima je
0.1%.
Primjena prednapetog betona
I pored sloenosti izvedbe prednapetog betona to mu poskupljuje cijenu, on je
nezamjenjiv u podruju primjene kod mostova i masovne proizvodnje predgotovljenih
konstrukcijskih elemenata jer pokazuje bolje osobine i veu ekonominost. Utede u betonu
dosiu i 30% (bolja iskoristivost gradiva), a u eliku i do 80% zbog primjene elika visoke
vrstoe. Glavna prednost je u rasponima koji se ne mogu svladati armiranim betonom.
Prednapete konstrukcije otklanjaju pukotine, sigurnije su i trajnije, tee dolazi do korozije,
smanjena je mogunost njihove deformacije (manji progib), omoguena izvedba vitkih i lakih
nosaa. Ekonominost se ogleda i u mogunosti serijske proizvodnje tipskih elemenata
(montanih) svih vrsta, eljeznikih pragova, stupova kontaktnih mrea elektrinih vunih vozila,
stupova dalekovoda, tlanih cijevi, kolnikih ploa i poletnih staza u zranim lukama, cilindrinih
spremnika i silosa.

34

3.3. DODACI BETONU ( ADITIVI )

Dodaci betonu nisu obavezni sastojak betona.
Proizvodi koji se dodaju u vrlo malim koliinama betonu prije ili za vrijeme
mijeanja kako bi se poboljala izvjesna svojstva svjeeg ili ovrsnulog betona.
Ekonomski je opravdano dodavati dodatke samo kvalitetnom betonu, jer ako
beton nije ispravan, nee se postii eljeni efekti. Upotreba dodataka moe
slijediti tek nakon odgovarajuih ispitivanja.
Doziranje dodataka treba se vriti tono prema uputama proizvoaa ili na osnovu
rezultata ispitivanja.
Neki materijali kao to su gips, vapno, cink, eer, dodani ak i u vrlo malim
koliinama, mogu imati negativni utjecaj na bitna svojstva betona kao to je
vezivanje, ovrivanje, stalnost volumena, vrstoa itd.
Dodaci betonu prema normi HRN EN 206-1 dijele se na:
mineralne i kemijske dodatke.

3.3.1. Mineralni dodaci

Mineralni dodatak je fino usitnjen materijal, koji se moe dodati
betonu radi poboljanja nekih svojstava ili za dobivanje specijalnih svojstava
betona, proizveden u tvornici dodataka betonu.
Dva su tipa mineralnih dodataka:
Tip I
- punila (fileri), pigmenti
Punilo (filer) je dio agregata koji prolazi kroz sito otvora 0,063 mm, a dodaje se betonu radi
postizanja odreenih svojstava.
Pigment je vrsta mineralnog dodatka, uglavnom u obliku sitnih estica koje su gotovo netopive u
mediju u kojem se primjenjuju i ija je svrha obojati graevne materijale na bazi cementa i vapna.

Tip II

- lebdei pepeo, silicijska praina

Lebdei pepeo je fini prah koji se uglavnom sastoji od estica sferinog oblika, dobiven izgaranjem
ugljene praine, uz eventualno sporedne materijale za izgaranje.
Silicijska praina se sastoji od vrlo finih estica nastalih kao nusproizvod pri proizvodnji silicijskih
i ferosilicijskih legura.

Koliine mineralnih dodataka Tipa I i Tipa II koje e se upotrijebiti u betonu

moraju biti pokrivene poetnim ispitivanjem (Dodatak A norme HRN EN 206-1)
pri emu treba uzeti u obzir utjecaj veih koliina mineralnih dodataka i na
ostala svojstva betona (osim vrstoe).
Mineralni dodaci tipa II mogu se ukljuiti u proraun sastava betona vezani
na koliinu cementa i v/c omjer ako im je utvrena podobnost.
3.3.2. Kemijski dodaci
Kemijski dodatak - materijal kojim se modificiraju svojstva svjeeg i/ili
ovrsnulog betona proizveden u tvornici dodataka betonu a dodaje se za vrijeme
mijeanja betona u malim koliinama u postotku na masu cementa.

35

Ukupna koliina bilo kojeg kemijskog dodatka ne smije prijei maksimalnu

koliinu preporuenu od strane proizvoaa dodatka, niti 50 g dodatka po kg
cementa, osim ako se utvrdi utjecaj vee koliine dodatka na svojstva i trajnost
betona.
Kemijski dodaci koji se primjenjuju u koliinama manjim od 2 g/kg cementa,
doputeni su samo ako su disperzirani u dijelu vode za izradu betona.
Tehnika svojstva kemijskih dodatka betonu moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve
bitne za svojstva betona prema normama HRN EN 934-2, nHRN EN 934-5, normama na koje te
norme upuuju i na temelju odredbi Priloga E i to ovisno o vrsti dodatka betonu, za sljedee
tipove dodataka:

- Plastifikator
- Superplastifikator
- Dodatak za zadravanje vode
- Aerant
- Ubrziva vezivanja
- Ubrziva ovrivanja
- Usporiva vezivanja
- Dodatak za vodonepropusnost
- Usporiva vezivanja/plastifikator
- Usporiva vezivanja/superplastifikator
- Ubrziva vezivanja/superplastifikator
- Ubrziva vezivanja/plastifikator
- Dodatak za betoniranje pri niskim temperaturama

- Plastifikatori
To su tvari koje se daju betonu prilikom mijeanja, a smanjuju trenje izmeu zrna
agregata. Zbog toga se moe smanjiti koliina vode za pripremu betona, bez
promjene konzistencije, a to znai poveanje vrstoe betona. Upotrebljava se za
proizvodnju visokovrijednih betona, prednapregnutih betona i naroito je
pogodan za transportne betone, jer uz plastificirajue djelovanje usporava i
vrijeme vezanja betona, pa se postie i dulje vrijeme obradljivosti. Zbog jakog
plastificirajueg djelovanja moe se poboljati konzistencija betona ili smanjiti v/c
omjer, ime se znatno poveava vrstoa betona.

- Superplastifikatori
Djeluje fizikalno - kemijski, znatno poboljava disperziju cementa i s time se jako
smanjuje viskoznost cementne paste i dobiva se beton sa sposobnou teenja i
velikim smanjenjem potrebne koliine vode (20 - 30%) a bez promjene sadraja
vode omoguavaju bitno poveanje konzistencije slijeganjem /rasprostiranjem.

- Dodatak za zadravanje vode

Smanjuje mogunost izdvajanja vode iz betonske mjeavine

- Aeranti
Prilikom mijeanja uvlae odreenu koliinu malih jednoliko rasporeenih
zranih pora, koje ostaju u betonu i nakon ovrivanja. Na taj nain sprjeavaju
razaranje betona kad doe do smrzavanja. Omoguavaju stvaranje stabilnih
mikropora i smanjuje v/c faktor.

36

- Regulatori vezivanja
Ovi dodaci slue za ubrzavanje ili usporavanje poetka vezanja betona.
a) usporivai se dodaju kad beton treba transportirati na velike udaljenosti.
Oni otapaju prve nastale kristale, ali su novi sve manji i gui tako da ne
smanjuju vrstou betona. Prevelike koliine mogu izazvati potpuno koenje
stvrdnjavanja betona (npr. eer 0,2 - 1,0 % kol. cem.)
Upotrebljava se kod duljeg transporta betona, pri betoniranju velikih
betonskih ploa bez dilatacija, pri visokim vanjskim temperaturama. Dodatak
usporava vezanje betona i produava vrijeme obradljivosti. Omoguava
optimalno zguivanje prije poetka vezanja, smanjuje radne fuge, smanjuje
stvaranje pukotina, smanjuje v/c faktor, poveava vrstoe betona.
b) ubrzivai se upotrebljavaju kod konstrukcija koje se e brzo osloboditi
oplate i sl. Dodaju se CaCl, NaCl, no oni su tetni za armirani beton. Primijeeno
je naknadno opadanje vrstoe betona izraenog na taj nain.

- Ubrzivai stvrdnjavanja betona

Ovi dodaci se upotrebljavaju kod konstrukcija koje elimo brzo osloboditi iz
oplate. Ubrziva stvrdnjavanja betona je npr. kalcijev klorid CaCl2 u koliini od 0,5
do 1,0% od koliine cementa. Opasan je za koroziju armature. Osim to ubrzava
stvrdnjavanje betona, pospjeuje oslobaanje hidratacione topline, a utjee i na
poveanje poetne vrstoe, pa je dobar i za betoniranje po zimi.

- Dodatak za vodonepropusnost
Smanjuju kapilarno upijanje ovrsnulog betona, djeluje jako plastificirajue.
Poboljava obradljivost i prionjivost za podlogu. Olakava zaglaivanje.
Upotrebljava se za izradu vodonepropustne buke, mortova, betona i estriha.

- Usporiva vezivanja/plastifikator
Primarno utjeu na smanjenje vode, a sekundarno na usporavanje vezanja

- Usporiva vezivanja/superplastifikator
Primarno utjeu na znaajno smanjenje vode, a sekundarno na usporavanje
vezanja, bez utjecaja na promjenu konzistencije

- Ubrziva vezivanja/plastifikator
Primarno utjeu na smanjenje vode, a sekundarno na ubrzavanje vezanja

- Zaptivai
To su sredstva koja se dodaju betonu da bi bio to gui i ispunjavaju pore
betona ili pak odbijaju vodu.

- Dodaci protiv smrzavanja za bet pri niskim temp

To su razliite kemikalije koje poveavaju toplinu hidratacije cementa, odnosno
sniavaju toku smrzavanja i na taj nain zatiuju beton od smrzavanja.
Konstrukcije postaju higroskopne, pa ovi dodaci ne dolaze u obzir kod stambenih
zgrada i skladita osjetljive robe.

37

3.4. Tehnologija betonskih radova u pogonima i na gradilitima

3.4.1. Tehnologija spravljanja betona
Ukupni tehnoloki postupak betonskih radova, kao i organizacija njegove
provedbe, obuhvaaju ove proizvodno-tehnoloke i organizacijske faze:
doprema i uskladitenje sastojaka betona,
doziranje i mijeanje,
vanjski transport,
gradilini transport,
ugradba,
zavrna obrada slobodne povrine betona,
njegovanje betona.

Slika: Shema faza u proizvodnji betona

Danas se proizvodnja svjeeg betona u uvjetima suvremenih tehnologija i sve vee
podjele rada, sve vie odvija u pogonima za proizvodnju betona ili takozvanim tvornicama
betona. One obino opsluuju desetke gradilita koja se nalaze u blizini betonare, a ovisno o
njihovim kapacitetima. Po vremenu rada i zoni opsluivanja tvornice betona se mogu podijeliti
na stacionarne (stalne) ili polustacionarne i pokretne (mobilne).

38

Stacionarne tvornice betona su posebne

proizvodne organizacije stalnog ili dueg vremenskog
postojanja na jednom mjestu. Pri ovoj proizvodnji moe se
napraviti gotova betonska smjesa ili samo suha mjeavina
koja se kasnije transportira automjealicama. Stacionarne
tvornice imaju ureaje s kojima je omoguen neprekidan
rad tijekom cijele godine (nemaju sezonski karakter).
Polustacionarne tvornice betona su namijenjene opsluivanju uglavnom samo
jednog objekta. One se mogu premjetati s jednog mjesta na dugo, jer njihova
konstrukcija i ureaji kojima su opremljeni upravo to omoguuju. Vrijeme trajanja
rada ovakvih betonara na jednom mjestu je dvije do tri godine.
Pokretne tvornice betona namijenjene su za potrebe samo jednog
graevinskog objekta i to za krae vrijeme rada na jednom mjestu. Obino je to za
vrijeme jedne graevinske sezone, a zatim odlaze na drugo gradilite.

Tvornice ili pogoni za proizvodnju svjeeg betona su u stvari sklop

strojeva i prateih ureaja namijenjenih za proizvodnju betona, koji
usklaeno rade upravljani s jednog mjesta.
Osnovni stroj takvog sklopa je mijealica za beton, a pratee ureaje ine dozatori za
cement, aditive, agregat i vodu te silosi za odgovarajui materijal. Ureaji za uskladitenje
agregata i cementa su neophodni svakom stroju za proizvodnju betona iz razloga osiguranja
dovoljne rezervne koliine sirovina za siguran rad pogona. Uskladitenje agregata moe biti u
otvorenim boksovima ili u zatvorenom prostoru u silosima to je bolje jer je zatien od
oneienja i atmosferskih utjecaja (nekontrolirano vlaenje, smrzavanje zimi i sl.). Ako se
cement skladiti u vreama obavezno mora biti na suhom, a ako se isporuuje u rasutom stanju
iskljuivo se skladiti u eline ili betonske silose. Sam prijem cementa moe se obaviti nekim
od pneumatskih ureaja (fuler pumpa, pneumatski kotao). to se tie daljeg usmjeravanja
cementa iz silosa do mijealice najpogodniji nain je uz pomo takozvanog arhimedovog pua
preko dozatora. Silosi za cement su obino pokretni i eventualno montani,a izrauju se u
veliinama 100, 150, 200 do 3000 KN. Cement se doprema u silo-vagonima ili silo-kamionima.
Da se pri proizvodnji betonu osigura dobra homogenost potrebno je pravilno dozirati sastojke
betona. Nain doziranja ovisi o stupnju automatiziranosti postrojenja. Doziranje moe biti po
zapremini ili po teini. Zapreminsko je znatno jednostavnije, ali ima i nedostataka, naroito kod
najsitnijih frakcija, jer su one osjetljive na promjenu vlanosti ime se mijenja zapreminska
teina. Teinsko doziranje daje tonije rezultate, koristi se kod rada s veim objektima i kad se
zahtjeva beton bolje kvalitete. Rukovanje dozatorima moe biti runo, poluautomatsko i
automatsko. Razlikujemo zapreminske i teinske dozatore. Vrste i njihov nain rada, kao i vrste
i karakteristike rada mijealica (najee prinudnog tipa) predmet su tehnologije graenja.

Sa stajalita organizacije tvornice betona po nainu rada mijealice

(osnovna operacija) dijelimo na tvornice ciklusnog i kontinuiranog rada.
Tvornice betona na nekom gradilitu dolaze u obzir samo kad su potrebe gradilita za betonom
vee od 25, 30 m3 i za vremenski period od bar nekoliko mjeseci.
Za dimenzioniranje i izbor tvornice su mjerodavne vrne potrebe za betonom, a ne prosjena
potronja. Proizvodnja se oznaava u m3/h. Obino se uzima da je kapacitet za 1,3 do 1,5 puta
vei od srednje zahtjevnog kapaciteta. Tvornice betona trebaju imati u blizini veu deponiju
agregata s rezervom za rad od 10 do 15 dana.

39

Na slijedeoj karti tehnolokog

procesa vidimo jedan od naina
proizvodnje betona, pristup betonskoj
bazi je s rijeke te se agregat doprema
rijenim putem, a ostalo je uobiajeno.

3.4.2. Tehnologija spravljanja elemenata i konstrukcija

U pogonima za proizvodnju betonskih elemenata i konstrukcija uobiajeno je
da se tehnoloki proces odvija sadrajno i prostorno u tri faze:
- spravljanje betona
- izrada betonski elemenata i konstrukcija
- odlaganje gotovih proizvoda
Ponekad su pogoni za proizvodnju betona smjeteni zajedno s ovim pogonima, a ako to nije
mogue, beton se nakon proizvodnje doprema automjealicama i presipava u pretovarni silos.
Kapaciteti automjealica i pretovarnog silosa su usklaeni.
Prethodno su pripremljeni kalupi (metalni ili drveni) u koje su uloeni armaturni sklopovi.
Ukoliko je u sklopu ovog pogona i armiraki pogon, armaturni sklopovi (vei) su preneseni
mosnim ili drugim dizalicama, a ako su sklopovi manji, kolicima ili runo.
Svjei beton se iz pretovarnog silosa pretovara u korpe kible koje se dizalicom prenose
do mjesta ugradnje odnosno kalupe. Kad je ugraen, beton se vibrira bilo pervibratorima
(unutranje vibriranje) za manje elemente, vibroploama (vanjsko), vibrostolovima za plone
elemente i sl. Radi breg postizanja vrstoe elementi se izlau pari. Da bi se to moglo provesti
moraju postojati ureaji za zagrijavanje medija odnosno vode do pare (kotlovnica). Ona ima
rezervoar za gorivo kao i prikljuak na vodovodnu mreu. Nakon to je voda pretvorena u paru,
ona se potiskuje preko metalnih i gumenih cijevi do razgranatih, perforiranih cijevi na kalupima.
Nakon vibriranja element se pokriva nepropusnom ceradom i poinje zaparivanje. Ono se
provodi 24 sata, a vri se tako da se prvo temperatura pare poveava ovisno o dnevnoj
odnosno poetnoj temperaturi do 80C. Na toj temperaturi se element odrava 6 sati, a zatim se
postepeno smanjuje temperatura do dnevne.

40

Proces zaparivanja odvija se uglavnom nou, da ne ometa proizvodnju i slijedeeg dana

je zavren. Elementi se oslobaaju kalupa, kontroliraju i u sluaju potrebe se izvre korekcije
(beton kozmetika). Dizalicom se prenose do odlagalita gotovih elemenata. Procesom
zaparivanja postie se 80% krajnje vrstoe betona (za to bi inae trebalo preko 20 dana ).
Proizvodnja se vri na osnovu dnevnog plana proizvodnje.
Za ispitivanje kvalitete ugraenog betona koriste se usluge laboratorija. U formularima treba
navesti koji su popravci izvreni na gotovom proizvodu.
Ukoliko ne postoji potreba za ubrzavanjem ovrivanja odnosno element ima dovoljno
vremena za odleavanje (bar 10 dana) nije potrebno zaparivanje tim prije to se pogotovo zimi
troe velike koliine goriva.

Na slici je prikazana karta tehnolokog procesa proizvodnje u nepokretnim kalupima.

to se tie proizvodnog asortimana sve

ovisi za koga pogon proizvodi, da li za
visokogradnju, niskogradnju, da li je
proizvodnja usmjerena samo za vlastite
potrebe ili za potrebe ireg trita.
Uglavnom se proizvode elementi i
konstrukcije
za
montano
graenje
stambenih objekata, esto prednapetih
(stupovi, grede, ploe,rubni nosai, zidovi
ukrute, fasadni elementi, stubini krakovi i
dr.), u cestogradnji i mostogradnji elementi
konstrukcije mostova, betonska galanterija
(rubnjaci, rigoli, kanalii, cijevi za
kanalizaciju, betonski poplonici, ploe
raznih tipova, obalno-utvrdni elementi,
blokovi i dr.).

3.4.3. Tehnologija spravljanja, ugradnje, zbijanja i njege betona

U prethodnim poglavljima naveli smo mogunosti spravljanja betona u
centralnim pogonima. Na gradilitu beton se moe spravljati na nain centralnih
betonara postrojenja manjih i pokretnih kapaciteta (na naine koje smo obradili),
dovoziti s centralnih betonara (na naine odreene u poglavlju Ureaji i strojevi za
transport i ugradnju) ili za manje radove koristiti gravitacijske mijealice. Runo
spravljanje nije dozvoljeno ako elimo imati kvalitetan, zahtijevani beton.
Pripremni radovi na gradilitu
Nakon to je odjel pripreme rada u nekom od graditeljskih poduzea dobio sve
potrebne podatke o buduem objektu (projekte, rezultate ispitivanja, graevinsku
dozvolu, elaborat iskolenja i dr.) moe pristupiti izradi situacijskog plana odnosno
razradi sheme gradilita te nakon toga organizaciji pripremnih radova.
41

U pripremne radove ubrajaju se:

- povrinsko ureenje gradilita odn. uklanjanje svega to bi smetalo
buduem objektu i organizaciji radova na gradilitu (postojei objekti, drvee, grmlje,
graevinski i drugi otpad) te planiranje povrine tako da se oborinska voda ne zadrava
ve to bre ocijedi s nje.
- odvodnjavanje vika vode bilo povrinske ili podzemne (drenaom ili na drugi
nain osigurati normalne uvjete rada)
- prikljuak potrebnih instalacija vode, kanalizacije, elektrine energije i dr. (za
normalno funkcioniranje strojeva za osvjetljenje, vodu za pie, higijenu i izgradnju).
Prikljuak moraju izvesti strune osobe na osnovu nacrta postojeih instalacija.
- izvedba prometnih puteva (vanjski prema potrebi, unutarnji obvezno)
- dovoz i smjetaj materijala (on mora biti pravovremen da ne doe do zastoja
u radu, moraju se izbjei nepotrebni prijenosi, oteenja i gubitci vremena vezano za to.
U blizinu objekta smjetamo materijal koji nije potrebo preraivati, a neto dalje onaj na
kojemu jo radimo.)
- smjetaj prostorije (barake) za rukovodstvo gradilita i dokumentaciju
- smjetaj radnika (ovisno o duini boravka na gradilitu, a na prvom mjestu
izrada sanitarnog vora)
- smjetaj pogona (prema potrebi betonskih, armirakih, tesarskih...) ovisno o
vrsti radova, veliini gradilita, organizaciji...
- smjetaj strojeva (stalnih, odnosno nepokretnih dizalice, mijealice... ; i
prema operativnim planovima pokretnih)
- obraivanje gradilita (prema specifinostima istih; ograda, prometni znakovi
ili na drugi nain)
- oznaavanje ploom kojom se definira graevina
Ovisno o vrsti gradilita, duljini izvoenja radova i dr. pripremni radovi se mogu
mijenjati, proirivati ili smanjivati po opsegu. U svakom sluaju privremene graevine
moraju odgovarati zahtjevima protupoarne, zatite od eksplozija, zatite na radu i dr.
Takoer se sve privremene graevine, oprema, neutroeni i drugi materijal moraju
ukloniti prije izdavanja uporabne dozvole, najbolje odmah po dovretku radova na
gradilitu.
Iskolenje (obiljeavanje temelja)
Nakon povrinskog ureenja pristupa se obiljeavanju temelja budue graevine. Ono
se vri prema ve izraenom i ustupljenom elaboratu iskolenja, gdje su jasno vidljive
regulacijska i graevinska linija, graevinska parcela za lokaciju naeg objekta kao i oblik i
veliina objekta.
Prvo se utvruje poloaj objekta u odnosu na regulacijsku liniju (linija javne povrine s
graevinskom parcelom). Ona se postavlja natezanjem ice izmeu dviju toaka na granicama
parcele. Nakon toga odreuje se poloaj graevinske linije (linije fronte objekta). Postavljaju se
okomice na regulacijsku liniju i odmjeravaju duine do graevinske. Toke se obiljee koliima
s avlima u sredini. Nakon utvrene regulacijske i graevinske linije, na graevinskoj se
postavlja jedna referentna toka od koje se dalje odreuju ostale karakteristine toke vanjske
konture objekta.
Sam postupak se svodi na odmjeravanje duina najbolje elinim mjernim lancem, a na
kosim terenima i daskama ravnjaama, libelama i viskom. Za odreivanje pravog kuta najbolji
su geodetski instrumenti, a za jednostavnije i prirune naine zadovoljit emo se i
pravokutnicima od drveta ili metala, konstrukcijom simetrale istokranog trokuta icom kao
estarom te putem konstrukcije pravokutnika primjenom Pitagorinog pouka.

42

Izrada nanosne skele

Nakon to smo obiljeili konture zgrade, izrauje se pomona tesarska
konstrukcija koju nazivamo nanosna skela, a koja se sastoji od stupova presjeka 12/12
cm (po 3 na svakom kutu konture objekta, a po 2 na eonim stranama unutarnjih zidova
i temelja), te dasaka koje se zabijaju na stupove. Skela je odmaknuta 0.6 do 1.2 m od
obiljeenih kontura, a sluit e nam za obiljeavanje dimenzija vanjskim temelja i
prizemnih ili podrumskih zidova. Daske su pribijene horizontalno, a na njihove rubove
se prenesu konture objekta zarezivanjem i zabijanjem avala, na koje se razvue ica u
irinama temelja ili zida. Krianja ica suprotnih smjerova se provjeravaju viskom u
odnosu na ve prethodno postavljenje toke kontura. Kad su sve dimenzije preneene,
skidaju se kolii kontura da ne smetaju pri iskopu. Na poravnatom tlu konture temelja
(objekta) se obiljeavaju daskama poloenim tako da je unutarnji brid daske tono pod
vrhom viska objeenog na icu nanosne skele. Daske se uvruju koliima. Isti je
princip za obiljeavanje nepodrumljenih kao i podrumljenih objekata s tim to se kod
zadnjih dodatno nakon iskopa jo prenose dimenzije na dno iskopa.
Uz obiljeavanje temelja obiljeava se i visina nultoke od koje se odmjeravaju visini i dubine pojedinih
dijelova objekta. Ona se najee nalazi na visini ulaznog
podesta prizemlja. Sve visinske kote na objektu proizlaze
iz njenog poloaja. Nju obiljeavamo zarezom na stupu
nanosne skele ili na nekom drugom s kojeg e se visina
lako prenositi.
Prije poetka iskopa nanosnu skelu pregledavaju
projektant i nadzorni inenjer.
Oplate i skele
I oplate i skele smatramo pomonim konstrukcijama koje se mogu izraivati od
drvene grae te raznih suvremenih elemenata i materijala (elik, aluminij, plastika,
pocinane itd.). Dok su drvene oplate i skele izraivali i postavljali tesari, danas
suvremene oplate postavljaju monteri oplata ili skela.
Osnovna podjela oplata svodi se na:
klasine daane oplate
lake montane oplate
suvremene, velikoplone oplate
tunelske (prostorne) oplate
klizne oplate
specijalne vrste oplata
Danas se klasine daane oplate koriste za pojedinane, manje objekte i radove, budui da se
ova oplata esto na moe iskoristiti za drugi razliiti objekt ili se mora usklaivati to znai da se
maksimalno koristi 3 do 4 puta. Nisu ekonomine, zahtjevne su i za izradu se koristi dosta
radnog vremena, a u nedostatku drvene grae i kvalitetne radne snage, openito se prilo
novim tehnolokim rjeenjima suvremenih oplata, koje su prilagoene svojim elementima za
skoro sve izvedbe konstrukcija. Praktino su trajne ako se pravilno odravaju i uvaju od
mehanikih oteenja. Montaa, iako djeluju sloeno, je vrlo jednostavna pa i priueni radnici
lako savladavaju tehniku.

43

U slijedeem dijelu teksta emo povui paralelu daanih oplata za konstrukcijske

elemente koje smo obradili u dijelu 2.3 sa suvremenim tipovima oplata.
Skelama se izvode radovi na visini, a mogu biti pokretne (pomine) i nepokretne
(fiksirane). Konstrukcijski se razlikuju po sloenosti ovisno o tipu konstrukcije koja se izvodi,
visini do koje se postavljaju, po materijalima, duni trajanja radova itd.
Za manje i kratkotrajnije radove od nepokretnih imamo skele na ljestvama, skele na
stupovima, skela od elinih beavnih cijevi i slinih novih tipova (aluminijskih, pocinanih), a od
pokretnih skele na nogarima bilo drvene ili od elinih cijevi te razni tipovi sloivih tornjeva
nosivih skela koji umetanjem i promjenom donje dijela, umjesto noica podupiraa dobiju
tokie za kretanje i premjetanje.
Osim ovih podjela moemo skele promatrati kao nosive, penjajue, radne i zatitne.
U svakom sluaju koliko kod oplata pravilno postavljenih, uvrenih i dr. ovisi tonost i
izgled pojedine armirano betonske konstrukcije, tako se skelama osigurava stabilnost
konstrukcije dok ona ne postigne potrebnu vrstou, a isto tako sigurnost i zatita radnika pri
radu na visini.

OPLATE
Klasine drvene

osiguranje irokog iskopa

osiguranje uskog iskopa

- temeljne trake za dubine 1,5 2 m u zemlji 2. i 3. ktg

44

- temeljne trake za dubine 2-3 m u zemlji 2., 3. i 4. ktg

oplate podnonih zidova

- jednostrane za nii i vii zid

- dvostrana

45

Suvremene temelja samaca, trakastih temelja, podnonih zidova .

Oplate zidova za ravne i zaobljene zidove

Klasine daane

Suvremene

46

Oplate nadvoja ravni i polukruni

Klasine daane

Oplate serklaa

47

Oplate stupova raznih poprenih presjeka

Klasine drvene

Suvremene

48

Oplate greda
Klasine i suvremene

Oplate stropova ravne, ploe s gredama

Klasine drvene

- detalj spoja daane oplate ploa i greda s podupiranjem

49

Suvremene stropni stolovi

Oplata stubita
Klasine drvene

50

Pomina oplata
Primjenjuje se pri betoniranju visokih zidova gdje je oteano vanjsko ukruenje zidova.
Oplata se konstruira tako da se moe podizati uvis prema napredovanju radova s tim, to joj
donji dio mora obuhvatiti zavreni dio betonskog zida.

Klizna oplata
Klizna oplata je velikoplona oplata koja se u odnosu na penjajuu ne demontira i
ponovo montira u vertikalnoj izvedbi zidova, ve se montira samo jednom, nakon ega se
mehaniki, vertikalno pomie. Na taj nain se zidovi izvode kontinuirano. Upotrebljava se za
izvedbu zidova visokih objekata (silosa, dimnjaka, stubinih ahtova, rezervoara, stupova
mostova i sl.). Poslije stvrdnjavanja betona odreene sekcije se povlai uvis pomou specijalnih
dizalica (hidraulikih prea). Demontira se po zavretku cjelokupnog betoniranja.

Prijenosne ili penjajue (kletter) oplate

Sustav ove oplate sastoji se od penjajue konzole koja je sidrena
na donjem ve izbetoniranom dijelu zida. Ta konzola slui kao pomona
nosiva konstrukcija za montau i naslanjanje elemenata oplate. Na
konzolu se moe objesiti visea radna platforma za eventualni popravak i
naknadnu obradu zidova. Premjetanje penjajuih konzola i elemenata
oplate, zajedno s viseom radnom platformom i radnom skelom na vrhu
elemenata oplate, obavlja se pomou toranjske ili neke druge dizalice.
Nakon betoniranja jedne sekcije zida oplata se demontira i prenosi na
sljedeu sekciju, vjeanjem na sidra u predhodno izbetoniranoj sekciji.
Na slici:
1. jedinica koja se podie
2. penjajui nosa
3. radna platforma

51

Tunelske oplate
Predstavljaju razne tipove oplata ija je povrina najee od elinih limova s nosivom
konstrukcijom, a omoguuje istovremeno betoniranje zidova i stropova. Elementi se spajaju kao
dvije polukoljke i ine tunel jer se niu do potrebne veliine.

Specijalne oplate naini oplaivanja

Stvorene su u novije vrijeme zbog potrebe sve zahtjevnijih oblika graevina te
uvjeta pod kojima se izvode.
Napuhane oplate se izrauju od gumenih ili elastinim materijala zatvorenog
oblika cilindra ili slinog. Pune se zrakom pod tlakom i poveavaju promjer. Nakon
ovravanja betona zrak se isputa i oplata se izvlai kroz predviene otvore u
konstrukciji (mostovi, brane, cjevovodi)
Izrada zakrivljenih betonskih ploha (ljuski): bez oplate se izvode na nain da se
izmeu osnovnih nosaa tokasto vare ipke armature dok se ne ostvari eljeni oblik.
Zatim se izvana postavlja gusto iano pletivo otvora okana 3-6 mm. Uvrste se. Zatim
se takoer izvana, najbolje mlaznim betonom, nabacuju slojevi 3-4 cm po cijeloj
povrini. Nakon 4-7 dana ovravanja nastavlja se betoniranje s unutarnje strane.
Izgubljene oplate: pojam za sve vrste oplata koje ostaju u konstrukciji nakon
izvedbe, uglavnom kod objekata s unutarnjim otvorima jer ne postoji mogunost
izvlaenja iste (mostovi, uplji elementi, grede velikih raspona) ili su kao takva
tehnoloka rjeenja.

52

SKELE
Nosive (sastoje se od podupiraa ili su kao sloivi tornjevi nosai stropnih stolova,
stubini tornjevi ili nose velika optereenja)

Montaa

Penjajue skele; radne skele i zatitne skele

53

Ugradnja betona i armature

Ve smo opisali naine spravljanja betona, transporta i u vrstama betona, ugradnju betona
pumpama. Jo je jedan nain preostao, a to je transport automijealicama i sipanje betona u
korpe koje se podiu dizalicama i svjei beton ubacuje u prethodno pripremljenu oplatu i na
postavljenu i uvrenu armaturu.
Opisane oplate i skele primijenit emo ovisno o konstrukciji, a kod svih je bitno da se
geodetskim instrumentima odreuje visinski poloaj i os skele i oplate. Poloaj se prati tijekom
betoniranja da ne doe do poputanja ili deformacije. Odmah treba ispraviti nedostatke.
Najekonominije oplate za stambene objekte su prostorne oplate koje se kao i ostale viekratne
lako postavljaju i skidaju dizalicama. da se sprijei prianjanje betona i oplate, drvena se vlai
vodom, a metalne uljima. Ne smije se pretjerivati zbog naruavanja strukture ili vanjskog izgleda
elementa.
Armaturu smo dobili iz centralnog armirakog pogona bilo ve u armaturnim sklopovima
koji se ve gotovi ulau u postavljene oplate, ili na gradilitu postoji prostor za vezivanje ili
cjelokupne armirake aktivnosti o kojima smo ve pisali. Ako se radi o sloenim elementima s
gusto postavljenom (predvienom) armaturom ona se onda ne moe na drugi nain vezati osim
runo na mjestu ugradnje.
Armatura se postavlja na mjesto predvieno planom armature, redoslijedom prema
vanosti konstrukcijskog elementa. Prvo se postavlja u oplatu glavnih nosaa, a zatim
sporednih (ukruenja i sl.), a na kraju ploe. Armatura ne smije dodirivati oplatu ni leati na njoj
kako prilikom montae tako i pri betoniranju. Razmak odnosno zatitni sloj betona titi armaturu
od vanjskih utjecaja. Isto tako i izmeu pojedinih ipki mora biti odreeni razmak. Te razmake
odravamo pomou vilica, posebnih komadia armature, posebno oblikovane armature,
eljeva od tanke ice, podloaka od cementnog morta te gotovih podloaka

Postavljenu armaturu ne smijemo iskriviti ni pomjeriti gaenjem i hodanjem po

njoj. Da to sprijeimo, naroito za vrijeme ugradnje betona izraujemo staze za hodanje
s kojih ne bih trebalo silaziti, a takoer i radne skele s kojih obavljamo ugradnju, ime se
osigurava nesmetan rad i ne ugroava sigurnost radnika.
Prije ugradnje betona armaturu provjeravaju projektant i nadzorni inenjer.

54

Zbijanje betona
Ugradnja betona vana je koliko i ispravan transport i proizvodnja. Veliku ulogu u
dobivanju kvalitetnog betona ima zbijanje. Tim postupkom osigurava se homogena
zbijena struktura bez upljina u betonu to mu osigurava vodonepropusnost i trajnost.
Moe se vriti pervibratorima koje se uranja u betonsku masu. Uronjeni dio je spojen s
motorom preko elastinog crijeva, razliitih su oblika. Postavljaju se u odreenom
radijusu, iroke su primjene i efikasni.

Oplatni vibratori se privruju na oplatu i preko nje prenose vibracije na beton.

Koriste se za stupove, zidove, ploe i dr.

Povrinski vibratori su po konstrukciji slini oplatnim, ali su u neposrednom kontaktu s

betonskom masom. Varijante su vibroletve i vibrostolovi. Uglavnom slue kod zbijanja
ploa.

Najea uporaba ovih ureaja je u tvornicama predgotovljenih betonskih elemenata.

55

Njega betona
U njegu betona ubrajamo sve postupke kojima se ugraeni
beton titi od vanjskih utjecaja (vjetra, oborina, visokih i niskih
temperatura, agresivnih uvjeta i mehanikih oteenja) u
nekoliko dana do nekoliko tjedana odn. do postizanja veeg
dijela vrstoe.

U vrijeme isporuke i ugradnje, temperatura okoline i betona ne smije biti ispod 5C.
Smrzavanjem vode u betonu dolo bi do razaranja njegove kristalne strukture.
Zatita od smrzavanja moe se provoditi dodacima kojima emo ubrzati vrijeme vezanja (ako
oekujemo hladno vrijeme), zagrijavanjem komponenti (voda i agregat na 30-35 C), postupcima
zaparivanja elemenata (u tvornicama betona), upotrebljavati cemente s veom toplinom
hidratacije i dr., a u svakom sluaju zatiti gornje povrine daskama, PVC folijama i slino ili
izbjegavati betoniranje kod niskih temperatura. Pri betoniranju, oplatne plohe trebaju imati
termoizolaciju radi sprjeavanja toplinskih gubitaka svjee betonske mase.
Ako temperatura prijee 25C i konstrukcija je izloena osunanju ili vjetru, doi e do naglog
gubljenja vode iz betona ime beton gubi vodu potrebnu za vezanje i poinje dobivati pukotine.
U postupku proizvodnje betona dodaju se usporivai jer visoke temperature zraka skrauju
vrijeme vezivanja betona, a zbog breg isuivanja betonske mase, mogu u konanici biti i manje
vrstoe betona. Beton se mora titi vlaenjem, polijevanjem i pokrivanjem (materijalima koji
zadravaju vlagu).

Takoer u vremenu izmeu poetka i kraja vezanja cementa (pri stvaranju kristala cementa pri
hidrataciji) ne smije doi do potresanja betonske mase zbog pojave pukotina.
Nakon pravilno provedenih postupaka njege betona i postignute zahtijevane vrstoe moemo
pristupiti demontai oplata. Podupirae kod elementa naprezanih na savijanje moemo uklanjati
u slijedeim rokovima (dodaje se broj dana za temperature nie od 5C jer tada nema
ovrivanja).

Raspon konstrukcije [m]

do 3
36
>6

Rok (dani)
5 10
10 20
15 28

POSLJEDICE LOE NJEGOVANOG BETONA

Izgled povrine neadekvatno njegovanog betona

56

3.5. Alati, ureaji, strojevi, postrojenja

Spravljanje svjeeg betona danas znai to je vie mogue izbjegavati rune naine
spravljanja zbog nemogunosti kontrole kvalitete dobivenog betona vezano za zadane uvjete
odnosno sastav.
Alati koje emo pri spravljanju i ugradbi koristiti su lopate, zidarski alati (kaike, fangle,
vodena vaga, visak), aluminijske letve za ravnanje povrina, ekii i drugo, a od specifinih
ureaja su razni tipovi pervibratora za zbijanje svjeeg betona u oplatama.
Kao i ureaji za vibriranje odnosno zbijanje veih povrina s ugraenim svjeim betonom, a to
su: oplatni vibratori, vibrostolovi, vibroletve i drugo.
Runo spravljanje kao i strojno s mijealicama manjeg kapaciteta dozvoljeno je samo za
manje sporedne radove. Za sve ostale se oekuje kontrolirani sastav, a time i uvjet za kasnije
postizanje potrebne vrstoe betona. Zbog tog se proizvodni postupak u principu svodi na
automatizirano doziranje i mijeanje komponenata betona, najbolje u tvornicama betona.
Osnovna funkcija spravljanja betona mijeanje moe se provoditi kroz razne tipove strojeva ili
postrojenja.

Mijealice za beton rade uglavnom u ciklusima iako postoje i neke vrste

kontinuiranih.
Ciklike mijealice dijele se na dvije osnovne grupe:
- gravitacijske mijealice
- prisilne mijealice
U ciklinom nainu spravljanja betona dozirana koliina komponenata utvruje se uglavnom
maseno (vaganjem) u optimalnom sastavu po odreenoj recepturi te se ubacuje u bubanj
mjealice.

Gravitacijske mijealice mijeaju slobodnim padom sve vrste betona bez

ogranienja u pogledu krupnoe zrna. Osnovu strojne konstrukcije ine posebno
oblikovani okretni bubanj s posebno oblikovanim rebrastim lopaticama uvrenim po
unutarnjem platu bubnja. Ove lopatice odiu mjeavinu te tako omoguuju njezin
slobodan pad i uranjanje u masu donjeg dijela bubnja te daljnje mijeanje prevrtanjem.
Trajanje jednog radnog ciklusa mijeanja je od 2 do 4 minute.
Mijealice s vodoravnim bubnjem
Koje imaju dva otvora sa strane, jedan za punjenje i
jedan za pranjenje, uvijek su s vodoravnom osi okretanja
prilikom mijeanja.
(punjenje i mijeanje se izvodi
okretanjem bubnja u jednom smjeru, a pranjenje u drugom)
rade s oko 15 okretaja u minuti. Mogu biti samostalne,
vuene ili lako prenosive (manje).
Druga vrsta gravitacijskih mijealica s preokretnim bubnjem
imaju kosu os okretanja pri mijeanju. Punjenje i mijeanje je s
otvorom bubnja prema gore, a pranjenje okretanjem bubnja s
otvorom prema dolje. Rade s oko 20 okretaja uminuti. To su
mijealice manjih kapaciteta za runo punjenje, samohodne na
kamionskom podvozju ili velike mijealice u okviru tvornica
betona.

57

Prisilne mijealice rade po principu intenzivog okretaja jedne ili vie zasebnih sustava
lopatica unutar nepokretnog bubnja. Okretanje sustava lopatica je do 40 okretaja u minuti, a
trajanje jednog radnog ciklusa je 1 do 2 minute, a za sitnozrne betone dvostruko dulje 2 do 4
minute.
Sastoje se od koso poloenog upljeg valjka blago nagnutog, unutar kojeg se nalazi
osovina s lopaticama. S gornje strane se neprekidno doziraju komponente betona, a na donjoj
strani izlazi gotov beton. Budui da daju beton veih razliitosti manje se koriste.
Kapaciteti bubnjeva prethodno nabrojanih vrsta su od : 75; 150; 250; 500; 750; 1000;
1500; 2500 l

Za uporabu na gradilitima ovisno o potrebnim

koliinama betona za isporuku esto slue samohodne
mjealice na kamionskom podvozju, polustacionarne ili
pokretne tvornice betona.

Ako se radi o stalno smjetenim tvornicama betona, njih nazivamo stacionarnim, a

prema veliini dijelimo ih na:
- tvornice betona manjih proizvodnih kapaciteta od 10 do 25 m3/h (djelomino
automatizirane) obino se primjenjuju u visokogradnji, mogu imati raspored boksova za
agregat u obliku zvijezde i silos za cement.

- tvornice srednjih kapaciteta od 30 do 60 m3/h (automatizirane i djelomino

programirane) izrauju se od eline nosive konstrukcije nad zemljom. Imaju
pneumatske i elektrokomande, mogu se lako premjetati, a primjenjuju se kod izgradnje
autocesta, aerodroma, odnosno u niskogradnji.

58

- tvornice velikih proizvodnih kapaciteta od 80 do 600 m3/h, izrauju se u obliku tornja,

potpuno su automatizirane i programirane, ak robotizirane, primjena im je kod
betonskih radova u velikim koliinama npr. hidrotehniki objekti i slino.

Opa podjela u ovisnosti o sklopu ureaja bi mogla biti na tvornice:

- toranjskog
- horizontalnog (parternog) tipa.
Toranjske betonare se zovu i visinske (jedno stupanjske). Komponte betona se
samo jedanput podiu. Svi ureaji su postavljeni u tornju, a materijali iz boksa ispadaju
odozgo prema dolje gravitacijom.
Kod horizontalnih, prizemnih betonara (vie stupanjske), svi strojevi i ureaji
su rasporeeni horizontalno. Brzo se montiraju i demontiraju, pa su pogodne za
premjetanje. Nedostatak im je u zauzimanju veih povrina za postavljanje i
funkcioniranje, to troi vie energije za podizanje materijala pa im je zbog tog manja
brzina rada.
U svakom sluaju oprema za proizvodnju betona se sastoji od:
- skladita agregata (boksovi ili silosi odn. otvoreni ili zatvoreni tip uskladitenja
- silosi za cement
- sredstva za unutarnji tehnoloki transport
za agregat:
bageri sajlai sa skrejperskom kaikom za povlaenje agregata iz boksova
- elevatori ili skip ureaji za neposredni transport agregata do mijealice
- transportne trake kod silosa za transport agregata do mijealice
za cement
- cijevni transporter
ureaji za mjerenje (doziranje) sastavnica
- dozatori ili vage agregata i cementa kao pokretni (idu od silosa do silosa) ili
nepokretni
- protoni mjerai koliine vode
- mjerai vlanosti agregata
- mijealice za beton (gravitacijske, prisilne, valne)
Pojedini tipovi ureaja su prikazani na drugim mjestima uz objanjenja.

59

Ureaji za transport betona

Najei nain transporta beton od mjesta pripreme (tvornice betona) do mjesta
ugradnje (gradilite) se odvija automjealicama (mikserima). Mogui su i drugi npr. suhi
ili zemljovlani beton kamionima kiperima, ako je udaljenost mala transportnim
trakama i dr.
Atuomjealice su raznih kapaciteta od 1 m3 do 10,11 m3 , a usklade se s
potrebama dopreme, kako po koliinama tako i po vremenu.
Tijekom transporta posuda, odnosno mikser s betonom rotira umjerenom
brzinom (2 do 6 okretaja/min) i time s sprjeava zbijanje segregaciju betona.
Homogenizacija smjese se postie veom brzinom rotacije ( 4 do 16 okretaja/min).
Trajanje transporta se mora prilagoditi tako da gubitak obradivosti uslijed transporta
ostane u prihvatljivim granica. Kod duljeg transporta ili ugradnje betonu se dodaju
usporivai vremena vezanja, a tako i obradivosti.
Iz atomjealice beton se prebacuje ovisno o potrebnoj
koliini, mjestu i udaljenosti ugradnje kranom i korpama,
pumpama za beton ili transportnim trakama.

Ureaji za ugradnju betona

- su autopumpe, finieri za beton i dr. , ali o njima vie u poglavlju Vrste betona prema
nainu ugradnje.

Ureaji za zbijanje betona

- su pervibratori, oplatni vibratori (horizontalni ili vertikalni), vibracijske letve i dr., o njima
u poglavlju Tehnologija ugradnje na gradilitu.

60

3.6. Vrste betonskih radova prema normama

Kao to se je navedeno u armirakim radovima, tako se i kod betonskih radova
moemo posluiti Graevinskim normama u visokogradnji za izraun potrebnog
vremena za obavljanje pojedinih poslova ugradbe betona ovisno o tome da li se radi
runo ili strojno, kojim od strojnih naina, kakvi su ugradbeni elementi (malih presjeka,
srednjih, velikih, povrinske ugradbe, o visini na koju se ugrauju itd.) koji su naini
transporta ili prijenosa, te takoer o udaljenostima ugradnje i vrstama betona prema
vrstoama ili konzistenciji.
Graevinske norme GN 400-1 obuhvaaju ove grupe radova odnosno ugradnje
betona:
1. GN 400-300 Runa ugradnja betona nearmiranih i armiranih konstrukcija od
visinske kote 0,00 i nie.
Konstrukcije u koje se ugrauje beton su:
- malih presjeka do 0,12m betona, na m ili m konstrukcije
- srednjih presjeka od 0,12 do 0,30 m betona na m ili m konstrukcije
- velikih presjeka preko 0,30 m betona na m ili m konstrukcije
Spravljanje betona je strojno ili se gotovi beton dovozi, runo se ugrauje i
transport je do mjesta ugradbe razliitim sredstvima.
2. GN 400-400 Runa ugradba betona za nearmirane i armirane konstrukcije od
kote 0,00 i vie. Pored ve prethodno nabrojanih konstrukcija (1.) beton se u ovoj grupi
normi ugrauje i u sloene konstrukcijske elemente, a takoer se izrauju armiranobetonski zidovi debljine do 8 cm.
Spravljane betona je strojno ili se gotovi beton dovozi, runo se ugrauje i
transport je od mjesta ugradnje razliitim sredstvima.
3. GN 400-500 Strojna ugradba betona za nearmirane i armirane konstrukcije od
kote i nie. U ovoj grupi normi dvije su osnovne vrste konstrukcija:
- konstrukcije malih presjeka do 0,30 m betona po m ili m konstrukcije
- konstrukcije velikih presjeka preko 0,30 m betona po m ili m konstrukcije
Spravljanje je strojno ili je beton dopremljen iz tvornice betona, strojna je ugradba
kao i transport.
4. GN 400-600 Strojna ugradba betona za nearmirane i armirane konstrukcije od
kote 0,00 i vie. Konstrukcije na koje se norme ove grupe odnose su iste kao i u
prethodnim normama (3.).
Spravljanje betona je strojno ili je beton dopremljen iz tvornice betona, strojna je
ugradnja kao i transport betona.
5.GN 400-700 Strojna ugradba betona armirano-betonskih ploa za kote 0,00 i
vie te debljina 8; 10; 12; 15; 20 i 25 cm.
6. GN 400-800 Strojna ugradba polumontanih stropova Monta; TM3; TM5 te
monolitne sitnorebraste ploe.
7. GN 400-900 obuhvaaju betoniranje nogostupa, podova i betona za pad na
ravnim krovovima.

61

4. ARMIRANI BETON
4.1. Koncept armiranog betona
Prednosti i mane betonskih konstrukcija
Prednosti:
- ekonominost (jeftino i dostupno gradivo)
- trajnost (dobra otpornost i mali troak odravanja)
- izbor raznih oblika
- monolitnost
- dobra protupoarna svojstva i zatita armature
- dobri zdravstveno-higijenski uvjeti (bez upljina)
Mane
- velika vlastita teina
- oteani uvjeti prepravaka, pojaanja, uklanjanja, sanacije
- dobro provodi toplinu i zvuk (loa toplinska i zvuna izolacija)

Nearmirani beton
- slom preko jedne pukotine
- vlana vrstoa ft 15 do 20 puta nia od tlane fc
- duktilnost nula: krti slom
- mehanizam sloma: dosegnuta vlana vrstoa betona
- iskoritenost tlanog pojasa 5% do 7%

Armirani beton
- nosivost 15 do 20 puta vea
- slom preko brojnih pukotina vlanog pojasa (granino izduenje elika
100 puta vee od graninog izduenja betona)
- duktilnost izraena (raspucanost presjeka i veliki progibi)
- koeficijent sigurnosti neusporedivo vei
definicija: Armirani beton jest beton ojaan (armiran) betonskim elikom
osnovna karakteristika i pretpostavka:
- spregnuti materijal
- deformacija susjednih estica identine
osnovni preduvjeti koji osiguravaju pretpostavku:
- prionljivost
- isti temperaturni gradijent
- lunatost betona (zatita armature)

62

Dva razliita materijala koja moraju zajedniki djelovati u cjelini gotovog armirano
betonskog elementa, jer o tome ovisi trajnost tog elementa ili konstrukcije krenuvi od
same proizvodnje, transporta, preko ugradnje i njege ovise o mnogo pojedinanih
uvjeta.
Proizvodnja betona odreenog razreda tlane vrstoe koji mogu biti razliiti u
odnosu na zahtijevane, ovisno o vodocementnom faktoru , granulometrijskom sastavu
agregata, nainima zbijanja, ugradnje betona, a isto tako izvedba ispravnog armaturnog
sklopa (znai pravilno dimenzioniranog, savijenog, oblikovanog i povezanog u cjelinu)
preko potrebne minimalne debljine zatitnog sloja betona ovisno o razredima izloenosti
te meusobne prionljivosti armature i betona samo su neki od uvjeta koji mogu utjecati
na ispravnost i kvalitetu armirano betonskih konstrukcija.

4.2. Prionjivost betona i armature

Ovo svojstvo je bitno kod armiranja betona koji nije prednapet odnosno kad se
primjenjuje elik za armiranje (glatka, rebrasta, profilirana armatura, zavarene mree i
reetkasti nosai).
Prionjivost je vana jer osigurava zajedniko djelovanje betona i armature pa su
unutarnji naponi istovremeno preuzeti od oba materijala.
Prionjivost ovisi o povrini armature, izmjerama elementa te poloaju i nagibu
armature tijekom betoniranja.
Razlikuju se dobra i umjerena prionjivost ovisno o ostvarenim uvjetima.
Dobra je prionjivost ostvarena kad:
- su sve ipke armature s nagibom od 45 do 90 prema vertikali tijekom betoniranja
- su sve ipke s nagibom od 0 do 45 prema vertikali tijekom betoniranja koje su:
ugraene u elemente kojima debljina u smjeru betoniranja ne prelazi 250 mm
ugraene u elemente deblje od 250 mm a koji su ili min h/2 iznad donje plohe
svjeeg betona ili minimalno 300 mm ispod gornje plohe odsjeka betoniranja.
- se tapni konstrukcijski elementi (npr. stupovi) izvode u leeem poloaju,
vibriraju vibracijskom iglom i ije vanjske izmjere nisu vee od 500 mm.

U svim drugim sluajevima se prionjivost oznaava umjerenom. Isto vrijedi i za

konstrukcijske elemente koji se izvode kliznom oplatom.

63

Kod nastupanja stanja granine nosivosti i uporabljivosti konstrukcijskih

elemenata bitno je znati i graninu vrijednost prionjivosti koja daje dostatnu sigurnost da
ne doe do zakazivanja prionjivosti. Tu proraunsku vrijednost prionjivosti fbd dobijemo
iz formule
fbd=2,25 x fctk0,05 / c
gdje je fctk0,05 karakteristina vlana vrstoa betona.
Dakle odnos tlane vrstoe betona za ipke ds32mm i dobru prionjivost s
proraunskom vrijednosti vrstoe prionjivosti fbd vidimo iz tablice:
Karakteristike tlane vrstoe betona fck[N/mm2 ]
fbd[N/mm
]

12

16

20

25

30

35

40

45

50

55

60

70

80

90

10
0

1,
6

2,
0

2,
3

2,
7

3,
0

3,
4

3,
7

4,
0

4,
3

4,
4

4,
5

4,
7

4,
8

4,
9

4,9

Za armaturu umjerene prionjivosti vrijednosti se mnoe sa 0,7

Kod ipki armature ds>32mm vrijednosti fbd mnoe se faktorom (132-ds)/100.

Vrijednosti u tablici se smanjuju za 1/3 kad okomito na os nastavka armature djeluje
popreni vlak koji izaziva pukotine paralelno s osi armature u podruju sidrenja.

4.3. Zatitni sloj betona

Trajnost armirano betonskim i prednapetim konstrukcijama i elementima osiguravamo
zatitnim slojem betona dovoljne debljine i gustoe za odreene uvjete.
Zatitni sloj betona je udaljenost vanjskog ruba armature ( ukljuivo spone vilice ) do
najblie vanjske plohe betona.
Najmanjom debljinom zatitnog sloja osigurava se:
- prionjivost betona s armaturom ( prijenos sila )
- zatita elika od korozije
- neodlamanje betona
- zatita od poara
Najvea opasnost i najvea mogunost je da elik korodira zbog stalne izloenosti u
odreenoj okolini ako je dolo do oteenja zatitnog sloja na neki od moguih naina.
Zbog toga se najmanje veliine zatitnog sloja Cnom odreuju u ovisnosti o razredu
izloenosti za koroziju i razredu minimalne tlane vrstoe betona.
Nazivna veliina zatitnog sloja Cnom
Cnom = Cmin + c
sastoji se od najmanje veliine zatitnog sloja i dodatne vrijednosti Ac koja e se
primijeniti za odreenu okolinu.
Ne smije biti manja od vrijednosti u tablici ovisno o razredu agresivnog djelovanja
okolia. Takoer za povrine betona s vie izraenih razreda mjerodavan je najvei
zatitni sloj.

64

Uvjet za osiguranje prionjivosti - cmin ne smije biti manja od

- cminds - za elik za armiranje
ds max promjer uzdune armature
- cmindsv=ds(n)1/2 - za grupiranu armaturu
n broj armature u grupi
dsv ne smije biti manji od promjera armature koja zamjenjuje grupu
- za prednapeti beton
- cmin2.5dp za uad prethodno napinjanje
- cmin3dn za rebrastu armaturu
- cmindn vanjski promjer zatitne cijevi kod naknadnog napinjanja
Zbog vee osjetljivosti elika za prednapinjanje na koroziju od elika za armiranje,
potrebna je vea debljina najmanjeg zatitnog sloja. Za natege se veinom koriste ice
manjih promjera (6 mm) kod kojih se korozija u postotku jae odraava na nosivost
nego kod veih promjera elika za armiranje.
Najmanje debljine zatitnog sloja

UVJETI ZA
ZATITNI SLOJ
Za pojedine armature
Za grupne armature
elik za armiranje
Cmin [mm]
elik za
prednapinjanje
Cmin [mm]
C [mm]

RAZRED AGRESIVNOG DJELOVANJA OKOLIA

Korozija
Korozija
Korozija
karbonatizacijom
kloridima
kloridima
xc
xd
xs
1
2
3
4
1
2
3
1
2
3
cminds
cminds
cminds
(odn.dsv)
odn.dsv
(odn.dsv)
10

20

25

20

30

35

10

15

15

40

40

50

50

15

15

Za razrede XM izloene habanju dodaju se na ove vrijednosti za XM1 c min + 5mm; za XM2 c min
+10mm; za XM3 c min +15mm

Beton svojom alkalnom (lunatom) reakcijom i zrako-nepropusnou titi armaturu od

korozije.

65

RAZREDI AGRESIVNOG DJELOVANJA OKOLIA NA BETON S NAZNAKOM RAZREDA TLANE

VRSTOE BETONA
Razred
Opis okolia
Minimalni
agresivnog
razred tlane
djelovanja
vrstoe
1. Bez opasnosti od korozije
Za nearmirani temeljni beton i beton bez ugraenih
C12/15
XO
metala te unutarnje nearmirane konstrukcije i elemente
LC12/13
( bez leda, habanja i kemijski agresivnog okolia )
2. Korozija uzrokovana karbonatiziranjem
Armirani beton izloen vlazi u unutranjim elementima
XC1
(kuhinja, kup.,suionica) ili uvijek mokrom (beton u vodi)
C16/20
LC16/18
Armirani beton u mokrom (posude za vodu) ili rijetko
XC2
suhom (temelji)
Vanjski armirani betonski elementi ili unutarnji s
C20/25
XC3
visokom vlanosti zraka (bazeni, staje, kuhinje)
LC20/22
Vanjski armirani betonski elementi koji su naizmjence
C25/30
XC4
izloeni promjenama vlanosti (elementi kod promjena
LC25/28
razina vode i sl.)
3. Korozija uzrokovana kloridima, ali ne iz mora
Armirani beton ili betonske povrine izloene umjerenoj
C30/37
XD1
vlanosti s kloridima u zraku (prometne povrine)
Elementi konstrukcija izloeni industrijskim vodama s
XD2
kloridima esto vie mokrim nego suhim (bazeni)
C35-45
Dijelovi konstrukcija izloeni naizmjence promjenama
XD3
vlanosti (mostovi, kolnike ploe, garae)
4. Korozija uzrokovana kloridima iz morske vode
Vanjski elementi uz more (sol u zraku, bez izravnog
XS1
kontakta s vodom)
C30/37
XS2
Dijelovi konstrukcija u moru pod vodom
Dijelovi konstrukcije u moru, ali izloene prskanju,
C35/45
XS3
udarima valova
5. Korozija smrzavanjem i odmrzavanjem sa soli ili bez
XF1
Vanjski elementi izloeni srednjem vlaenju bez soli
C25/30
Vertikalne povrine cestovnih konstrukcija izloene
C25/30
XF2
smrzavanju i solima za odravanje (prskanje)
C35/40
Horizontalne povrine betona izloene kii i smrzavanju
LC25/28
XF3
(veliko vlaenje bez soli)
Prometne povrine izloene velikom vlaenju sa solima
C30/37
XF4
za odravanje
C40/50
Konstrukcijski elementi postrojenja za proiavanje
LC30/37
otpadnih voda
6. Kemijska korozija betona
Beton je izloen kemijskom djelovanju tla, podzemna
XA1
voda
C25/30
slabo agresivno (posude preiivaa)
Beton izloen agresivnim tlima ili elementima u dodiru s
XA2
morskom vodom
C35/45
XA3
Beton izloen agresivnim otpadnim vodama
7. Beton izloen habanju - mehanikom
XM1
Prometne povrine s kretanjem vozila na pneumaticima
C30/37
umjereno habanje
LC30/33
XM2
Prometne povrine izloene jakom habanju
C30/37
(vozila s punim i pneumatskim gumama)
C35/45
LC30/33
XM3
Povrine izloene vrlo jakom habanju ( gusjeniari)
C35/45
LC35/38

66

Posebni zahtjevi za osiguranje dostatne zatite od poara navedeni su u normi HRN

ENV 1992-1-2. Specifine konstrukcije kao to su mostovi ili prednapete konstrukcije
imaju i dodatnih zahtjeva za dostatne debljine zatitnih slojeva.
PRIMJERI ODREIVANJA ZATITNOG SLOJA:
Ako je povrina betona izloena agresivnom djelovanju morskog okolia ili kemijskim utjecajima
najmanja vrijednost debljine zatitnog sloja je 50 mm.
Kod kemijski jako agresivnog okolia predviamo i dodatne mjere.
Za beton neravnih povrina poveavamo c. Pa tako beton direktno ugraen na tlo treba imati
cmin75 mm. Na pripremljenoj podlozi s podlonim betonom cmin40 mm.
Ako se dodatno betonira sloj na postojei vrijede druga pravila.
Iz svega moemo zakljuiti da e nam cnom nazivna (-ukupna, stvarna za odreenu konstrukciju
) veliina zatitnog sloja biti minimalna za odreeni razred agresivnog djelovanja okolia, a
poveavati e se do traene ovisno o tlanoj vrstoi betona, dodacima za beton, zatiti od
poara, posebnim uvjetima i mjestu izloenosti konstrukcija, vrsti konstrukcije, izvedbi i drugim
uvjetima.

Armira betonira e podatke o potrebnom zatitnom sloju za konstrukciju ili

element koji treba izvesti dobiti od nadreene osobe (poslovoe, voditelja
gradilita) ili e mu biti vidljiv iz izvedbenog projekta po kojem e izvoditi radove.
Osiguranje debljine zatitnog sloja prilikom izvedbe vrimo posebnim elementima. To su
podmetai, drai razmaka (distanceri) i nosai armature kojima se fiksira poloaj
armature u vrijeme betoniranja. Moraju izdrati i dodatna optereenja (hodanje radnika).
Izrauju se iz raznih materijala, ali su najee plastini.

4.4. Sidrenje armature

Osnovnu vrijednost (veliinu) duljine sidrenja lb ini duljina sidrenja ravne ipke uz
pretpostavku konstantne prionjivosti fbd uzdu i po opsegu ipke za mogui prijenos sile
Fs=As x fyd
gdje je
lb =ds/n x fyd/ fbd
ds promjer armature
fyd = fyx/ys proraunska granica poputanja elika
fbd proraunska vrstoa prionjivosti
ipke armature moraju osigurati unos sila u beton bez uzdunih pukotina i odlamanja
betona u podruju sidrenja.
Razlikujemo vie vrsta sidrenja:
- ravnom ipkom
- ipkom s kukom
- ipkom s ravnim ( pravokutnim ) lukom
- ipkom s petljom

67

Tablica vrsta doputenih vrsta i naina sidrenja armature

ipke promjera ds>32 mm sidre se kao ravne ipke ili posebnim sidrenim elementima.
Zabranjeno je sidrenje u vlanim podrujima.
Ako nema poprenog tlaka za ds >32mm u podruju sidrenja je potrebna dodatna
poprena armatura koja ne smije biti manja od:
a)

paralelno s plohom betona Ast = n1 x 0,25 As

b)

okomito na plohu betona

Asv = n2 x 0,25 As

gdje su:
As plotina presjeka jedne usidrene ipke
n1 broj razina armature koje se sidre u istom presjeku
n2 broj ipki armature koje se sidre u jednoj razini
U podruju sidrenja poprenom armaturom se preuzimaju lokalne poprene sile,
a preuzete su kad:
- konstrukcijske mjere odn povoljni utjecaji kao to je popreni tlak onemoguavaju
raspucavanje betona
- ili kad je ugraena min konstrukcijska armatura spona (kod greda i stupova) ili
poprene armature ( kod ploa i zidova ).
Za tlanu armaturu doputene su samo ravne ipke za sidrenje.

68

Odlamanje betona moe se izbjei uz pridravanje min vrijednosti promjera za

savijanje armature dbr i ako ne nagomilavamo sidrenje svih ipki na jednom mjestu.
U slijedeim tablicama dane su okvirne minimalne vrijednosti promjera trnova za
savijanje rebraste armature i zavarene armature dbr.
MINIMALNI PROMJERI TRNOVA ZA REBRASTU ARMATURU
Kuka, ravna kuka, petlja
Minimalna debljina zatitnog sloja
Promjer armature
okomito na povrinu betona
>100mm >50mm
50mm
ds<20mm
ds20mm
i >7ds
i 3ds
i 3ds
Min vrijednosti
dbr

4ds

7ds

10ds

15ds

MINIMALNI PROMJERI TRNOVA ZA ZAVARENU ARMATURU

DULJINA SIDRENJA ARMATURE

Dobije se izraunom:
lbnet = a x lb x As potr / As odab lb min
gdje je

As reg = As potr proraunski potrebna plotina armature

As prov = As odabr odabrana plotina armature
lb min = minimalna vrijednost duljine sidrenja
lb min = 0,3 x a x lb10ds
100 mm za sidrenje vlanih ipki
lb min = 0,6 x a x lb10ds
100 mm za sidrenje tlanih ipki
a = koeficijent djelotvornosti pojedinih vrsta sidrenja

69

20ds

4.5. Nastavljanje armature

Pri izradi projekta betonske konstrukcije vodi se rauna o duljinama ipki odn
kontinuitetu armature, te se on mora osigurati nastavljanjem bilo preklapanjem (bez
kuka ili pomou njih) pomou petlji ili izravno zavarivanjem ili mehanikim spojkama.
Armatura od elika za armiranje ima nastavke u obliku preklopa, zavara ili mehanikog
spoja.
- Preklopi se izvode prema Pravilniku i normi HRN ENV 1992-1-1:2004
- Zavari se izvode prema HRN ENV 1992-1-1:2004 i prEN ISO 17660:2000

Ispitivanje postupaka zavarivanja i osposobljenosti zavarivaa vri se

prema prEN ISO 17660 ili HRN EN 287-1
- Mehaniki spojevi se izvode prema tehnikoj specifikaciji ili projektu betonskih
konstrukcija.
Armatura od elika za prednapinjanje ukljuuje natege, spojke i cijevi za natege.
- Na natege se primjenjuju odredbe Pravilnika za elik za prednapinjanje
- Spojke se proizvode prema tehnikoj specifikaciji
- Cijevi za natege se proizvode prema n HRN EN 523:2004
- Mort za injektiranje natega prema normi HRN EN 447:2000, a postupci
injektiranja prema HRN EN 446:2000
Razlozi nastavljanja uglavnom su konstruktivne prirode naprimjer nedostatak armature
potrebne duljine naroito kod veih promjera, uvjeti prijevoza i slino.
Preklop se mora izvesti tako da je:
- osiguran prijenos sile izmeu dvije nastavljene ipke
- da u podruju nastavljanja nema odlamanja betona
- da irina pukotina na kraju preklopa ne prelazi granine vrijednosti
Preklapanje armature ds>32mm doputeno je samo u elementima koji su preteno
optereeni savijanjem i za tu armaturu vrijede i dodatna pravila (o njima neto kasnije).
Preklapanje treba izvesti s uzdunim izmicanjem, a cijeli nastavak (kad je sva
nastavljena armatura u jednom presjeku) ne smije biti u jako naprezanom podruju.
Nastavci u plastinim zglobovima nisu doputeni. Preklapanje se smatra izmaknutim
kad je uzduna udaljenost sredina meusobnih preklopa minimalno 1,3 duljine
nastavljanja ls.

U podruju preklapanja mora se

ugraditi poprena armatura prema
slijedeoj slici.

70

Pravila koja vae su:

- ukupna plotina poprene armature ne smija biti manja od plotine As jedne ipke
u nastavku ( Ast1,0 x As ) Kad je svijetli razmak nastavljenih ipki > 4ds pravilo
vrijedi za svaku ipku poprene armature
- poprena armatura elemenata preteno naprezanih savijanjem i razmakom s12
ds, mora biti oblikovana kao spona ( vilica ) inae moe biti ravna ipka
- poprena armatura mora biti ugraena izmeu uzdune armature i vanjske
povrine betona
- kad se kod armature u vie razina nastavlja vie od 50% armature jedne razine
preklopi se moraju obuhvatiti sponama (dimenzioniraju se na silu vladajuu u
nastavljenim ipkama)
- kad je promjer ds nastavljanje armature < 16 mm ili je udio preklopom nastavljene
armature u poprenom presjeku maksimalno 20% nije potrebna dodatna poprena
armatura.

Duljina preklopa armature

Duljina preklopa ne smije biti manja od ls=lbnet x 1ls min
Pri emu je:
lbnet duljina sidrenja
1 koeficijent duljine preklapanja
lsmin minimalna duljina nastavljanja
lsmin=0,3x 2 x 1 x lb15ds200mm
2 koeficijenta naina sidrenja
lb osnovna vrijednost duljine sidrenja za sidrenje jedne ipke
Ukoliko je svijetli razmak nastavljene armature >4ds duljina preklopa mora se poveati
za omjer izmeu stvarnog svijetlog razmaka i nds.

71

Tablica koeficijenata 1 duljine preklapanja

Udio nastavljene armature jedne razine u jednom
presjeku bez izmicanja
30%
> 30%
Vlani nastavak
ds<16mm
1,2 a
1,4a
ds16mm
1,4a
2,0b
Tlani nastavak
1,0
1,0
a/kad je s10ds i s5ds=>1=1,0
b/kad je s10ds is5ds=>1=1,4

Da bi brzo odredili duljine sidrenja i preklopa posluit emo se slijedeim tablicama za

ravne ipke armature za dobru i umjerenu prionjivost za beton razreda vrstoe C25/30
(MB 30) i armaturu B 500.
Za ostale razrede vrstoe betona i armaturu B 450 iz tablice korekcijskih faktora uzet
emo koeficijente koje emo pomnoiti s vrijednostima iz 3. nadolazee tablice.
Tablica duljina sidrenja ravnih ipki armature za dobru prionljivost
fyk=500
fbd=2,7 (C25/30) a=1,0
ds

lb

mm
10
12
14
16
20
25
28

cm
41
49
57
65
81
101
113

Asreg/Asprov
0,2
9
10
12
13
17
21
23

0,3
12
15
17
20
25
31
34

vlak

0,4
17
20
23
26
33
41
45

0,5
21
25
29
33
41
51
57

0,6
25
29
34
39
49
61
68

0,7
29
34
40
45
57
71
79

lb min
vlak

0,8
33
39
45
52
65
81
91

0,9
37
44
51
58
73
91
102

1,0
41
49
57
65
81
101
113

0,3a
x lb
12
15
17
20
25
31
34

10ds
10
12
14
16
20
25
28

10
cm

10

tlak
0,6x
lb
25
29
34
39
49
61
68

tlak

Tablica duljina sidrenja ravnih ipki armature za umjerenu prionjivost

fyk=500
ds

lb

fbd=2,7x 0,7 (C25/30) a=1,0

Asreg/Asprov

lb min
vlak

tlak
10 0,6x
0,3a
mm cm 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0
x lb 10ds cm lb
10 58 12 18 23 29 35 41 46 52 58
18
10
35
12 69 14 21 28 35 42 49 56 63 69
21
12
42
14 81 17 25 33 41 49 57 65 73 81
25
14
49
16 92 19 28 37 46 56 65 74 83 92
28
16
56
20 115 23 35 46 58 69 81 92 104 115
35
20
69
10
25 144 29 44 58 72 87 101 115 130 144
44
25
87
28 161 33 49 65 81 97 113 129 145 161
49
28
97
vlak za druge odnose potrebne i ugraene arm. umnoiti s k ogranienje
k=Agreg = 1,0 za vlak min k=0,3
Asprov za tlak min k=0,6

72

Tablica duljina nastavljanja preklopa ravnih ipki armature

vla. nastavak preklapanjem
a=1,0

Udio nastav.arm. 1 razine u pop.pr. bez izmicanja

fyk=500
fbd=2,7(C25/30)

s<10ds

I
ls min cm
200
mm 15ds
cm
mm
10
15
49
12
18
58
14
21
68
16
24
91
20
30
113
20
25
38
141
28
42
158
I-dobra prionljivost
II-umjerena prionljivost
ds

ls za30%
s10ds

s5ds

s<10ds

ls za>30%
s10ds

s5ds

Tlani
nastavak
preklapanjem
0 -100%

II

II

II

II

II

cm

cm

cm

cm

cm

cm

cm

cm

cm

69
83
97
129
161
202
226

41
49
57
65
81
101
113

58
69
81
92
115
144
161

57
68
79
129
161
202
226

81
97
113
184
230
288
322

41
49
57
91
113
141
158

58
69
81
129
161
202
226

41
49
57
65
81
101
113

58
69
81
92
115
144
161

Tablica korekcijskih faktora prema razredima tlane vrstoe betona i kvaliteti elika B 450

C16/20
1,35

C20/25
1,17

C30/37
C35/45
C40/50
0,9
0,79
0,73
kvaliteta elika B 450 k=0,9

C45/55
0,675

C50/60
0,628

vrijednost u prethodne 3 tablice mnoe se s odgovarajuim koeficijentima

73

Dodatna pravila za rebrastu armaturu promjera veih od 32 mm

Uporabu ove armature treba odobriti investitor.
Dodatni uvjeti odnose se na ogranienje irina pukotina rasporeivanjem potpovrinske
armature. Ona se izvodi od mreaste armature ili ipki armature dsl10 mm na razmaku 150
mm i smjeta se s vanjske strane spona.
Plotina ove armature ne treba biti manja od 0,01 Act ext u vertikalnom smjeru i 0,02 Actext
paralelno s glavnom armaturom Actext je plotina presjeka vlano naprezanog betona izvan
spona poprene armature.

- ipke armature promjera ds>32 mm smiju se ugraivati u konstrukcijskim

elementima minimalne debljine 15 ds.
- najmanja debljina zatitnog sloja iznosi cds
- svijetli razmak ( horizontalno i vertikalno) izmeu paralelnih ipki ne treba biti manji
od maksimalnog promjera armature ili dg + 5 mm gdje je dg promjer najveeg zrna agregata
- vrijednosti vrstoe prianjanja fbd mnoe se s koeficijentom (132)/100
- ne doputa se nastavljanje samo preklapanjem
- za sidrenje treba osigurati dodatnu poprenu armaturu ako ne postoji popreni tlak.

Ona ne smije biti manja od Ast=n1 x 0,25 As (n1= broj redova sidrenih ipki) paralelno
donjoj povrini nosaa i Asv =n2 0,25As (n2= broj ipki u redu ) okomito na donju
povrinu. Ona se ugrauje ravnomjerno du podruja nastavljanja na razmaku 5 ds.

Grupiranje armature u snopove

Kad postoji potreba za veim postotkom armature ili ju se zamjenski u nedostatku odreenih
promjera armature mora tako izvesti da ih je vie od prethodno odreenih, armaturu emo
formirati u snopove u skupini od po dvije ili tri ipke promjera ds28mm. One e se dodirivati i
pridravati na okupu odgovarajuim mjerama.
Ako nije drugaije odreeno sve dosad navedeno vrijedi i za ovu armaturu osim to se umjesto
pojedinanog promjera armature ds primjenjuje dsv (zamjenski promjer svih armatura iz snopa)

dsv=ds x n

On ne smije prijei vrijednost dsv=36 mm kod elemenata s preteno vlanim djelovanjem. Za

razred vrstoe betona C70/85 i vie takoer je ograniena vrijednost dsv, ali na 28 mm.

74

Na slici su prikazane ipke armature u snopovima zajedno s debljinom zatitnog sloja te

meusobnim razmacima a (svijetli otvori)
adsv, a20 mm ili maksimalna veliina zrna agregata kao uobiajeno pravilo za razmak

Kod sidrenja u snopovima krajevi pojedinanih ipki se moraju izmaknuti. Izuzetno vlano
naprezani snopovi (neovisno o dsv) mogu se zavriti iznad krajnjih i srednjih oslonaca, a vlano
naprezani snopovi zamjenskog promjera dsv28mm smiju zavriti ispred oslonaca na jednom
mjestu bez uzdunog izmicanja.
Na slijedeoj slici prikazano je izmicanje ipki armature s razmaknutim krajevima proraunskih
toaka E, (u proraunu promjer svake ipke ds)

te izmicanje s izravnim nastavljanjem (u proraunu zamjenski popreni presjek dsv)

Kod tlano napregnutih snopova doputen je zavretak svih ipki na jednom mjestu.
Kad je vrijednost zamjenskog promjera dsv>28 mm u podruju kraja snopa treba minimalno 4
spone promjera ds=12 mm (ako nije prihvat vrnog tlaka rjeen razmjetanjem krajeva ipki u
ploi, tad je dovoljna jedna spona van podruja sidrenja).
Duljina preklopa ls uobiajeno se proraunava. Snopovi po dvije ipke s dsv28 mm mogu
se nastavljati bez izmicanja, a proraun duljine ls se provodi s dsv.
Kod snopova s dsv28 mm ili s tri ipke, ipke se izmiu jedna u odnosu na drugu za minimalno
1,3 ls u uzdunom smjeru pri emu u svakom presjeku nastavljanja moe biti maksimalno 4
ipke. ls se rauna s pojedinanim promjerima.

75

Kod lakih betona snopovi se primjenjuju iskustveno lil nakon ispitivanja,a promjer snopa ne
smije prijei 20 mm.
Savijanje ve ugraene armature
Dogaa se iznimno i izaziva dodatna naprezanja za armaturu i okolni beton. Moe se vriti kao
hladno savijanje za maksimalno doputeni promjer ds=14mm i kao toplo savijanje (500C)u
proraunu se uzima karakteristina granica poputanja fyk=250 N/mm (upola manja od
uobiajenog).
Preklapanje mrea
Armaturne mree poprenog presjeka armature as12cm/m1 mogu se nastavljati u jednom
presjeku.
Nastavak mrea veeg poprenog presjeka doputa se
samo za unutranju mreu u vie slojeva kod ega
nastavljeni udjel ne smije biti vei od 60% potrebnog
presjeka armature.

Duljina preklopa uzdune armature ne smije biti manja od

ls=lb x 2 x as potr / asugr lsmin
gdje je
lp osnovna vrijednost preklopa
2- koeficijent poprenog presjeka
2=0.4+asugr/8 1.022.0
aspotr- potrebna armatura poprenog presjeka cm/m1
asugr- ugraena armatura poprenog presjeka cm/m1
lsmin- minimalna potreba vrijednost preklopa
lsmin=0.3 x 2lb{sq 200 mm
sq= razmak zavarene poprene armature
Poprena armatura ploa i zidova smije se preklapati u jednom presjeku. Najmanje duljine
preklopa poprene armature su dane u slijedeoj tablici. Pri tome bar dvije ipke uzdune
armature moraju biti u podruju preklopa kao b) na prethodnoj slici.

ds6mm
Minimalna
duljina
preklopa
poprene
armature

s1
150mm

Promjer poprene armature

ds>6 mm
ds>8.5 mm
8.5 mm
12 mm
s1
250mm

S1 - razmak ipki uzdune armature

76

s1
350mm

ds>12mm

s1
500mm

Literatura:
1. Betonske konstrukcije-prirunik
Jure Radi i suradnici
Hrvatska Sveuilina naklada, GF Sveuilita u Zagrebu, Andris 2006.
2. Tehniki propisi za betonske konstrukcije NN 01/2005. s prilozima A-F
3. Tehnologije betona
Nikola Bujak
Srednja kola Bedekovina, 2007.
4. Armirani beton
Boris Behaim
Kratis, Zagreb 1995.
5. Konstruktivni elementi zgrada I i II
uro Peuli
Tehnika knjiga, Zagreb 1991.
6. CD-i SCHNELL group proizvoa armirakih strojeva 2004.
7. Prospekti Peri oplata i skela 2006.
8. Organizacija graenja
Josip Klepac
GF Sveuilite u Zagrebu 1984.
9. Organizacija graevinskih pogona diplomski rad
Romana Rigo Mihajlovi

77