Pisanje teksta

diplomskog
rada
Predmetni nastavnik:
prof. dr. emal Vinji

Student:
Zlatan Dafi
Sarajevo, januar

UVOD
Pisanje teksta zavrnog rada se sastoji od:
strunog,
pravopisnog
i dijela tehnike obrade rada.
Autor teksta se pojavljuje u
trostrukoj ulozi:
1)Kritiar
2)Stilist i gramatiar i
3)Tehniki italac i korektor

UVOD
-Pisanje zavrnog teksta zahtijeva od
autora mnogo vremena, strpljenja i
faza
tehnologije znanstvenog istraivanja
energije

-Pisanje teksta naunog i strunog djela (i svakog pisanog djela)

je najsloeniji, najtei i najodgovorniji posao u naunoistraivakom
-Autor
pristuparadu
pisanju djela nakon kvalitetno zavrenih, svih

-Savjesno i odgovorno obavljanje

ovog posla mora rezultirati
poveanjem kvaliteta pisanog djela
Faze tehnologije znanstvenog istraivanja:
uoavanje znanstvenog problema i njegove formulacije,
postavljanja hipoteze, izbora i analize teme,
izrada orijentacijskog plana znanstvenog istraivanja,
sastavljanje radne bibliografije, prikupljanje, prouavanje i
sreivanje literarne grae,
zavrne strukture ili kompozicije djela
i pripreme ilustracija

STRUNI I PRAVOPISNI DIO

Struni dio teksta je najvaniji bez obzira o kojoj se vrsti pisanog
djela radi i
naunog podruja koje ono tretira.
Vjetina pisanja zavrnog teksta sastoji se zapravo o vjetini
brisanja onoga to je nestruno napisano, odnosno njegovog
ispravljanja i dopunjavanja.
U zavrnom radu ne bi smio ostati:
nijedan pogreno upotrebljen struni termin,
nijedan netaan podatak,
nijedan neprovjeren dokaz,
nijedna neloginost,
nijedna dvosmislenost i sl.

Najee su pravopisne, odnosno gramatike i stilsko-jezike intervencije, iako

veina autora nisu posebni jeziki strunjaci, njihova je dunost uiniti sve kako
bi tekst bio to korektnije napisan
Oni provjeravaju:
tanost misli,
ispituju red rijei,
skrauju duge reenice,
ispravljaju jezike i
pravopisne greke i sl.
U naunim, strunim i drugim pisanim djelima, a posebno u diplomskim i
magistarskim naunim i strunim radovima, doktorskim disertacijama, pa i u
brojnim udbenicima, uoavaju se odreene jezike pogreke koje se gotovo
redovno
ponavljajuse rijei: "slabo', "jako", "esto", "rijetko", "mnogo",
Zloupotrebljavaju
"malo", "stotinu
sluajeva", "bezbroj puta", "golemo", "kolosalno" i sl.
Znaenje ovih rijei trebalo bi kvantificirati
Treba izbjegavati upotrebu prvog lica jednine i mnoine kao npr.: "ja sam
to istraio...", "prema mojima istraivanjima...", "ja smatram...", "ja
mislim...", "prema naim rezultatima...", "mi smatramo..." i sl.

Flavonoidi su
su jedni
jedni od
od najzastupljenijih
najzastupljenijih fenolnih
fenolnih jedinjenja
jedinjenja,sa
sa15
Flavonoidi
irokomugljika
raspodjelom
unutar tkiva
biljaka
i vrlo fenolnih
esto su jedinjenja
zasluni
atoma
sa strukturom
C -C -C
(od 8000
6

pored karotenoida i hlorofila za njihovu plavu, ljubiastu, utu,

u prirodi, flavonoidi ine vie od polovine) i irokom raspodjelom
narandastu i crvenu boju (Ferreira i sar.,2010). To su spojevi sa
unutar tkiva biljaka i vrlo esto su zasluni pored karotenoida i
15 atoma ugljika sa strukturom C6-C3-C6 (Vermerris i
hlorofila za njihovu plavu, ljubiastu,
utu, narandastu i crvenu
Nicholson,2008).
Od 8000 u
fenolnih
jedinjenja u transportu
boju.
Flavonoidi uestvuju
: fotosenzitivnosti,
prirodi,flavonoidi
vie odoboljenja
polovinei (Harborne
i sar.,1999).
energije,
zatiti odine
gljivinih
UV zraenja,
procesima
Uloga flavonoida
kod cvijea
se sastoji
u obezbjeivanju
boje
hormona
rasta i regulatora
rasta,
kontroli
respiracije i
privlane za morfogeneze,
opraivae (Harborne,
1976) i kod lia,
za ovekao
fotosinteze,
polnoj determiniranosti
i djeluju
spojeve seza
sve
vie vjeruje
da potpomau
funkcije
atraktanti
opraivae
(Harborne,
1976; fizioloke
1993; 1999;
Vermerris
titei
ih odFerreira
npr., gljivinih
oboljenja i UV zraenja
ibiljaka,
Nicholson,
2008;
i sar., 2010).
(Harborne,1993). Flavonoidi uestvuju u : fotosenzitivnosti,

U znanstveno-istraivakom radu treba pisati bezlino,

odnosno u treem licu, kao npr.: "istraivanja su
pokazala...", "smatra se..." i sl.
Treba izbjegavati uporabu izraza kao to su, npr: "ope je
poznato", "svako to zna", "svi su suglasni", "kao to je
poznato" i sl.
U nauno-istraivakom radu aksiomi su injenice koje se
prihvataju i upotrebljavaju, ali ne znai da su i aksiomi
injenice koje su apsolutno poznate.
Treba izbjegavati upotrebu stranih rijei. Ako postoje domae rijei,
onda im svakako treba dati prednost u odnosu na strane rijeci i
nazive.
Diplomski rad se moe pisati na jednom od jezika prisutnih u
BiH (bosanski, srpski i hrvatski).

elija = Stanica
Zid = Stijenka
Stanini zid elijska
Stijenka

TEHNIKA OBRADA RADA

Tehnika obrada predstavlja zavrnu fazu izrade diplomskog/zavrnog rada, u kojoj
posebnu panju treba obratiti na sistematinost i preglednost rada, te jezikostilska pravila
pisanja.
Tehnika obrada rada obuhvata:
izradu korica i naslovne stranice;
izradu sadraja;
pisanje teksta na raunaru;
citiranje literature;
izradu ilustracija;
izradu priloga;
pravljenje popisa koritene literature;
pravljenje popisa ilustracija;
numerisanje stranica;
prijelom, tampanje i uvezivanje rada.

Korice i naslovnu stranicu rada treba napisati

pregledno sa standardizovanim rasporedom
elemenata. Svi elementi korica rada se piu
velikim slovima tipa Times New Roman,
veliine 14 pts, bold stilom, centrirani.
Izuzetak je naslov rada koji se istie i pie
slovima veliine 16 pts.
Elementi naslovne stranice rada takoe se
piu slovima tipa Times New Roman, veliine
14 pts, bold stilom, i to institucija i oznaka
vrste rada velikim slovima, a podaci o mentoru,
predmetu, studentu, mjesto i datum malim

Sadraj: Poto sadraj predstavlja tekstualnonumeriki pregled dijelova rada, pie se nakon
zavretka pisanja teksta i obiljeavanja rednog broja
stranica. U sadraju treba navesti sva poglavlja i
podpoglavlja oznaena decimalnim jedinicama, te broj
stranice na kojoj se moe pronai poetak navedenih
cjelina.
Rije sadraj pie se velikim slovima tipa Times
New Roman, veliine 14 pts, bold stilom, sa po
jednim razmakom izmeu slova, centrirano. Naslove
poglavlja treba pisati velikim slovima veliine 12
pts, bold stilom, a naslove podpoglavlja s dvije i vie
decimalnih jedinica malim slovima veliine 12 pts,
obinim stilom. Naslovi podpoglavlja treba da u

Reference
(citiranje):
Navoenje
izvora:
Format osnovnog
teksta
je A4 (210x297
koristiti
fusnotesve
ili endnote.
Ukoliko
se 1,
mm), margine
po 2,50 cm,
prored
koriste
fusnote
font
Times
New uRoman
12. i tekstualnom
U
pisanju
brojeva
numerikom
obliku,
trebalo
iskustveno naelo:
na
kraju
rada bi
je primjenjivati
obavezna literatura.
brojevi do 10izvora
piu seu slovima,
a vie
od 10
Navoenje
literaturi,
fusnoti
ili
brojevimaprezime,
(npr.: devet,
alislovo
zato 19).
Kada(godina
se u
endnoti:
prvo
imena,
jednoj
reenici
pie
kombinacija
brojeva
do
10
i
vie
izdanja),
od 10, onda sve treba pisati samo numerikim
naziv dela (knjiga: italic; ako je asopis ili
brojkama (npr.: 7 i 17). Od tih naela izuzimaju se
zbornik
radova
u pitanju
naziv
lanka
pie
brojevi dana,
mjeseci,
godine
te sati,
to se
svese
normalnim
pie
brojevima.
07.01.2015
09:15
slovima a naziv asopisa odnosno zbornika

Oznaavanje slika i tabela u tekstu: navodi se broj

slike (tabele), a zatim i naziv slike ili tabele. Navoenje
izvora ispod slika i tabela - navodi se cijeli izvor:
prezime, prvo slovo imena, (godina izdanja), naziv djela,
mjesto izdanja: izdava, broj strane na kojoj se u izvoru
slika ili tabela nalazi. Koristi se font Times New Roman
10.
Tabela 2: Porijeklo biljnog materijala sa geografskim karakteristikama lokaliteta.
Table 2: The origin of plant material with geographical characteristics of localities.

Slika 7. Istraivane populacije joha: 1 Konjic,

2
Kruica, 3 Ratelica, 4 Fojnica Jezernica, 5
Pale Stamboli, 6 Radava.
Figure 7. Alder populations studied: 1 Konjic,
2 Kruica, 3 Ratelica, 4 Fojnica Jezernica, 5
Pale Stamboli, 6 Radava.

LITERATURA
1. Uputstvo za izradu diplomskog rada
Sveuilite/Univerzitet Vitez Travnik
2. Pravilnik o diplomskom/specijalistikom radu
Panevropski univerzitet Apeiron Banja Luka
3. ami, M. (2003): Kako nastaje nauno djelo IP
Svjetlost Sarajevo
4. Pustahija, F. (2014): Lina komunikacija
5. Dafi, Z. (2014): Odreivanje fenolnih jedinjenja u
listovima Alnus glutinosa (l.) Gaertn. i A. incana (l.)
Moench. u est alopatrijskih populacija

HVALA NA
PANJI