Graevinar 5/2013

UDK 624.073.012.45:519.6+513.3

Primljen / Received: 19.1.2013.

Ispravljen / Corrected: 8.5.2013.
Prihvaen / Accepted: 15.5.2013.
Dostupno online / Available online: 10.6.2013.

Analiza stabilnosti
armiranobetonskih sloenica

Autori:
Izvorni znanstveni rad

Dragan Milainovi, Danica Gole

Analiza stabilnosti armiranobetonskih sloenica

Prof.dr.sc. Dragan Milainovi, dipl.ing.gra.

Sveuilite u Novom Sadu
Graevinski fakultet u Subotici

U radu je prikazana analiza stabilnosti armiranobetonskih sloenica. Ove konstrukcije

predstavljaju posebnu vrstu ljuski za koje se i geometrija i svojstva materijala mogu
smatrati konstantnim du glavnog pravca, dok samo raspodjela optereenja moe
varirati. Poluanalitika harmonijski spojena metoda konanih traka (HSMKT) primjenjuje
se za rjeavanje velikih progiba i problema poslije izvijanja ili na obje pojave istodobno.
To je osobito vano za ljuske koje imaju veliki omjer raspona i irine

ddmil@gf.uns.ac.rs
Kljune rijei:
armiranobetonske sloenice, analiza stabilnosti, metoda konanih traka
Original scientific paper

Dragan Milainovi, Danica Gole

Stability analysis of reinforced concrete prismatic shell structures

Dr.sc. Danica Gole, dipl.ing.gra.
Sveuilite u Novom Sadu
Graevinski fakultet u Subotici
golesd@yahoo.com

Stability analysis of prismatic reinforced concrete shells is presented in the paper. These
structures are special shells for which both geometry and material properties can be
considered as constant along the main direction, while only the loading distribution
may vary. A semi-analytical harmonic coupled finite strip method (HCFSM) is used to
solve the large deflection and post-buckling problems, or both actions simultaneously.
This is particularly important for shells having large span-to-width ratios.
Key words:
prismatic reinforced concrete shells, stability analysis, finite strip method
Wissenschaftlicher Originalbeitrag

Dragan Milainovi, Danica Gole

Stabilittsanalyse prismatischer Flchentragwerke aus Stahlbeton

In dieser Arbeit ist die Stabilittsanalyse prismatischer Flchentragwerke aus Stahlbeton
dargestellt. Diese Tragwerke werden als eine besondere Art von Schalenkonstruktionen
angesehen, bei denen die Geometrie und die Materialeigenschaften als konstant
entlang einer Hauptrichtung angenommen werden knnen, whrend die Lastverteilung
variieren kann. Die halbanalytische Methode harmonisch verbundener finiter Streifen
wird angewandt, um groe Verformungen und das Nachbeulverhalten, oder beide
Erscheinungen zugleich, zu bercksichtigen. Dies ist von Bedeutung insbesondere fr
Schalentragwerke groen Verhltnisses zwischen Reichweite und Breite.
Schlsselwrter:
prismatische Flchentragwerke aus Stahlbeton, Stabilittsanalyse, Finite-Streifen-Methodet

GRAEVINAR 65 (2013) 5, 411-422

411

Graevinar 5/2013

Dragan Milainovi, Danica Gole

1. Uvod
Projektiranje armiranobetonskih sloenica obuhvaa dva
aspekta, normativni i proraunski. Svi konstrukcijski normativi
diljem svijeta sada se temelje na djelomino vjerojatnom
pristupu graninog stanja. U mnogim sluajevima uinkovito
projektiranje armiranobetonskih sloenica moe se temeljiti
na pretpostavci nelinearnog odgovora na optereenja, bilo
geometrijske, bilo kombinirane geometrijsko-fizikalne naravi.
S modernim trendom koritenja tankih ploa u naboranim
konstrukcijama, izraenim od kompozitnih materijala (npr.
armiranog betona), predvianje geometrijski nelinearnog
elastinog ponaanja postaje sve znaajnije.
Razvoj raunalnih tehnika i programa omoguuje analizu
sloenih matematikih modela kojima se sve vjernije
modeliraju stvarne konstrukcije. Metoda konanih traka (MKT)
primjenjuje se za rjeavanje brojnih problema u mehanici
kontinuuma [1-3]. Ta je metoda, razvijena prvo u kontekstu
analize savijanja tanke ploe, polu analitiki postupak
konanih elemenata. U linearno elastinoj analizi, ona koristi
svojstvo ortogonalnosti harmonijskih funkcija u formuliranju
matrice krutosti, koja postaje dijagonalna blok-matrica,
ime se dvodimenzionalni problemi ralanjuju u nekoliko
nezavisnih jednodimenzionalnih problema. Daljnje prednosti
metode odnose se na mogunost modeliranja pomou malog
broja harmonika.
MKT je jedan od mnogih postupaka koji se mogu koristiti za
analizu problema velikih otklona i post-globalno izvijajueg
ponaanja naboranih konstrukcija [4-6]. Meutim, pri
proraunu geometrijske matrice krutosti, integrali sadre
proizvode trigonometrijskih funkcija s eksponentima vieg
reda, te stoga svojstva ortogonalnosti vie ne vrijede. Svi
harmonici su spojeni, te su red i irina pojasa matrice krutosti
proporcionalni broju koritenih harmonika. Izvorno predloena
i implementirana u kontekstu posebnog sekvencijalnog
programskog paketa [3], HSMKT formulacija je esto koritena
i potvrena [7, 8].

(1)

gdje su u, v i w pomaci proizvoljne toke u x, y i z pravcu, dok su

u0, v0 i w0 pomaci toke srednje ravni, za z=0. Dodani nelinearni
doprinosi u jednadbi (1) mogu biti znaajni u vrsti problema kakav
se razmatra u ovom istraivanju, pri emu pomaci u i w traka
mogu imati isti red veliine zbog velikih pomaka vornih linija.
U MKT, koji kombinira elemente klasine Ritzove i metode
konanih elemenata, opi oblik funkcije pomaka se moe
napisati kao proizvod polinoma i trigonometrijskih funkcija
(2)
gdje su Ym(y) osnovne funkcije u y-pravcu a Nk(x) interpolacijske
funkcije u x-pravcu. Lokalne stupnjeve slobode (SS) definiramo
kao pomake i rotaciju vorne linije (SS=4), kao to je prikazano
na slici 1. Stupnjevi slobode takoer se nazivaju generalizirane
koordinate. Sljedee aproksimativne funkcije se koriste za
slobodno oslonjenu traku ravne ljuske:

(3)

2. Harmonijski spojena analiza stabilnosti

konanim trakama
2.1. Nelinearne geometrijske veze ukljuene u
konane trake
Nelinearne geometrijske veze u konanim trakama mogu se
napisati kao kombinacija elastinog ravnog stanja naprezanja
i Kirchhoff-Loveove teorije ploa. Meutim, nisu svi nelinearni
lanovi istog znaenja. Ako je sklop ploa dug, nelinearni
lanovi koji ukljuuju komponentu v0 su zanemarivi, a u
mnogim sluajevima se mogu zanemariti i lanovi koji sadre
komponentu u0. U lokalnim modovima relevantni su samo
lanovi nelinearni po w. Nelinearne geometrijske veze se
usvajaju u sljedeem obliku:

412

Slika 1. Konana traka ravne ljuske

Za drugaije uvjete oslanjanja izvedene su osnovne funkcije

Y(y) iz rjeenja diferencijalne jednadbe vibracija grede:

GRAEVINAR 65 (2013) 5, 411-422

Graevinar 5/2013

Analiza stabilnosti armiranobetonskih sloenica

(4)

koje je upotrijebio Milainovi [6] u problemu bifurkacijske
stabilnosti ploa.

2.2. Formulacija harmonijski spojene konane trake

Bitna znaajka geometrijske nelinearnosti jest ta da jednadbe
ravnotee moraju biti napisane s obzirom na deformiranu
geometriju - koja se ne zna unaprijed. Prvi korak u traenju
ravnotenog stanja je odreivanje ukupne potencijalne
energije konstrukcije u funkciji globalnih stupnjeva slobode.
Korake u HSMKT je detaljno prikazao Milainovi [3]. Ukupna
potencijalna energija trake je oznaena sa i izraena u
odnosu na lokalne generalizirane koordinate.

(5)

Rezultati mnoenja membranskog djelovanja i savijanja

u prvoj zagradi jednadbe (5) jednoznano su odreeni i
razdvojeni, dok su oni u drugoj [relevantni su samo lanovi
nelinearni po w] i treoj zagradi {nelinearni lanovi poput
kvadratnih derivacija od u0 nisu zanemareni} funkcije
pomaka. Prema tome, membransko djelovanje i savijanje su
harmonijski spregnuti na mnogo naina.
Blokovi osnovne i geometrijske matrice krutosti su, redom:

(6)

Zatim se uvode deformacijske matrice:

traka, koritenjem matrice transformacije izmeu lokalnog i

globalnog pomaka. Ravne trake uvijek zadravaju svoja etiri
stupnja slobode po vornoj liniji i potrebna je samo standardna
transformacija koja se koristi u analizi ravnih okvira.

2.3. Jednadbe stabilnosti

Jednadbe stabilnosti se izvode iz principa virtualnog rada i
metoda deformacijske energije. U cilju dobivanja jednadbi
stabilnosti iz varijacijskih veza, pozvat emo se na naelo
o stacionarnosti potencijalne energije. Prema naelu o
stacionarnosti potencijalne energije, nuan uvjet ravnotee u
bilo kojem stanju jest taj da je varijacija ukupne potencijalne
energije promatrane konstrukcije jednaka nuli, te imamo
sljedeu relaciju:

dP = 0 (9)
Iz jednadbe (9) moemo zakljuiti da je, ako se konstrukciji
zadaju mali virtualni pomaci, ravnotea i dalje prisutna ako
je prirast ukupne potencijalne energije konstrukcije dP
jednak nuli. Jednadba (9) je osnova za dobivanje varijacijske
jednadbe ravnotee konstrukcije, koja vrijedi i za prijekritina
i poslijekritina stanja deformacije. Jednadba (9) je
zadovoljena za proizvoljne vrijednosti varijacija parametara
dqTm. Prema tome imamo sljedee uvjete koji moraju biti
zadovoljeni za bilo koji harmonik m:
= 0 (10)
Zatim izraunavamo derivacije ukupne potencijalne energije
trake i konano dobivamo nehomogeni i nelinearni sustav
algebarskih jednadbi, koje su traene jednadbe stabilnosti:

(11)

Moemo vizualizirati formiranje matrice krutosti trake, koja se

sastoji od dvanaest blok-matrica. Postavljanje blok-matrica
u osnovnu/geometrijsku matricu krutosti svake trake obavlja
se prema shemi prikazanoj na slici 2.

(7)

gdje su:

(8)

Geometrijska matrica krutosti konstrukcije formira se

zbrajanjem preklopljenih lanova matrica sastavnih
traka, na isti nain na koji se osnovna matrica krutosti
konstrukcije formira zbrajanjem lanova osnovnih matrica

GRAEVINAR 65 (2013) 5, 411-422

Slika 2. Konstruiranje matrice krutosti trake

413

Graevinar 5/2013

Dragan Milainovi, Danica Gole

2.4. Rjeenje nelinearnih jednadbi stabilnosti

2.5. Formiranje blokova matrice krutosti

Za ravnoteu, naelo o stacionarnosti potencijalne energije

konstrukcije zahtijeva

Kao to je navedeno u odjeljku 2.2, razvijeni HSMKT pristup

se primjenjuje za dobivanje jednadbi stabilnosti. Pristup
ukljuuje niz simbolikih prorauna. Posebice simbolika
integracija energetskih izraza svake trake moe zahtijevati
dugotrajan proraun na raunalu i memorijske resurse kada
se koristi veliki broj lanova reda. Za uinkovitiju primjenu
HSMKT formulacije, vrijednosti integrala koji se koriste za
proraun blokova geometrijske matrice krutosti svake trake
mogu se izraunati jednom, neovisno o duljini odreene trake,
te pohraniti u memoriji za kasnije koritenje [3]. Elementi
matrica svojstava A i D za ortotropne ploe su:

(12)
gdje je funkcija pomaka q. R predstavlja vektor rezidualnih
sila, koji je openito razliit od nule za neki priblian vektor
pomaka q0 (indeks 0 oznaava staru vrijednost). Pretpostavlja
se da je bolja aproksimacija dana s:

(13)

gdje indeks n oznaava novu vrijednost. Taylorov izraz za

jednadbu (12) daje
(14)
gdje je
matrica druge derivacije od , izraunata
za q0, (odnosno tangentna matrica krutosti konstrukcije
(TMKK) ili hesian funkcionalna matrica). Postavljanjem
jednadbe (14) na nulu i uzimanjem u obzir samo linearnih
lanova u 0 dobiva se standardni izraz za NewtonRaphsonovu iteraciju:
(15)
Prema ovom pristupu, u daljnjim iteracijama dobivamo
(16)
gdje je
za qn. Iz Newton-Raphsonove metode je oito
da TMKK mora biti invertirana i aurirana u svakom koraku
iteracije. Postupak se ponavlja do zadovoljenja kriterija
konvergencije, tj.
(17)
gdje je N ukupan broj vornih linija razloene konstrukcije,
a rt odreuje broj iteracije. Ovaj kriterij oznaava da se
konvergencija dogaa kada norma rezidualnih sila postane
manja od neke unaprijed definirane vrijednosti e.
Osim toga, blokovi osnovne i geometrijske TMKK su:
(18)

(19)
Usporeujui ove izraze s jednadbom (11), oito je da osnovna
matrica krutosti ostaje nepromijenjena, dok geometrijska
matrica krutosti postaje simetrina.

414

(20)

2.6. Statiko izvijanje

Gubitak stabilnosti statike ravnotee konstrukcija izloenih
konzervativnim optereenjima openito je poznat kao
statiko izvijanje konstrukcije. Kad je rije o konzervativnim
sustavima, princip o minimumu ukupne potencijalne energije
moe se primijeniti za ispitivanje stabilnosti konstrukcije
(statike ravnotee su ekstremi ukupne potencijalne
energije). Hesian funkcionalna matrica u odnosu na lokalne
stupnjeve slobode oznaena je kao tangentna matrica
krutosti svake trake, tj.
(21)
Stabilnost ravnotenih stanja konzervativnih sustava
primjenom HSMKT moe se utvrditi gledajui vlastite
vrijednosti TMKK sa n vornih linija, koje su sve realne, budui
da je tangentna matrica krutosti trake simetrina matrica.
Neka i oznaava i-tu svojstvenu vrijednost od
(22)
Na temelju Lagrange-Dirichletova i Ljapunovljeva teorema
[9, 10] moe se zakljuiti da je ravnoteno stanje stabilno
ako su sve i>0, dok je ravnoteno stanje nestabilno ako su
jedna ili vie i<0. Ako je u nekom ravnotenom stanju tijekom
nanoenja optereenja jedan ili vie i=0, to ravnoteno stanje
se oznaava kao kritino stanje. Statiko izvijanje odnosi se
openito na sluaj kad se, poevi od nekog stabilnog stanja,
kritino stanje postie dodavanjem optereenja.
Nadalje, bez gubitka openitosti, takoer se moe pretpostaviti
da ono ovisi o jednom skalaru P, koji odreuje veliinu (ili
raspodjelu) vanjskih konzervativnih optereenja Q koja djeluju
na konstrukciju.

GRAEVINAR 65 (2013) 5, 411-422

Graevinar 5/2013

Analiza stabilnosti armiranobetonskih sloenica

Tada se kritino stanje i odgovarajue optereenje obiljeavaju

(28)

(23)
redom. U kritinom stanju slijedi:
(24)
gdje stupac z oznaava mod izvijanja. U principu, jednadba
(24) predstavlja nelinearni problem vlastitih vrijednosti,
budui da K (openito) ovisi na nelinearan nain o globalnim
stupnjevima slobode qi, koji pak mogu ovisiti na nelinearan
nain o optereenju P, kao to je definirano u jednadbama
ravnotee, jednadbe (11).
U principu, jednadba (24) se rjeava rjeavanjem jednadbi
(11) za razliita optereenja P, primjerice nekom vrstom
numerike iterativne sheme praenja putanje optereenja
(vidjeti [3]), dok se istovremeno prate vlastite vrijednosti
TMKK matrice, opisane jednadbom (22). Izvijanje se javlja
kada matrica postaje singularna.

2.7. Membranske sile i momenti savijanja

harmonijski spojene konane trake

Linearni vektori N um i M wm su jednoznano definirani. Nelinearni

vektor N wm je u potpunosti u skladu s pristupom von Karmana,
koji zanemaruje nelinearne lanove u odnosima deformacija i
pomaka za napone uslijed savijanja, ali ne i za membranska
naprezanja. U Green-Lagrangeovom pristupu se dobiva i
nelinearni vektor N uum .

3. Utjecaj geometrijske nelinearnosti na due i

krae ljuske
Sloenice tipinog presjeka, prikazanog na slici 3, analizirane
su za razliite raspone: 70, 74, 78, 82, 86, 90 i 100 m te je
uoena potpuna podudarnost s rezultatima linearne analize
koje su dobili Cheung i Tam [1]. Kako bi se naglasio utjecaj
geometrijske nelinearnosti na due i krae ljuske, sloenice
istog presjeka ovdje su ponovno analizirane za raspodijeljeno
optereenje koje je tisuu puta vee nego u [1].

Tri komponente sila (Nx=tx, Ny=ty, Nxy=txy) i tri komponente

momenata (Mx, My, Mxy) povezane su s deformacijama kroz
materijalna svojstva trake. U ovoj formulaciji se pretpostavlja
openitiji sluaj ortotropnih svojstava:
(25)
Slika 3. Dimenzije presjeka sloenice i idealizacija trakama

gdje su:

(26)

Jednadbe (25) se mogu napisati kako slijedi:

(27)
Mnoenje daje:

(28)

GRAEVINAR 65 (2013) 5, 411-422

Raspodijeljena optereenja u Z-pravcu su podijeljena u ukupno

deset koraka. Budui da je deformacija simetrina u odnosu
na uzdunu os, analizira se samo polovica konstrukcije. U
svim primjerima su uzeti Youngov modul elastinosti za beton
E=35.820.000 kN/m2 i Poissonov koeficijent nula. Usporedna
analiza je provedena za linearna, von Karmanova i GreenLagrangeova predvianja.
Uzajamna veza izmeu putanje optereenja i vlastitih
vrijednosti TMKK prikazana je na slici 4. Za ilustraciju
statike ravnotee u kontekstu stabilnosti, dijelovi krivulje
koji odgovaraju stanju stabilne ravnotee iscrtani su
punom linijom, dok su dijelovi koji odgovaraju nestabilnim
ravnotenim stanjima prikazani isprekidanom linijom. Analiza
utjecaja optereenja na vlastite vrijednosti TMKK predoena
je za sve raspone i razliit broj lanova reda usvojenih u
proraunu. Za krau ljusku (70 m) je stabilna ravnotea, prema
predvianjima i von Karmana i Green-Lagrangea, zabiljeena
za sve razine optereenja. Pokazano je da optereenje i
duljina raspona imaju znaajan utjecaj na stanje ravnotee.
U Green-Lagrangeovim predvianjima, pri poveanju duljine
konstrukcije dolazi do pada vlastitih vrijednosti TMKK.

415

Graevinar 5/2013
Primijeeno je da se za male vrijednosti optereenja na duoj
ljusci (90 m) pojavljuje podruje nestabilnosti, bilo da se koristi
samo jedan lan ili vie lanova reda. Meutim, s porastom
optereenja primjetan je porast vlastitih vrijednosti TMKK, te
podruja nestabilnosti nestaju.
Na osnovi geometrijskih odnosa nelinearne teorije prizmatine
ljuske u sklopu HSMKT odredili smo velike pomake (w, u i
j), unutarnje sile i momente za von Karmanov i za Green-

Dragan Milainovi, Danica Gole

Lagrangeov pristup, uzimajui u obzir razliite duljine ljuske
i razine optereenja.
Poetne i prijelazne konfiguracije ljuske nacrtane na slici
5, gdje su prikazani svi pomaci, pokazuju vanost duljine i
promjene optereenja u oba predvianja.
Na slici 5., razdiobe membranske sile Ny (m=121) du
poprenog presjeka u sredini raspona prikazane su za razine
optereenja 8 kN/m2 (IINCS=1) i 80 kN/m2 (IINCS=10) redom,

Slika 4. Varijacija vlastitih vrijednosti TMKK s intenzitetom optereenja za ulaze s razliitim brojem lanova reda

416

GRAEVINAR 65 (2013) 5, 411-422

Analiza stabilnosti armiranobetonskih sloenica

Graevinar 5/2013

Slika 5. Poetne i zavrne konfiguracije i unutarnje sile du poprenog presjeka u sredini raspona za: a) von Karmanov; b) Green-Lagrangeov pristup

za oba pristupa. Utjecaj nelinearnog ponaanja veoma

je izraen u razlici izmeu rezultata na posljednjoj razini
optereenja za ljusku raspona 90 m. Postignuta GreenLagrangeova sila (75479.8 kN) u toki ukrute (NPOIN=20) bila
je 27,4 % nia od predviene von Karmanove sile (104.000
kN), to odraava utjecaj nelinearnih lanova od pomaka u
kroz membransko djelovanje u gredama za ukruenje (b/

GRAEVINAR 65 (2013) 5, 411-422

h=0.5/3 m). Utjecaj nelinearnog ponaanja je manje izraen

u tjemenu ljuske (NPOIN=1), jer je ovdje manja razlika (5.7 %)
izmeu sila.
Raspodjele momenata Mx (m=121) du poprenog
presjeka u sredini raspona takoer su prikazane na slici 5, te
se uoava slina razlika izmeu rezultata von Karmanovog i
Green-Lagrangeovog pristupa.

417

Graevinar 5/2013

Dragan Milainovi, Danica Gole

Slika 6. Krivulje optereenje-pomak (w, u i j) i optereenje-membranska sila Ny sa podrujima nestabilnosti

418

GRAEVINAR 65 (2013) 5, 411-422

Analiza stabilnosti armiranobetonskih sloenica

Graevinar 5/2013

Slika 7. HSMKT konvergencija sredinjeg pomaka w, sredinjeg momenta Mx i membranske sile Ny u toki ukrute (razina optereenja 80 kN/m2)

Kao to je prikazano na slici 6., vrijednosti pomaka i unutarnjih

sila dobivenih na prvoj razini optereenja (8 kN/m2) ljuske
raspona 70 m praktiki su iste za linearno, von Karmanovo i
Green-Lagrangeovo predvianje, jer na toj razini optereenja
ljuska ne pokazuje znaajno geometrijski nelinearno
ponaanje. Analizirali smo ravnotene putanje i nali sva

GRAEVINAR 65 (2013) 5, 411-422

podruja stabilnosti za ljusku ove duljine, iako vrijednosti

sredinjeg pomaka w mijenjaju predznak. Meutim, to nije
sluaj za ljuske veeg raspona.
Za ljusku raspona 90 m u Green-Lagrangevom proraunu
uoene su etiri regije nestabilnosti pri koritenju samo
jednog lana reda i dvije koritenjem 21 harmonika. U

419

Graevinar 5/2013
podrujima nestabilnosti pomak u i rotacija j doseu
ekstremne vrijednosti u tokama ukrute, zatim mijenjaju
predznak i ljuska naglo skae u stabilno stanje ravnotee pod
veim razinama optereenja. Naravno, ta podruja su u vezi
s izvijanjem. Meutim, ovaj problem je drugaiji od izvijanja
ploa pod aksijalnim optereenjem jer ukljuuje vrlo vano
membransko ponaanje u prije izvijajuim konfiguracijama i
vanu spregu membranskog ponaanja i savijanja (i torzije) u
poslije izvijajuem podruju. Ljuska se izvija nakon dostizanja
ekstremnih vrijednosti pomaka u tokama ukruta.
Slika 7. ilustrira iznimno brze monotone konvergencije
sredinjeg pomaka w za ljuske duljine 70 m i 90 m. Oito
je da je samo nekoliko lanova reda potrebno da bi pomaci
konvergirali k tonom odgovoru. Brzina konvergencije
sredinjih momenata Mx, i membranskih sila Ny u toki ukrute
takoer je analizirana u posljednjoj razini optereenja (80 kN/
m2). Oito je da je 21 lan reda (zbrajanjem 21 harmonika,
tj. samo 11 neparnih lanova) potreban za konvergenciju
momenata k tonom odgovoru i 9 lanova reda za sile.
Konvergencija je nemonotona za obje unutarnje sile.

4. Primjena na stvarne armiranobetonske

sloenice
Izvedive armiranobetonske sloenice razliitih duljina i
presjeka detaljno je analizirano u radu [11]. Na temelju tih
rezultata, ovdje e se ocijeniti vanost utjecaja geometrijske
nelinearnosti na stvarne ljuske s realnim optereenjem i
procijeniti veliina greke koja proizlazi iz pretpostavke malih
pomaka ovih konstrukcija.
Analiziraju se armiranobetonske slobodno oslonjene sloenice
ukupne irine B=11.6m (slika 8.). Optereenje je vertikalno,
ravnomjerno rasporeeno: vlastita teina konstrukcije g,
teina obloge nagnutih ploa Dg=0.5 kN/m2 i optereenje
snijegom s=1.0kN/m2. Konstrukcije su izraene od betona
klase C35/45 s armaturom B400.

Slika 8. 
Presjek, optereenje i mrea konanih traka analiziranih
sloenica

U prvom koraku, analiza sloenica razliitih raspona,

od L=5m do L=100m, provedena je primjenom linearne
metode konanih traka (MKT) koritenjem sto lanova reda.
Primijenjena je simetrija geometrije, optereenja i uvjeta
oslanjanja, pa je numerika analiza provedena samo za

420

Dragan Milainovi, Danica Gole

polovicu konstrukcije. Mrea konanih traka (ukupno 10),
njihove oznake i oznake vornih linija, kao i orijentacija
globalnog koordinatnog sustava, prikazani su na slici 8.
U ovoj analizi su koriteni modul elastinosti E=34 GPa i
Poissonov koeficijent n=0.
Promatrajui raspodjelu pomaka i napona (slike 9.-11.)
uslijed ukupnog uporabnog optereenja za razliite duljine
analiziranih sloenica, mogu se primijetiti dva razliita
ponaanja: jedno odgovara "kratkim" konstrukcijama, duljine
do L=10 m, s odgovarajuim omjerom duina/irina pojedinih
ploa ly/lx=3.19, a drugo konstrukcijama duljim od L=20m (ly/
lx=6.37).
Donji rub rubnih greda (vorna linija 11), za raspone L=5m i
L=10 m, pomie se prema van (slika 9.), a za sve druge raspone
prema unutra (prema osi simetrije presjeka). Zakljuno s L=20
m raspodjela horizontalnih pomaka izmeu vornih linija 5 i 9
je parabolina, dok je za vee raspone gotovo linearna.
Kod raspona L=10 m i L=20 m, toke blizu osi simetrije presjeka
se pomiu prema gore (negativni pomaci). Kod svih drugih
duljina, sve toke presjeka imaju pozitivan progib w (slika 10.).
Za raspone do L=20 m maksimalna vrijednost uzdunog
naprezanja u tlanoj zoni nije postignuta u najvioj toki
presjeka (vorna linija 1), ve malo ispod nje (slika 11.).
Poveanjem duljine konstrukcije smanjuje se visina tlane
zone u presjeku. Za vrlo velike raspone (L=100 m) raspodjela
uzdunih naprezanja postaje linearna.
U drugom koraku, primjenjujui HSMKT von Karmanova
i Green-Lagrangeova rjeenja, izvedena je analiza
stabilnosti armiranobetonskih sloenica, prikazanih na
slici 8., za raspone 10, 15, 20, 25 i 30m [12]. U proraunima
je usvojen 31 lan reda. Ukupno optereenje je podijeljeno
u osam inkremenata (0.6, 0.04, 0.04, 0.04, 0.04, 0.04,
0.1 i 0.1). Faktor optereenja 0.8 odgovara uporabnom
optereenju. Konvergencija se dogaa kada je norma
rezidualnih sila manja ili jednaka 0.1 (tonost 1/1000).
Slika 12. pokazuje da utjecaj nelinearnog ponaanja nije
znaajno izraen u 20 metara dugoj konstrukciji, posebice
za razinu optereenja koja odgovara uporabnom stanju
(razlika izmeu rezultata linearne i nelinearne analize je
manja od 10 %). U ovom primjeru odgovor uvijek ukljuuje
ojaavajue ponaanje konstrukcije. Tijekom istraivanja
usporedili smo HSMKT rezultate s onima dobivenim
u ABAQUS-u s 58000 "shell" elemenata [12]. Koristili
smo STR13 element koji je jedini element u ABAQUSovoj knjinici namijenjen uporabi za tanke ploe po
Kirchhoffovoj teoriji. Taj element modelira proizvoljno
velike rotacije, ali samo male deformacije.
Analiza utjecaja intenziteta optereenja na vlastite vrijednosti
TMKK predoena je za analizirane raspone i 31 lan reda
usvojen u proraunu (slika 13.). Moe se zakljuiti da je
pretpostavka o malim pomacima u potpunosti opravdana
za raspone do 15 m (ly/lx=4.8). Kod duih konstrukcija,
geometrijski nelinearni efekti su izraeniji ak i za uporabna
optereenja, pa ih ne treba zanemariti.

GRAEVINAR 65 (2013) 5, 411-422

Analiza stabilnosti armiranobetonskih sloenica

Graevinar 5/2013

Slika 9. Pomaci u pravcu globalne osi x u sredini raspona

Slika 10. Vertikalni pomaci u sredini raspona

Slika 11. Uzduno naprezanje y u sredini raspona, po visini presjeka

Slika 12. Varijacija sredinjeg progiba w u vornoj liniji 1 i uzdune sile Ny u vornoj liniji 11 s
promjenom intenziteta optereenja, koritenjem HSMKT

GRAEVINAR 65 (2013) 5, 411-422

Slika 13. Varijacija vlastitih vrijednosti TMKK s

intenzitetom optereenja

421

Graevinar 5/2013

5. Zakljuak
U ovom radu su prezentirane dvije HSMKT formulacije za
analizu naboranih konstrukcija s velikim geometrijskim
nelinearnostima, primjenom von Karmanovih i GreenLagrangeovih geometrijskih veza. Nestabilnost panela,
stupova, kutijastih nosaa mostova ili bilo koje vrste
prizmatine ljuske s velikim omjerom raspona i irine, moe
biti uzrokovana bilo kojom vrstom optereenja: uzdunim
tlakom ili ak zatezanjem, savijanjem i torzijskim momentom.
Ovdje je predloen jedinstveni kriterij nestabilnosti bilo koje
vrste ljuskastih konstrukcija koje se mogu modelirati u okviru
HSMKT. Pokazano je da se stabilnost ravnotenih stanja
sloenica moe procijeniti traenjem vlastitih vrijednosti li
od TMKK, koje su sve realne budui da je tangentna matrica
krutosti trake simetrina matrica. Ravnoteno stanje je
stabilno ako su sve li>0, a nestabilno ako je jedna ili vie li<0.
Ako je tijekom nanoenja optereenja u nekom ravnotenom
stanju jedna ili vie li=0, to ravnoteno stanje se oznaava kao
kritino stanje.
Prema prikazanim rezultatima provedene analize izvedive
armiranobetonske sloenice, neki zakljuci o opravdanosti
pretpostavke o malim pomacima mogu se izvesti ak i na
osnovi linearne analize. Primijeena su dva razliita ponaanja

Dragan Milainovi, Danica Gole

konstrukcije: ponaanje "kratkih" konstrukcija i onih "dugih".
Granica izmeu ta dva ponaanja upuuje na granicu izmeu
konstrukcija kod kojih linearna analiza daje rezultate s
dovoljnom tonou i konstrukcija ije nelinearno ponaanje
ne moe biti zanemareno. Ovo je potvreno primjenom
geometrijski nelinearne analize. Takoer se pokazalo da su kod
realnih naboranih konstrukcija pod uporabnim optereenjem,
geometrijski nelinearni efekti izraeni samo za velike raspone.
HSMKT formulacija se pokazala prikladna za analizu
stabilnosti prizmatinih ljuskastih konstrukcija, zahvaljujui
brzim i memorijski ne zahtjevnim proraunima (niskoj cijeni),
tonosti i pouzdanosti von Karmanovih i Green-Lagrangeovih
predvianja.

Zahvala
Rezultati objavljeni u ovom radu su dio istraivakih
projekata: ON 174027 "Raunalska mehanika u projektiranju
konstrukcija" i TR 36017 "Iskoritavanje nusproizvoda i
recikliranih otpadnih materijala u betonskim kompozitima
u okviru odrivog razvoja izgradnje u Srbiji: istraivanje i
procjena utjecaja na okoli moguih primjena", podranih
od strane Ministarstva nauke i tehnologije Republike Srbije.
Autori zahvaljuju na ovoj potpori.

LITERATURA
[1] Cheung, Y.K., Tham, L.G.: Finite strip method, CRC Press LLC,
1998.
[2] 
Loo, Y.C., Cusens, A.R.: The finite strip method in bridge
engineering, Alden Press Oxford London and Northampton,
1978.
[3] Milainovi, D.D.: The finite strip method in computational
mechanics, Faculties of Civil Engineering: University of Novi Sad,
Technical University of Budapest and University of Belgrade,
Subotica, Budapest, Belgrade, 1997.
[4] 
Dawe, D.J., Lam, S.S.E., Azizian, Z.G.: Non-linear finite strip
analysis of rectangular laminates under end shortening, using
classical plate theory, International Journal for Numerical
Methods in Engineering, 35(5), pp. 1087-1110, 1992.
[5] Milainovi, D.: Metod konanih traka u nelinearnoj analizi A/B
konstrukcija, Jugoslovenski asopis za inenjersko modeliranje,
1(2-4), pp. 101-109, 1988.
[6] Milainovi, D.: Bifurkaciona stabilnost metodom konanih
traka, Graevinar, 10, str. 415-417, 1985.
[7] Milainovi, D.D.: Geometric non-linear analysis of thin plate
structures using the harmonic coupled finite strip method, ThinWalled Structures, 49(2), pp. 280-290, 2011.

422

[8] Raki, P.S., Milainovi, D.D., ivanov, ., Suvajdin, Z., Nikoli,

M., Hajdukovi, M.: MPI-CUDA parallelization of a finite-strip
program for geometric nonlinear analysis: A hybrid approach,
Advances in Engineering Software, 42(5), pp. 273-285, 2011.
[9] Baant, Z.P., Cedolin, L.: Stability of Structures: Elastic, Inelastic,
Fracture, and Damage Theories, Oxford University Press, Oxford,
1991.
[10] Pignataro, M., Rizzi, N., Luongo, A.: Stability, bifurcation and
postcritical bahaviour of elastic structures, Elsevier Science
Publishers, Amsterdam, 1991.
[11] Gole, D.: Reoloko-dinamika analiza armiranobetonskih
poliedarskih ljuski, doktorska disertacija, Graevinski fakultet
Subotica, Univerzitet u Novom Sadu, 2012.
[12] Milainovi, D.D., Gole, D., Borkovi, A., Kukaras, D., Landovi,
A., ivanov, Z., Raki, P.: Rheological-Dynamical Limit Analysis
of Reinforced Concrete Folded Plate Structures using the
Harmonic Coupled Finite-Strip Method, in B.H.V. Topping,
(Editor), Proceedings of the Eleventh International Conference
on Computational Structures Technology, Civil-Comp Press,
Stirlingshire, UK, Paper 158, 2012. doi: 10.4203/ccp.99.158.

GRAEVINAR 65 (2013) 5, 411-422