5.5.5.

Analiza financijskih izvjetaja pomou financijskih pokazatelja

na primjeru banke X

5.5.5.1.

Podloga za analizu

U tablicama 5.83. i 5.84. su prikazani bilanca i izvjetaj o dobiti banke X.1 Izvori
podataka o pojedinim podacima u bilanci i raunu dobiti i gubitka jesu izvjetaji koje su
banke dune dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci na propisanim obrascima.2 Ne ulazei
detaljnije u eksplanaciju pojedinih pozicija u prikazanim financijskim izvjetajima jasno je na
prvi pogled da u odnosu na ostale gospodarske subjekte postoje znatne sutinske razlike. Te
razlike proizlaze ponajprije iz prirode poslovanja banaka odnosno iz specifinosti poslova
koje banka kao financijska institucija obavlja. Ope je poznata injenica da banka prima
novane depozite od najire javnosti3. U tom smislu banka je jedina ovlatena primati
depozite od svih sektora.4 Prikupljanje novanih depozita od najire javnosti najvie dolazi
do izraaja u pasivi bilance. Zbog toga je za oekivati da meu obvezama banke znaajan
udio u strukturi pasive zauzimaju depoziti na iro i tekuim raunima to ukljuuje tedne i
oroene depozite.5 Drugim rijeima drava bankama daje odreeni povlateni status, ali s
druge strane dri ih pod strogom regulacijom (u nas poslovanje banaka regulira HNB). U
kontekstu financijskih izvjetaja valja naglasiti da su financijski izvjetaji banaka strogo
propisani i kontrolirani. Iako je prikupljanje depozita osnovni, nije i jedini izvor financiranja
banaka. U tom smislu banka moe prikupljati novana sredstva za daljnje plasmane
primljenim kreditima od financijskih institucija i ostalim kreditima, ali i emisijom
kratkoronih i dugoronih vrijednosnih papira. Kao izvor financiranja imovine banka mora
posjedovati odreeni kapital.
Na temelju prikupljenih izvora sredstva banka odobrava kredite. U tom smislu uz
prikupljanje depozita odobravanje kredita je druga temeljna krakteristika banke u odnosu na
ostale financijske institucije, a naroito na ostale gospodarske subjekte. Pri tome, treba

Analiza financijskih izvjetaja banke pomou financijskih pokazatelja obraditi e se na simulaciji sluaja
konkretne banke.
2
Odluka o statistikom izvjeu banaka (NN, br. 166/2003, 53/2004., i 60/2006.)
3
Banka raune klijenata prati na temelju sektora pri emu se razlikuju: dravne jedinice, financijske institucije,
trgovaka drutva, neprofitne institucije, stanovnitvo i nerezidenti.
4
Osim banaka depozite su ovlatene primati i tedionice, ali samo od jednog sektora stanovnitva.
5
Zbog toga to prikupljaju depozite od najire javnosti banke se nalaze pod strogom regulacijom drave. Osim
Zakona o bankama, Zakona o raunovodstvu poslovanje banaka se regulira HNB itavim nizom podzakonskih
akata.

naglasiti da nije banka jedina ovlatena odobravati kredite jer ope je poznato da jedno
poduzea moe dati kredit drugom poduzeu, da poduzee moe dati kredit svom zaposleniku
itd. Meutim, odobravanje kredita je banina nezaobilazna karakteristika odnosno njezin
osnovni posao. Drugim rijeima, banke profesionalno i stalno, a ne povremeno odobravaju
kredite. Zbog toga u strukturi aktive bilance banke najznaajniji udio uvijek (pa tako i sluaju
banke X) zauzimaju krediti ostalim komitentima i krediti financijskim instutucijama. Isto
tako, najzaajniji prihodi u raunu dobiti i gubitke banke su kamatni prihodi koji se ostavaruju
na odobrene kredite, ali istodobno banka je duna plaati kamatu na prikupljene depozite te u
tom smislu najznaajniji rashodi su rashodi od kamata (ukupno kamatni trokovi). Meutim,
sredstva prikupljena iz izvora imovine mogu uloiti u financijsku imovinu to se prije svega
odnosi na depozite kod bankarskih institucija, trezorske zapise Ministarstva financija i
blagajnike zapise Hrvatske narodne banke, ili u vrijednosne papire. Razvoj hrvatskog
financijskog trita imati e u budunosti za posljedicu jo izraenija ulaganja u financijsku
imovinu i derivatnu imovinu kako bi banke diverzificirale rizike ulaganja i osigurale si
zahtjevani prinos od strane menadmenta, ali i investitora. Osim prikupljanja depozita i
odobravanja kredita kao trea karakteristika koja se obino navodi jest da su banke institucije
platnog prometa. Na temelju obaljene usluge prijenosa novca s rauna na raun banka
ostvaruje prihode od naknada i provizija.
Tablica 5.83. Bilanca banke X
Imovina
1. Gotovina i depoziti kod HNB-a
1.1. Gotovina
1.2. Depoziti kod HNB-a
2. Depoziti kod bankarskih institucija
3. Trezorski zapisi MF-a i blagajniki zapisi
HNB-a
4. Vrijednosni papiri i drugi financijski
instrumenti koji se dre radi trgovanja

Prethodna godina
(u 000 kn)
3.295.364
388.857
2.906.507
2.515.928

Tekua godina
(u 000 kn)
4.399.541
451.976
3.947.565
2.460.323

598.669

553.755

1.438.128

872.539

5. Vrijednosni papiri i drugi financijski

instrumentiraspoloivi za prodaju
6. Vrijednosni papiri i drugi financijski
instrumenti koji se dre do dospijea

11.248

25.004

737.193

653.563

7. Vrijednosni papiri i drugi financijski

instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a koji
se vrednuju po fer vrijednosti u RDG-u
8. Derivatna financijska imovina
9. Krediti financijskim institucijama

35.516
7.833
584.590

0
23.684
370.486

10. Krediti ostalim komitentima

11. Ulaganja u podrunice i pridruena drutva
12. Preuzeta imovina
13. Materijalna imovina (minus amortizacija)
14. Kamate, naknade i ostala imovina
15. Manje: Posebne rezerve za neidentificirane
gubitke
UKUPNO IMOVINA
Struktura obveza
1. Krediti od financijskih institucija
1.1. Kratkoroni krediti
1.2. Dugoroni krediti
2. Depoziti
2.1. Depoziti na iroraunima i tekuim
raunima
2.2. tedni depoziti
2.3. Oroeni depoziti
3. Ostali krediti
3.1. Kratkoroni krediti
3.2. Dugoroni krediti
4. Derivatne financijske obveze i ostale
financijske obveze kojima se trguje
5. Izdani duniki vrijednosni papiri
5.1. Kratkoroni izdani duniki
vrijednosni papiri
5.2. Dugoroni izdani duniki
vrijednosni papiri
6. Izdani podreeni instrumenti
7. Izdani hibridni instrumenti
8. Kamate, naknade i ostale obveze
9. KAPITAL
UKUPNO OBVEZE I KAPITAL

12.695.644
16.179.729
133.838
166.662
11.611
17.412
404.857
434.234
347.665
381.381
236.228
257.454
0
0
22.581.855
26.280.857
Prethodna godina Tekua godina
(u 000 kuna)
(u 000 kuna)
1.468.361
1.254.436
1.001.214
758.578
467.147
495.858
15.758.411
17.659.509
2.488.969
2.656.339
10.613.103
2.284.075
19.172
2.264.903

3.059.175
2.682.339
11.917.996
3.044.704
0
3.044.704

10.347
9.156

7.081
0

9.156
0
0
959.342
2.092.162
22.581.855

0
0
0
959.385
3.355.742
26.280.857

Tablica 5.84. Raun dobiti i gubitka banke X

1. Neto kamatni prihod

1.1. Ukupno kamatni prihodi
1.2. Ukupno kamatni trokovi
2. Neto prihod od provizija i naknada
2.1. Ukupno prihodi od provizija i naknada
2.2. Ukupno trokovi provizija i naknada
3. Neto ostali nekamatni prihod

Prethodna
godina
(u 000 kuna)
644.761
1.139.688
494.928
157.583
252.355
94.771
110.512

Tekua
godina
(u 000 kuna)
694.786
1.281.869
587.082
137.823
235.277
97.454
134.329

3.1. Ostali nekamatni prihodi

3.2. Ostali nekamatni trokovi
4. Neto nekamatni prihod
5. Opi administrativni trokovi i amortizacija
6. Neto prihod iz poslovanja prije rezerviranja
za gubitke
7. Ukupno trokovi rezerviranja za gubitke
7.1. Trokovi vrijednosnog usklaivanja
i rezerviranja za identificirane gubitke
7.2. Trokovi rezerviranja za neidentificirane
gubitke
UKUPNI PRIHODI
UKUPNI RASHODI
8. Dobit/gubitak prije oporezivanja
9. Porez na dobit
10. Dobit/gubitak tekue godine

5.5.5.2.

183.558
73.046
268.096
449.453

270.387
136.058
272.151
463.361

463.403
26.940

503.576
12.352

26.126

8.874

53.066
1.575.601
1.139.139
436.463
81.665
354.799

21.226
1.787.533
1.296.308
491.225
91.588
399.636

Temeljni financijski pokazatelji

Da bi interpretacija financijskih pokazatelja banke bila to je mogue realnija i objektivnija

nuno je prilikom ocjene kvalitete banke uzeti u obzir veliinu banke. To osobito do izraaja
dolazi ukoliko se ocjenjuju pojedini financijski pokazatelji u odnosu na pokazatelje
konkurencije, pokazatelje bankovnog sektora (pokazateljima najboljih u bankovnom
sektoru.). Time se zapravo eli istaknuti da se poslovanje velikih, srednjih i malih banaka
uvelike razlikuje pa su u tom smislu pokazatelji koje ostvaruju mala, srednja i velika banka
samo djelomino usporedive.6 Uvaavajui dosad navedeno moe se rei da analizirana banka
u promatranom periodu pripada skupini velikih banaka te je o tome potrebno voditi rauna
prilikom interpretacije financijskih pokazatelja.7

5.5.5.2.1. Pokazatelji odnosa u bilanci banke

Prema Biltenu o bankama, HNB, 2007., razlikuju se velike, srednje i male banke. Podjela banaka prema
veliini uobiajeno ukljuuje veliinu aktive. Sukladno tome male banke su one koje imaju aktivu manju od 1
milijardi kuna, srednje s veliinom aktive od 1-10 milijardi kuna, dok su velike banke sve one koje imaju aktivu
veu od 10 milijardi kuna. U tom smislu HNB prilikom statistike obrade financijskih izvjetaja koje su banke
dostavile u HNB vode rauna grupama banaka usporedivih znaajki.
7
Detaljnije o tome: Prga, I., verko, I.: Znaajke malih banaka i njihova budunost, Novac, bankarstvo i
financijska trita (urednici: Leko, V., Boina, L.), Zagreb, 2005., str. 193.-206.

Na temelju bilance su formirani pokazatelji kojima se moe mjeriti likvidnost i zaduenost.

Osim toga, potrebno je razmotriti i pokazatelje ulaganja u fiksnu imovinu. U tablici 5.85. je
prikazan odnos danih kredita i primljenih depozita to se smatra jednostavnom mjerom
likvidnosti banke. Na temelju izraunatog pokazatelja likvidnosti moe se uoiti da se
likvidnost analizirane banke smanjuje. Iako je banaka duna pratiti ronost svojih obveza i
likvidnost svoje imovine mjeseno, tromjeseno i godinje prezentirana nam bilanca ne
omoguuje da detaljnije pratimo likvidnost banke. Zbog toga je vano naglasiti da je
odravanje likvidnosti banke vrlo sloeno pitanje te da za razmatrenje te problematike nisu
dovoljne informacije na temelju prezentiranih financijskih izvjetaja.8
Tablica 5.85. Odnos danih kredita i primljenih depozita
OPIS

Prethodna
godina

Tekua
godina

Dani krediti
Primljeni depoziti
Odnos danih kredita i primljenih
depozita

13.280.234
15.758.411

16.550.215
17.659.509

0,84

0,94

Na temelju odnosa kapitala i ukupne aktive moe se ocijeniti statika zaduenost banke. Iz
tablice 5.86. je vidljivo da se zaduenost banke X u promatranom razdoblju smanjuje. S
druge strane u tablici 5.87. moe se uoiti smanjivanje koeficijenta zaduenosti (odnos obveza
i ukupne aktive). Iz navedenog moe se zakljuiti da su banke u odnosu na ostale gospodarske
subjekte slabo kapitalizirane. Meutim, zbog prirode poslovanja banaka (prikupljanje
depozita i plasiranje u obliku kredita) takav odnos u strukturnoj pasivi bilance banake je
oekivan. Do istih zakljuaka se moe doi ukoliko se razmori odnos kapitala i depozita
(tablica 5.88.) i pokazatelj stupnja samofinaniranja klijenata (tablica 5.88. i 5.89.).
Tablica 5.86. Odnos kapitala i ukupne aktive
OPIS

Prethodna
godina

Tekua
godina

Kapital
Ukupna aktiva
Odnos kapitala i ukupne aktive

2.092.162
22.581.855
0,09

3.355.742
26.280.857
0,13

Tablica 5.87. Odnos obveza i ukupne aktive

Banka je duna pruiti te informacije u posebnim izvjeima propisanih od HNB-a.

OPIS

Prethodna
godina

Tekua
godina

Ukupne obveze
Ukupna aktiva
Odnos obveza i ukupne aktive

20.489.692
22.581.855
0,91

22.925.116
26.280.857
0,87

Tablica 5.88. Odnos kapitala i depozita

OPIS

Prethodna
godina

Tekua
godina

Ukupni kapital
Depoziti
Omjer kapitala i depozita

2.092.162
15.758.411
0,13

3.355.742
17.659.509
0,19

Tablica 5.89. Stupanj samofinanciranja klijenta

OPIS

Prethodna
godina

Tekua
godina

Komercijalna aktiva
Komercijalna pasiva
Stupanj samofinanciranja klijenta

15.510.151
19.530.350
0,79

18.125.004
21.965.731
0,83

Da bi obavljala svoje poslovanja banka mora posjedovati odreenu imovinu. Najee se

istie da se fiksana imovine banke treba financirati iz kapitala. Prema tome banka X iz
kapitala financira u tekuoj godini 13% fiksne imovine gdje se pod fiksnom imovinom
podrazumijeva stavka neto materijalna imovina (tablica 5.90.). Osim toga, u tom smislu
znaajan je pokazatelj ulaganja u fiksnu imovinu i udjele. Pod udjelima se ovdje
podrazumijva ulaganja u povezana drutva i podrunice. Ukoliko je ovaj pokazatelj visok to
bi moglo naruiti likvidnost banke jer se smatra da je glavna aktivnost banke financiranje
gospodarskih subjekata, a ne preuzimanje vlasnitva nad njima. S obzirom da se pokazatelj
ulaganja u fiksnu imovinu i udjele smanjuje u tekuoj u odnosu na prethodnu godinu to znai
da je sve vie kapitala slobodno za financiranja ostalih bankovnih plasmana (tablica 5.91.).
Ukoliko se uzmu u obzir tradicionalne bankovne usluge: prikupljenja depozita i plasiranje
kredita tada je dobro formirati pokazatelj omjera kredita i aktive te pokazatelj omjera depozita
i aktive. Iako je navedne pokazatelje mogue iitati i iz strukturne bilance jo jedamput
istaknuti ovi pokazatelji doripinose kvaliteti analize poslovanja banaka pomou financijskih
pokazatelja (tablica 5.92. i 5.93.).

Tablica 5.90. Pokazatelj ulaganja u fiksnu imovinu

OPIS

Prethodna
godina

Tekua
godina

Fiksna imovina
Kapital
Pokazatelj ulaganja u fiksnu
imovinu

404.857
2.092.162

434.234
3.355.742

0,19

0,13

Tablica 5.91. Pokazatelj ulaganja u fiksnu imovinu i udjele

OPIS

Prethodna
godina

Tekua
godina

Fiksna imovina+ udjeli

Kapital
Pokazatelj ulaganja u fiksnu
imovinu i udjele

550.306
2.092.162

618.308
3.355.742

0,26

0,18

Tablica 5.92. Odnos kredita i aktive

OPIS

Prethodna
godina

Tekua
godina

Ukupni krediti
Ukupna aktiva
Odnos kredita i aktive

13.280.234
22.581.855
0,59

16.550.215
26.280.857
0,63

Tablica 5.93. Odnos depozita i aktive

OPIS

Prethodna
godina

Tekua
godina

Depoziti
Ukupna aktiva
Odnos depozita i aktive

7.433.213
10.651.818

8.329.957
12.396.631

0,70

0,67

5.5.5.2.2. Pokazatelji odnosa u raunu dobiti i gubitka

Ve je ranije istaknuto da u konteksu pokazatelja odnosa u raunu dobiti i gubitka banke se
moe ocjenjivati ekonominost i nekamatna aktivnost banke. Najopenitije reeno
ekonominost se definira kao odnos prihoda i rashoda. Ekonominost ukupnog poslovanja
banke X je konstantna u promatranom periodu (tablica 5.94.). Meutim, ekonominost
kamatnih prihoda se smanjuje to ukazuje takoer na pad kamatnih mari (tablica 5.95.).

Dakle, moe se oekivati smanjivanje profitabilnosti banke. Kao jednostavna mjera

uinkovitosti banke moe se koristiti pokazatelj odnosa ukupnih prihoda i trokova
zaposlenih.9 Na temelju izraunatog pokazatelja moe se zakljuiti da banka poveava svoju
uinkovitost na teret zaposlenika (tablica 5.96.). Na temelju recipronog pokazatelja10 moglo
bi se zakljuiti da su u prethodnoj godini trokovi zaposlenika u strukturi ukupnog prihoda
iznosili 13,64% dok su se u tekuoj godini trokovi zaposlenika u strukturi ukupnog prihoda
banke inili 12,60%.
Tablica 5.94. Ekonominost ukupnog poslovanja
OPIS
Ukupni prihodi
Ukupni rashodi
Ekonominost ukupnog poslovanja

Prethodna
godina

Tekua
godina

1.575.601
1.139.139
1,38

1.787.533
1.296.308
1,38

Tablica 5.95. Odnos kamatnih prihoda i rashoda

OPIS
Kamatni prihodi
Kamatni rashodi
Odnos kamatnih prihoda i rashoda

Prethodna
godina

Tekua
godina

1.139.688
494.928
2,30

1.281.869
587.082
2,18

Tablica 5.96. Odnos ukupnog prihoda i trokova zaposlenih

OPIS
Ukupan prihod
Troak zaposlenih
Odnos ukupnog prihoda i
trokova zaposlenih

Prethodna
godina

Tekua
godina

1.575.601
214.918

1.787.533
225.246

7,33

7,94

Poveanje odnosa ukupnog prihoda i operativnih trokova ukazuje na poveanje efikasnosti

banke (tablica 5.97.). Osim opih administrativnih trokova i amortizacije znaajan teret na
financijski rezultat banke ine potrebna vrijednosna usklaivanja. Na temelju udjela
vrijednosnih usklaivanja u ukupnim prihodima moe se zakljuivati o kvaliteti plasmana

S obzirom da prezentirana struktura rauna dobiti i gubitka ne daje informacije o trokvima zaposlenih na
temelju sekunadarnih izvora podataka dobivene su informacije da je troak zaposlenih u prethodnoj godini
iznosio 214.918 tisua, a u tekuoj godini 225.246 tisua kuna.
10
Udio trokova zaposlenika u ukupnom prihodu.

(tablica 5.98.). Naime, banke koje imaju kvalitetnih kreditni portfelj imati e manje trokove
vrijednosnog usklaivanja. Kvaliteta kreditnog portfelja obino se odnosi na diverzificiranost
od plasmana dravnim jedinicama, javnim trgovakim drutvima, pa sve do plasmana
pravnim osobama i stanovnitvu.
Tablica 5.97. Odnos ukupnog prihoda i operativnih trokova11
OPIS
Ukupan prihod
Opi administrativni trokovi i
amortizacija
Odnos ukupnog prihoda i
operativnih trokova

Prethodna
godina

Tekua
godina

1.575.601

1.787.533

449.453

463.361

3,51

3,86

Tablica 5.98. Odnos ukupnog prihoda i operativnih trokova i vrijednosnog usklaivanja

OPIS
Ukupan prihod
Opi administrativni trokovi i
amortizacija + vrijednosna
usklaenja
Odnos ukupnog prihoda i
operativnih trokova +
vrijednosnog usklaivanja

Prethodna
godina

Tekua
godina

1.575.601

1.787.533

476.393

475.714

3,31

3,76

Osim pokazatelja ekonominosti u raunu dobiti i gubitka je mogue formirati pokazatelje na

temelju kojih e se ocijeniti nekamatne aktivnosti. Kao posljedica tehnolokog napretka koji
su bankama omoguili uvoenje proizvoda i usluga poput mree bankomata, internet
bankarstva, kreditnih i debitnih kartica, sustava elektronikog plaanja poveali su se
nekamatnih prihodi. To se prije svega odnosi na prihode od naknada i provizija, ali i na ostale
nekamatne prihode. Koliki e biti udio nekamatnih prihoda u strukturi ukupnih prihoda banke
ovisi o brojnim imbenicima: ovisi o veliini banke i njezin poloaj u odnosu na
konkurenciju, o strategiji pojedine banke, percipiranju tehnolokih promjena, ali i o
regulatorima. Iako se udio nekamatnih aktivnosti banke X smanjuje ipak s obzirom da
banka skoro 15% prihoda ostvaruje od nekamatnih aktivnosti ovaj se pokazatelj moe
ocijeniti zadovoljavajuim (tablica 5.99.). Nekamatne aktivnosti banke se mogu promatrati

11

Operativni trokovi su opi administrativni trokovi i amortizacija.

kroz jo dva parcijalna pokazatelja i to udjela neto prihoda od naknada i provizija u ukupnom
prihodu i udjela neto ostalih nekamatnih prihoda u ukupnom prihodu ( tablica 5.100. i 5.101.).
Tablica 5.99. Mara nekamatnih prihoda
OPIS
Neto nekamatni prihod
Ukupni prihod
Mara nekamatnih prihoda

Prethodna
godina

Tekua
godina

268.096
1.575.601
0,17

272.151
1.787.533
0,15

Tablica 5.100. Udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnom prihodu

OPIS
Neto prihodi od naknada i provizija
Ukupni prihodi
Udio neto prihoda od naknada i
provizija u ukupnom prihodu

Prethodna
godina

Tekua
godina

157.583
1.575.601

137.823
1.787.533

0,10

0,08

Tablica 5.101. Udio neto ostalih nekamatnih prihoda u ukupnom prihodu

Neto ostali nekamatni prihodi

Ukupni prihodi
Udio neto ostalih nekamatnih
prihoda i ukupnom prihodu

Prethodna
godina

Tekua
godina

110.512
1.575.601

134.329
1.787.533

0,07

0,07

5.5.5.2.3. Pokazatelji profitabilnosti

Na temelju izraunatih pokazatelja profitabilnosti moe se zakljuiti da banka X ostvaruje

solidne prinose na imovinu i na kapital. Iako pokazuju tendenciju smanjivanja pokazatelji
profitabilnosti su relativno gledajui vrlo visoki (tablica 5.102., 5.103. i 5.104.).12
Tablica 5.102. Bruto rentabilnost imovine

12

Usporedbe radi standardni pokazatelji profitabilnosti imovine i kapitala 25 najveih banaka u SAD-u u
razdoblju 1991-2000 iznosila je prosjeno 1,05%, a ROE 14,1%. Detaljnije o tome: Stojanovi, A.:
Okrupnjavanje i konglomerizacija banaka, Novac, bankarstvo i financijska trita (urednici: Leko, V., Boina,
L.,), Adverta, Zagreb, 2005., str. 264- 281.

OPIS
Dobit prije poreza
Ukupna imovina
Bruto rentabilnost imovine

Prethodna
godina

Tekua
godina

436.463
22.581.855
1,93%

491.225
26.280.857
1,87%

Tablica 5.103. Neto rentabilnost imovine

OPIS
Neto dobit
Ukupna imovina
Neto rentabilnost imovine

Prethodna
godina

Tekua
godina

354.799
22.581.855
1,57%

399.636
26.280.857
1,52%

Tablica 5.104. Rentabilnost vlastitog kapitala

OPIS
Neto dobit
Glavnica
Rentabilnost vlastitog kapitala

Prethodna
godina

Tekua
godina

354.799
2.092.162
16,96%

399.636
3.355.742
11,91%

Tablica 5.105. Mara kamata (kamatna mara)

OPIS
Neto prihod od kamata
Ukupna aktiva
Mara kamata (kamatna mara)

Prethodna
godina

Tekua
godina

644.761
22.581.855

694.786
26.280.857

2,86%

2,64%

Tablica 5.106. Mara nekamatnih prihoda

OPIS
Neto nekamatni prihod
Ukupna aktiva
Mara nekamatnih prihoda

Prethodna
godina

Tekua
godina

268.096
22.581.855
1,19%

272.151
26.280.857
1,04%

Tablica 5.107. Mara13 operativnih trokova

OPIS
Operativni trokovi*
Ukupna aktiva
Mara operativnih trokova
*Opi administrativni trokovi i amortizacija

Prethodna
godina

Tekua
godina

449.453
22.581.855
1,99%

463.361
26.280.857
1,76%

Prilikom ocjene kvalitete poslovanja banaka osim pokazatelja rentabilnosti esto puta se
naglaavaju pokazatelji mare. To se prije svega odnosi na maru kamata (kamatnu maru),
maru nekamatnih prihoda i uvjetno reeno maru operativnih trokova. U promatranom
razdoblju pokazatelji mare kamata i mare nekamatnih aktivnosti padaju to je prije svega
posljedica uvjeta na hrvatskom tritu kapitala (tablica 5.105. i 5.106.). Pozitivnu tendenciju
pada ima mara operativnih trokova to ukazuje na poveanje operativne efikasnosti banke
(tablica 5.107.).

5.5.5.3. Zakljuna razmatranja o poslovanju banke X

Poslovanje banke X razmatrano je na temelju bilance i rauna dobiti i gubitka za

razdoblje od dvije godine. Na temelju financijskih izvjetaja izraunani su financijski
pokazatelji kojima se je nastojala ocijeniti kvaliteta poslovanja banke. S obzirom da su
pokazatelji nosioci informacija o kvaliteti poslovanja u analizi se je nastojala ocijeniti
sigurnost i uspjenost poslovanja banke. U kontekstu ocjene kvalitete poslovanja uobiajeno
se itiu dva temeljna kriterija: sigurnost i uspjenost. Izraunati financijski pokazatelji i
navedena klasifikacija omoguavaju upravo sagledavanje tih kriterija. Pokazatelji odnosa u
bilanci banke usmjereni su, prije svega, na mjerenje sigurnosti poslovanja. Nasuprot tome,
pokazatelji odnosa u raunu dobiti i gubitka, pokazatelji profitabilnosti usmjereni su
prvenstveno na mjerenje uspjenosti poslovanja. Pokazatelji investiranja takoer mjere
kvalitetu poslovanja, ali gledano oima investitora u dionice te banke.
Na temelju provedene analize pomou financijskih pokazatelja moe se zakljuiti da
banka X posluje sigurno i uspjeno. To se prije svega vidi jer banka poveava udio vlastitog
financiranja ime zapravo smanjuje zaduenost. Odnos ukupnih prihoda i rashoda je

13

Ovdje je pojam mare samo indikator jer treba uzeti u obzir da operativni trokovi terete financijski rezultat te
ine odbitnu stavku u raunu dobiti i gubitka.

zadovoljavajui to se osobito odnosi na kamatne prihode i kamatne rashode. Takoer,

poveava se odnos ukupnog prihoda i operativnih trokova kao i pokazatelj odnosa ukupnih
trokova to ukazuje na poveanje efikasnosti banke. Banka X ostvaruje relativno visoke
stope profitabilnosti, meutim, u promatranom razdoblju pokazuju tendenciju smanjivanja.
Na temelju analize mogue je uoiti odreene slabosti to se prije svega odnosi na
smanjivanje mari kamata i mari nekamatnih prihoda.
Uvaavajui injenicu da je pokazatelj racionalan broj te uvaavajui pravila formiranja
pokazatelja na temelju bilance i rauna dobiti i gubitka mogue je formirati i neke druge
pokazatelje koji nisu obraeni u ovaom radu, a koji mogu biti znaajni u postupku analize
financijskih izvjetaja. Takoer, mogue je komparirati izraunate pokazatelje analizirane
banke s pokazateljima banaka usporedivih znaajki (prije svega misli se na veliinu banke).
Komparativnom analizom poslovanja banke s njezinim glavnim konkurentima mogue je
takoer donijeti zakljuke o kvaliteti poslovanja analizirane banke.