I PREDMET ANDRAGOGIJE I NJEGOVE ODREDNICE

Andragogija je nauka o obrazovanju i vaspitanju odraslih ljudi.

Predmet

andragogije

je

istraivanje

zakonitosti

pripremanja,

izvoenja i vrednovanja kolovanja, osposobljavanja i usavravanja

odraslih za rad, samoupravljanje i slobodno vreme.
Edukacija

odraslih

osloboenje

je

oveka

drutvena
i

delatnost

viestrani

razvoj

koja

kao

cilj

njegove

ima

linosti.

Komplementarni ciljevi obrazovanja odraslih jesu ekonomski (razvoj

proizvodnih snaga) i drutveni (razvoj proizvodnih odnosa) kojima
se

stvaraju

pretpostavke

za

ostvarivanje

humanistikog

cilja

obrazovanja i vaspitanju.
Obrazovanje odraslih integralni je deo celovitog sistema obrazovanja
i vaspitanja te predstavlja fazu permanentnog obrazovanja u kojoj
uestvuju odrasli ljudi.
Odrasla je ona osoba kod koje je zavren proces biolokog rasta i
koja je vie ili manje psihiki, socijalno i profesionalno zrela.
Andragogija

integrie

ona

dostignua

pedagogije,

psihologije

vaspitanja i obrazovanja, sociologije i ekonomije obrazovanja koja

su relevantna za objanjenje delovanje na pojave u edukaciji
odraslih.
1.

Obrazovanje i osloboenje oveka

Predmet andragogije u samoupravnom socijalistikom drutvu, te

njen

teorijski

praktini

zadatak

treba

odrediti

kontekstu

istorijskog procesa osloboenja rada. Taj je proces determinisan

razvojem proizvodnih snaga od kojih zavisi nain proizvodnje koji

pak odreuje odnose koji u proizvodnji i drutvu vladaju. Od toga u
kakvom su odnosu ljudi sa sredstvima za proizvodnju i predmetom
rada zavisi mogunost da ovek ovlada proizvodima i uslovima svog
rada, da se u radu realizuje i razvija, te odnosi meu ljudima.
Drugim

reima,

od

toga

zavise

globalne

mogunosti

samoaktualizacije kao prave svrhe ovekove egzistencije.

U tom sklopu obrazovanje ima zadatak da doprinosi otuenju oveka
delujui na redukciju pojedinih oblika alijenacije. To su: otuenje od
proizvoda i rezultata njegovog rada, od samoga rada u smislu
nemogunosti da se radnom aktivnou zadovoljavaju intrinzini
motivi, odnosno da se ovek samoaktualizuje, te otuenje od drugih
ljudi. Marksova je teorija otuenja najue vezana za sferu rada, no
ona je osnova i klju za razumevanje razliitih oblika otuenja koji
se pojavljuju u ostalim sferama ivota.
Razotuenje oveka postie se menjanjem uslova koji generiu
alijenaciju. To je primarno nain proizvodnje. Stoga se aktivna uloga
obrazovanja

sastoji

doprinosu

razvoju

proizvodnih

snaga

drutvenih odnosa kao faktora koji nain proizvodnje determiniu.

Time se stvaraju uslovi za otuenje od proizvoda rada i socijalnog
otuenja, a odreenoj meri i mogunosti za samoaktualizaciju u
procesu drutvene proizvodnje. Obrazovanje treba da osposobljava i
za kreativno koritenje slobodnog vremena, kako bi se u njemu
realizovali oni potencijali pojedinca koje rad i upravljanje njima ne
trebaju. Bogatije iskoritavanje slobodnog vremena pozitivno deluje
na uspenost oveka u ostalim podrujima njegove aktivnosti. Osim
toga, obrazovanje je samo po sebi podruje samorealizacije.

Takvo teorijsko polazite zahteva odgovarajuu konceptualizaciju i

operacionalizaciju obrazovanja i vaspitanja. Konceptualizacija se
sastoji u izgradnji takve teorije edukacije (edukacija je vii rodni
pojam koji obuhvata obrazovanje i vaspitanje kao podreene
pojmove. U tom se sluaju termin vaspitanje odnosi samo na
formiranje stavova, interesa, navika, vrednosti i voljnih osobina, tj.
Karakter oveka, ime odustajemo od upotrebe termina vaspitanja
(u njegovom irem znaenju), koja nee biti uoptavanje postojee
vaspitno-obrazovne prakse, nego e biti usmerena prema njenom
menjaju u pravcu osloboenja oveka. Predmet teorije obrazovanja i
vaspitanja odraslih valja tako definisati da istraivanja budu
usmerena prema problemima relevantnim sa gledita posrednog ili
neposrednog osloboenja oveka.
Prema tome, predmet andragogije kao teorije edukacije odraslih,
sadri tri osnovne dimenzije ili aspekta:
Radne postupke koji slue povezivanju obrazovne delatnosti
sa stvarnim potrebama oveka, privrede i drutva i uspenom
proticanju obrazovnih i vaspitnih procesa u eljenom smeru
(radni postupci u edukaciji odraslih)
Osnovna podruja obrazovanja i vaspitanja odraslih unutar
kojih se ti postupci primenjuju (obrazovanje i vaspitanje za
rad, upravljanje radom i aktivnosti u slobodnom vremenu)
Osnovne oblike ili obrazovne puteve kojima se obrazovanje i
vaspitanje

odraslih

izvodi

(kolovanje,

neformalno

osposobljavanje i usavravanje odraslih, te neintencionalna

edukacija odraslih).

Razume se, andragogija, kao jedna od disciplina koja istrauje

obrazovne pojave, mora definisati i pojam odraslosti kako bi se
usmerila na one obrazovne i vaspitne fenomene u kojima je subjekt
odrastao ovek.
2. Radni postupci u edukaciji odraslih (prva dimenzija)

Budui da je pojam edukacije odraslih kompleksan, mi smo ga, radi

njegova to jednoznanijeg odreenja ralanili na njegove osnovne
aspekte.
Prvi se aspekt oituje u postupcima od kojih se sastoji obrazovni rad.
Treba, naime, poi od toga da je aktivnost obrazovanja i odgajanja
drutvena delatnost, tj. Da je ona svojevrstan rad. Kao i svaki drugi i
obrazovni rad je viefazan proces koji se sastoji od postupaka
pripremanja, izvoenja i vrednovanja. Zbog toga kao obrazovanje
odraslih ne razumevamo samo proces neposrednog pripremanja i
izvoenja, nego i postupke ireg pripremanja od kojih zavisi izbor
polaznika i sadraja obrazovanja, te postupke vrednovanja uinaka
obrazovnog rada u njegovoj socijalnoj i ekonomskoj okolini, a ne
samo u koli. Ti postupci slue povezivanju obrazovne delatnosti s
potrebama privrede i drutva i linim potrebama oveka.
Takvo proirivanje tradicionalnog shvatanja obrazovnog rada koje je
bilo reducirano na izvoenje obrazovno-vaspitnih procesa, nuno je
ako obrazovnu delatnost elimo tretirati kao drutvenu delatnost, a
ne kao autonomnu i od drutva otuenu.
Kao drutvena delatnost ona ima i odreene drutveno uslovljene
ciljeve koji se sastoje od razvoja proizvodnih snaga i drutvenih
odnosa te svestranog razvoja ljudi u skladu s njihovom autentinom

prirodom.

Da

bi

obrazovanje

odraslih

ostvarivalo

te

ciljeve,

andragoka istraivanja zahvataju njegove drutvene i ekonomske

uslove, procese obrazovanja i vaspitanja odraslih, njihove efekte na
planu formiranja linosti, te ekonomske i socijalne uinke. Zbog toga
se andragogija koristi rezultatima onih nauka koje, kao svoje
specifine probleme, takoe istrauju te pojave, to tu pre svega,
psihologija, sociologija i ekonomija obrazovanja.
Postupci

pripremanja,

izvoenja

vrednovanja

obrazovanja

vaspitanja odraslih strukturirani su u tzv. andragoki ciklus.

Andragoki ciklus konstituiraju ove faze obrazovno rada:
Ispitivanje obrazovnih i vaspitnih potreba i motiva
Planiranje obrazovnog i vaspitnog rada
Programiranje obrazovnih sadraja
Neposredno pripremanje i organizovanje obrazovnovaspitnih procesa
Izvoenje procesa obrazovanja i vaspitanja
Vrednovanje

spoljanjih

unutranjih

uinaka

obrazovno-vaspitnog procesa
Te

postupke

izvode

zajedniki

oni

koji

imaju

potrebe

za

obrazovanjem i oni koji stvaraju uslove za njihovo zadovoljavanje.

Obrazovanje, prestaje biti otueno od radnih ljudi i graana.
Prestaje se razvijati nezavisno od razvoja drutvene proizvodnje i
razvoja drutvenih odnosa, od interesa i potreba udruenih radnih
ljudi i graana. Ostvaruje se integracija obrazovanja sa svetom rada
i drutvene proizvodnje.

Postupcima andragokog ciklusa nastoji se osigurati postizanje

spoljanjih i unutranjih ciljeva obrazovne delatnosti na razliitim
podrujima obrazovanja odraslih.
3. Ciljevi obrazovanja i odgoja odraslih

Obrazovanje i vaspitanja drutveno su i individualno uslovljeni.

Glavne odrednice te delatnosti jesu razvijenost proizvodnih snaga i
drutvenih odnosa u jednoj zajednici te njena kulturna tradicija.
Individualne odrednice obrazovanja jesu sposobnosti za uenje te
lini motivi koje pojedinac nastoji obrazovanjem realizovati bez
obzira na to da li je re o interesu za obrazovanje, ako vrednosti po
sebi, ili je re o nekoj oekivanoj socijalnoj ili ekonomskoj koristi od
obrazovanja.
Drutvene su potrebe i osobni motivi za obrazovanje meusobno
povezani i uslovljeni, jer se pojedinac formira u odreenoj socijalnoj
okolini ije vrednosti preuzima i jer potrebe ljudi determiniu
drutvene promene.
Ciljeve i zadatke obrazovne delatnosti ne odreuju ni pedagozi ni
andragozi ve drutvo, ili tanije, oni njegovi delovi koji imaju
najveu drutvenu mo. Razlike u ciljevima ne proisteu samo iz
razlika u ekonomskoj razvijenosti zemlje, nego i iz razlika u
vrijednostima prema kojima je jedno drutvo orijentirano.
Ekspanzija obrazovanja moe se poticati radi ekspanzije proizvodnje
i potronje, to je nuno za reprodukciju kapitalistikog naina
proizvodnje.

S druge strane, obrazovanje se moe razvijati radi razvoja ljudi,

jednako kao to se proizvodnja moe razvijati radi zadovoljavanja
potreba ljudi, a ne radi akumulacije vika vrijednosti. U takvu
drutvu obrazovanjem treba osposobljavati ljude za dokidanje
drutvene podjele rada na izvrni i upravljaki, jer se takva
koncepcija drutva ne moe ostvariti ako njegovi lanovi ne ovladaju
poslovima drutvene reprodukcije.
...
Analiza

teleolokih

sistema

obrazovanja

odgoja

razliitim

zemljama pokazuje da se ciljevi mogu klasificirati u tri dosta iroke

kategorije:
Prvu skupinu ciljeva mogli bismo nazvati HUMANISTIKOM jer se
obrazovni i odgojni ideal sastoji u viestranom razvoju linosti
ovjeka. Humanistiki obrazovni i odgojni cilj uvjetno bismo mogli
nazvati unutranjim ciljem obrazovne djelatnosti. No unutranji cilj
obrazovne djelatnosti ima i jedno drugo, ue znaenje. Ono se
odnosi na znanja, vjetine, stavove, navike vrijednosti tj. na sve ono
to je predmet uenja. Ta dva aspekta unutranjeg cilja ne moraju
biti sukladna, jer ono to se ui ne mora voditi svestranom razvoju
linosti.
Druga

skupina

ciljeva

je

poticanje

ekonomskoga,

odnosno,

privrednog rasta, tj. Razvoj proizvodnih snaga odreenog drutva,

ali

unapreivanje

ekonomskog

poloaja

pojedinaca

koji

se

obrazuju. To su, dakle, ekonomski ciljevi obrazovanja i odgoja.

Trea skupina ciljeva sastoji se u unapreivanju socijalnog poloaja
pojedinca, idejnoj homogenizaciji drutva te uvrenju i razvoju

dominantnog drutvenog odnosa. To su socijalni ciljevi obrazovanja.

Ekonomske i socijalne ciljeve moemo, za razliku od humanistikih
joj nazvati vanjskim ciljevima obrazovne djelatnosti.
U klasnom drutvu svaka klasa i socijalni sloj imaju vlastiti
obrazovni, a pogotovo odgojni ideal. Zato, osim cilja vladajue klase,
postoji i opozicijski ciljevi socijalnih slojeva koji su potprivilegirani u
raspodjeli materijalnih dobara i drutvene moi. No ti se ciljevi
nejednako

realiziraju

institucionalnim

formalnim

drutvenim

sistemom koji kontrolira najutjecajniji drutveni sloj, i funkcionalnim

odgojem razliitim izvankolskim odgojnim utjecajima. Mogua su
stoga antagonistika odgojna djelovanja iji rezultat reflektira odnos
izmeu smjera i intenziteta utjecaja razliitih odgojnih inilaca.
Sam ivot, odnosno neposredno ivotno iskustvo, ima snano
odgojno djelovanje na odrasle, i u tome je vana specifinost odgoja
odraslih prema odgoju mladih koji su vie izloeni odgojnom utjecaju
obitelji i kole.
...
u vrstoj je vezi s obrazovnim i odgojnim ciljevima pojam obrazovne
i odgojne efikasnosti. Ona se sastoji u stupnju u kojem su ostvareni
ciljevi obrazovne djelatnosti. Kao to postoje tri vrste ciljeva, tako
postoje tri vrste obrazovne i odgojne djelotvornosti koje im
korespondiraju. Budui da su ciljevi obrazovanja viedimenzionalni,
trebao bi se smatrati efikasnim onaj odgojno-obrazovni sistem koji
uravnoteeno i u visokom stupnju ostvaruje sva tri navedena cilja.
To pretpostavlja da su proizvodnja i to se tie svrhe i naina
proizvodnje, te dominantni drutveni odnos usklaeni s autentinom
ljudskom prirodom. Da joj slue a ne proturjee.

Ta

je

pretpostavka

ostvarena

onoliko

koliko

je

realizirano

osloboenje rada, to e rei da pojedine vrste obrazovnih, a

pogotovo odgojnih uinaka mogu meusobno kolidirati. U drutvu
koje nije nadvladalo drutvenu i tehniku podjelu rada, obrazovna e
djelatnost teko mou istodobno osigurati podjednaku razinu svih
vrsta edukativne djelotvornosti, bez obzira na to to se tome u
deklaracijama bezrezervno tei.
to je, meutim, ekonomski i socijalni razvoj humaniji, interakcije
meu razliitim vrstama edukacijskih uinaka postaju sve pozitivnije,
to znai da efekt u jednoj komponenti cilja djeluje na ukupnu
efikasnost, ovisno o postignutim rezultatima u ostalim vodeim
dimenzijama obrazovne djelotvornosti. Tek kad je rad kreativan i
proizvodnja u funkciji zadovoljavanja ljudskih potreba, a drutvo
uistinu demokratino, osposobljavanje za takav rad i za ivot u takvu
drutvu

vodi,

ujedno

razvoju

linosti,

razvijanje

linosti

produktivnijem radu i ivotu.

...
4. Osnovna podruja i oblici obrazovanja i odgoja odraslih

Prilikom operacionalizacije ciljeva obrazovne djelatnosti mogua su

dva pristupa:
ei je onaj koji polazi od podjele osobina linosti
koje

se

obrazovanjem

odgojem

razvijaju.

To su

kognitivne osobine (znanja, vjetine i sposobnosti) koje

se razvijaju obrazovanjem te afektivne i motivacijske
osobine koje se razvijaju odgojem. Tako se konkretizira
unutranji ili humanistiki cilj obrazovne djelatnosti (vidi

poglavlje

Humanistiki

cilj

obrazovanja

odgoja

odraslih!).
Drugi

pristup

socijalnih

ciljeva

obrazovnih

polazi

od

vanjskih

obrazovanja,

odgojnih

potreba

ekonomskih

odnosno
koje

strukture

proistjeu

iz

interaktivnog odnosa ovjeka i promjenjivih zahtjeva

njegove okoline. Ti se zahtjevi artikuliraju oko glavnih
podruja ovjekove aktivnosti. To su radna i upravljaka
aktivnost,
slobodnom

te

one

aktivnosti

vremenu.

Tome

koje

se

ostvaruju

korespondiraju

osnovna

podruja obrazovanja i odgoja odraslih.

Pri tome obrazovno-odgojne potrebe koje proistjeu iz radne
aktivnosti ukljuuju i potrebe vezane za pridravanje mjera zatite
na radu i zatite ovjekove okoline.
Podruje

obrazovanja

odgajanja

za

aktivnosti

slobodnom

vremenu ukljuuje porodine, zdravstvene, kulturne i rekreativne

aktivnosti kao osnovne. Valja imati na umu pojavu novih aktivnosti
te kvalitativnu promjenu sadanjih.
...
edukacija odraslih realizira se neformalnim oblicima osposobljavanja
i daljeg usavravanja te formalnim stupnjevitim kolovanjem. Pri
tome se i formalno i neformalno obrazovanje zaposlenih moe
ostvariti uz rad ili iz rada. Obrazovanje uz rad simultano je s radnom
aktivnou, dok je obrazovanje iz rada sukcesivno izmjenjivanje
radne i obrazovne aktivnosti pri emu polaznik zadrava sva prava iz
radnog odnosa.

Neformalno osposobljavanje i usavravanje odvija se uglavnom uz

rad dok bi se kolovanje odraslih (Povratno obrazovanje) trebalo
ostvarivati preteno iz rada. Zbog ekonomskih

i organizacijskih

razloga i kolovanje se zaposlenih najee izvodi uz rad.

Obrazovanje odraslih moe imati kompenzacijski karakter ili karakter
daljnjeg obrazovanja. Kompenzacijsko je ono obrazovanje kojim se
nadoknauju deficiti nastali zbog objektivnih, najee ekonomskih
okolnosti, ili zato to su anse za obrazovanje u mladosti bile
proputene zbog subjektivnih razloga. Osnovno obrazovanje odraslih
te njihovo struno osposobljavanje je usavravanje za obavljanje
razliitih aktivnosti. Ono je potrebno zbog drutvenih tehnikih i
kulturnih promjena.
5. Obrazovanje odraslih u globalnom obrazovnom sistemu

Obrazovanje odraslih nije izolirani dio globalnog indukativnog

sustava nego je njegov integralni dio. Do sedamdesetih godina
ono se u nas razvijalo kao relativno zatvoreni sistem, nasuprot
tradicionalnom sistemu redovitog kolovanja, namijenjenog prije
svega, mladima.
Razradom i prihvaanjem koncepta permanentnog obrazovanja kao
osnove svakog obrazovanja, stvorena je podloga za konstituiranje
jedinstvenog odgojno-obrazovnog sistema, iji je vezivni element
upravo doktrina permanentnog obrazovanja (Filipovi, 1971).
...
osnovne promjene kolskog sistema jesu programske, metodike i
organizacijske. One se ponajprije sastoje u tome to:

kolovanje

odraslih

(povratno

obrazovanje)

postaje

ravnopravan, a perspektivno i dominantan obrazovani put u

svladavanju viih stupnjeva usmjerenog obrazovanja
Mladi bi se, naime, trebali to prije osposobiti za neko
zanimanje, zaposliti se, a vie stupnjeve obrazovanja svladati
uz rad ili iz rada
Institucije redovnog kolskog obrazovanja trebaju preuzeti
funkciju

daljnjeg

permanentnog

obrazovanja,

strunog

usavravanja, prekvalifikacije i dokvalifikacije radnih ljudi, to

je uvjetovano znanstvenim i tehnikim progresom. Time one
prerastaju iz kolskih u obrazovne ustanove koje ne razvijaju
samo formalno nego i neformalno obrazovanje odraslih.
Metodike promjene: nove, mnogo elastinije metode: dopisnokonzultativna nastava, razliiti teajevi, seminari, multimedijsko
obrazovanje, organizirano samoobrazovanje, samo su neke od
moguih didaktikih inovacija globalnog sistema.
...
transformacija obrazovanja odraslih sastoji se u njegovu rastvaranju
kao posebnog obrazovano sustava te urastanja u globalni edukativni
sistem kao jedne faze permanentnog obrazovanja. Ono postaje
integralno u smislu sadraja, metoda i oblika. Obuhvaa i :
Struno i neprofesionalno obrazovanje
Kompenzacijsko i daljnje obrazovanje
kolovanje
osposobljavanje
...

(povratno

obrazovanje)

neformalno

moemo rei da su predmet andragokog istraivanja postupci

obrazovnog i odgojnog rada (faze andragokog ciklusa) na
podrujima

strunog

neprofesionalnog

obrazovanja

(podruja obrazovanja i odgoja za rad, samoupravljanje, slobodno

vrijeme i osnovno obrazovanje) i to kako u kolskim tako i
izvankolskim

oblicima

obrazovanja

odgoja

odraslih

(kolovanje, osposobljavanje i usavravanje).

Andragogija, zajedno s ostalim edukologijskim znanostima,
istrauje

pojave

nenamjernog

obrazovanja

odgoja

odraslih.
6. Pojam odraslosti

Uz pojam odraslosti vezan je pojam zrelosti, ali ih ne treba

izjednaavati jer postoje razliite vrste zrelosti i razliiti stupnjevi
istovrsne zrelosti.
Najvanije vrste zrelosti, uz bioloku, jesu psihika, socijalna i
profesionalna.
Kada je postignuta maksimalna razvijenost razliitih osobina
linosti, to se obino zove razdoblje zrelosti. Smatra se da traje
priblino od dvadesete do pedesete ili ezdesete godine ivota
poslije ega slijedi predstaraka dob odnosno starost.
Sa stajalita obrazovanja odraslih najvanijim vrstama zrelosti
smatramo psihiku i profesionalnu.
Osnovni kriteriji po kojima se prosuuje moe li se netko i po
svojoj psihikoj razvijenosti smatrati odraslim (Furlan, 1981).
To je

sposobnost diferenciranog reagiranja koje je prilagoeno

postojeim prilikama,
konstruktivno i drutveno prihvatljivo manifestiranje i
zadovoljavanje potreba, uvstava i napetosti,
prihvaanje postojeih realnosti, uspostavljanje odnosa
meuzavisnosti s uom i irom socijalnom okolinom itd.
Vaan

aspekt

psihike

zrelosti

odrasle

osobe

je

racionalno

iskoritavanje svojih kapaciteta i sposobnosti. Racionalizacija se

ostvaruje

primjenom

provjerenih

rutinskih

postupaka,

ali

originalnim rjeenjima postojeih problema za to je karakteristina

odreena kreativnost. Zadovoljstvo u poslu koje isti autor navodi
kao jo jedan kriterij psihike zrelosti, usko je vezano uz pojam
profesionalne zrelosti
Profesionalna zrelost oznauje sposobnost za pravilan izbor i uspjeh
u zvanju (Andrilovi, 1976) odnosno, sposobnost ovjeka da sam
sebe izdrava.
Odrasla je, dakle, ona osoba kod koje je zavren proces biolokog
rasta i koja je vie ili manje psihiki, socijalno i profesionalno zrela.
7. andragogija i druge znanosti

...
ergologija ili ergonomija... nauka o radu rezultate posebnih naunih
disciplina koje prouavaju ljudski rad s razliitih stajalita interpretira
sintetiki s gledita mogueg ljudskog radnog uinka i svih njegovih
preduvjeta.

Ergodidaktika se definira kao teorija o naunoj organizaciji

svakog obrazovnog rada. (Pri tome se, u rjeavanju praktinih
problema, oslanja na teoriju sistema, kibernetiku i sistemski
pristup.) Vodea misao ergodidaktike je da je obrazovni rad
samo jedna vrsta organiziranog rada, to znai da se pri
njegovu

prouavanju

unapreivanju

mogu

primijeniti

zakonitosti do kojih je dola ergologija.

8. Integrirani pristup obrazovanju i odgoju

...njegovo viedisciplinarno istraivanje i primjenu tako utvrenih

spoznaja
Polidisciplinarna istraivanja obrazovanja nisu se razvila kao
rezultat nastojanja da se doe do jedinstvene slike o njemu radi
usklaenog razvoja obrazovne djelatnosti, nego su nastala iz
autonomnog razvoja razliitih i relativno nezavisnih znanosti.
obrazovanje
drutvenim,

odraslih

ekonomskim

odvija
i

se

kulsturnim

varijabilnim
okolnosima

razliittim tipovima socijalnih sredina. U radnoj ili nekoj

drugoj organizaciji, u teritorijalnoj zajednici i obitelji, pri
emu je obrazovanje gotovo uvijek usmjereno prema
rjeavanju odreenih problema u okolini u kojj eive i
rade polaznici. Stoga je, u pravilu, ono vie orijentirano
prema vanjskoj nego prema unutranjoj djelotvornosti. A
ivotni su i radni problemi, prema ijem je rjeavanju
obrazovananje

odraslih

usmjereno,

rijetko

monodisciplinarni. Oni se mogu rijeiti samo integriranim

pristupom koji prine o cjelini pojave i svim relevantnim
faktorima to je determiniraju.

- dijalektikapovezanost andrgogije ss drugima naukama o

edukaciji

ne

negira

njenu

znanstvenu

samostalnost

originalnost, jer je ta povezanost rezultat kompleksnosti

premeta njezina istraivanja
- dosadanja andragoka praksa dovela je ddo predmetne
diferenicjacije unutar same andragogije. Dosad se formiralo
nekoliko

andragokih

disciplina

unutar

kojih

su

identificiranje posebne zakonitosi u pripremanju, izvoenju i

vrednovanju obrazovnih i odgojnih procesa. To su:
industrijska andragogija
socijalna andragogija
vojna andragogija
penoloka andragogija
andragoka didaktika i razliite metodike
opa i nacionalna povijest andrgogije
komparativna andragogija
metotdologija andragohih istraivanja
Njihov razvitak pridonosi razvoju ope andragogije koja ne
nastaje

samo

preradom

rezultata

ostalih

andragokih

disciplina nego i vlastitim istraivanjima koja povratno

djeluju na razvoj posebnih andragogija.
II.

METODOLOGIJA
ISTRAIVANJA

...

ANDRAGOKIH

III . HUMANISTIKI CILJEVI OBRAZOVANJA I

ODGOJA ODRASLIH
Humanistiki obrazovno-odgojni cilj sastoji se u doprinosu
razvoju mnogostrano razvijene linosti, tj. U razvijanju
njezinih osobina uz pomo obrazovanja i odgoja. Osnovne
osobine linosti jesu spoznajne, emocionalne, motivativne i
tjelesne. Obrazovanjem se djeluje na razvoj spoznajnih i
tjelesnih osobina, a odgojem na razvoj emocionalnih i
motivativnih. Osobine linosti se razvijaju tako da se uz
pomo odogovarajuih aktivnosti stave u funkciju relevantne
dipozicijske strukture.
Razvoj

linosti

determiniran

je

ljudskom

praksom,

tj.

Nainom proizvodnje i ivota. Podjela rada uvjetuje parcijalni

razvoj linosti. Zato obrazovanje i dogoj imaju zadatak da
ne

formiraju

ljudske

linosti

samo

prema

zahtjevima

proizvodnje, nego da aktiviraju to vei dio dispozivijske

osnove linosti i tako omogue njezin viestrani razvitak.
1.

klasifikacija osobina linosti

Humanistiko obrazovno-odgojni cilj sastoji se u svestrano

ili mnogostrano razvijenoj inosti ovjeka koji se najstoji
formirati i uz pomo obrazovanja i dogoja
velik broj razliitih osobina ili crta linosti. To su sve
one relativno trajne osobine ovjeka vane za njegovo
doivljavanje i ponaanje, relativno univerzalne, tj u
veoj su ili manjoj mjeri prisutne kod svih ljudi
Sve se osobine linosti ovjeka mogu klasificirati u neku od 4
osnovne skupine: to su

znanje i vjetine te razliite sposobnosti

emocionalne osobine (temperament)
motivativne i voljne osobine (karakter)
tjelesne osobine
ovim psihikim sobinama odgovaraju razliiti psihiki procesi koji su
pokretani tim osobinama a kroz koje se te osobine manifestiraju i
dalje razvizaju.
Sposobnostima,

znanju

vjetinama

odgovaraju

spoznajni

ili

kognitivni precesi, temperamentu odgovaraju razliiti emocionalni ili

afektivni procesi, a osobinama karaktera ili linosti odgovaraju
motivativni ili konativni procesi. Tjelesnim osobinama odgovaraju
fizioloi i fiziki rpocesi. Zbog toga to se obrazovanjem i odgojem
djeluje

na

razvoj

psihikih

osobina,

aktivirajui

odgovarajue

psihike procese, opravdano je pripadne osobine i procese grupirati

zajedno.
Tako se dolazi do 4 osnovna podruja osobina i procesa ija
strukrura ini linost pojedinca. To su
spoznajno
emocionalno
motivativno podruje i
podruje fizikih osobina.
Razvoj osobina i procesa koji ulaze u ta podruja predmet su
obrazovanja i odgoja.

Obrazovanje je stjecanje znanja i vjetina te razvoj sposobnosti. Ono

je, dakle, orijentirano na razvoj spoznajnih osobina i procesa, te
razvoj tjelesnih osobina ovjeka.
Odgoj jest razvoj emovionalnih i motivativnih svojstava i procesa,
to ini karakter ovjeka ili njegovu linostu u uem smislu rijei.
Pojam odgoja u pedagokoj se literaturi upotrebljava u irem i u
uem znaenju. Odgoj u irem znaenju odnosi se na formiranje
ovjeka u cjelini, tj. formiranje njegovih spoznajnih, emocionalnih,
motivativnih i fizikih osobina.
Odgoj u uem smislu obuhvaa samo moralnu i voljnu sferu, tj. ono
to ini karakter ovjeka.
Ono to fenomene obrazovanja i odgoja povezuje, to je njihov
zajedniki nazivnik jest injenica da su u osnovi i jednoga i druga
procesi uenja. I obrazovanje i odgajanje odvija se na osnovi
uenja koje definiramo kao preces stjecanja relativno trajnih
promjena razliitih vrsta ponaanja i doivljavanja na osnovi
aktivnosti pojedinca koji ui.
--Postoje razliita stajalita o tome moe li se edukacija reducirati
samo na svjesno i namjerno obrazovanje i odgajanje. Nae je
miljenje da ne moe, jer onda obiteljski odgoj, obrazovni i odgojni
utjecaj medija masovnog komuniciranje, djelovanje umjetnikih
djela i razliitih ivotnih iskustava na stavove, uvjerenja i vrijednosti
ne bi bili dogoj, jednako kao to ono radno i ivotno iskustvo djece i
odraslih koje rezultira novim spoznajama ne bi bilo obrazovanje. U
pedagokoj

se

literaturi

nenamjerno

educiranje

naziva

funkcionalnim. U njoj prevladava stav da funkcionalni odgoj i

obrazovanje ne treba biti predmet pedagokog istraivanja.
Andragogija

istrauje

zakonitosti

namjernog

nenamjernog

obrazovanja i odgoja odraslih.

...
u andragokoj je literaturi pojam obrazovanja dominantan vie nego
to je pojam odgoja dominantan u pedagokoj. Stoga se najee
govori samo o obrazovanju odraslih, a odgoj se i ne spominje.
Razlozi

su

tome

praktiki

teorijski.

andragokoj

praksi

obrazovanje zaista prevladava nad odgojem, a u mnogim se

teorijskim razmatranjima zakljuuje da su mogunosti namjernog
odgojnog djelovanja na odrasle bitno reducirane. Stojimo na
stajalitu da i kod mladih i kod odraslih moemo govoriti o
obrazovanju i o odgoju, ali se odgoj na razliite naine ostvaruje, to
i opravdava egzistenicju andragogije kao posebne znanosti o
obrazovanju i odgoju odraslih. U ekukaciji odraslih funkcionalni je
odgoj znaajniji od intencionalnog.
2. razvoj osobina linosti
...
3. razvoj linosti i ivotna dob
...u toku ivota mijenjaju se osobine o kojima ovisi efikasnot procesa
uenja, zbog ega nisu sva ivotna razdoblja jednako povoljna za
stjecanje i mijenjanje razlitih osobina linosti. Za razvoj sposobnosti
povoljnija su ona razdoblja u kojima su relevantne dispozicije u fazi
fiziolokog sazrijevanja, jer je tada njihovo organiziranje u razliite

strukture

odgovarajuim

aktivnsotima

djelotvornikje.

Ako

je

zakanjenje obrazovnog i odgojnog djelovanja za takvim optimalnim

razdobljima

osobito

veliko,

dispozicije

mogu

biti

ve

toliko

stabilizirane da naknadno djeoovanje iz okoline ostaje bez vidljivog

efekta.
Slino je i ko gormiranja ostalih osobina koje vie ovise o nasljednoj
osnovi nego o utjecajima okoline. To su jo osobine temperamenta i
one voljen osobine determinirane svojstvima ivanog sustava.
Znanja i vetine, stavovi i uvjerenja mogu se stjecati i mijenjati
cijelog ivota, jer nisu uroena nego nauena svojstva. To, meutim,
ne znai da e u svakoj dobi brzina i kvaliteta uenja tih svojstava
biti jednaki, jer se godinama mijenjaju faktori koji te aspekte
efikasnotsi uenja uvjtuju.
Efikasnost uenja znanja i vjetina ovisi o
- sposobnostima,
- relevantnom predznanju,
- tehnikama uenja i
- motivaciji za uenje, a ti faktori nisu jednako rasporeeni u svim
ivotnim razdobljima.
Dok razvoj sposobnosti u zrelo doba i doba starosti ne ide u prilog
uenju odraslih, ostali faktori predznanje, tehnike uenja i
motivacija mogu biti vie na strani odraslih nego mladih.
Efikasnost uenja u odraslih, stoga, moe biti i vea nego u mladih.
To je jedan od razloga onih nastojanja koja idu za omasovljenjem

obrazovanja uz rad i iz rada na raun kontinuiranog kolovanja

mladih na viim stupnjevima obrazovanog sistema.
4. Praksa i formiranje linosti
... Marksistiki zasnovane psihologija i andragogija polaze od toga
da je razvoj linosti uvjetovan ne samo dispozicijskom osnovom
nego i drutvenom i tehnikom podjelom rada, jer ona determinira
karakter radne aktivnosti ovjeka i nain njegova ivota. Zato se
moe rei da je ovjek bie vlastite prakse
4.1. Nain proizvodnje i razvoj linosti
nain proizvodnje determinira zahtjeve koji se na izvrioce razliitih
vrsta radova i drutvenih uloga postavljaju u pogledu potrebnih
znanja,

vjetina,

osobina

linosti.

razliitih
Poznato

sposobnosti,
je

da

odgovornosti

rauzliitim

razinama

ostalih
tehnike

razzvijenost6i korespondiraju, kao optimalne, razliite kvalifikacijske

strukture. Jednako., razliitim tipovima drutvenih uloga odgovaraju,
sa stajalita nepromjenjivog funkcioniranja drutva, razliiti tipovi
karaktera, koji se nastoje osigurati organiziranim obrazovanim i
odgojnim djelovanjem. Obrazovni i odgojni sistem ima zadatak
formiranja

potebne

radne

snage

za

nesmetano

odvijanje

proizvodnje, spremne da tu ulogu prihvati kao pravrdnu, jednako

kao to e drutveni odnos prihvatiti kao pravedan drutveni odnos.
Sva klasna drutva organiziraju zbog toga raslojene obrazovne
sustave

za

proizzvodnju

parcijalnih

linosti

prema

struktru

postojeih drutvenih potreba. Tako ona nastoje osigurati svoj

kontinuitet i stabilnost, to je, gledano u povijesnim relacijama,
mogue samo na krai rok.

...
razvoj proizvodnih snaga otvara nove mogunosti zadovoljavanja
autentinih ljudskih potreba kojima na putu stoje postojei drutveni
odnosi. Indoktrinarna snaga odgoja vladajue klase nije dovoljna da
klasi koja je nosilac progresa nametne toliko iskrivljenu predodbu
stvarnosti da bi ona odustala od kolektine akcije kojom, objektivno
moe izvesti drutvenu promjenu. Oito, ljudska se linost ne moe
u dovoljnoj mjeri formirati po elji onih koji imaju mo da odreuju
to su to potrebe drutva, jer je generika priroda ovjeka
premasivan faktor u razvoju linosti.
Stoga se svaka klasa na vlasti oslanja ne samo na obrazovni sistem
nego i na aparat moi kojim, sredstvima represije nastoji postii ono
to ne moe odgojem i obrazovanjem. u takvim okolnostima ne
moe biti svestranog razvoja linosti, a i potreba pojedinca se
aktualizira moe biti potisnuta ako, zbog restriktivnog djelovanja
ekonomskih i socijalnih faktora, nisu zadovolji primarni bioloki i
socijalni motivi.
Slobodni razvitak ovjeka zahtijeva takvu organizaciju ivota i rada
koja e poticati i omoguavati aktualizaciju onakvih konfiguracija
dispozicija koje najbolje odgovaraju potencijalima pojednica. To
pretpostavlja postojanje velikog repertoara razliitih aktivnosti koje
su dostupne svima, kao i velike mogunosti promjene i zamjene
jedne aktivnsoti drugom. To se moe realizirati u takvim drutvenim
i ekonomskim uvjetima u kojima e biti dokinuta drutvena podjela
rada na upravljaki i izvrni kao i ona thnika podjela rada koja
dovodi do razmrvljenih, parcijalnih i repetitivnih aktivnosti.
...

proizvodnja treba da bude podreena ljudskim potrebama, kako u

vezi s predmetom, tako i u vezi s nainom proizvodnje. A potrebe u
razvijenom drutvu nisu samo potebe za potronim dobrima nego i
potrebe za slobodom i svestranim razvojem ljudskih sposobnosti,
potrebe za informiranjem, prijateljstvom, potreba da se oslobodimo
ne samo eksploatacije nego i tlaenja u radu i u dokolici (Gorz,
1970).
To postavlja zahtjev za preispitivanje pojma progresa i redefinirnje
ciljeva i gunkcije tehologije u drutvu. Danas su dominatni kriteriji
efikasnosti profitabilnost i ekspanzivnost, dok su ciljevi mekih
tehnologija

mnogo

kompleksniji

ukljuuju

zadovoljstvo,

kreativnost, odnose meu ljudima, tednju prirodnih resursa i

uvanje okoline od zaganosti.
4.2. Alternativne tehnologije i razvoj linosti
mogu

se

klasificirati

Intermedijarne,

tzv

utopijske

nazvane

jo

intermedijarne.

tehnologijama

samopomoi

demokratskim ili narodnim tehnologijama, koje su jednostavne i

svima dostupne, naijenjene su sobito zemljama u razvoju kojime ne
odgovara put tehnolokog razvoja visoko razvijenih zemalja. One
nisu kapitalno nego radno intenzivne, osobaaju od nezaposlenosti i
koriste se kreativnou ljudi.
Prijelaz

od

suvremenih

na

alternativne

tehnologije

nije,

meutim,,samo tehniko, ve primarno politiko pitanje. Budui da

je

najvaniji

ekonomije

sadraj

tehnologija,

politike

ekonomija,

intermedijarne

najvaniji

tehnologije

sadraj

postaju

dio

politike strategije o kojoj ovisi osloboenje ljudi od inozemnih i

vlastitih centara moi. Postojee strukture moi ne ele tehnolokim

promjenama dovesti u pitanje svoju dominantrnu poziciju. Zbog

toga je masovna primjena alternativne tehnologije mogua u
drutvima koja su ostvarila alternativne sturkture u odnosu prema
kapitalistikoj drutvenoj struktrui.
...
tehnoloki

razvoj

ne

mora,

dakle,

voditi

iskljuivo

prema

mehanizaciji i automatizaciji koja smanjuje psiholoku vrijednsot

rada, nego je mogu drukiji tehnoloki razvitak koji omoguuje vei
stupanj samoaktualizacije ovjeka. Razumije se da takva orijentacija
nije mogua bez permanentnog obrazovanja i samoobrazvoanja.
4.3. Samoupravljanje i razvoj linosti
...
4.4. Slobodno vrijeme i razvoj linosti
...domena u kojoj se ve danas mogu zadovoljavati mnogi vrlo vani
univerzalni motivi. To su motivi za aktivnou, za druenjem s
ljudima, a javljaju se u razliitim blicima i kvalitativnim razinama, te
motiv za postignuem i samoaktualizacijom.
Ti se motivi ostvaruju participacijom ovjeka u tekovinama kulturnog
progresa, razvojem i zadovoljavanjem razliitih kulturnih potreba i
kao konzumenta kulturnih dobara elitne kulture i kao aktivnog
sudionika demokratske kulture. Razliite tzv. Slobodne ili hobi
aktivnosti jesu znaajno podruje nezavisne akcije pojedinca u kojoj
on

moe

ispoljiti

svoju

kreativnost.

Sport

rekreacija

tipa

zabavljanje u kojima stupa u raznovrsne nekonvencionalne

socijalne interakcije razzliith vrsta takoer

su vrlo znaajno

podruje individualnog razvitka.

4.5. Obrazovanje i razvoj linosti
... uenje je univerzalna aktivnost koja djeluje poticajno i oblikovno
na sve vrste dispozicija, odnosno na formiranje svih psihikih
svojstava ljudi. No nije obrazovanje u razvijenim zemljama toliko
masovno, dugotrajno i intenzivno zbog njegova djelovanja na razvoj
linosti, koliko zbog uvjerenja da je obrazovanje jedan od glavnih
motora

ekonomskog

razvoja

faktora

vertikalne

socijalne

pokretljivosti.
Takva tehnokratska koncepcija obrazovanja odgovara vrijednostima
kojima tee takva drutva, u kojima su proizvodnja i potronja
postali vodei ciljevi.
U socijalistikom drutvu, kojemu je glavni cilj razvoj ovjeka,
obrazovanje treba omasovljavati i razvojati ve zbog toga....
Ljudi se ne obrazuju samo zbog neke oekivane materijalne ili
socijalne koristi nego i zbog zadovoljavstva ili uitka koji proistjee iz
same aktivnosti uenja, zbog spoznavanjem zadovoljene znatielje.
...
u

laikoj

javnosti,

pa

meu

strunjacima

koegzistiraju

kontradiktorna uvjerenja da je obrazovni sistem ili previe ili

premalo utilitaristiki orijentiran. To je posljedica toga to je
obrazovanje u predodbama ljudi uglavnom reducirano na pkolu, tj.
Na instritucionalizirane oblike obrazovanje, iako se obrazovanje zbiva
i izvan kole, a ne samo u njoj...

treba rei da ni vii stupnjevi strunog obrazovanja, ni vertikalni

obrazovni put nisu pravi put svestranog formiranja linosti. To je
mnogo vie horizontalni obrazovni razvoj koji se ne ostvaruje
stjecanjem to viih kvalifikacija
IV. EKONOMSKI CILJEVI OBRAZOVANJA I ODGOJA ODRASLIH
V. SOCIJALNI CILJEVI ORAZOVANJA I ODGOJA ODRASLIH
ANDRAGOKI CIKLJUS
KARAKTERISTIKE UENJA ODRASLIH
OSNOVNA PODRUJA OBRAZOVANJA I ODGOJA ODRASLIH
ORGANIZACIJA NASTAVE ZA ODRASLE
OSPOSOBLJAVANJE ODRASLIH ZA SAMOOBRAZVOANJE
METODE OBRAZOVANJA ODRASLIH
PRINCIPI OBRAZOVANJA ODRASLIH
OBRAZOVNA GRUPA