UDK 624.131.5:624.

046

Primljeno 30. 1. 2001.

Nosivost betonskih blokova

na izvlaenje
Lidija Frgi, Jakov Pranji, Franjo Veri
Kljune rijei

L. Frgi, J. Pranji, F. Veri

prostorno sidro,
sila izvlaenja,
metoda konanih
elemenata,
aproksimacijska
krivulja

Nosivost betonskih blokova na izvlaenje

Key words

L. Frgi, J. Pranji, F. Veri

space anchor,
extraction force,
finite element
method,
approximation
curve

Bearing capacity of concrete blocks subjected to extraction force

Mots cls
boulon dancrage,
force darrachement,
mthode des
lments finis,
courbe
approximative

Razmatra se granina nosivost betonskih kuglastih sidara pod djelovanjem sile izvlaenja. Terenska
ispitivanja provedena su za nekoliko reprezentativnih odnosa za sluaj plitkog sidrenja. Tijekom
postupka izvlaenja uz postupno poveanje sile mjereni su pomaci povrine terena u dva meusobno
okomita profila. Za ispitane sluajeve proveden je proraun sile izvlaenja metodom konanih
elemenata. Prikazana je usporedba rezultata dobivenih eksperimentalno i numerikom analizom.

L. Frgi, J. Pranji, F. Veri

Ouvrage scientifique original

Rsistance larrachement des blocs en bton

Larticle tudie la capacit portante limite des boulons dancrage sphriques sous laction de la force
darrachement. Des essais sur le terrain ont t effectus pour plusieurs relations reprsentatives pour
des ancrages peu profonds. Les dplacements de la surface du terrain dans deux profils
perpendiculaires ont t mesurs lors de la procdure darrachement, avec une augmentation
progressive de la force. Les cas tudis ont fait lobjet dun calcul de la force darrachement par la
mthode des lments finis. On fournit une comparaison des rsultats obtenus exprimentalement et par
lanalyse numrique.
. , . , .

, ,

,

rumlicher Anker,
Ausziehkraft,
Methode der endlichen
Elemente,
Aproximationskurve

Original scientific paper

The ultimate bearing capacity of concrete sphere-shaped anchors subjected to extraction force is
considered. Field tests were conducted to establish several representative relationships for the case of
shallow foundations. During extraction, the force was gradually increased and ground surface
displacements were measured in two profiles perpendicular to one another. The extraction force was
calculated using the finite element method. Results obtained during testing are compared with those
obtained by numerical analysis.

Schlsselworte:

Izvorni znanstveni rad

.
.
c
.
. o
.
L. Frgi, J. Pranji, F. Veri
Wissenschaftlicher Originalbeitrag

Ausziehtragfhigkeit von Betonblcken

Man betrachtet die Grenztragfhigkeit von Betonkugelankern bei der Einwirkung der Ausziehkraft.
rtliche Untersuchungen sind fr mehrere representative Verhltnisse fr den Fall der flachen
Ankerung durchgefhrt. Whrend des Ausziehens mit stufenweisem Kraftanstieg wurden die
Verschiebungen der Gelndeoberflche in zwei gegeneinander senkrechten Profilen gemessen. Fr die
untersuchten Flle wurde die Ausziehkraft mit der Methode der endlichen Elemente berechnet. Der
Vergleich der experimental und durch numerische Analyse gewonnenen Ergebnisse ist dargestellt.

Autori: Doc. dr. sc. Lidija Frgi, dipl. ing. gra., Rudrsko-geoloki naftni fakultet, Sveuilita u Zagrebu;
mr. sc. Jakov Pranji, dipl. ing. rud., Geotehniki fakultet u Varadinu; prof. dr. sc. Franjo Veri, dipl.
ing. gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu
GRAEVINAR 53 (2001) 12, 773-782

773

Nosivost blokova na izvlaenje

L. Frgi i drugi

1 Uvod
U suvremenim geotehnikim konstrukcijama sve se vie
primjenjuju sidra kao nosivi elementi za prijenos vlanih
sila s konstrukcije na tlo. Uestalost uporabe sidara u
inenjerskoj praksi pokazuje potrebu prouavanja kompleksnog problema interakcije sidra i tla. Problem prijenosa vlanih sila na tlo i nosivost sidra obuhvaa brojna
pitanja kao to su uvjeti i oblici ploha sloma tla, raspodjela
vlanih naprezanja uzdu sidrine dionice, odnosi deformacija i naprezanja u sustavu sidro-tlo ovisno o prostornoj orijentaciji sidra, reoloki procesi u tlu i druga. U
sklopu konstrukcije sidro kao nosivi element presudno
je za sigurnost same konstrukcije. Uvjeti u tlu uvjetuju
primjenu razliitih tipova sidara. Nosivost tapnih sidara u
nekoherentnom tlu gotovo je zanemariva pa se rabe plona
ili obujamska sidra. To moe biti armiranobetonska ploa
ili betonsko tijelo ugraeno u iskop ili priblino kuglasto
tijelo koje se moe ostvariti ispunjavanjem upljine nastale
kotlovskim miniranjem u tlu. Primjene sidara na kopnu i
moru su brojne, a u pogledu djelotvornosti, efikasnosti i
ekonominosti sidra nude alternativu konvencionalnim
tehnikama.
Konstrukciju moemo usidriti, tj. upeti u tlo na dva naina.
Kod prvog naina, metode mrtvih tereta radi osiguranja upetosti iskoritava se teina velikih betonskih blokova, dok se kod drugog naina uz teinu samog tla iznad
sidra iskoritava i otpor tla koji se aktivira na plohi
sloma. Granina vrijednost sile izvlaenja Pu (slika 1.a)
dana je relacijom:
Pu = Q + R + G0 + U
pri emu je:
Q - sila teine tla iznad sidra odreena plohom sloma i
povrinom terena
R - sila otpora tla po plohi sloma
G0

vlastita teina sidra

U - sila usisa.

(1)

Ovisno o nainu sloma tla pri kritinom optereenju razlikujemo plitka i duboka sidra. Kod plitkih sidara (slika 1.a)
dolazi do potpunog sloma tla. Ploha sloma prua se od
ruba sidra sve do povrine terena i ukupna se masa tla
unutar ovih granica deformira. Nasuprot tome, duboka
sidra (slika 1.b) pokazuju lokalan nain sloma tla, pri emu se deformira samo tlo neposredno uz sidro. Nain sloma tla moe se okarakterizirati koeficijentom sidrenja
= H/D; omjerom dubine sidrenja H i promjera sidra D.
Koeficijent sidrenja pri kojem poinje prijelaz iz plitkog u
duboki slom prvenstveno ovisi o vrsti tla a manji je od est
[1 i 11].
O problematici izvlaenja vertikalnoga plonog sidra iz
tla postoje brojni literaturni podaci o ispitivanjima, a isto
tako i pokuaji da se problem numeriki modelira. Autori
na osnovi brojnih, uglavnom laboratorijskih, ispitivanja
prezentiraju postupke prorauna nosivosti sidara a rjeenja temelje na razliitim pretpostavkama o ponaanju tla
pri izvlaenju sidra, te proizvoljno odabranim oblicima
torusnog tijela koje se pri izvlaenju zajedno sa sidrom
odvaja od podloge. Pri tome dolazi do potpunog sloma na
plohi odvajanja, a torusno tijelo zadrava svoj oblik do
sloma. Naalost nije mogue sjediniti rezultate teoretskih metoda razliitih autora zbog razlika u ulaznim geomehanikim parametrima, ali i raznim pretpostavkama o
geometriji lomne plohe. Stoga se rezultati po postojeim
teoretskim istraivanjima meusobno vrlo razlikuju, a s
druge strane postoje velike razlike u grupi rezultata eksperimenata.
2 Metode prorauna
Openito postoje analitike i numerike metode prorauna.
Analitike metode bazirane su na razliitim pretpostavkama oblika plohe sloma i parametara koji utjeu na nosivost
sidra. Autori pojedinih metoda na temelju modelskih ispitivanja matematikom formulacijom problema daju rjeenja u zatvorenom obliku ili tabelarno.
Analitike su metode:
1. metoda optereenja tlom
2. metoda pritiska tla
3. metoda otpora tla.
Kod metode optereenja tlom, tzv. metode krnjeg stoca,
sila izvlaenja jednaka je sili teine krnjeg stoca za
koju se pretpostavlja da se pokree zajedno sa sidrom
(slika 2.a). Sile otpora tla po konusnoj plohi sloma su
zanemarene. Izbor kuta , nagiba izvodnice krnjeg stoca,
ovisi o vrsti i geomehanikim karakteristikama tla, empirijska je veliina ovisna o kutu unutarnjeg trenja .
L. A. Jefremovi i A. G. Sokolov [5] pretpostavljaja
zonu istiskivanja tla u obliku rotacijskog paraboloida.

Slika 1.

774

Shematski prikaz plonog sidra i oblici sloma tla

Kod metode pritiska tla pretpostavljena je ploha sloma

vertikalna i sila izvlaenja jednaka je zbroju sile teine
GRAEVINAR 53 (2001) 12, 773-782

L. Frgi i drugi

Nosivost blokova na izvlaenje

valjka i sile trenja po omotau valjka koje ovise o bonim

pritiscima za koje se pretpostavlja da se mijenjaju linearno
u zavisnosti od dubine (slika 2.b). Sila trenja ovisi o tome
pretpostavlja li se da je boni pritisak jednak pasivnom tlaku K=Kp ili tlaku mirovanja K = K0() odnosno K = K0().

Slika 2. Metoda optereenja a) i metoda pritiska tla b)

Neke od metoda otpora tla, navedene kronolokim redom,

meusobno se razlikuju po pretpostavljenom obliku plohe
sloma, dok su sile otpora tla uzete u obzir na razliite
naine.
a) Metoda Balla [1]
Na osnovi laboratorijskih i in situ ispitivanja za nekoherentne materijale izvodi kruni oblik plohe sloma za
vertikalnu ravninu presjeka (slika 3.a). Tangenta na
plohu loma na kontaktu sa sidrenom ploom je vertikalna, dok je na drugom kraju pod kutem /4 - /2 u
odnosu prema povrini terena.
b) Metoda Mariupolskii
Mariupolskii [5] pretpostavlja plohu sloma u formi torusa. Kako slom zapoinje sabijanjem tla, iznad sidrene ploe pojavljuju se dopunska radijalna naprezanja.
Sila trenja odreuje se upravo iz tih uveanih bonih
pritisaka.
c) Metoda Matsuo
Matsuo [6] pretpostavlja liniju sloma kao kombinaciju
logaritamske spirale cd i njezine tangente de koja s
povrinom terena zatvara kut /4 - /2 (slika 3.b).
d) Metoda Vesia
Vesi [13 i 14] analizira djelovanje tokastog punjenja
smjetenog u sfernoj upljini. Eksplozija u graninom
sluaju proizvodi pritisak pu a iznad upljine, u vertikalnom presjeku, formira se kruna lomna linija.
e) Metoda Meyerhofa i Adamsa
Meyerhof i Adams [7 i 8] da bi izbjegli tekoe prorauna otpora na smicanje po zakrivljenoj plohi, rjeavanje problema svode na djelovanje sile kohezije i pasivnog pritiska po platu zamiljenog valjka (slika 3.c).
f) Metoda Sara
D. Sara [10 i 11] pretpostavlja logaritamsku spiralu
kao liniju sloma za koju vrijedi L = H tg. Tangenta
spirale je na kontaktu sa sidrenom ploom vertikalna
a na povrini tla pod kutem /4 - /2 (slika 3.d).
GRAEVINAR 53 (2001) 12, 773-782

Slika 3. Metoda otpora tla: a) Balla, b) Matsuo, c) Meyerhof,

d) Sara

U tablici 1. dan je na primjeru krunoga plonog sidra

promjera D = 30 cm, dubine usidrenja H = 120 cm
(koeficijent sidrenja = 4) ugraenog u suhi pijesak
sljedeih geomehanikih parametara: = 1,75 t/m3 i =
35, prikaz vrijednosti sila izvlaenja prema raznim
autorima.
Ovisno o primijenjenoj analitikoj metodi prorauna vrijednosti sile izvlaenja kreu se u irokim granicama. To
ne iznenauje, jer se svaka od metoda temelji na specifi775

Nosivost blokova na izvlaenje

L. Frgi i drugi

noj pretpostavci oblika plohe sloma i raspodjele naprezanja na njoj.

Tablica 1. Vrijednosti sile izvlaenja po razliitim
autorima
Teoretska rjeenja
Metoda
optereenja
tlom
Metoda
pritisaka
tla

Metoda
otpora
tla

= /2
=
Jefremovi - Sokolov
K = KP
K = K0= f()
K = K0= f()
A. Balla
Mariupolskii
Vesi
Matsuo
Meyerhof - Adams
Sara

Sila izvlaenja
P (kN)
8,37
25,16
9,74
27,45
4,67
5,20
21,80
7,36
13,28
8,24
17,18
26,93

Pretpostavke o nagnutim, ravnim ili vertikalnim plohama loma kojima se koriste metoda optereenja tla i metoda pritiska tla u suprotnosti su s uvjetima granine ravnotee, dok metode otpora tla razmatraju graninu ravnoteu tla iznad sidra primjenom metoda teorije plastinosti.
Kako je analitiko rjeavanje diferencijalnih jednadbi
ravnotee koje u matematikom smislu definiraju problem
s odgovarajuim rubnim uvjetima vrlo kompleksno provode se i numerike analize. Numerikim metodama (metoda
konanih razlika, metoda konanih elemenata i metoda
rubnih elemenata) koje se zasnivaju na fizikoj diskretizaciji podruja zadanog problema dobivaju se rjeenja diskretnih sustava.

Slika 4. Ugradnja sidara

postojea uslojenost i anizotropija, iskopni je pijesak

promijean i ponovno nasipavan oko sidrenih blokova.
Zasipavanje je izvedeno u slojevima debljine 25 - 40 cm, a
zbijanje samohodnim vibrovaljkom mase 1,5 t u nekoliko prijelaza. Nakon zbijanja na razliitim dubinama uzimani su uzorci. Ispitivanja uzoraka tla provedena su u
laboratorijima Geoexperta i Instituta graevinarstva
Hrvatske te odreene prosjene vrijednosti = 16,8 t/m3;
= 29 i c = 4 kN/m2.
Shema ureaja za izvlaenje prikazana je na slici 5. elina greda sastavljena od 2 NI-24 (1), duljine 5,00 m
oslonjena je na slog drvenih greda (2). Oslonci grede
nalazili su se izvan zone utjecaja mase tla koja je izvlaena zajedno sa sidrom. Prema raspoloivim materijalnim sredstvima i mehanizaciji koja se mogla angairati
tijekom ispitivanja odabrana je duljina grede od 5,00 m
koja je diktirala maksimalnu dubinu ugraenog sidra,
H = 2,50 m, oznake B-2,5.

Budui da je stvaranje kuglastoga sidrenog tijela kotlovskim miniranjem najefikasnije, u radu se razmatra nosivost betonskih kuglastih blokova za sluaj plitkog sidrenja < 6. U tu svrhu provedena su terenska ispitivanja
blokova jednakih promjera ugraenih na razliite dubine.
Rezultati eksperimenata usporeeni su s rezultatima numerike analize po metodi konanih elemenata.
3 Terenska ispitivanja
Za ispitivanja odabrana je pjeara Jerovec, leite koje
je smjeteno oko 4,5 km sjeverozapadno od Ivanca i
nalazi se u Ivaneko-Viniko-Varadinskoj kotlini. U
prirodnom je leitu pijesak izrazito slojevit, a sadri
30-75% kremena, 16-23% tinjastih minerala, 1-2%
kalijskog feldspata te manji udio minerala glina, getita i
hematita. Na platou pjeare izvedene su tri sondane
buotine do dubine 3,0 m. Klasifikacijom poremeenih
uzoraka potvreno je da se radi o srednje zbijenom pjeanom tlu bez prisutnosti podzemne vode.
U iskopani rov irine 5,00 m i duljine 20,00 m postavljeni su sidreni blokovi (slika 4.). Da bi se eliminirala
776

Slika 5. Shema ureaja za izvlaenje: 1. elina greda; 2. slog drvenih

greda; 3. stezna eljust; 4. reperne ploe

Sidreni blok, marke betona MB-30, izveden je kao kombinacija polukugle i valjka u koji je ugraen i ukotvljen
elini kabel za prednapinjanje 7 0,6. Donji dio oblika
valjka, promjera 0,50 m i visine 0,25 m, omoguava da
se blok fiksira i ugradi na odreenu dubinu, dok je gornji dio oblika kugle, promjera 0,50 m (slika 5.). Kako
GRAEVINAR 53 (2001) 12, 773-782

L. Frgi i drugi
ve kod prvih koraka nanoenja sile dolazi do odvajanja
bloka od pijeska po donjoj plohi, oblik donjeg dijela nema utjecaja na silu izvlaenja.

Nosivost blokova na izvlaenje

smjetena je ekscentrino 0,15 m od osi sidra. Razmaci
mjernih toaka po profilu iznosili su 0,50 m.

Na razmacima od 4,00 m; 5,00 m i 6,00 m ugraena su

etiri betonska sidrena bloka (slika 6.) na dubine H = 1,00
m (koeficijent sidrenja = H/D = 2); H = 1,50 m ( =3);
H = 2,00 m ( = 4) i H = 2,50 m ( = 5). Radi pojednostavljenja uvode se sljedee oznake za navedene sluajeve redom: B-1,0; B-1,5; B-2,0 i B-2,5.

Slika 7. Ureaji za mjerenje pomaka povrine terena mikrometri

i reperi

Rezultati mjerenja pomaka prikazani su na slikama 8.

(nivelman) i 9. (mikroure) za sidreni blok B-1,5. Iz prakti-

Slika 6. Dispozicija betonskih blokova

Za postizanje sile izvlaenja upotrijebljena je hidraulika prea za prednapinjanje U-24 (Geotehnika, Zagreb).
Prijenos vlane sile pree za prednaprezanje ostvaren je
steznim eljustima (3) koje obuhvaaju kabel sidra. Izvlaenje sidara obavljeno je u koracima, unutar kojih se
sila postupno poveavala:
prvi korak: od nula do 20% oekivane sile izvlaenja,
zatim rastereenje
drugi korak: od 20% - 50% oekivane sile izvlaenja,
rastereenje i
trei korak: od 50% oekivane sile izvlaenja do sloma tla.
Tijekom postupka izvlaenja na prei je odravana konstantna sila, a mjereni su pripadni pomaci povrine terena na dva naina, u dva meusobno okomita profila (slika 7.). Jedan od profila snimao se geodetski, nivelmanom, dok su se u drugom okomitom profilu vertikalni
pomaci mjerili mikrometarskim urama. Paralelno s elinom gredom, radi niveliranja, postavljene su reperne
ploe (4) na razmaku od 0,75 m. S pomou instrumenta,
nivelir Ni 026 - Carl Zeiss Jena, i milimetarske letve
oitavali su se vertikalni pomaci oznaenih toaka tijekom izvlaenja sidra u odnosu prema nultom reperu koji
se nalazio izvan utjecajnog podruja. Vertikalni pomaci
u drugom okomitom profilu mjerili su se mikrometarskim urama. U drugom sluaju za oznaavanje mjernih
toaka uporabljeni su probne betonske kocke. Kao nosa
magneta mikroura posluio je kutni elini profil 80 x
80 x 10 mm, duljine 7,00 m oslonjen izvan zone utjecaja
na betonske kocke. Kako u samoj osi sidra nije bilo mogue postaviti mjerno mjesto, najblia reperna ploa
GRAEVINAR 53 (2001) 12, 773-782

Slika 8. Rezultati nivelmanskog mjerenja pomaka za sidro B-1,5

Slika 9. Rezultati mjerenja pomaka mikrometrima za sidro B-1,5

777

Nosivost blokova na izvlaenje

L. Frgi i drugi

nih razloga na slikama su isputeni dijagrami vertikalnih

pomaka za manje vrijednosti sila izvlaenja i za cikluse
rastereenja.

Za gravitacijsko optereenje, usvojen je koncept inicijalnih

naprezanja u Gaussovim tokama, koja se u prvom inkrementu prorauna pribrajaju vektoru ukupnog naprezanja.
Valja napomenuti da je pri proraunu nosivih konstrukcija
modeliranje gravitacijskog optereenja mogue i po konceptu ekvivalentnih vornih sila, pri emu se u Gaussovim
tokama uz poetna naprezanja dobivaju i pomaci.
Tlo je modelirano elastoplastinim konstitutivnim modelom materijala. Kriterij loma u vlanom podruju predstavljen je produetkom linearne Mohr-Coulombove
ovojnice. Za proraun sile izvlaenja usvojeni su
parametri kako slijedi:
Za tlo (Mohr-Coulombov konstitutivni model)
gustoa

1,68 t/m3

modul elastinosti E

2104 kN/m2

Slika 10. Vertikalni pomaci toaka neposredno uz elini kabel

sidra B-1,5

Poissonov koeficijent

0,30

kut unutranjeg trenja

29

Pomaci d neposredno uz sidro u zavisnosti od sile izvlaenja P prikazani na slici 10. u obliku dijagrama

kohezija c

P = f (d)

(2)

pokazuju tendenciju pribliavanja graninoj vrijednosti.

4 Numeriki proraun
Proraun izvlaenja sidrenog bloka proveden je metodom
konanih elemenata. Kako se radi o rotacijski simetrinom
problemu, simetrija pomaka i optereenja osigurana je vertikalno pominim osloncima u vorovima u osi simetrije i
desnom rubu podruja, dok su nepomini oslonci zadani u
vorovima donjeg ruba promatranog podruja. Obuhvatno
podruje diskretizirano je serendipity elementima. Mrea
konanih elemenata za sidro B-1,5 prikazana je na slici
11. Ukupni broj elemenata ovisio je o dubini usidrenja. Uz
zoni neposredno uz sidro, gdje su se oekivale nagle promjene naprezanja, mrea je proguena.

4,0 N/m2

Za betonski blok (elastini konstitutuvni model)

obujamska masa

2,40 t/m3

modul elastinosti E

2107 kN/m2

modul posmika G

8106 kN/m2

Poissonov koeficijent

0,20

U pokusima koji su provedeni pokazalo se da pri izvlaenju sidara dolazi do potpunog odvajanja tla koje sidro podie od preostalog dijela podloge, dakle da se stvara potpuni diskontinuitet u materijalu. Da bi se eliminirao utjecaj
adhezije izmeu sidra i tla prvi niz elemenata ispod sidra
modeliran je smanjenim modulom.
Kako plohe sloma nisu unaprijed poznate, nije bila mogua primjena kliznih elemenata pa je rjeenje traeno iterativnim postupkom. Elementi u kojima dolazi do pojave
vlanih naprezanja iskljuivani su u smislu nosivosti postupnim smanjivanjem modula ime su omoguene velike
vlane deformacije uz neznatni prijenos sile.
Ovakvim je nainom modelirano otvaranje pukotina bez
potrebe promjena mree konanih elemenata te dobiven
jasan uvid u razvoj vlanih zona pri porastu vrijednosti
intenziteta sile.

Slika 11. Mrea konanih elemenata za proraun sile izvlaenja

za sidro B-1,5

778

Pomaci povrine terena po obliku odgovaraju zvonastim

krivuljama dobivenim mjerenjima na terenu. Parovi podataka rezultata numerikih prorauna pomak-sila prikazani u obliku dijagrama (2) takoer imaju tendenciju
pribliavanja graninoj vrijednosti. Dobivena konvergencija proraunske sile graninoj vrijednosti u suglasju je s
rezultatima mjerenja. Rezultati mjerenja i numerikih prorauna obraeni su statistiki. Granine vrijednosti sile
izvlaenja odreene su aproksimacijskim krivuljama.
GRAEVINAR 53 (2001) 12, 773-782

L. Frgi i drugi

Nosivost blokova na izvlaenje

5 Krivulja aproksimacije

F = Fgr (1 e - d )

U statistici je uobiajeno da se za aproksimacijsku krivulju

odabere polinom n-tog stupnja ili logaritamska krivulja
[12] na temelju uvjeta minimuma zbroja kvadrata razlika
izmeu mjerenih podataka i ordinata aproksimacijske
krivulje:

Derivacija u ishoditu daje:

(P - F)2 = min

(3)

F
= Fgr . .

d d = 0
a za velike pomake:
F (d ) d = = Fgr

(6)

(7)

(8)

pri emu su:

P - podaci mjerenja
F - ordinate aproksimacijske krivulje
- zbroj se odnosi na cijeli skup zadanih podataka
Za skupove parova podataka pomaka d i odgovarajuih
sila izvlaenja P aproksimacijska funkcija koja se optimalno prilagoava podacima moe se prikazati u obliku:
F = f (d) = Ai i

(4)

pri emu je:

Ai - vrijednost koeficijenta "i"-tog lana, a

i - analitika funkcija (lan aproksimacijskog polinoma).

Vrijednosti nepoznatih koeficijenata Ai odreene su iz
uvjeta ekstrema -minimuma:

(P A

i i

Ai

=0

(5)

Za sluajeve uobiajenih aproksimacijskih funkcija ovo

vodi do sustava linearnih jednadbi iz kojih se dobivaju
vrijednosti koeficijenata Ai.
Postoji niz razraenih postupaka i poznatih raunalnih
programa kojima se mogu nai aproksimacije za skupove zadanih podataka. U svim takvim aproksimacijskim
funkcijama pojedini koeficijenti nemaju neko fizikalno
znaenje, nego su samo rezultat numerikih odnosa meu mjerenim ili proraunatim vrijednostima.
U ovom sluaju odabran je takav oblik aproksimacijske
funkcije koja, osim to se numeriki dobro pribliava
podacima, ujedno ima svojstvo da koeficijenti koji se
pojavljuju u funkciji imaju i fizikalno znaenje.
Krivulje mjerenih i proraunatih podataka za sluaj izvlaenja sidra iz tla imaju karakteristian oblik (slika 12.)
sa dva izrazita svojstva:
nagib tangente u ishoditu predstavlja krutost sustava i
krivulja se asimptotski pribliava nekoj graninoj
vrijednost Pgr.
Funkcija kod koje se obje te vrijednosti pojavljuju kao
parametri aproksimacijske funkcije ima eksponencijalni
oblik:
GRAEVINAR 53 (2001) 12, 773-782

Slika 12. Eksponencijalne krivulje aproksimacije

mjerenja za sidra B-1,5 i B-2,5

terenskih

S druge strane, postoji i slinost ovog analitikog oblika

s nekim biharmonikim funkcijama koje imaju primjenu
npr. za poluravninu ili poluprostor, gdje se rjeenje za
Airy-jevu funkciju nalazi u obliku reda:
F = an sinanx e -ny+ bn cosanx e -ny

(9)

Analogno bi se za promatrani sluaj mogla nai aproksimativna funkcija u obliku reda:

F = an (1 - cn e -n d)
(10)
Usvojeno rjeenje sa samo dva dominantna lana reda:
F = a1 (1 - c1 e - d) + am (1 - cm e -m d)
(11)
moe se svesti na oblik:
F = agr (1 - c e - d - (1 - c ) e -m d)
(12)
Nepoznate koeficijente agr, c, i m treba odrediti iz uvjeta minimuma zbroja kvadrata razlika izmeu zadanih,
mjerenih vrijednosti i vrijednosti aproksimacijske funkcije.
Fizikalno znaenje koeficijenata ostaje, jer agr = Fgr ostaje
granina nosivost, a derivacija aproksimacijske funkcije
u ishoditu:
F
= a gr [c + m (1 c )]
(13)

d d =0
ima znaenje poetne (elastine) krutosti.
Koeficijenti eksponencijalne funkcije aproksimacije mogu
se odrediti samo iterativnim postupkom. Postupak se
svodi na optimalizaciju veliina koeficijenata u odabranim izrazima, pri emu je funkcija cilja minimum kvadrata razlika izmeu mjerenih (odnosno proraunatih)
vrijednosti i odgovarajuih vrijednosti aproksimacijske

779

Nosivost blokova na izvlaenje

L. Frgi i drugi

krivulje. Postoji niz poznatih postupaka optimalizacije,

od kojih je najjednostavniji tzv. koordinatni. Shvativi
veliine koeficijenata kao koordinate, mogu se pretpostaviti neke poetne vrijednosti za sve koeficijente. U prvom koraku svi koeficijenti osim jednog su konstantni i
za taj se koeficijent vrijednosti variraju. Odabere se neka
poetna vrijednost i prorauna zbroj kvadrata razlika za
sve zadane podatke:
2 = (P - Ai i )

numerikih prorauna pokazuju iste zakonitosti kao i

rezultati terenskih ispitivanja na isti su nain statistiki
obraeni rezultati numerikih prorauna. U tablici 3.
dane su vrijednosti parametara eksponencijalnih funkcija aproksimacije rezultata numerikih prorauna Fgr, C,
i m , dok su krivulje aproksimacije za sidra B-1,5 i
B-2,5 prikazani na slici 13.

(14)

Vrijednost koeficijenta Ak mijenja se odabranim korakom:

Ak = Ak0 + Ak

(15)

izrauna i mijenja vrijednost Ak dok pada, tj.

tako dugo dok je gradijent funkcije cilja negativan. U
sluaju pozitivnog gradijenta krene se korakom smanjenim na polovinu ili etvrtinu unatrag. Ovo se ponavlja
do odabrane tonosti. U daljnji se proraun uvodi ona
vrijednost koeficijenta Ak za koju je naen minimum. U
iduoj se fazi ponavlja isti postupak za sljedei koeficijent i tako redom. Dobiveni minimumi nisu apsolutni,
nego samo relativni, pa se iteracija ponavlja novim dobivenim poetnim vrijednostima koeficijenata.
Postupak obino vodi do cilja, ali se broj potrebnih koraka iteracije za sluaj s etiri koeficijenta kree do nekoliko stotina tisua.
Postupak se prekida tek kada gradijenti, nakon nekoliko
promjena predznaka, ostanu ispod neke male zadane vrijednosti (npr. 0,1%). Za takvu statistiku obradu podataka izraen je poseban originalni program Ekspo.
Podaci mjerenja i pripadne eksponencijalne funkcije aproksimacije za sidra B-1,5 i B-2,5 prikazani su na slici
12. Vrijednosti parametara eksponencijalnih funkcija
aproksimacije dane su u tablici 2. Budui da i rezultati
Tablica 2. Parametri eksponencijalnih krivulja aproksimacija rezultata terenskih mjerenja
Koefic.
Oznaka Prom. Dubina
sidra sidra D sidrenja H sidrenja
(cm)
(cm)

B-1,0
100
2
B-1,5
50
150
3
B-2,0
200
4
B-2,5
250
5

Pgr
(kN)

c
-

17,22
48,88
75,30
128,14

0,597
0,272
0,305
0,371

0,121
0,226
0,302
0,348

mx
1,310
0,877
1,418
1,533

Tablica 3. Parametri eksponencijalnih krivulja aproksimacija rezultata numerikih prorauna

Oznaka Prom. Dubina
sidra sidra D sidrenja
H (cm)
(cm)
B-1,0
100
B-1,5
50
150
B-2,0
200
B-2,5
250

780

Koef.
sidre-nja

2
3
4
5

Fgr
(kN)

c
-

28,97
64,81
87,14
149,06

0,585
0,592
0,891
0,797

0,171
0,110
0,139
0,064

mx
1,849
1,185
1,438
3,250

Slika 13. Aproksimacijske

krivulje
rezultata
prorauna za sidra B-1,5 i B-2,5

numerikih

6 Usporedba rezultata
Da eksponencijalne funkcije aproksimacije dobro opisuju promatrane sluajeve izvlaenja sidara vidi se iz priblino jedininog odnosa (0,94 1,07) vrijednosti izmjerenih sila izvlaenja P terenskih mjerenja i graninih sila
izvlaenja dobivenih aproksimacijom rezultata mjerenja
Pgr (tablica 4.). Usporedbom vrijednosti graninih sila
izvlaenja dobivenih aproksimacijom rezultata mjerenja
Pgr s vrijednostima graninih sila dobivenih aproksimacijom rezultata numerikih prorauna po metodi konanih
elemenata Fgr konstatira se njihova kvalitativna analogija .
Tablica 4. Usporedba rezultata
Oznaka Koef.
sidra sidrenja
B-1,0
2
B-1,5
3
B-2,0
4
B-2,5
5

Sila
izvla.
P (kN)
18,20
51,95
70,80
123,75

Pgr
(kN)

Fgr
(kN)

17,22 28,97
48,88 64,81
75,30 87,14
128,14 149,06

P
Pgr
1,06
1,07
0,94
0,97

Pgr
Fgr
0,60
0,76
0,87
0,86

P
Fgr
0,63
0,80
0,81
0,83

Uz konstantan promjer sidra D a s porastom dubine sidrenja H, tj. koeficijenta sidrenja , odnos Pgr/Fgr se povea
s 0,60 na 0,87. Najvee odstupanje dobiveno je u sluaju
najmanjeg koeficijenta sidrenja = 2 to jest za najmanju
dubinu usidrenja H = 1,0 m. Omjer vrijednosti sila izvlaenja P terenskih mjerenja i graninih sila izvlaenja dobivenih aproksimacijom rezultata numerikih prorauna
Fgr za sidra B-1,5; B-2,0 i B-2,5 gotovo je konstantan,
priblino 0,81; dok je za najplie sidro B-1,0 ( = 2) znatGRAEVINAR 53 (2001) 12, 773-782

L. Frgi i drugi
no manji i iznosi 0,63. Nastala razlika moe se objasniti
nainom ispitivanja sidra B-1,0 u odnosu prema sidrima
B-1,5; B-2,0 i B-2,5. Naime za ispitivanje bloka B-1,0
uporabljena je prea za prednaprezanje S-17 na elektrini pogon, dok je za izvlaenje preostalih sidara primijenjena hidraulika prea U-24 na runi pogon. Pokazalo

Nosivost blokova na izvlaenje

za sidro B-2,5. Dijagrami pomaka toaka povrine terena dobiveni numerikim proraunima po obliku odgovaraju zvonastim krivuljama dobivenim mjerenjima na
terenu.
7 Zakljuak
Dobivene razlike mogu se pripisati s jedne strane nepouzdanostima mjerenja mehanikih karakteristika tla, a s
druge strane nesavrenou matematskog modela.
Geomehaniki parametri uzoraka tla utvreni su standardnim nainom na poremeenim uzorcima. Priprema modela za terenska ispitivanja, uz nastojanje da se izbjegne
uslojenost i anizotropija, nije mogla biti ista kao ugradnja uzoraka u ureaje za odreivanje reprezentativnih
parametara.

Slika 14. Usporedba sila izvlaenja P terenskih mjerenja i

graninih sila numerikih prorauna

se da elektrini pogon ne omoguava dostatno precizno

nanoenje odreenog intenziteta sile uz mogunost odravanja konstantne vrijednosti sile kroz vrijeme potrebno
za oitavanje pomaka mjernih toaka i to je bio razlog
za promjenu pree. Na slici 14. dan je prikaz sila P terenskih mjerenja i graninih sila izvlaenja Fgr dobivenih
aproksimacijom rezultata numerikih prorauna. Granine
vrijednosti sila izvlaenja ostvaruju se u sluaju velikih
pomaka za d = . Izmjerenom maksimalnom pomaku pri
izvlaenju sidra B-1,5 odgovara 17% vea vrijednost
granine sile izvlaenja od izmjerene odnosno 6% vea

Kako pri izvlaenju sidra iz tla dolazi do rastereenja

tla, tj. smanjenja tlanih naprezanja u matematskom su
modelu posebno znaajni elementi u kojima se pojavljuju vlana naprezanja. Svaki element u kojem dolazi do
vlanog naprezanja poputa i treba ga iskljuiti iz daljnjeg prorauna. Modeliranje takvog stanja postignuto je
tako da se tom elementu pripisuje modul znatno manji
od modula okoline. Na takav nain dobiveni rezultati
pokazali su tendenciju pribliavanja graninoj sili izvlaenja i raspodjelu slomljenih elemenata koja odgovara
konstatiranim lomnim plohama na terenu i podacima u
literaturi.
Numeriki model zahtijeva poznavanje veeg broja geomehanikih parametara, kako bi se kompleksnijim konstitutivnim modelom materijala opisalo stvarno stanje u
tlu pri izvlaenju sidara.
Ova je analiza meu ostalim pokazala da se kriteriji loma za tlano podruje ne mogu jednostavno ekstrapolirati i u vlano podruje.

Zahvala
Zahvaljujemo se gosp. eljku orku direktoru IGM Holdinga d.d. Lepoglava i prof. dr. Ivanu Gotiu dekanu
Geotehnikog fakulteta u Varadinu na pomoi u organizaciji i realizaciji terenskih ispitivanja, komentoru dr.
Mladenu Hudecu prof. emer. na savjetima i nesebinoj pomoi pri izvoenju istih kao i prof. dr. Mensuru Mulabdiu
(tadanjem) voditelju geotehnikog laboratorija IGH Zagreb na laboratorijskim ispitivanjima uzoraka.
LITERATURA
[1]

Balla, A.: The resistance to breking out of mushroom

foundation for pylons, Proc. 5th ICSMFE, Paris, Vol. 1, (1961)
569.-576.

[2]

Das, B. M.: Earth Anchors, Elsevier Scientific publishing Co.,

Amsterdam,1990.

[3]

Frgi, L.: Doprinos proraunu nosivosti prostornih sidara,

disertacija, 201 str., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu,
1996.

GRAEVINAR 53 (2001) 12, 773-782

[4]

Gudehus, G.: Finite Elements in Geomechanics, John Wiley &

Sons, London, 1977.

[5]

Jefremovi, L. A.; Sokolov, A. G.: Isljedovanije raboti i

metodika raota ankernih plit, Materiali po staljnim
konstrukcijam, No.1, 1957.

[6]

Mariupolskii, L. G.: The bearing capacity of anchor

foundations, Soil Mechanics and Foundation Engineering, Vol.
2, (1965) 1, 26.-37.

781

Nosivost blokova na izvlaenje

L. Frgi i drugi

[7]

Matsuo, M.: Study on the uplift resistance of footings /II/, Soil

and Foundation, Vol. 8, (1968) 1, Tokyo, 18.-48.

[12] Turk, S.; Budin, L.: Analiza primjenom raunala, kolska

knjiga, Zagreb, 1978.

[8]

Meyerhof, G. G.; Adams, J. I.: The ultimate uplift capacity of

foundations, Canad. Geotech. J., Vol. 5, (1968) 4, 225.-244.

[13] Vesi, A. S.: Creating by explozives as an earth pressure

problem, Proc. 6th ICSMFE, Montreal, 1965., 427.-431.

[9]

Meyerhof, G. G.: Uplift resistance of inclined anchors and

piles, Proc. 8th ICSMFE, Moscow, Vol. 2, (1973),167.-172.

[10] Sara, D.: Bearing capacity of anchor foundation as loaded by

vertical force, Institute for Geotechics, Publ. No. 5,
Sarajevo,1975.
[11] Sara D.: The uplift capacity of shallow buried anchor slabs,
Proc. 12th ICSMFE, Rio de Janeiro, Vol. 2, (1989), 1213.-1216.

782

[14] Vesi, A. S.: Expansion of cavities in infinite soil mass, J. Soil

Mechanic and Foundation Div., ASCE, Vol. 98, (1972) No. SM
3, 265.-291.
[15] Zienkiewicz, O. C.: The finite element method, McGraw-Hill
Book Co., U.K.1977.

GRAEVINAR 53 (2001) 12, 773-782