VELEUILITE U RIJECI

PROMETNI ODJEL

MARINA DEMARK

NADZOR
SEMINARSKI RAD

RIJEKA, 2012.

VELEUILITE U RIJECI
PROMETNI ODJEL

NADZOR
SEMINARSKI RAD

KOLEGIJ: Prometno pravo

MENTOR: Dr. sc. Marinko . Uur

STUDENT: Marina Demark

MATINI BROJ: 2429026856/11

Rijeka, 20. studeni 2012.

SADRAJ

UVOD.........................................................................................................................................1
1. POJMOVNO ODREENJE POTANSKOG PROMETA....................................................2
1.1. Vrste potanskih usluga....................................................................................................3
1.2. Infrastruktura i suprastruktura potanskog prometa........................................................4
2. TEMELJNE ODREDNICE POTANSKOG PRAVA............................................................6
2.1. Definiranje potanskog prava..........................................................................................6
2.2. Izvori potanskog prava...................................................................................................8
3. NADZOR U POTANSKOM PROMETU..........................................................................11
3.1. Struni (upravni) nadzor u potanskom prometu...........................................................11
3.1.1. Postupak obavljanja poslova strunog nadzora....................................................12
3.1.2. Ovlasti potanskog nadzornika kod obavljanja strunog nadzora........................12
3.2. Inspekcijski nadzor........................................................................................................14
3.2.1. Postupak obavljanja poslova inspekcijskog nadzora............................................14
3.2.2. Ovlasti potanskog inspektora kod obavljanja inspekcijskog nadzora.................14
3.3. Obveze nadziranih osoba...............................................................................................17
3.4. Znaaj i sadraj oevidnika potanskog nadzornika i potanskog inspektora...............18
4. ZAKLJUAK.......................................................................................................................20
POPIS LITERATURE..............................................................................................................21
POPIS SLIKA...........................................................................................................................22

UVOD
Sastavni dio prometnog sustava svake zemlje je i potanski sustav. Na nekim prostorima
potanski i telekomunikacijski sustav ine jedan sektor, dok se u nekim te dvije komponente
zasebno promatraju. Samo potansko pravo moe se promatrati sa unutarnjeg i sa
meunarodnog aspekta. Predmet ovog seminarskog rada je konkretno nadzor nad obavljanjem
potanskog poslovanja u potanskom prometu. Nadzor je u Hrvatskoj odreen Zakonom o
poti, odnosno Zakonom o potanskom poslovanju, a sukladno meunarodnim pravnim
aktima to se tie prometnog prava.
Ovaj seminarski rad sastoji se od tri logiki povezana poglavlja. Prvi dio rada, koji nosi
naziv Pojmovno odreenje potanskog prometa teoretski pojanjava sam pojam potanskog
prometa te navodi karakteristike koje odreuju tu vrstu prometnog podsustava. Drugo
poglavlje nosi naziv Temeljne odrednice potanskog prava, u okviru kojeg se odreuje
definira podruje prometnog i potanskog prava, te se navode i obrazlau najvaniji izvori
unutarnjeg i meunarodnog prava vezanog za potanski promet. Posljednji dio seminara se
odnosi na sam nadzor obavljanja potanskog poslovanja, to je i sama tema rada. Tako se,
prema odredbama Zakona o poti, podrobnije objanjavaju proces strunog i proces
inspekcijskog nadzora, navode se ovlatenja osoba koje provode te nadzore, te se odreuju
svojstva i elementi oevidnika koje oni moraju sastavljati i popunjavati.
Prilikom izrade ovog rada koristila se relevantna znanstvena literatura iz domaih izvora
te pravni akti kao to su Zakon o potanskim uslugama i Pravilnik o slubenim iskaznicama i
znakama potanskog inspektora i potanskog nadzornika i o oevidnicima potanskog
inspektora i potanskog nadzornika. Upotrebljene su sljedee metode znanstvenoistraivakog rada: metoda indukcije, metoda komparacije te metode analize i sinteze.

1. POJMOVNO ODREENJE POTANSKOG PROMETA

Hrvatska rije ''pota'' nastala je od srednjovjekovne rijei posita statio (stalna postaja
odnosno postaja za izmjenu konja). Pod potom danas se podrazumijeva prijenos vijesti.1
Prometni sustav je specifina vrsta gospodarske djelatnosti

koja pomou prometne

infrastrukture i potanske suprastrukture prevozi, transportira, prenosi, premjeta potanske

poiljke s jednog mjesta na drugo, pri emu savlauje prostorne i vremenske dimenzije.
Pod samim pojmom potanski promet podrazumijeva se skup:2
a)
b)
c)
d)
e)
f)

potanskih usluga,
potanskih poslovnih jedinica, koje ine funkcionalnu i autonomnu potansku mreu,
sredstava za rad (potanske infrastrukture i potanske suprastrukture),
pravnih pravila,
potanskih tehnologija, te
ljudskih potencijala, i sl.

Slika 1: Specifina uloga (pozicija) pote kao prometnog podsustava

PROMET

TELEKOMUNIKACIJE
Prijenos informacija

TRANSPORT

cestovni
vodni
eljezniki
zrani
kombinirani

kanal
paket
INTEGRATORI
okvir
elija
pota
logistiki operatori

Izvor: Izrada autora

Prijevoz ljudi i dobara

Slika 1 prikazuje ulogu pote kao integratora izmeu prometnih sustava s jedne strane
razliitim prometnim sredstvima, i prijenosa informacija razliitim komponentama s druge.

1 Katela, S., Horvat, L., Prometno pravo, kolska knjiga, Zagreb, str. 443.
2 Zelenika, R., Prometni sustavi, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001., str. 302.
2

Svi elementi potanskog prometa imaju svoja specifina obiljeja koja taj promet ine
autonomnom vrstom prometa u odnosu na sve druge vrste prometa i transporta.

1.1. Vrste potanskih usluga

Posebnu specifinu skupinu u potanskome prometu ine potanske usluge. Prema
hrvatskim pravnim aktima potanske usluge obuhvaaju prijem i uruivanje pismovnih
poiljaka (pisama, dopisnica, tiskovnica, sekograma, malih paketa), potanskih i brzojavnih
uputnica i paketa, i to u nacionanome i meunarodnome potanskom prometu. U irem smislu
potanske usluge obuhvaaju i platni promet, odnosno novarske usluge potom,
telekomunikacijske usluge u poti (putem govornica, javnim faksimilima, e-mail) te druge
usluge koje pota obavlja ili koje moe obavljati (trgovake usluge, osiguravajue usluge, i
sl).
Potanske usluge su univerzalne potanske usluge i ostale potanske usluge. Osim
klasinih univerzalnih potanskih usluga, one mogu biti i rezervirane.
Pod univerzalnim potanskim uslugama u unutarnjem i meunarodnom prometu smatraju
se sljedee potanske usluge:3
a)

prijam, usmjeravanje, prijenos i uruenje pismovnih poiljaka, preporuenih poiljaka

b)

i poiljaka s oznaenom vrijednosti, mase do 2 kilograma,

prijam, usmjeravanje, prijenos i uruenje paketa mase do 10 kilograma te
usmjeravanje, prijenos i uruenje paketa mase do 20 kilograma u meunarodnom

c)

dolaznom prometu,
prijam, usmjeravanje, prijenos i uruenje sekograma mase do 7 kilograma, bez
naplate.

Na dimenzije, opremanje i druge znaajke potanskih poiljaka ovoga lanka primjenjuju

se akti Svjetske potanske unije. Javni operator mora osigurati svim korisnicima najmanje pet
radnih dana u tjednu jedan prijam potanske poiljke, jedno uruenje potanske poiljke na
kunu adresu ili u prostore svake fizike ili pravne osobe. Javni operator (Hrvatska pota) je
davatelj svih univerzalnih potanskih usluga i na temelju Zakona ima pravo i obvezu ove
usluge obavljati na cijelom podruju Republike Hrvatske.
S druge strane, pod rezerviranim univerzalnim potanskim uslugama smatraju se prijam,
usmjeravanje, prijenos i uruenje pismovnih poiljaka, preporuenih poiljaka i poiljaka s
oznaenom vrijednosti, mase do 100 grama, u unutarnjem prometu i u meunarodnom
3 Zakon o potanskim uslugama, proieni tekst zakona, NARODNE NOVINE, 88/09, 61/11, l. 8.
3

dolaznom prometu. Potanske usluge ne smatraju se rezerviranim uslugama, ako im je cijena

jednaka ili via od iznosa koji je tri puta vei od cijene prve stope mase pismovne poiljke
najbre kategorije prema cjeniku usluga javnog operatora. Javni operator takoer ima
iskljuivo pravo i obvezu obavljanja rezerviranih usluga na cijelom podruju Republike
Hrvatske.4
Na samom kraju, osim univerzalnih potanskih usluga, postoje i ostale te dopunske
potanske usluge. Pod ostalim potanskim uslugama smatraju se potanske usluge s dodanom
vrijednosti te druge potanske usluge koje nisu univerzalne potanske usluge. Potanske
usluge s dodanom vrijednosti su usluge koje uz prijam, usmjeravanje, prijenos i uruenje
poiljaka sadre i odreenu dodanu vrijednost. Dodana vrijednost osobito sadri sljedee:
prijam poiljke po pozivu korisnika usluge,mogunost praenja tijeka prijenosa i uruenja
poiljke putem interneta ili na drugi odgovarajui nain, mogunost izravne komunikacije s
radnikom davatelja potanskih usluga radi davanja dodatnih uputa u vezi s uruenjem
poiljke, ugovoreno vrijeme uruenja poiljke, te uruenje poiljke uz potpis primatelja.5
Dopunske usluge su usluge koje sadre poseban nain postupanja tijekom prijama,
usmjeravanja, prijenosa i uruenja poiljaka kod obavljanja univerzalnih potanskih usluga,
potanskih usluga s dodanom vrijednosti i drugih potanskih usluga koje nisu univerzalne
potanske usluge.6

1.2. Infrastruktura i suprastruktura potanskog prometa

Razvoj pote i funkcioniranje potanskog prometa je u neposrednoj vezi s razvojom i
napretkom odreenih tehnikih i drugih sredstava. Podsustav potanskog prometa kao dio
sloenog prometnog i gospodarskog sustava, mora sinkronizirano djelovati u svom okruenju.
Njihovo djelovanje ovisi o brojnim imbenicima, a to su tehnika, tehnoloka i organizacijska
razina, a pogotovo ekonomska koja se temelji na stjecanju neophodnih novanih sredstava.
Prema funkcionalnom djelovanju tehnika sredstva potanskog prometa mogu se
razmatrati kao:7

4 Zakon o potanskim uslugama, proieni tekst zakona, NARODNE NOVINE, 88/09,

61/11, l. 9.
5 Zakon o potanskim uslugama, proieni tekst zakona, NARODNE NOVINE, 88/09,
61/11, l. 10.
6 Ibid.
4

a)

sredstva potanskog prometa svih vrsta i razina uslunosti kojima se zadovoljavaju

b)

potrebe korisnika prometnog procesa za uslugama potanskog prometa,

proces odravanja tehnikih sredstava u funkciji prijama i otpreme potanskih
poiljaka te omoguavanja kvalitetne komunikacije i razmjene informacija, te

c)infrastrukturni objekti potanskog prometa.

Kao kod ostalih vrsta prometa, infrastrukturu potanskog prometa ine fiksirani objekti,
ureaji i oprema koji pomou potanske suprastrukture omoguuju proizvodnju potanskih
usluga. Nju ine poslovne i pogonske potanske zgrade, mrea potanskih ureaja, automati
za prodaju maraka i vrijednosnica, nepokretni elementi potanskog sustava te druga fiksirana
potanska oprema. Infrastrukturni objekti se mogu podijeliti u dvije podskupine: oni koji
omoguuju poetno zavrne radnje u potanskom prometu te one koje omoguuju radnje u
potanskom prometu te uspostavljanje i realizaciju komunikacija i razmjenu informacija u
potanskom prometu.
Osim potanske infrastrukture, element potanskog prometa ini i potanska
suprastruktura. Nju ine mobilna sredstva za rad, odnosno mobilna prijevozna i pretovarna
sredstva, ureaji, automati, raunalna sredstva koja pomou potanske infrastrukture
proizvode potanske usluge.
Krucijalno mjesto u procesima proizvodnje potanskih usluga zauzima i ljudski
potencijalni, odnosno zaposlenici, specijalizirani potanski eksperti te potanski operativni i
kreativni menaderi.8
U stvaranju potanske usluge postoji vie faza koje zajedno ine proizvodnu fazu. To su
otprema, prijenos i prijam potanskih poiljaka (u potanskom prometu). S obzirom na
obuhvatnost, potanski promet moe se podijeliti na:9
a)

jedinice potanske mree za pruanje usluga korisnicima (pote, alterske pote,

b)

pokretne pote),
jedinice za obavljanje poslova otpreme, prijevoza te prispijea potanskih poiljaka

c)

(potanski centri, pokretni potanski centri, izmjenine pote),

jedinice za organizaciju o obraunavanje novanog prometa (centri za novarsko
poslovanje).

7 Horvat, L., Osnove potanskog i telekomunikacijskog prava, Fakultet prometnih

znanosti, Zagreb, 1998., str. 24.
8 Zelenika, R., op. cit., str. 303.
9 Ibid.
5

2. TEMELJNE ODREDNICE POTANSKOG PRAVA

Potansko pravo je, kao dio prometnog prava, skup pravnih pravila kojima se ureuju
drutveni odnosi u vezi s obavljanjem potanskih usluga. Potanska je djelatnost, kao i druge
prometne grane, od jednakog interesa za dravu i za drutvo, pa su razliitim pravnim
pravilima ureeni odnosi izmeu pote i drave u pogledu organizacije i rada, te odnosi
izmeu pote i korisnika njezinih usluga u pogledu prava i obveza.10

2.1. Definiranje potanskog prava

Potansko pravo predstavlja skup pravnih normi kojima se ureuje funkcioniranje
potanskog prometa i obavljanje potanskih usluga te ustrojstvo pote. Te norme mogu se
podijeliti na etiri temeljne grupe:11
a)

norme ugovornog prava - norme koje propisuju uvjete za obavljanje potanskih usluga
u unutranjem i meunarodnom prometu te ureuju pravne odnose izmeu pote kao

b)

davatelja usluga i korisnika usluga,

norme prisilne naravni - kojima drava propisuje obveze pote glede obavljanja

c)
d)

njezine djelatnosti kao javne djelatnosti od interesa za dravu,

norme kojima se ureuje pravni status i ustrojstvo pote, te
norme kojima Svjetska potanska udruga ureuje ustrojstvo i funkcioniranje te
Udruge.

Norme kojima se ureuje funkcioniranje potanskog prometa pojednostavljeno su

prikazane na slici 2.

10 Bazianec, N., Potansko pravo, Zrinski d.d., akovec, str. 17

11 Ibid., str. 17.
6

Slika 2: Pravne norme kojima se ureuje funkcioniranje potanskog prometa

NORME
UGOVORNOG PRAVA
NORME PRISILNE
NARAVI
NORME KOJIMA SE
PROPISUJE STATUS I
USTROJSTVO POTE
NORME SVJETSKE
POTANSKE
UDRUGE

Zakon o poti i Pravilnik o opim uvjetima za obavljanje

potanskih usluga
ureuju se odnosi izmeu pote i korisnika
Zakon o poti

drava propisuje obveze pote - osigura vanje funkcioniranja

potanskog prometa na cijelom podruju drave i usluge
obavlja na jedinstven nain

ureene su unutranjim zakonodavstvom drave

Hrvatska pota - trgovako dioniko drutvo u vlasnitvu drave

meunarodna udruga vie drava radi uspostavljanja i

funkcioniranja meunarodnog potanskog prometa
osigurava primjenu Ustava i funkcioniranje Udruge

Izvor: Izrada autora prema Bazianec, N., Potansko pravo, Zrinski d.d., akovec, str. 17-18
Norme ugovornog prava ugraene su u odredbe Zakona o poti i Pravilnika o opim
uvjetima za obavljanje potanskih usluga, kao podzakonskog akta kojeg donosi ministar
mjerodavan za potanski promet. Njima su ureeni odnosi izmeu pote i korisnika na temelju
ugovora o pristupanju. U meunarodnom potanskom pravu te norme su ugraene u odredbe
akata Svjetske potanske udruge (Svjetska potanska konvencija i Pravilnik za njezino
izvrenje te Sporazum o pojedinim vrstama potanskih poiljaka s njihovim pravilnicima za
izvrenje).12
Norme kojima drava propisuje obveze pote glede obavljanja njezine djelatnosti kao
javne djelatnosti od interesa za dravu, svojstvene su unutranjem potanskom pravu i
ugraene su u odredbe Zakona o poti. Funkcioniranje potanskog prometa i obavljanje
potanskih usluga i obavljanje potanskih usluga od interesa je za dravu. Stoga drava
obvezuje temeljem tih normi potu da osigura funkcioniranje potanskog prometa na cijelom
podruju drave i usluge obavlja na propisan nain. Na taj nain je pota dostupna pod
jednakim uvjetima svim korisnicima usluga.13

12 Ibid., str. 18.

13 Ibid.
7

Nadalje, status i ustrojstvo pote ureeni su unutranjim zakonodavstvom svake pojedine

drave. Donoenjem Zakona o razdvajanju Hrvatske pote i telekomunikacija na Hrvatsku
potu i Hrvatske telekomunikacije, od 1.1. 1999. Hrvatska pota djeluje kao trgovako
dioniko drutvo u vlasnitvu drave. Posljednja skupina normi odnosi se sa na norme
Svjetske potanske udruge. Odredbama Opeg pravilnika Svjetske potanske udruge
osigurava se primjena Ustava i funkcioniranje Udruge. Svjetska potanska udruga je
utemeljena kao meunarodna udruga vie drava radi uspostavljanja i funkcioniranja
meunarodnog potanskog prometa.14

2.2. Izvori potanskog prava

Izvori potanskog prava mogu biti unutarnji ili nacionalni i meunarodni ili
internacionalni. Pod pojmom unutranjeg potanskog prava podrazumijevaju se sva pravna
pravila kojima se ureuje funkcioniranje potanskog prometa i obavljanje potanskih usluga u
unutranjem potanskom prometu. to se tie Republike Hrvatske, pod tim pojmom se
obuhvaa i status i ustrojstvo Hrvatske pote. Norme unutranjeg zakonodavstva temelje se na
pravnim rjeenjima iz meunarodnih akata Svjetske potanske udruge te odgovarajuim
postavkama iz Zakona o obveznim odnosima Hrvatske.
Zakonski i podzakonski propisi Republike Hrvatske predstavljaju izvore unutranjeg
potanskog prava. U tom smislu najznaajniji propisi su Zakon o poti, Pravilnik o opi
uvjetima za obavljanje potanskih usluga, Pravilnik o poti i Pravilnik o radnom vremenu s
korisnicima usluga. Nadalje, ustrojstvo Hrvatske pote ureeno je odredbama Zakona o
razdvajanju

Hrvatske

pote

telekomunikacija

na

Hrvatsku

potu

Hrvatske

telekomunikacije. Izvorom potanskog prava smatraju se i drugi propisi koji se direktno ili
indirektno primjenjuju na funkcioniranje potanskog prometa i obavljanje potanskih usluga.
Tu pripadaju Ustav RH, Zakon o obveznim odnosima, procesne zakone, Zakon o sprjeavanju
pranja novca, i sl.15 Zakon o poti je temeljni zakonski propis unutranjeg potanskog prava.
Ustav je izvor svekolikog prava u Republici Hrvatskoj, pa prema tome i potanskog prava.
To proizlazi iz odredbe lanka 5. Ustava, prema kojoj svi zakoni moraju biti u skladu s
Ustavom. On ima najveu pravnu snagu. Nadalje, propisano je i to da meunarodni ugovori
koje je sklopila ili im pristupila Hrvatska, a koji su potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni
14 Ibid.
15 Ibid., str. 44.
8

u Narodnim novinama pod sekcijom Meunarodni ugovori, ine dio unutarnjega pravnog
poretka Republike. Ti propisi su po pravnoj snazi iznad zakona. Meunarodni ugovori nakon
potvrde i objave primjenjuju se kao unutarnje ili nacionalno pravo, a ako neke odredbe
odgovarajueg zakona nisu u skladu s odredbama meunarodnog ugovora, primjenjuje se
meunarodni ugovor, jer on ima veu pravnu snagu.16 Na slici 2 predoeni su svi izvori
unutranjeg, kao i izvori meunarodnog potanskog prava.
Slika 3: Izvori unutranjeg i meunarodnog potanskog prava

IZVORI UNUTRANJEG
POTANSKOG PRAVA
Zakon o poti
Pravilnik o opim uvjetima za
obavljanje potanskih usluga
Pravilnik o poti
Pravilnik o radnom vremenu
Ustav RH
Zakon o obveznim odnsoima
Procesni zakonski propisi (Zakon o
kaznenom postupku, Zakon o
parninom postupku, Ovrni zakon,
Zakon o parninom postupku)
Zakon o sprjeavanju pranja novca
ostali zakonski propisi

IZVORI MEUNARODNOG
POTANSKOG PRAVA
Ustav i opi pravilnik Svjetske
potanske udruge
Pravilnik o pismovnim poiljkama i
Pravilnik o paketima Svjetske
potanske konvencije
Sporazum o potanskim financijskim
uslugama
Bilateralni i multilateralni
meunarodni ugovori
Rezolucije, preporuke i odluke
svjetske potanske udruge
Arbitrana i sudska praksa
Nacionalno zakonodavstvo lanica
udruge

Izvor: Izrada autora

Kao to je ranije navedeno, a na prethodnoj slici i prikazano, osim unutranjih izvora
potanskog prava, potansko poslovanje ureuju i meunarodni izvori potanskog prava.
Najvaniji meunarodni izvor potanskog prava je Svjetska potanska konvencija
usvojena na prvom kongresu Potanske unije odrane u Bernu 1874., a izmijenjena i
dopunjena 1957. i 1969. Svjetska potanska konvencija ima etiri dijela:17
a)
b)
c)
d)

Opa pravila koja se primjenjuju na meunarodnu potansku slubu,

Odredbe o pismovnim poiljkama,
Zrani prijenos pismovnih poiljaka, te
Zavrne odredbe.

16 Ibid., str. 427.

17 Ibid., str. 121.
9

Osnovno naelo Konvencije jest sloboda tranzita. S dravom koja to naelo ne bi

potovala, druge drave imaju pravo prekida potanskog prometa. Svaka pota zadrava
potarinu koju je naplatila od komitenta, a tranzitna pota ima pravo na naknadu svojih
trokova, prema tarifi. Konvencija sadri i naelo o odgovornosti i to samo za gubitak
preporuenih poiljaka. U Konvenciji su izriito navedeni i sluajevi koji potu oslobaaju od
odgovornosti. Primjenom naela zemlje porijekla, svaka je drava duna nadoknaditi trokove
prijevoza svojih poiljaka onim potanskim upravama koje u prijevozu sudjeluju. Trokovi se
obraunavaju prema bruto teini poiljaka izraenoj u kilogramima, zavisno o udaljenosti.
Uz navedena etiri osnovna dokumenta, tj. uz Svjetsku potansku konvenciju, doneseno je
i nekoliko popratnih dokumenata. Oni su doneseni u svrhu dopune konvencije,i lakeg
realiziranja njezinih odredaba. Postoji desetak popratnih dokumenata, a neki od njih su:
Pravilnik za izvrenje Svjetske potanske konvencije; Opi pravilnik svjetske potanske
konvencije; Zavrni protokol i Poslovnik kongresa, vrhovnog tijela Svjetske potanske unije;
Utanaenje o potanskim paketima; itd. Kao osnovno naelo konvencije moe se izdvojiti
naelo slobode tranzita. Ovo naelo govori o tome da je provoz poiljaka preko podruja
svake zemlje lanice Svjetske potanske unije, tj. potpisnice Svjetske potanske konvencije,
slobodan. Isto tako, provoz poiljaka se mora odvijati najbrim moguim vezama. Uz naelo
slobode tranzita, na Drugom kongresu Svjetske potanske unije, utvrena su jo dva temeljna
naela meunarodnog potanskog prometa. To su naelo jedinstva podruja svih lanica
Svjetske potanske unije, i jedinstvo cijena potanskih usluga.
Osim Svjetske potanske konvencije, kao temeljnog izvora meunarodnog potanskog
prava, postoje i dodatni dokumenti za regulaciju potanskog prometa. Pod ostale dokumente
podrazumijevamo dvostrane i regionalne sporazume, koji se veinom odnose na pitanja o
razmjeni meunarodnih potanskih paketa, unaprijed utvrenih cijena usluga, i slino.
Odredbe ostalih dokumenata meunarodnog potanskog prava moraju biti usklaene s
odredbama Svjetske potanske konvencije jer je ona pravni akt s viom snagom.18
Osim multilateralnih izvora potanskog prava, ostale izvore ine bilateralni i regionalni
sporazumi. Oni se u pravilu odnose na pitanja razmjene meunarodnih potanskih paketa,
smjerova prijevoza poiljki, tarifa itd.19

18 Horvat, L., op. cit., str. 21.

19 Bazianec, N. op. cit., str. 140.
10

3. NADZOR U POTANSKOM PROMETU

U svim zemljama lanicama EU javni operatori su predmet mjerenja kakvoe prijenosa
potanskih poiljaka, a raspon mjerenja kakvoe varira od samo prioritetnih poiljaka
odreene teine do svih potanskih usluga koje prua javni operator. U veini zemljama
lanica uspostavljen je neovisni nadzor nad kakvoom obavljanja univerzalnih potanskih
usluga. U malom broju zemalja su i ostali davatelji usluga obvezni uspostaviti sustav nadzora
kakvoe i objavljivanja rezultata. U Republici Hrvatskoj su mjerila kakvoe obavljanja
univerzalnih usluga propisana odredbama Zakona o poti, Pravilnika o opim uvjetima za
obavljanje potanskih usluga i Pravilnika o potanskom sustavu javnog operatora.20
Odredbama Zakon o poti propisani su uvjeti koje pota mora osigurati u pogledu
ispravnog i redovnog funkcioniranja potanskog prometa i propisanog obavljanja potanskih
usluga. Ove odredbe su prisilne naravi i one obvezuju potu na poduzimanje odreenih mjera,
a u sluaju nepridravanja tih obveza Zakonom su odreene sankcije. Predviene su novane
kazne za prekraj u sluaju da:21
a)
b)

pota ne gradi i ne odrava potanske objekte na propisan nain,

ne osigurava funkcioniranje potanskog prometa i obavljanje potanskih usluga u

c)
d)

skladu s odredbama Zakona i propisima,

pota ne utvrdi podjelu podruja na kojemu obavlja prijam i uruenje poiljaka, te da
prigodom obavljanja usluga ne osigura tajnost potanskih poiljaka.

Zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka moe, na temelju Zakona o poti, podnijeti

dravni inspektor kada, prigodom obavljanja nadzora, utvrdi nepravilnosti i propuste pote u
funkcioniranju potanskog prometa i obavljanju potanskih usluga. Ovlatenje za obavljanje
nadzora ima mjerodavno ministarstvo, a Zakonom su propisane ovlasti dravnog inspektora
tog ministarstva.22

20 Ministarstvo prometa, razvitka i infrastrukture, Strategija razvoja trita potanskih

usluga
u
RH
do
2013.
godine,
str.
24.,
dostupno
na:
http://www.mppi.hr/UserDocsImages/Strategija-posta_08-13.pdf (17.11.2012.)
21 Bazianec, N., op. cit., str. 51.
22 Ibid., str. 52.
11

3.1. Struni (upravni) nadzor u potanskom prometu

Struni nadzor nad primjenom odredaba Zakona o potanskim uslugama i propisa
donesenih na temelju toga Zakona, kojima je ureeno obavljanje potanskih usluga, kakvoa
univerzalnih potanskih usluga, opi uvjeti davatelja potanskih usluga, pristup mrei,
odobravanje cijena rezerviranih usluga, obavljanje raunovodstvenih poslova davatelja
potanskih usluga te nadzor nad provedbom svih pojedinanih akata koje Agencija donosi u
okviru svoje nadlenosti, obavlja Agencija.

3.1.1. Postupak obavljanja poslova strunog nadzora

Poslove strunog nadzora provodi potanski nadzornik koji je ovlateni radnik strune
slube Agencije. Poslovi strunog nadzora iz stavka smatraju se poslovima kod kojih postoje
posebni uvjeti rada. Radna mjesta s ovlastima strunog nadzora i podrobnijim uvjetima koje
moraju ispunjavati osobe na tim radnim mjestima utvruju se opim aktom Agencije.
Nadzornik je obvezan o izvrenom strunom nadzoru i utvrenom injeninom stanju
redovito u pisanom obliku izvjeivati inspektora, i to u roku od najvie 30 dana od dana
zavretka strunog nadzora. Nadzornik mora imati slubenu iskaznicu i znaku, kojima
dokazuje slubeno svojstvo, identitet i ovlasti. Oblik i sadraj obrasca slubene iskaznice i
znake te nain izdavanja, uporabe i voenja upisnika o izdanim slubenim iskaznicama i
znakama. Nadzornik sastavlja zapisnik o izvrenom strunom pregledu, utvrenom
injeninom stanju i poduzetim ili nareenim mjerama i radnjama. Primjerak zapisnika o
strunom pregledu nadzornik uruuje nadziranoj osobi. Nadzornik vodi oevidnik o izvrenim
strunim pregledima.23

3.1.2. Ovlasti potanskog nadzornika kod obavljanja strunog nadzora

U obavljanju strunog nadzora nadzornik je ovlaten:
a)

zatraiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica i sl.) na temelju kojih moe

b)

utvrditi identitet nadzirane osobe, kao i drugih osoba nazonih strunom nadzoru,
ui i pregledati poslovne prostorije, zgrade, graevine, gradilita i zemljita, te se
koristiti tehnikim sredstvima i opremom nadzirane osobe u svrhu obavljanja
strunog nadzora,

23 Zakon o potanskim uslugama, proieni tekst zakona , , NARODNE NOVINE,

88/09, 61/11, l. 51.
12

c)

pregledati poslovnu dokumentaciju, opremu i druge stvari koje omoguuju uvid u

d)

poslovanje nadzirane osobe u vezi s primjenom Zakona,

uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o injenicama koje se ne
mogu izravno utvrditi, kao i od drugih osoba nazonih strunom nadzoru, te sasluati

e)

pojedine osobe u upravnom postupku,

zatraiti pisanim putem od nadzirane osobe podatke i dokumentaciju potrebnu radi

f)
g)

obavljanja strunog nadzora,

narediti uklanjanje nepravilnosti i nedostataka utvrenih strunim nadzorom,
zatraiti pisano izvjee nadzirane osobe o poduzetim mjerama i radnjama nareenim

h)

u strunom nadzoru,
zabraniti obavljanje potanskih usluga koje se obavljaju bez propisane dozvole ili

i)

prijave te zabraniti obavljanje rezerviranih usluga,

izvijestiti u pisanom obliku nadlenog inspektora Dravnog inspektorata u sluaju
kada davatelj potanskih usluga donosi ili primjenjuje cijene protivno odredbama

j)

Zakona ili propisa donesenih na temelju Zakona,

predloiti Agenciji podnoenje optunog prijedloga radi pokretanja prekrajnog

k)

postupka, u skladu s odredbama Prekrajnog zakona,

narediti poduzimanje drugih mjera i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom
strunog nadzora.

Nadzornik je obvezan s podacima, za koje nadzirana osoba dokae da su poslovna tajna,

postupati u skladu s propisanim uvjetima za njihovo uvanje. U obavljanju strunog nadzora
nadzornik moe, do donoenja sudske presude, privremeno oduzeti dokumentaciju i predmete
koji u prekrajnom postupku mogu posluiti kao dokaz, to se unosi u zapisnik o strunom
pregledu, o emu nadzornik izdaje potvrdu s tonim podacima o oduzetoj dokumentaciji i
predmetima. Ako nadzornik u obavljanju strunog nadzora utvrdi povredu odredaba Zakona
ili propisa donesenih na temelju Zakona, obvezan je donijeti rjeenje ili poduzeti druge
propisane mjere najkasnije u roku od 30 dana od dana zavretka strunog nadzora.
Nedonoenje rjeenja u tom roku ne iskljuuje obvezu njegova donoenja.
O obavljenom strunom nadzoru, donesenom rjeenju i poduzetim mjerama nadzornik
mora bez odgode u pisanom obliku izvijestiti inspektora, te mu prema potrebi dostaviti
prijedlog za poduzimanje odgovarajuih mjera.
Osim navedenih

obveza, nadzornik moe, u sluaju utvrivanja prekraja predloiti

Agenciji podnoenje optunog prijedloga radi pokretanja prekrajnog postupka ili izdati
prekrajni nalog u skladu s odredbama lanka, o emu mora bez odgode u pisanom obliku

13

izvijestiti inspektora. Sukladno tome, nadleni prekrajni sud o ishodu prekrajnog postupka
izvjeuje Agenciju.24

3.2. Inspekcijski nadzor

Osim strunog nadzora, u potanskom prometu provodi se i inspekcijski nadzor provedbe
Zakona o poti i propisa donesenih na temelju tog zakona, te akata Svjetske potanske unije
obavlja nadleno ministarstvo, a provodi potanski inspektor. Nadzor u vezi s cijenama
potanskih usluga obavlja Dravni inspektorat. Davatelj potanskih usluga obvezan je
inspektoru omoguiti oevid potanskih objekata, opreme i dokumentaciju. Upravni nadzor
rada Vijea za potanske usluge obavlja nadleno ministarstvo.

3.2.1. Postupak obavljanja poslova inspekcijskog nadzora

Kada inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da davatelj potanske usluge ne
obavlja to na nain i po postupku odreenim Zakonom o poti i propisima donesenim na
temelju njega ili ne osigurava funkcioniranje potanskog prometa na propisani nain, ovlaten
je narediti uklanjanje utvrenih nepravilnosti i propusta, zabraniti obavljanje svih ili
odreenih potanskih usluga, ako nije pribavljena propisana dozvola ili nije podnesena
propisana prijava, ili se potanske usluge ne obavljaju u skladu s propisima.25
Radna mjesta s ovlastima inspekcijskog nadzora i podrobnijim uvjetima koje moraju
ispunjavati osobe na tim radnim mjestima utvruje ministar pravilnikom o unutarnjem redu
Ministarstva. Inspektor mora imati slubenu iskaznicu i znaku, kojima dokazuje slubeno
svojstvo, identitet i ovlasti. Oblik i sadraj obrasca slubene iskaznice i znake te nain
izdavanja, uporabe i voenja upisnika o izdanim slubenim iskaznicama i znakama iz
propisuju se pravilnikom koji donosi ministar. Inspektor sastavlja zapisnik o izvrenom
inspekcijskom pregledu, utvrenom injeninom stanju i poduzetim ili nareenim mjerama i
radnjama. Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uruuje nadziranoj osobi.
Inspektor vodi oevidnik o izvrenim inspekcijskim pregledima. Sadraj i nain voenja
oevidnika propisuju se pravilnikom iz stavka 6. ovoga lanka.26

24 Zakon o potanskim uslugama, proieni tekst zakona, NARODNE NOVINE, 88/09,

61/11, l. 52.
25 Katela, S., Horvat, L., op.cit., str. 443.
14

3.2.2. Ovlasti potanskog inspektora kod obavljanja inspekcijskog nadzora

U obavljanju inspekcijskog nadzora, kao i kod strunog nadzora, inspektor je ovlaten:27
a)

zatraiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica i sl.) na temelju kojih moe
utvrditi identitet nadzirane osobe, kao i drugih osoba nazonih inspekcijskom

b)

nadzoru,
ui i pregledati poslovne prostorije, zgrade, graevine, gradilita i zemljita te se
koristiti tehnikim sredstvima i opremom nadzirane osobe u svrhu obavljanja

c)

inspekcijskog nadzora,
pregledati poslovnu dokumentaciju i druge stvari koje omoguuju uvid u poslovanje

d)

nadzirane osobe,
uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o injenicama koje se ne
mogu izravno utvrditi, kao i od drugih osoba nazonih inspekcijskom nadzoru te

e)

sasluati pojedine osobe u upravnom postupku,

zatraiti pisanim putem od nadzirane osobe podatke i dokumentaciju potrebnu radi

f)
g)

provedbe inspekcijskog nadzora,

narediti uklanjanje nedostataka i nepravilnosti utvrenih inspekcijskim nadzorom,
zatraiti pisano izvjee nadzirane osobe o poduzetim mjerama i radnjama nareenim

h)

u inspekcijskom nadzoru,
zabraniti obavljanje potanskih usluga koje se obavljaju bez propisane dozvole ili

i)

prijave te zabraniti obavljanje rezerviranih usluga,

izvijestiti u pisanom obliku nadlenog inspektora Dravnog inspektorata u sluaju
kada davatelj potanskih usluga donosi ili primjenjuje cijene protivno odredbama

j)

Zakona ili propisa donesenih na temelju Zakona,

predloiti Ministarstvu podnoenje optunog prijedloga radi pokretanja prekrajnog

k)

postupka, u skladu s odredbama Prekrajnog zakona, te

narediti poduzimanje drugih mjera i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom
inspekcijskog nadzora.

Pod poslovnim prostorijama u smislu odredaba ovoga lanka takoer se smatraju

stambene i poslovne prostorije i drugi prostor u kojem nadzirana osoba obavlja svoju
djelatnost. Inspektor je obvezan s podacima, za koje nadzirana osoba dokae da su poslovna
tajna, postupati u skladu s propisanim uvjetima za njihovo uvanje. U obavljanju
inspekcijskog nadzora inspektor moe, do donoenja sudske presude, privremeno oduzeti
dokumentaciju i predmete koji u prekrajnom postupku mogu posluiti kao dokaz, to se
26 Zakon o potanskim uslugama, proieni tekst zakona, NARODNE NOVINE, 88/09,
61/11, l. 49.
27 Zakon o potanskim uslugama, proieni tekst zakona, NARODNE NOVINE, 88/09,
61/11, l. 50.
15

unosi u zapisnik o inspekcijskom pregledu, o emu inspektor izdaje potvrdu s tonim

podacima o oduzetoj dokumentaciji i predmetima. Ako inspektor u obavljanju inspekcijskog
nadzora ili na temelju izvjea potanskog nadzornika, ili drugog inspektora ovlatenog za
provedbu inspekcijskog nadzora prema posebnom zakonu, ili na temelju izvjea drugoga
nadlenog tijela utvrdi povredu odredaba Zakona ili propisa donesenih na temelju Zakona,
obvezan je donijeti rjeenje ili poduzeti druge propisane mjere iz stavka 1. ovoga lanka
najkasnije u roku od 30 dana od dana zavretka inspekcijskog nadzora ili zaprimanja izvjea
s utvrenim injenicama presudnim za donoenje rjeenja. Nedonoenje rjeenja u tom roku
ne iskljuuje obvezu njegova donoenja.28
Inspektor moe predloiti Ministarstvu podnoenje optunog prijedloga radi pokretanja
prekrajnog postupka ili izdati prekrajni nalog u skladu s odredbama Prekrajnog zakona,
kojim moe izrei novane kazne propisane odredbama, o emu e u pisanom obliku
izvijestiti potanskog nadzornika. Prekrajni nalog moe se izdati protiv pravne ili fizike
osobe, ili protiv odgovorne osobe u pravnoj osobi. Nadleni prekrajni sud o ishodu
prekrajnog postupka izvjeuje Ministarstvo.29
Protiv rjeenja inspektora nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor, to ne
odgaa provedbu rjeenja. U sluaju nepostupanja po rjeenju inspektora, inspektor e izrei
upravnu mjeru u visini dvadeseterostruke prosjene plae u Republici Hrvatskoj u proteklom
tromjeseju. Svaka sljedea upravna mjera izrie se u dvostrukom iznosu.
to se tie slubene legitimacije potanskih nadzornika, i to je odreeno posebnim
Pravilnikom o slubenim iskaznicama i znakama potanskog inspektora i potanskog
nadzornika i o oevidnicima potanskog inspektora i potanskog nadzornika. Tim pravilnikom
propisuju se oblik i sadraj obrasca slubene iskaznice i znake potanskog inspektora, oblik i
sadraj obrasca slubene iskaznice i znake potanskog nadzornika, nain izdavanja, uporabe
i voenja upisnika o izdanim slubenim iskaznicama i znakama potanskog inspektora i
potanskog nadzornika, sadraj i nain voenja oevidnika o izvrenim inspekcijskim
pregledima koji vodi potanski inspektor u provoenju poslova inspekcijskog nadzora, te
sadraj i nain voenja oevidnika o izvrenim strunim pregledima koji vodi potanski
nadzornik u provoenju poslova strunog nadzora, u okviru ovlasti utvrenih Zakonom o
potanskim uslugama i drugim propisima. Slubena iskaznica potanskog inspektora otiskana
28 Zakon o potanskim uslugama, proieni tekst zakona, NARODNE NOVINE, 88/09,
61/11, l. 51.
29 Katela, S., Horvat, L., op. cit., str. 444.
16

je na punijem papiru bijele boje, pravokutnog oblika veliine 9060 mm, koji se nalazi u
prozirnom uvezu od plastine mase. Slubena iskaznica sadri na prednjoj strani podatke: grb
Republike Hrvatske u boji, natpis: ''Republika Hrvatska'', natpis: ''Ministarstvo mora, prometa
i infrastrukture'', naziv: ''Iskaznica potanskog inspektora'', broj iskaznice, mjesto za sliku
nositelja iskaznice, veliine 2832 mm, ime i prezime nositelja iskaznice, a na poleini: opis
ovlasti nositelja iskaznice, mjesto i nadnevak izdavanja iskaznice, mjesto za vlastoruni potpis
nositelja iskaznice, te mjesto za peat i potpis ministra nadlenog za potanske usluge.30
Kao to je vidljivo iz prethodnih injenica, postupak i odredbe to se tie strunog i
inspekcijskog nadzora su jednake, s tom razlikom da je kod strunog nadzora provoditelj
potanski nadzornik, a kod inspekcijskog inspektor, te da inspektor izvjee podnosi
Ministarstvu, dok nadzornik izvjee podnosi strunoj Agenciji.

3.3. Obveze nadziranih osoba

Nadzirane osobe i tijela dravne uprave, jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima obvezne su inspektoru i nadzorniku
omoguiti provedbu inspekcijskog i strunog nadzora te osigurati uvjete za njihov neometani
rad, omoguiti im uvid i uporabu svih potrebnih podataka i dokumentacije, uporabu
pripadajue infrastrukture, opreme i drugih tehnikih sredstava te na pisani zahtjev inspektora
ili nadzornika pripremiti i dostaviti bez naknade dodatne podatke i dokumentaciju potrebnu za
obavljanje inspekcijskog ili strunog nadzora. Nadzirane osobe obvezne su, na zahtjev
inspektora ili nadzornika, privremeno prekinuti rad i poslovanje u nadziranim poslovnim
prostorijama, zgradi ili graevini u tijeku inspekcijskog ili strunog nadzora, ako inspektor ili
nadzornik ne bi mogao na drugi nain obaviti inspekcijski ili struni nadzor, ili utvrditi
injenino stanje.
Inspektor ili nadzornik moe, i nakon obavljanja inspekcijskog ili strunog nadzora,
zatraiti od nadzirane osobe izvrenje pojedine radnje u svrhu potpunog utvrivanja
injeninog stanja te odrediti rok za izvrenje te radnje.
Nadzirana osoba nije omoguila inspektoru ili nadzorniku provedbu inspekcijskog ili
strunog nadzora ako:31

30 Pravilnik o slubenim iskaznicama i znakama potanskog inspektora i potanskog

nadzornika i o oevidnicima potanskog inspektora i potanskog nadzornika, NARODNE
NOVINE, 88/09, l. 2.
17

a)

ne omogui ulazak i pregled poslovnih prostorija, zgrada, graevina, gradilita ili

b)

zemljita gdje se obavlja inspekcijski ili struni nadzor,

ne omogui pregled svoje potanske mree, tehnikih sredstava ili opreme na kojoj se

c)

obavlja inspekcijski ili struni nadzor,

ne osigura uvid u traenu dokumentaciju, isprave i podatke radi utvrivanja
injeninog stanja u tijeku obavljanja inspekcijskog ili strunog nadzora, ili u roku

d)

odreenom u zapisniku o inspekcijskom pregledu ili zapisniku o strunom pregledu,

ne dostavi, na pisani zahtjev inspektora ili nadzornika, u odreenom roku na uvid sve

e)

podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje inspekcijskog ili strunog nadzora,

ne izvijesti u odreenom roku o poduzetim mjerama koje je naredio inspektor ili

f)

nadzornik radi uklanjanja utvrenih nepravilnosti, nedostataka ili propusta, te

ne izvri radnje propisane Zakonom o potanskim uslugama.

Ako se inspektoru ili nadzorniku u obavljanju inspekcijskog ili strunog nadzora prui
fiziki otpor, ili ako se takav otpor osnovano oekuje, ovlatena slubena osoba nadlene
policijske uprave obvezna je inspektoru ili nadzorniku, na njegov zahtjev, pruiti svu potrebnu
pomo.32
Specifinost nadzora u Hrvatskoj naspram direktive Europske unije za obavljanje nadzora
u potanskom prometu, s kojom bi se trebalo usuglasiti, je ta, struni nadzor kojeg obavlja
Vijee za potanske usluge, u pogledu vrste, opsega i kakvoe obavljanja potanskih i
kurirskih usluga, prema zakonu ne rezultira izdavanjem rjeenja davatelju usluge, ve
nadzornik Vijea koji obavlja struni nadzor dostavlja zapisnik o obavljenom strunom
nadzoru potanskom inspektoru Odjela potanske inspekcije u okviru Ministarstva mora,
prometa i infrastrukture.33

3.4. Znaaj i sadraj oevidnika potanskog nadzornika i potanskog

inspektora
Potanski inspektor obvezan je voditi oevidnik o izvrenim inspekcijskim pregledima (u
daljnjem tekstu: oevidnik o inspekcijskim pregledima) u provoenju poslova inspekcijskog
31 Zakon o potanskim uslugama, proieni tekst zakona, NARODNE NOVINE, 88/09,
61/11, l. 53.
32 Zakon o potanskim uslugama, proieni tekst zakona, NARODNE NOVINE, 88/09,
61/11, l. 53.
33 Ministarstvo prometa, razvitka i infrastrukture, Strategija razvoja trita potanskih
usluga
u
RH
do
2013.
godine,
str.
21.,
dostupno
na:
http://www.mppi.hr/UserDocsImages/Strategija-posta_08-13.pdf (17.11.2012.)
18

nadzora, u okviru ovlasti utvrenih Zakonom o potanskim uslugama i drugim propisima. 34

Oevidnik o inspekcijskim pregledima vodi se u obliku uredske knjige veliine formata A4,
prema obrascu propisanom Pravilnikom.
U tablini dio oevidnika o inspekcijskim pregledima upisuju se sljedei podaci:35
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
j)

redni broj,
klasifikacijska oznaka i urudbeni broj,
naziv i sjedite, odnosno ime i prezime i adresa nadzirane osobe,
nadnevak inspekcijskog nadzora,
predmet inspekcijskog pregleda,
rjeenje potanskog inspektora,
kontrola izvrenja rjeenja,
upravna mjera,
upravni spor,
prekrajni nalog, prijedlog za podnoenje optunog prijedloga i/ili prijava nadlenom

k)

dravnom tijelu, te
sudjelovanje potanskog nadzornika i druge napomene.

Podaci se temelje se na podacima iz zapisnika o izvrenom inspekcijskom pregledu,

utvrenom injeninom stanju i poduzetim ili nareenim mjerama i radnjama. Oevidnik o
inspekcijskim pregledima vodi se posebno za svaku kalendarsku godinu, s tonim podacima
koji moraju biti uredno upisani neizbrisivim otiskom, na nain da u svakom trenutku daju
potpuni uvid u broj i predmet izvrenih inspekcijskih pregleda te u poduzete ili nareene
mjere i radnje potanskog inspektora. Oevidnik o inspekcijskim pregledima mora se zatititi
od neovlatenog pristupa, gubitka, unitenja ili oteenja.
S druge strane, kod obavljanja strunog nadzora obvezno je voditi oevidnik o izvrenim

strunim pregledima u okviru ovlasti utvrenih Zakonom o potanskim uslugama i drugim

propisima.36
U tablini dio oevidnika o strunim pregledima upisuju se sljedei podaci: 37 redni broj,
klasifikacijska oznaka i urudbeni broj, naziv i sjedite, odnosno ime i prezime i adresa nadzirane
osobe, nadnevak strunog nadzora, predmet strunog pregleda, rjeenje potanskog nadzornika,
kontrola izvrenja rjeenja, upravna mjera, upravni spor, prekrajni nalog, prijedlog za podnoenje

34 Pravilnik o slubenim iskaznicama i znakama potanskog inspektora i potanskog

nadzornika i o oevidnicima potanskog inspektora i potanskog nadzornika, NARODNE
NOVINE, 88/09, l. 14.
35 Ibid., str. 15.
36 Ibid., l. 16.
37 Ibid., l. 17.
19

optunog prijedloga i/ili prijava nadlenom dravnom tijelu,

te

pisano izvjee potanskom

inspektoru i druge napomene.

Oevidnik o strunim pregledima vodi se posebno za svaku kalendarsku godinu, s tonim
podacima koji moraju biti uredno upisani neizbrisivim otiskom, na nain da u svakom trenutku daju
potpuni uvid u broj i predmet izvrenih strunih pregleda te u poduzete ili nareene mjere i radnje
potanskog nadzornika.

20

4. ZAKLJUAK
Potanski promet je najstariji oblik komunikacijskog prometa i samo uvjetno se moe
ubrojiti u telekomunikacije. Pota, odnosno potanski sustav je dio transportnog sustava i dio
komunikacijskog sustava. Temeljna zadaa mu je prijenos poruka u obliku pismovnih
poiljaka, te prijenos manjih koliina robe u potanskim paketima, uputniki promet i usluge
platnog prometa. Usprkos velikoj konkurenciji potanski promet je i danas rairen oblik
promet, a najee se izraava brojem pisama po stanovniku. .
Hrvatska pota kao javni regulator u Republici Hrvatskoj je duna osigurati uredno
funkcioniranje potanskog prometa i obavljati potanske usluge u unutarnjem i
meunarodnom prometu, odravati i upotrebljavati objekte i opremu prema hrvatskim
normama, meunarodnim preporukama Svjetske potanske udruge te Europske konferencije
pote i telekomunikacije, te je kao takva odgovorna meunarodnim institucijama i one nad
njom vre povremeni nadzor. Isto tako, unutar institucije Hrvatske pote postoje razne interne
kontrole koje moraju obavljati neprekidan nadzor u smislu korektnog i propisnog potanskog
poslovanja.
U veini zemljama lanica uspostavljen je neovisni nadzor nad kakvoom obavljanja
univerzalnih potanskih usluga. U malom broju zemalja su i ostali davatelji usluga obvezni
uspostaviti sustav nadzora kakvoe i objavljivanja rezultata. U Republici Hrvatskoj su mjerila
kakvoe obavljanja univerzalnih usluga propisana odredbama Zakona o poti, Pravilnika o
opim uvjetima za obavljanje potanskih usluga i Pravilnika o potanskom sustavu javnog
operatora.

21

POPIS LITERATURE
Knjige:
1. Bazianec, N., Potansko pravo, Zrinski d.d., akovec, 2001.
2. Horvat, L., Osnove potanskog i telekomunikacijskog prava, Fakultet prometnih
znanosti, Zagreb, 1998.
3. Katela, S., Horvat, L., Prometno pravo, kolska knjiga, Zagreb, 2007.
4.

Zelenika, R., Prometni sustavi, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001.

Ostali izvori:
1. Ministarstvo prometa, razvitka i infrastrukture, Strategija razvoja trita potanskih
usluga

RH

do

2013.

godine,

str.

24.,

dostupno

na:

http://www.mppi.hr/UserDocsImages/Strategija-posta_08-13.pdf (17.11.2012.)
2. Zakon o potanskim uslugama, proieni tekst zakona, NARODNE NOVINE, 88/09,
61/11,

dostupno

na:

http://www.zakon.hr/z/249/Zakon-o-po%C5%A1tanskim-

uslugama (17.11.2012.)
3. Pravilnik o slubenim iskaznicama i znakama potanskog inspektora i potanskog
nadzornika i o oevidnicima potanskog inspektora i potanskog nadzornika,
NARODNE

NOVINE,

88/09,

dostupno

na:

http://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_131_3214.html (16.11.2012.)

22

POPIS SLIKA
Slika 1: Specifina uloga (pozicija) pote kao prometnog podsustava2
Slika 2: Pravne norme kojima se ureuje funkcioniranje potanskog prometa..........................7
Slika 3: Izvori unutranjeg i meunarodnog potanskog prava..................................................9

23