Vijesti
JUTARNJI LIST
2
EKSKLUZIVNO SVJETSKA BA
SKANDALOZNI HRVATSKI NE
Hrvati ne æele raditi,
uæivaju u povlasticama
i novcu dræave, a imaju
najveÊe plaÊeu regiji!
»estitamo sindikatima: radnici su dobro plaÊeni, ne
1
moraju baπ raditi, ne mogu dobiti otkaz jer je to preskupo
»estitamo stranki umirovljenika: onaj tko je malo
1
radio imat Êe mirovinu kao i onaj tko je odradio puni staæ
Svjetska banka u najnovi-
joj studiji o Hrvatskoj
pokazuje da sustav soci-
jalne skrbi u naπoj zemlji
ne potiËe ljude da sud-
jeluju u na træiπtu rada
ƒZAGREB
Za hrvatsku obitelj s pet Ëlano-
va u kojoj su oba roditelja sla-
bo obrazovana i nezaposlena
bolje je æivjeti od socijalne na-
knade nego raditi!
Naime, ako otac dobiva na-
knadu za nezaposlenost od
1.200 kuna, a majka prima
400 kuna naknade za uzdræa-
vanje, djeËiji doplatak od 274
kune po djetetu i 1.663 kune
za treÊe dijete u obitelji, te oba
roditelja ‘na crno’ zarade tisu-
Êu do 1.420 kuna, njihova
ukupna zarada iznosit Êe
6.506 kuna. To je viπe od stvar-
ne neto plaÊe osoba sa zavπ-
enom osnovnom πkolom koje
rade u gospodarstvu!
Ne rade, a nisu za penziju
S tako dobrim slaganjem dræa-
vne pomoÊi u stvarnom se æi-
votu, vjerojatno, malo tko mo-
æe pohvaliti.
Meutim, to je primjer ko-
jim Svjetska banka u najnovi-
joj studiji o Hrvatskoj æeli po-
kazati da sustav socijalne skr-
bi u Hrvatskoj ne potiËe ljude
da sudjeluju na træiπtu rada.
Stvara se kultura ovisnosti o
naknadama i ljudi su manje
motivirani traæiti posao. Stopa
zaposlenosti radne snage u
dobi od 15 do 64 godine u Hr-
vatskoj iznosi tek 57,1 posto,
dok u mnogim zemljama EU
prelazi 70 posto.
Posljedica toga je znatno
sporji ekonomski rast nego πto
bi mogao biti.
Ako bi Hrvatska uspjela do-
vesti stopu zaposlenosti na ra-
zinu ciljeva EU iz Lisabona od
70 posto, Svjetska banka pro-
cjenjuje da bi do 2025. mogla
poveÊati razinu svog dohotka
za 15,7 posto. Do 2040., pak,
bolja iskoriπtenost radne sna-
ge zemlji bi donijela 22,9 po-
Dohodak po
stanovniku
46.854 USD
15.600 USD
1Do 2008. dohodak po
stanovniku u Hrvatskoj bio
je 15.600 dolara, πto je tre-
Êina razine dohotka u SAD-u
koji iznosi 46.854 dolara.
Na 60% dohotka SAD bi
mogli doÊi za 50 godina .
sto veÊi dohodak. Zaπto je u
Hrvatskoj sudjelovanje radne
snage na træiπtu rada tako ni-
sko, osobito meu muπkarci-
ma u naponu æivotne dobi?
Meu glavnim uzrocima sva-
kako su demotivirajuÊi miro-
vinski sustav i braniteljske na-
dnade: obiteljska i invalidska
mirovina branitelja znaËajno
prermaπuju prosjeËnu plaÊu.
Mirovina manja 9 posto
U ovom kontekstu, traæenje
statusa branitelja je preferira-
ni put do sigurnosti dohotka.
Naposlijetku, fleksibilna pra-
vila koja ureuju dodjelu inva-
lidskih mirovina Ëine sustav
podloæan zloporabama, navo-
di Svjetska banka u “IzvjeπÊu o
konvergenciji Hrvatske s EU:
Ostvarivanje i odræavanje
viπih stopa gospodarskog ra-
sta” koja Êe biti prezentirana u
rujnu. Mirovinski sustav u Hr-
vatskoj i ranije je poticao rano
povlaËenje radne snage ili pri-
jevremeno umirovljenje, a od
proπle godine to je joπ izraæe-
nije. Naime, osobe koje su
otiπle u mirovinu prije vreme-
na, ranije su primale 24 posto
niæu mirovinu. Od proπle godi-
ne, na zahtjev stranke umiro-
vljenika ta je razlika smanjena
na 9 posto.
Kaænjavanje ranijeg umiro-
vljenja postalo je zanemarivo.
Stoga su reforma naËina do-
djele socijalne skrbi i mirovin-
skog sustava dva osnovna pre-
duvjeta koje vlasti moraju pro-
vesti ukoliko æele poveÊati po-
subota 29. kolovoza 2009.
nudu radnika na træiπtu rada.
Radnasnaga
Svjetska U proteklim godinama hr-
vatska ekonomska ekspanzija Falinaminæenjera,
ponajprije se temeljila na aku-
banka: U mulaciji kapitala, odnosno in- aimamopreviπe
πoku smo! vestiranju. No, taj model rasta
je iscrpljen, pa Svjetska banka
Ëinovnika,
procjenjuje da je u sljedeÊim pravnikaiuËitelja
« Vlada potiËe
ovisnost o socijal-
desetljeÊima rast moguÊe ubr-
zasti ponajprije kroz bolju
iskoriπtenost radne snage, po-
Poslodavci
CijenetehniËke
veÊanje njene produktivnosti i
nim naknadama i promicanje inovacija. Kako to vjeπtine,aliiodnos
dræavnoj pomoÊi! postiÊi?
premaposlu,etiku
« Invalidska i
obiteljska brani-
Neadekvatna radna snaga
Jedan od naËina je rijeπiti pro-
blem nedostaka kvalificirane
ikomunikaciju
teljska mirovina su radne snage u odnosu na po-
trebe gospodarstva.
znaËajno veÊe od Postoji, kako se navodi u
prosjeËne plaÊe! studiji, veliki jaz izmeu vjeπti-
na koje se nude na træiπtu i po-
« Ljudi nisu
motivirani traæiti
treba gospodarstva.
U Hrvatskoj je gotovo 25 in-
posao: samo 57
Manjkav sustav obrazovanja Hrvatskoj nedostaje zna
posto radno
sposobnih graana
u Hrvatskoj radi!
« UopÊe ne
Veliki problem je πt
kaænjavate raniji
odlazak u mirov-
inu!
55% studenata zav
« Tvrtke ne
mogu poslovati jer
NajveÊi dio problema, Ëini se,
proizlazi iz neprimjerenog obra-
zovnog sustava koji se nije uspio
od prosjeka EU koji iznosi 13 po-
sto. Osim toga, hrvatski studen-
ti predugo studiraju, πto pridno-
pribliæiti potrebama træiπta ra- si slaboj iskoriπtenosti i ljudskog
je radna snaga pot- da. Kako bi poveÊala dostu- potencijala. U zadnjih deset go-
puno neadekvatna! pnost ljudskih potencijala za ra-
zvoj i istraæivanje, koji su najva-
« Vaπi za-
æniji za ekonomski razvoj, obra-
poslenici imaju
velikih problema
zovni sustav trebao bi, prije
svega, osigurati viπe znanstve-
nika. Meutim, s 5,6 posto udjel
5,6
diplomanata iz podruËja znano- posto diplomanata
s odnosom prema sti i tehnologije u Hrvatskoj je ni- steklo je diplomu iz
poslu! æi od veÊine zemalja u regiji, podruËja znanosti
ukljuËujuÊi Bugarsku, i puno niæi
 JUTARNJI LIST
subota 29. kolovoza 2009.
ANKA RAZOTKRILA
ERAD I LIJENOST
tervjuiranih tvrtki u 2008.
identificiralo neadekvatnost
radne snage kao “vrlo ozbilj-
nu” ili veliku prepreku za ek-
spanziju poslovanja, napomi-
nje se u studiji.
Viπak Ëinovnika
©to se tiËe zanimanja, velika je
potraænja za struËnjacima, te-
hniËarima i kvalificiranim ra-
dnicima (u uslugama i u indu-
striji); u isto vrijeme postoji
anstvenika
o samo
vrπi faks
dina sutudi traje dulje
od 6 godina, a samo
55 posto upisanih
studenata zavrπi
studij.
“Niska stopa
zavrπavanja studija ne upuÊuje
samo na rasipanje javnih resur-
sa nego i na rasipanje ljudskog
potencijala”, ocjenjuje Svjetska
banka.
Da bi se poboljπao rad visokoo-
brazovnih institucija, uz ostalo
savjetuje se bolji naËin financira-
nja i integracija sveuËiliπta.ƒ
viπak Ëinovnika, trgovaca i ra-
dnika u elementarnim zani-
manjima. Kad je rijeË o stru-
Ënjacima, ima premalo inæi-
njera, poslovnih i zdravstve-
nih struËnjaka, a istodobno
postoji viπak pravnih struËnja-
ka, umjetnika, struËnjaka za
druπtvene znanosti, nastavni-
ka, uËitelja i profesora.
Valja napomenuti da poslo-
davci cijene ne samo tehniËke
vjeπtine nego i ‘meke’ vjeπtine,
kao πto su odnos prema poslu,
radna etika, komunikacijske i
vjeπtine rada u timu.
Radikalne reforme
I Ëesto je razlog tih mekih, a ne
teniËkih vjeπtina , ono πto Ëini
jaz i oteæava poslodavcima an-
gaæiranje radnika u traæenim
vjeπtinama,
napominje
se u stu-
diji.
Ako Hrvatska ipak nastavi
po starom, njezin dohodak po
stanovniku za 50 godina bit Êe
60 posto razine dohotka u
SAD-u. Taj rezultat je 27 ze-
malja EU postiglo joπ 2000.
Ako se ipak odluËi za radikal-
ne reforme mogla bi podiÊi go-
diπnje stope rasta za 1 do 1,5
posto i taj rezul-
tat ostvariti
mnogo bræe.ƒ
Marina Klepo
ANTE TOMIC
3
«Headline in here de
Citeljica iz te dolas ashjjgvj ghËiteljica iz te
Slovenski
radnici imaju
viπe plaÊe,
ali i viπe rade
1 Maari i Slovaci Imaju manje
plaÊe i veÊu produktivnost od Hrvata
Svjetska banka utvrdila
je da su hrv atski radnici
skuplji od drugih u regiji
jer su kod nas sindikati
jaki, a porezi na plaÊu
samo dodatno podiæu
troπak radne snage.
Osim toga, Hrvatska
ima i visoke troπkove
otpuπtanja radnika
ƒZAGREB
Hrvatska ima i visoku stopu
nezaposlenosti, a glavni su ra-
zlozi za to visok troπak radne
snage i izuzetno kruti zakoni o
zaπtiti zaposlenih, pokazuje
istraæivanje Svjetske banke.
U usporedbi sa zemljama u
okruæenju, jedino su u Hrvat-
skoj plaÊe viπe u odnosu na
produktivnost pa je jediniËni
troπak radne snage visok. Pri-
mjerice, u Sloveniji su plaÊe u
apsolutnim iznosima 30 posto Sudovi
veÊe nego u Hrvatskoj. SklonisuvraÊati
Meutim, produktivnost
njihove radne snage mnogo je otpuπteneradnike
viπa, za 45 posto. naposaoidosuditi
Skuplji smo za 40 posto imobeπteÊenje
“Prema tome, unatoË viπim
plaÊama, slovenski su radnici potrebama gospodarstva.
jeftiniji od hrvatskih. Takoer, Uz to, prema meunaro-
maarski i slovaËki radnici dnim standardima, Hrvatska
imaju manje plaÊe i veÊu pro- ima visoke troπkove otpuπta-
duktivnost pa su od 30 do 40 nja radnika (najveÊa otpremi-
posto jeftiniji nego njihove hr- na utvrena prema zakonu je
vatske kolege”, ocjenjuje πest mjeseËnih plaÊa), a proce-
Svjetska banka. dura otpuπtanja je zahtjevna.
Zaπto su hrvatski radnici
skuplji od drugih? Svjetska Kod nas se ne posluje lako
banka utvrdila je nekoliko ra-
zloga. Na prvom
mjestu je nekon-
Kao ilustraciju za to Svjetska
banka navodi sklonost sudova
prema radnicima. “Kako smo
kurentno utvri-
vanje plaÊa u ja-
vnom sektoru ko-
je utjeËe i na pla-
saznali, u veÊini sluËajeva su-
dovi vraÊaju otpuπtene radni-
ke na posao i nalaæu tvrtki da
plati obeπteÊenje. Jedan od ra-
Êe u privatnom zloga jest πto je, prema posto-
sektoru. jeÊim zakonima, poslodavci-
Prisutnost sin- ma izuzetno teπko dokazati da
dikata je jaka i netko loπe radi ili da je zapo-
imaju veliku slenik viπak te se time stvara
pregovoraËku prostor za diskreciju suca”, na-
moÊ pri utvri- vodi se u Studiji.
vanju plaÊa. Na Prema istraæivanjima
kraju, porezi na Svjetske banke, Hrvatska je
plaÊu dodatno veÊ tradicionalno loπe rangira-
podiæu troπak ra- na. Na posljednjoj ljestvici Do-
dne snage, a pro- ing Businessa, po lakoÊi poslo-
blem je i neuskla- vanja zauzela je 106. mjesto
enost steËenih od ukupno 181 zemlje.ƒ
znanja i vjeπtina s M. Klepo