HUMANA EKOLOGIJA

Odsjek: Prehrembeni
Smjer: Zatita okolia

Predmetni profesor:
Prof. dr. sc. Mirsad Veladi
Priroda se ne osveuje ljudima, ali im podnosi
raune !

HUMANA EKOLOGIJA
Program predavanja:
Studenti se upoznaju sa historijskim odnosima ovjeka i prirode, bioloki i kulturni aspekti ljudske
evolucije sa specijalnim naglaskom na praenje bosansko-hercegovakih i svjetskih izuavanja:
ideoloki trendovi, vrijednost okolia i etike. Studenti e uiti o presudnim opasnostima za
prirodu koje su izazvane ljudskim djelatnostima, unaprjeuju i ue o gospodarskim
djelatnostima referirajui osnovne pojmove ekoloke politike.
Osnovne teme:

ovjekov okoli, bioloki, drutveni i kulturni sistem

Utjecaj kriza i ekolokih katastrofa na ljudsku historiju

Historijski odnosi drutva i prirode

Degradacija ivotne sredine (voda, zrak tlo): Uzroci, Zagaivanje, Poremeaji ekolokih faktora

Ekofilozofija

iste tehnologije

Procesi drutvene i ekonomske globalizacije

Ekoloki aspekti odrivosti i razvoja

Ekonomija i okoli. Makroekonomski aspekti ekologije i godpodarstva.

Poduzee kao ekoloki sistem

Ekoloka politika. Glavne politike metode zatite okolia. Funkcija ekonomskih metoda.

Problemi potronje sa aspekta drutvenih i ekolokih kriza.

Broj sati: 30/30/15

ECTS: 6

Humana ekologija
Humana ekologija je potpuno nova nauna disciplina.
Izraz humana ekologija prvi koriste ameriki naunici Bardes i
Park (1921) godine.
Humana ekologija je u poetku shvatana kao medicinska nauka
koja ima zadatak da izuava uticaj sredine na ovjeka, na
ljudsko zdravlje i njihovu meuzavisnost.
Prema Troill S. humana ekoligija je bliska geoekologiji ili ekologiji
poljoprivrede (agroekologiji) i socijalne geografije u kojima
uoava veoma prirodni uticaj biologije u konkretnoj metodi
istraivanja. U izuavanju naselja, sela, grada takoer su
prisutne metode prirodnih nauka, to je omoguilo razvoj
prostornog planiranja. Humana ekologija izuava specifine
odnose koji postoje izmeu ovjeka i okoline koja ga okruuje
iako te odnose izuavaju i druge naune discipline, i to sa
razliitih aspekata: biolokog, tehnikog, sociolokog,
ekonomskog itd.

Cilj
Cilj izuavanja humane ekologije jeste uspostavljanje ravnotee u
prirodi i drutvu, pri emu naroito vanu ulogu imaju drutveni
inioci. Zato humana ekologija ima osnovni zadatak da istrauje
prirodu strukture zajednica. Ekologija je prouzrokovala odreena
nauna opredjeljenja, meu kojima je najznaajniji interes za
istraivanje fenomena sredine enviroment i fenomena
habitabilnosti (habitat, habitability).
Ovakva orijentacija naunog interesa viestruko je bila uslovljena:
1. sadrajem ekologije koji obuhvata osnovnu vezu ovjek-sredina i
vezu sredina-ovjek;
2. specifinou sredine koja okruuje ovjeka;
3. razvojem interesovanja za regionalnu problematiku, jer se region
vrlo brzo ispoljio kao optimalni prostorni okvir planiranja
zajednice i njenog okvira .

Humana ekologija
Prema drugim teoretiarima, humana ekologija sadri neke
specifine aspekte ljudskih zajednica: na primjer, koritenja
prostora putem naseljavanja u odreenim lokacijama (zona
stanovanja stambenih objekata, poslovnog prostora i drugih
objekata).
Imajui u vidu prethodne definicije humane ekologije, njen
nastanak i razvoj moe se slobodno rei da su njene etiri
osnovne teme: okolina, stanovnitvo, tehnologija i organizacija.
Ovakvo odreenje humane ekologije je u bliskoj vezi ovjeka sa
prirodom i prirode sa ovjekom i njihovoj meu-uslovljenosti.
Ona je, kako kae Sneana Panteli ta koja ima zadatak da
prouava mjesto i uticaj ovjeka u ekosistemu i ekosistema na
promjene koje proizlaze iz tog meu-uticaja.

Humana ekologija je jedna od ekolokih grana

podijeljenih na osnovu objekta istraivanja. Pored
humane ekologije postoje jo sljedee grane:
fitoekologija prouava biljne populacije nj. Vrste,
zajednice i odnose sa okoliom
zooekoogija prouava ivotnjske populacije nj.
Vrste, zajednice i odnose sa okoliom
mikroekologija prouava ekologiju
mikroorganizama
Humana ekologija prouava ekologiju populacije
ovjeka, njegov sloen splet meuodnosa sa
okoliem, to je bitno za preventivnu medicinu.
Humana ekologija je grana ekologije u podruju
agrosfere.

Prema oblastima koje prouava ekologija se dijeli

na:

1. Teorijsku ekologiju ili opu ekologiju koja se bavi

prouavanjem genezisom koncepcijskih pristupa u
ekologiji

2. Primjenjena ekologija koja ima primjenu u nizu

biolokih i biotehnikih nauka:
medicinska ekologija
umarska ekologija
agroekologija
urboekoogija idr.

Agroekologija je grana ekologije koja se bavi

prouavanjem agroekosistema u kojima se zasniva
ivot agrobiocenoza (agrofitocenoza i
agrozoocenoza) pod uticajem prirodnoh i
antropogenih ekolokih faktora.
Agroekkosistemi (poljoprivredno-proizvodne
zajednice) su objekti istraivanja agroekologije u
cilju postizanja maksimalne koristi za ovjeka.

Agrofiticenoze: itarice, ljkovito bolje,

voe, povre, aromatino bilje i dr koje su
korisne za ovjeka.
Agrozoocenoze: ribe, koljke, domae
ivotinje npr. Goveda koja daju vie
mlijeka ili koja su povoljnija za uzgoj i tov
mesa i dr.

Ekourbologija je grana ekologije u podruju tehnosfere, koja

prouava promjene ekolokih uslova ljudske aktivnosti u
urbanim ekosistemima. Danas se sve vie radovi iz ove grane
ekologije bave problemima nastanka i funkcionisanja
antropogenih ekosistema.
ovjek sve vie mjenja prirodne i razvija vjetake ekosisteme
pri emu se mijenjaju prirodni ekoloki ekosistemi u umama,
livadada, rijakama i morima. . Ukoliko je ekologjia
razvijenija, ovjekovo miljenje (ekoloka svijest) o prirodi
bie pozitivnije, a integracije uspjenije. Nedovoljno
poznavanje ekolokih zakonitosti i neodgovorno ponaanje
ovjeka, esto su uzroci nepopravljivih teta za ljudsko
drutvo, otuda ekologija ima veliki znaaj u zatiti prirode.

Jedan od globalnih ekolokih problema:

Poveanje populacije ljudi, sve vea
prenaseljenost, naroito u gradovima, ozbiljno
ugroava prirodnu sredinu i (vazduh, vodu, zemlju,
biocenozu) to dovodi do tekih poremeaja u
biosferi. Ove probleme razrjeava ekologija u
saradnji sa drugim naukama te tako doprinosi
ouvanju kvaliteta ivotne okoline.

OVJEKOV OKOLI
ovjekov okoli (ili ivotna sredina) najee
se definie kao ukupnost ekolokih uslova i
uticaja koji okruuju ovjeka. Okoliem
(ivotnom sredinom) oznaavamo ono ime
je ovjek direktno ili indirektno povezan,
ono od ega zavisi njegov ivot. ikoro
shvaeno okoli obuhvata sav materijalni
svijet koji okruuje ovjeka

OVJEKOV OKOLI

ovjekov okoli predstavljaju svi materijalni sistemi razliitog

stepena integracije i nivoa evolucije:
fiziki
hemijski
bioloki
socijalni
misaoni
tehniki sistemi
koji mogu uticati direktno ili indirektno, jaeg ili slabijeg
intenziteta, kratko ili dugotrajno na ovjeka i sva iva bia.
ovjekov okoli se odreuje i kao materijalna sredina u kojoj
on ivi i radi. Osnovni elementi okolia su: vazduh, voda,
zamljita, biljke, ivotinje, hrana, predmeti koje koristi i
objekti koje je ovjek izradio u datom prostoru i vremenu.

Pod uticajem ovjeka nastaju novi oblici sa veim ili

manjim stepenom modifikacije, tako imamo:
modifikovani ovjekov okoli sa svojim osnovnim
prirodnim svojstvima tj. nisu degradirana
okoli sa degradiranim i izgubljenim prirodnim
osobinama. Ovdje se pojavljuju novi oblici
ekosistema ( agroekosistemi, urbaniekosistemi i
dr.). koji ugroavaju biodiverzitet i kvalitet okolia
(ivotne sredine).
Da li znate kada je ovjek poeo mjenjati okoli ?
Kada su njegove izmjene poele biti nereverzibilne?

OVJEKOV OKOLI
ovjekov okoli ja jedinstvo dvaju ekolokih sistema:

Prirodnih - to je cjelokupan prostor neposredno ili posredno

dostupan ovjeku, a to je u stvari geobiosfera planete
Zemlje, a u uem smislu rijei to je dio geobiosfere u kome
ovjek moe ivjeti bez obzira na da li je rije o prirodi koja
je manje ili vie modifikovana ili sasvim rijeo neizmjenjenoj
divljoj prirodi.
Vjetakih ovjek da bi mogao ivjeti sa prirodom vri
izmjenu materije (tj ostvaruje odreenu vrstu metabolizma) i
koju prisvaja i mijenja. ovjek sam sebi stvara nove uslove
opstanka i razvoja.

Prirodni ekosistem - to je cjelokupan

prostor neposredno ili posredno dostupan
ovjeku, to je u stvari geobiosfera
planete Zemlje.

Prirodni ekosistemi
Karakteristike prirodnih sistema:
nastali su prirodnim putem nezavisno od ovjeka
iva bia u okviru kojih se

odraava materija
protie energija
ostvaruje ravnotea
uspostavljaju strukturni odnosi

vri cirkulacija u smislu propadanja i obnavljanja

pojedinih dijelova sistema
ostvaruje stabinost, mogu asimilirati negativne
posljedice koje nastaju u sistemu i autogeno
regenerisati
otvoreni su i za ulazak svih elemenata

ovjekovi vjetaki sistemi karakteristike:

nastali su organizovano ili pod uticajem ovjeka shodno

njegovim ciljevima i potrebama
nepotpuni su jer ne mogu egzistirati samostalno, ve ive na
raun sistema iz vanjske sredine koju regulie ovjek
zatvoreni su jer ne mogu primati vanjske elemente ako nisu u
sistemu predvieni
funkcionalni su jer su predvieni da bi ostvarili neku funkciju
nezaposlenost lanova ekosistema (ovjeka) i tu dolazi do
pogoravanja uslova ivota
bioloki faktori biljnog i ivotinjskog porijekla sve vie
dobijaju na rezistentnosti to se odraava na kvalitet ivotne
sredine
hrana kao najvei potencijalni nosilac tetnih agenasa
kompnenti ivotne sredine su sve vie ugroene
(aerozagaenje, hidrozagaenje, pedozagaenje,
biodiverzitet)
prenaseljenost prostora

Da regulisati razvoj populacije bi se zatitilo

zdravlje ljudi potrebno je ljudi, te prihvatiti
multidisciplinarni pristup u rjeavanju najveih
ekolokih problema ugroavanja okolia (ivotne
sredine).

Sa bioloke strane ako gledamo ljudska ruka je

organ koji konkretno ini ono to mozak zamilja,
razvojem rada razvijala se i ruka (odvajanje palca
od kaiprsta omoguilo je da ovjek pravi uda u
okviru svog ivota) koja je povratno doprinijela
razvoju i rastu mozga. U evolutivnom vremenu
ovjek je dobio najkvalitetnije morfoloko fizike
i anatomsko psihike ososbine: uspravno dranje,
razvijena aka, govor, sposobnost stvaranja, pismo
to mu je omoguilo da se stvori civilizacija i
kultura.

ovjek ima nevjerovatnu mo da stvara i mijenja ekosisteme

(geobiosferu) a time da doprinosi kvalitetu ivota odnosno
zadovoljavanju ljudskoh potreba.

Sam kvalitet ivota definiemo sa vie aspekata:

fiziki kvalitet (osnovne potrebe za hranom odjeom i stan)

socijalni kvalitet ( kultura, radno mjesto, afirmacija u drutvu)
ekonomski aspekt (materijalna dobra)
ekoloki aspekt (ista i kvalitetna ivotna sredina)

Ekologija ovjeka (Homo sapiens) prouava

veoma sloen splet meuodnosa ovjeka kao
specifinog bioloko-psiholokog bia i njegove
ivotne sredine.
Pri ovom posebnu panju treba obratiti na:
ovjeka predstavljenog u vidu jedinki
populacije i ukupne populacije na Zemlji
ivotnu sredinu ovjeka koju grade ekoloki
sistemi
intarakcije izmeu ovjeka i ivotne sredine

ovjekov poloaj u biogeosferi je u odnosu na sva

ostala iva bia specifian i jedinstven, ogleda se u
dvostrukoj funkciji:

ravnopravan je bioloki lan ekosistema

aktivno je kreativan faktor koji ciljano utjee na
funkcionisanje ekosistema i formira svoj prirodni i
kulturni okvir ivljenja.

ovjek svojjim raznovrsnim aktivnostima neprekidno

mijenja ivotnu sredinu vie u pozitivnom
(poboljavanje kvalitete ivota) a manje u
negativnom pravcu (ugroavanje, naruavaje,
zagaenje ili krajnja destrukcija) koji moe da
ugrozi i opstanak ovjeka na Zemlji.

ULOGA OVJEKA NA ZENLJI

ovjek danas apsolutno dominira u ekosferi. Promjene na

naoj planeti koje su se prije dogaale (odvijale) milijunima
godina, danas se one dogaaju unutar stoljea ili ak za
desetak godina. Danas ne postoji ni jedan ekosistem koji nije
u veoj ili manjoj mjeri promjenjen ili na kojeg je ovjek
utjecao svojim djelatnostima.
Porast naseljenosti (broja stanovnika), intenzivna
pojoprivreda, ribarstvo, industrijalizacija, krenje uma,
eksploatacija fosilnih goriva, oneienje zraka, vode i tla,
nedostatak vode za pie, urbanizacija, uvjetovane ekonomske i
ekoloke migracije i drugo sve su vie danas pitanja i rasprave
svjetske menarodne politike.

PROMJENE GLOBALNOG OKOLIA

Promjene globalnog okolia ukjuuju:

promjene osnovnih parametera ekosfere (atmosferski plinovi,

temperatura povrinskih slojeva okeana, brojnost i raspored
stenovnitva),
smajivaje prirodnoh resursa (ume, erozija, minerali,
biodiverzitet),
strukturne izmjene ( proirivanje pustinja, urbanizacija...),
promjene globalnih procesa ( vodik, kisik, azot, ugljik,
okeanske struje),
preoblikovanje povrine Zemlje (vegetacijski pokrov,
akumulaciona jezera, povrinski kopovi, industrijska podruja i
dr)

OPTEREENJE OKOLIA
Optereenje oklia =
visina populacije x
ivotni standard x
tehnologija

(to je vea brojnost populacije, vii standard, vea potronja

sirovina i energija u proizvidnom procesu to je vee
optereenje okolia)

Optereenje okolia ili zagaenje oklia se

definie kao djelatnost ovjeka kojom se
uzrokuje unos energije ili tvari u okli koje
oteuju ljudsko zdravlje, iva bia i
ekosisteme.
tetne tvari su dijele na primarne (one koje
direktno izazivaju tetu) i sekundarne (one
koje nastaju u okoliu putem nekih hemijskih
promjena).

Teorije o zatiti ivotne sredine

Industrijska revolucija i nauno tehniki progres koji je
pratio, uticali su na odnose izmeu ovjeka i prirode.
Zagaenost osnovnih ivotnih uslova (vazduha, vode i
zemljita) dostigla je alarmantne razmjere. Uspjeno
obezbjeivanje eksponencijalnog ekonomskog rasta
pretpostavlja neograniene izvore energije i sirovina.
Meutim, saznanje da je ivotna sredina ugroena i da
su sve neophodne materijalne i energetske rezerve
iscrpive pokree mnoge naunike na razliite ideje o
rjeavanju ekoloke krize. Tako se javljaju teorije i
prijedlozi modela za nalaenje izlaza iz krize.
Zato sve vie raste interesovanje za teorijska
razmatranja ekolokih problema u koja se ukljuuju:
ekonomski rast, tehniki progres, rast stanovnitva,
posljedice koje su njima stvorene.

Teorije o atiti ivotne sredine

Teorija maltuzijanstva
Dobila je ime po engleskom sveteniku i ekonomisti Tomasu
Maltusu, koji je poetkom 19-og vijeka definisao
takozvani zakon apsolutne prenaseljenosti. Sutina tog
zakona je u slijedeem: da se stanovnitvo mnoi bre
(geometrijskom progresijom), a proizvodnja sporije
(aritmetikom progresijom) te je tako neminovan
raskorak izmeu broja stanovnika i sredstava za ivot.
Da bi ovjeanstvo opstalo, mora se uspostaviti
ravnotea izmeu broja stanovnika i proizvodnje hrane.
Za odravanje ravnotee predlae se rat koji je
posljedica djelovanja zakona apsolutne
prenaseljenosti. Zato Maltus predlae sklapanje
brakova u poznijim godinama, seksualnu uzdrljivost
apstinenciju, kontrolu raanja radnike klase i drugih
niih socijalnih slojeva. Uzrok bijede, po ovoj teoriji,
lei u visokoj populaciji i prirodnim zakonima, a ne u
drutvenim odnosima.

Teorija utihnuto proljee

Da bi se dobili to vei prinosi u poljoprivredi pedesetih
godina naega vijeka zavladalo je veliko interesovanje i
raspoloenje prema efikasnosti novih izuma hlorovanih
ugljikovodika, prvenstveno DDT- a. Oni su imali mo da
masovno unitavaju biljne i druge tetoine. Na posljedice
primjene ovih otrovnih materija baenih u vazduh, i na
tlo i vodu nije se pomiljalo.

Teorija cijene ekonomskog rasta (granine koristi)

Ova teorija dovodi u pitanje cjelishodnost daljeg ekon.
rasta. Pojavila se 1967. godine u Mianovoj knjizi Cijena
ekonomskog rasta. Autor se zalae za stabilnu privredu
ali i za potrebnu panju o odravanju kvaliteta ivotne
sredine i ukazuje da se pri proizvodnji i formiranju
cijene, bilo koga proizvoda ne rauna sa onim tetama
(zagaenjima) koje se javljaju u sredini kao posljedice
proizvodnje, zbog ega e daljim nastojanjem politike
ekonomskog rasta u razvijenim kapitalistikim zemljama
najvjerojatnije doi do opadanja, a ne do poveanja
drutvenog blagostanja.

Teorija granica rasta (globalne ravnotee

nultog rasta)

Poetkom 70-tih godina u Rimu, grupa

ekonomista, sociologa, genetiara, politiara i
rukovodilaca nekih velikih svjetskih
istraivakih centra osnivaju poznati Rimski
klub. Njihov stav polazi od stanovnitva da
problemi zagaenosti ivotne sredine i brzog
demografskog rasta imaju svjetski karakter i
da se zato borba za bolju ivotnu sredinu ne
moe rjeavati parcijalno na nivou pojedinih
nacija, ve se rjeenja moraju traiti za
globalno drutvo.U okviru ove teorije istiu se
dva izvjetaja.

Prvi izvjetaj zakljuak je da se ekoloka kriza koja vodi

ekolokoj katastrofi moe izbjei i da se ostali promjenljivi
elementi sistema mogu drati pod kontrolom jedino
smanjenjem stope raanja, ako je potrebno i na drastian
nain ograniavanjem proizvodnje hrane.

Drugi izvjetaj eksponencijalni privredni rast iscrpljuje

prirodne, mineralne i energetske rezerve pa se zato mora
kapital ulagati u njihovo obezbjeivanje. A to ima za
posljedicu naglo opadanje proizvodnje hrane. Nasuprot
ovome, stanovnitvo eksponencijalno raste. Ako rast nastavi
istim tempom, do krize katastrofalnih razmjera dolo bi oko
2020. godine, najvie zbog zagaenosti koja ne bi mogla
prirodnim putem da se savlada.

Degradacija ivotne sredine

(voda, zrak tlo): Uzroci,
Zagaivanje, Poremeaji
ekolokih faktora

Utjecaj ovjeka na okoli

OKOLI -Prirodno okruenje zrak, tlo, voda, klima i
iva bia u ukupnosti uzajamnog
djelovanjaili sveukupnost djelovanja hemijske, fizike i
bioloke prirode, kojima je organizam izloen i na koje
on djeluje.
Zagaivanje okolia- nepoeljne promjene stanja okolia
koje tetno djeluju na ive organizme, uslove njihovog
ivota, kulturno povjesne spomenike i dr.
Zagaivanje je tetna tvar ili tetni oblik energije
koji, isputeni u okoli, izazivaju degradaciju (djeliminu
ili potpunu) okolia.

ZAGAIVA fizika ili pravna osoba (industrija,

transport, domainstva, poljoprivreda) koji isputaju
tetne tvari ili tetne oblike energije u okoli.
EMISIJA proces isputanja tetnih tvari ili tetnih oblika
energije u okoli.
IMISIJA pojava, nagomilavanje, koncentriranje tetne
tvari ili tetnog oblika energije na konkretnom mjestu u
konkretnom vremenu u okoliu .
TRANSMISIJA proces difuzije t.j. irenja tetne tvari ili
tetnog oblika energije u okoliu .
MONITORING praenje stanja okolia, t.j. Sistem
mjerenje emisija, imisija, praenje kakvoe okolia i svih
promjena stanja okolia
ZATITA OKOLIA - proces koji obuhvata sveukupnost
mjera, postupaka, propisa i normi, kojima se sprijeava
oneiivanje okolia, te se poboljava kvalitet okolia.

ZAGAENJE BIOSFERE

Uzroci oneiivanja okolia

Prirodni uzroci:
klimatski uvjeti
potresi
vulkanske erupcije
poplave
poari
uragani, tajfuni
erozije

Antropogeni uzroci:

demografski porast
urbanizacija
(megalopolisi)
eksploatacija
prirodnih resursa
industrija i
energetika
transport
poljoprivredna proizvodnja

EMA ZAGAENJA BIOSFERE

ZAGAENJE BIOSFERE

Utjecaj na atmosferu efekat staklenika,

kisele kie, globalno zagrijavanje, ozonske
rupe, ...
Promjene u hidrosferi otpadne vode,
termopolucija, zakiseljavanje voda,...
Promjene na tlu erozije, pesticidi, herbicidi,
povrinski kopovi, otpad, ...
Izvori energije energetske sirovine (goriva)
potronja i sagorjevanje,
Ostali problemi...

Utjecaj ovjeka na okoli

ZAGAENJE BIOSFERE

PRIRODNI, BIOHEMIJSKI procesi (cikliki

procesi):

Uzronici oneiivanja okolia

fotosinteza
organska tvar
elementarne tvari
razgradnja
(C,H,O,N)

troenje
otpad

ANTROPOGENE PROIZVODNE AKTIVNOST

(jednosmjerni procesi):
sirovine

proizvod

otpad

ZAGAENJE BIOSFERE
Uzroci zagaenja LITOSFERE
- intenzivna poljoprivredna proizvodnja,
- urbanizacija i neplansko ireneje gradova i sl,
- transport,
- industrija,
- povrinska eksploatacija (kamenolomi i sl.)
- nekontrolisana i prekomjerna sjea uma
Zagaivai:
- pesticidi,
- umjetna gnojiva ,
- otpadne vode ,
- otpad (komunalni, industrijski, opasni)
- atmosferske oborine (kisele kie),
- svi zagaivai hidrosfere i atmosfere,

ZAGAENJE BIOSFERE
NEKE OD MJERA ZATITE litosfere:
- politika ureenja prostora ( plansko
planiranje za danas i za sutra)
- pridravanje normi i propisa za zatitu
litosfere
- ekoloka i ekonomska valorizacija definiranja
graevinskog zemljita
- primjena savremenih metoda obrade u
umarstvu i poljoprivredi koje uvaju
kvalitetu tla

ZAGAENJE BIOSFERE
Zagaivai hidrosrefe

-industrija
-poljoprivreda
-promet
-domainstva
- otpad (organskog porijekla, industrijski otpad)
- industrijske otpadne vod (fenoli,kiseline,luine)
- teki metali; Cr, Hg, Pb, Cd,
- pesticidi
- toplota
- radioaktivnost
- N, P ,(deterenti, umjetna gnojiva), ...

ZAGAENJE BIOSFERE
MJERE ZATITE hidrosfere:
- izgradnja UREAJA ZA PROIAVANJE
voda
- pravilan IZBOR graevinskih LOKACIJA
- sistemska i kvalitetna ZATITA IZVORITA
- primjena SAVREMENIH TEHNOLOKIH
RJEENJA u zatiti voda
- primjena nacionalnih i meunarodnihNORMI I
PROPISA
- uspostavljenje mree eko monitoringa

ZAGAENJE BIOSFERE
Zagaivai atmosfere:
- prirodni ( vulkani, klimatske
promjene i sl.)

ovjekovo djelovanje(transport,

termoelektrane, industrija,domainstva)

Aerozagaivai
CO2, NOX, SOX, CO
freoni, haloni
smog, dim, a
praina
toplota
radioaktivna zraenja isl

ZAGAENJE BIOSFERE
MJERE ZATITE atmosfere:

mjere za spreavanje zagaivanja (ispravno

biranje energenata , sirovina, industrijskih
procesa, transportnih sredstava)

mjere za sanaciju oneienja (koritenje

specifinih tehnolokih rjeenja za
sprijeavanje isputanja u atmosferu ve
nastalih emisija oneiivala, filteri, )

AEROZAGAENJE

AEROZAGAENJE
Pored prirodnih antropogene emisije su znaajnije i
koliinski (kvantitativno) su u porastu zbog
porasta ljudske populacije, a takoer i tehnoloki
napredak rezultira u emisiji zagaivaa.
Kad industrijalizacija postane glavna odlika ljudskih
nastojanja, zagaenje zraka je postalo
intenzivnije. Naroito je sagorijevanje uglja
uzrokovalo mnoga zagaenja zraka sumpor
dioksidom i au u gradovima tokom XIX vijeka,
tada su prvi put i bili zabiljeeni sluajevi
naruavanja ljudskog zdravlja, graevina i
ekosistema.

Aerozagaenje i meteoroloki uslovi

tetni gasovi koji naputaju dimnjake odlaze u atmosferu da li
e poslije izvjesne h padati zavisi od promjene t-zraka sa
visinom. Ukoliko se gasovi odmah ne hlade oni odlze visoko u
atmosferu to je povoljna sisuacija sa aspekta zagaenja,
jer se polutanti disperguju daleko od izvorita pa ne mogu
imati tetna dejstva u blizini izvorita.
Ukoliko temperatura gasova na visini naglo padne i postane nia
od okoline, doi e do padanja polutanata u neposrednoj
blizini izvorita.
est je sluaj da t zraka sa h raste umjesto da opada. U toj
situaciji ne moe doi do do znatnije raspodjele polutanata.
Polutanti koji dospiju u atmosferu razblauju se usljed difuzije
i mjeanja. Sve je uvjetovano t razlkama. Pod dejstvom
sunevog zraenja dolazi do fotohemijskih reakcija izmeu
pojedinih supstanci u zraku, a oborine (kia, snijeg), vjetar i
temperature predstavljaju najvanije mehanizme uklanjanja
polutanata iz atmosfere.

AEROZAGAENJE
Akcije ublaavanja tetnih efekata:
1) konstrukcija visokih dimnjaka koji ire emisiju
(takozvano '' razblaenje zagaenja'');
2) prelazak na ''ista'' ugljovodonina goriva kao
to su metan i ulje;
3) redukcija ukupne emisije centralizacijom
produkcije energije ( npr. konstrukcije elektrana,
zamjena veine izvora toplote i energije koji su
sagorijevali ugalj) i
4) uklanjanje zagaenja iz otpadnih gasova prije
njihovog isputanja u atmosferu.

AEROZAGAENJE
Kontaminacija atmosfere SO2 i au je karakteristika inicijalne
faze urbanog zagaenja zraka tokom 1880-tih godina
(industrijska revolucija). Ovakav tip zagaenja zraka esto zvan
kao reducirajui ili Londonski tip smoga
Rrije ''smog'' je kombinacija rijei ''smoke'' engl. dim i
''fog'' engl. magla.
POLUTANTI GLAVNE VRSTE
Plinovi: CO, CO2, NOx, ugljikovodici (CnHn), NH3, spojevi HCl, HF,
ozon itd
Tvrde estice: dim nesagorjelih dijelova (pepeo) i neizgorjelih
dijelova (a); praina, cementna, azbestna i lebdea praina,
respirabilna praina kod koje su estice veliine izmeu 0,5 i 10
mcm
Aerosoli: smjea tvrdih i lebdeih estica prenika ispod 50 mcm,
koji nastaju tokom disperzijskih procesa, kada se vee estice
rastavljaju na manje i veinom su to halogenirani ugljikovodici,
radioaktivni aerosoli, pesticidi, letei pepeo iz termoelektrana,
olovo, kadmij.

AEROZAGAENJE
Do izvjesnog stepena, reducirajui smog po znaaju
je zamijenjen sa oksidirajuim ili Los Aneleskim
tipom smoga.
Oksidirajui tip smoga se pojavljuje u sunanim
krajevima, gdje je velika emisija ugljovodonika i
azot aksida koji potiu od automobila i
industrijskih izvora i gdje su atmosferske
inverzije temperature uestale.
Oksidirajui smog se formira kada se primarno
emitirana zagaenja transformiu pomou
kompleksne fotohemijske reakcije u sekundarna
zagaenja, uglavnom poznati kao ozon i
peroksiacetil nitrat. To su oni sekundarni gasovi
koji su najvie tetni za ljude i vegetaciju i
oznaeni kao oksidirajui smog.

AEROZAGAENJE
Najvaniji zagaivai zraka su: sumpor dioksid (SO2),
vodonik sulfid (H2S), oksidi azota (NOx), amonijak
(NH3), oksidi karbona (COx), metan (CH4), ozon (O3)
i peroksiacetil nitrat (PAN).
Dalje, postoje zagaivai kao to su pare ugljikovodonika
i elementarne ive i estice malog dijametra (<1).
Ove sitne estice ukljuuju inertne silikate ili druge
minerale; praina sadri toksine elemente kao to su
arsen, olovo, bakar, nikl, itd., organske aerosole
emitovane kao dim dobijen organskim sagorijevanjem i
zgusnute ugljovodonike velike molekularne teine ka
to su cikliki aromati.
Mnogi od ovih zagaivaa zraka su i prirodni i
antropogeni izvori emisije. Tako, O3 i PAN se ne
emitiraju direktno u atmosferu, ali su proizvedeni
sekundarno u atmosferi kompleksnim fotohemijskim
reakcijama.

AEROZAGAIVAI
SOx- Sumporni gasovi se u velikoj mjeri emituju kao SO2
i H2S.
SO2 je bezbojan gas otrog mirisa kojeg ulo mirisa
regisruje u koliini 0,3 1 ppm. U atmosferu dolazi kao
posljedica izgaranja fosilnih goriva (ugalj, nafta),
vulkanskom aktivnou i dobijanjem odreenih metala
(Cu, Pb, Zn, Fe) iz njihovih sulfidnih ruda nastaje SO2.
Fiz - hem osobine
Pod normalnim uslovima gas brz boje. Na grlo djeluje
nadraujue, pri velikom pritisku i niskoj temperaturi
prelazi u teno stanje. Tei je od vazduha 2,2 puta.
Nije zapaljiv niti potpomae gorenju.

AEROZAGAIVAI -

SOx

Sa stanivita aerozagaenja vano je znati da stupa u reakciju sa

mnogimjedinjenjima. Reakcije mogu biti fotohemijske i
katalitike.
Atmosferska reakcija u kojoj se SO2 oksidira do SO4-2 je
prikazana kao to slijedi:
SO2 + OH HO SO2
HO SO2 + O2 HO2 + SO3
SO3 + H2O H2SO4
H2SO4 2H+ + SO4-2 ( u vodenoj otopini)
Uoljivo je da se reakcija (4) pojavljuje samo u vodenim
otopinama kao to su kapljice kie.

(1)
(2)
(3)
(4)

Najvei prirodni izvori emisije SO2 su vulkani i

umski poari. Emisija SO2 oksidacijom organskog
fosfora za vrijeme umskih poara nije dobro
izmjerena, ali se procjenjuje da vulkanska emisija
iznosi do 12 mil tona sumpora godinje (12x106
tona/godinje), naroito za za velike erupcije je
procijenjena emisija vie od 1 milion tona.
Oko 90% ukupne vulkanske emisije sumpora se
pojavljuje kao SO2 i 10% kao H2S.
Antropogena emisija SO2 u atmosferu je mnogo vea
nego prirodna emisija i procijenjena je na 63-72 x
106 tona godinje. Najvei izvor SO2 je
sagorijevanje fosilnih goriva, oko 54% od ukupne
antropogene emisije.

Globalne promjene, antropogena emisija SO2

Emisija SO2 S (106 tona/godinje)
Godina

Ugljen

Ulje

1860

2,4

0,0

0,1

2,5

1880

5,6

0,0

0,5

6,1

1900

12,6

0,2

1,3

14,1

1920

21,2

0,7

3,4

25,0

1940

24,2

2,3

6,2

32,7

1960

30,4

8,3

10,7

48,6

1970

32,4

17,6

12.0

62,0

1977

37,2

24,0

13,7

74,9

1985

48

25

17

90

2000

55

23

22

100

Modificirao Moller (1984).

Ostali

Ukupno

AEROZAGAENJE

H2S

H2S je gas neprijatnog mirisa na pokvarena jaja,

kojeg ulo ljudskog mirisa uobiajeno detektuje u
koliini < 1 ppm. U atmosferi, vrijeme zadravanja
H2S je < 1 dan, jer se brzo oksidira do SO2.
Atmosferski SO2 se konano transformie do aniona
sulfata (SO4-2). Brzina oksidacije SO2 je u
opsegu od < 1 do 5% h tokom dana, a na proces
utie intenzitet sunevog svjetla, vlanost i
prisustvo azotnih oksida, ugljovodonika, jaki
oksidansi i katalitike estice koje sadre metale.
Zbog umjerene duine vremena zadravanja (oko 4
dana), veina SO2 biva transportovana na daljinu
od poetne take emisije i biva oksidirana ili
deponovana na zemljitu.

AEROZAGAENJE
H2S U atmosferu doloazi pri raspadanju biljnog i
ivotinjskog porijekla bioloka razgradnja.
Fiz hem osobine
Gas bez boje, karakteristinog mirisa (pokvarena
jaja), tei je od zraka. ovjek radnik ako se
navikne na njegovo prisutstvo prestaje ga osjeati.
Pri manjim kocentracijama u zraku 0,1-0,4%
raunato na zapreminu grize za oi, nos i grlo
(krvava pljuvaka-naeta plua). Kod veih konc-ja
0,5 % u zraku nastaje nadraenost sluznih ljezda,
guenje i smrt usljed povrede centra za disanje.
Pri duem djelovanju od 0,1-0,4 % trajno oteenje
nervnog sistema.

Globalna emisija sumpora u 1976. godina

Emisija S (106tona godinje)
Sjeverna
hemisfera
IZVOR

Juna
hemisfera

Ukupno

PRIRODNI

Vulkani

Rasprostiranje

19

25

44

Biogeni (zemlja)

32

16

48

Biogeni (okeani)

22

28

50

IZVOR

ANTROPOGENI

Ugalj

59

61

Petrolej

24

25

Neeljezne rude

Ostali

<1

UKUPNO

98

UKUPNA EMISIJA

174

11
7

104

77

251

AEROZAGAENJE
Antropogene emisije H2S su od nekih hemijskih
industrija, sredstava za tretman otpada i
ivotinjskog ubriva, to ukupno iznosi 3x106
tona godinje. Kombinovanjem informacija za
SO2, H2S, i druge sumporne gasove, moe se
procijeniti ukupna emisija sumpornih gasova.
Od ukupne emisije sumpora 251x106 tona
godinje u 1976. godini, 59 % je potjecalo iz
prirodnih izvora.
Prirodne emisije su aproksimativno bile
podijeljene izmeu sjeverne i june hemisfere,
a biogena emisija je podjednako bila podijeljena
izmeu okeanskih i kopnenih izvora.

AEROZAGAENJE AZOTNI GASOVI

Azotni gasovi sa stanovita zagaenja su: amonijak (NH3), azot

monoksid (NO), azot dioksid (NO2) i diazot oksid (N2O).
Zajedno NO i NO2 su prikazani u skraenom obliku kao NOx.
NH3 - je bezbojan gas. Glavni prirodni izvor amonijaka je emisija
iz movarnog zemljita, gdje je amonijak proizvoden kao
posljedica odlaganja organskog materijala. Procijenjeno je da je
ukupna prirodna emisija amonijaka > 109 tona godinje.
Antropogena emisija amonijaka je mnogo manja, a izvori ukljuuju
sagorijevanja: uglja (3 x 106 tona god), gasa i ulja ( 1x106
tona god) i tovilita goveda (0,2 x 106 tona god). Amonijak se u
atmosferi oksidira do NOx gdje ima vrijeme zadravanja 7
dana. U atmosferu dospijeva i iz tehnolokih procesa u kojima
se dobija aminijak ili se koristi kao sirovina. Amonijak se koristi
za proizvodnju eksploziva, municije, boja, ljepila, vjetakog
ubriva i dr.
N2O je bezbojan i netoksian gas. N2O se u medicini koristi kao
blagi anestetik, ponekad se naziva i gas za smijanje jer
proizvodi blagu euforiju.

AEROZAGAENJE- AZOTNI GASOVI

N2O je bezbojan i netoksian gas. N2O se u
medicini koristi kao blagi anestetik, ponekad se
naziva i gas za smijanje jer proizvodi blagu
euforiju.
Industrijska emisija N2O je u vezi sa
sagorijevanjem goriva i iznosi oko 6 x106 tona
godinje, ali je mnogo vea bioloka emisija oko
18 x 106 tona god, najveim dijelom rezultat
anaerobne, mikrobioloke denitrifikacije nitrata
u zemlji i vodi.
Procijenjeno je da moderna poljoprivreda
poveava ukupnu emisiju N2O za 50 % te je
stoga koncentracija N2O u atmosferi porasla
za 0,2 0,3 % po godini tokom posljednjih 20
30 godina.

AEROZAGAENJE- AZOTNI GASOVI

NO je bezbojan gas bez mirisa i okusa, dok je N2O
crvenkaso-sme, oprog mirisa koji iritira respiratorne
membrane.
U zagaenoj atmosferi su ovi gasovi prisutni sa oko 0,2 ppm
(izraeno kao N2O). U atmosferi, NO se relativno brzo
oksidira do N2O sa naknadno opisanim reakcijama, gdje se
diskutira o fotohemijskom zagaenju zraka.
NO i NO2 se u atmosferi eventualno oksidiraju do NO3-, prema
slijedeim reakcijama:
NO + HO2 NO2 +OH
(5)
NO2 + OH HNO3
(6)
HNO3 H+ + NO3- u vodenim otopinama
(7)
NO i NO2 imaju velike prirodne izvore, koji zajedno prevazilaze
ukupne antropogene emisije. Znaajno je neizvjesna
magnituda prirodnog fliksa NOx u atmosferi, najvie zbog
potekoa u procjeni emisije kao rezultat denitrifikacije u
zemljitu.

AEROZAGAENJE
Najvei prirodni izvori NOx su slijedei:
1) Emisije iz zemljita i vode kao rezultat bakterijske
denitrifikacije nitrata. Ukupna emisija iz zemljita je
procijenjena na oko 4 x 106 tona godinje ( kao NO2; rang
procjene 11-60 x 106 tona godinje.
2) Fiksacija diazota pomou svjetla, oksidacija N2 do NOx na
visokoj temperaturi i pritisku. Procijenjena ukupna fiksacija sa
ovim procesom je oko 9 x 106 tona godinje (kao NO2).
3) Sagorijevanja biomase, oksidacija organskog N do NO na
visokoj temperaturi + neka oksidacija N2 tokom sagorijevanja).
Posljednje procjene antropogenih emisija NOx se kreu od 3669
x 106 tona godinje (izraen kao N2O). Najvei antropogeni
izvori su udrueni sa sagorijevanjem fosilnih goriva, koji
proizvode NOx oksidacijom organskog N tokom sagorijevanja i
oksidacijom atmosferskog N2 do NOx

AEROZAGAENJE- Ugljovodonici
Ugljovodonici su hemijski veoma raznolika grupa zagaivaa zraka,
polazei od gasovitog metana (CH4), slijede razliiti oblici
ugljikovodonika u gasnoj fazi, do kompleksnih visokomolekularnih
spojeva kao to su policiklini aromatski ugljovodonici.
Tipina pozadinska koncentracija CH4 u atmosferi je 1,5 ppm, dok
ostali ugljovodonici zajedno zaprimaju < 1 ppb. Emisija CH4 je
najveim dijelom prirodna. Najvaniji izvori emisije CH4 su:
mikrobioloka fermentacija u anaerobnim movarnim zemljitima,
manja izvorita gasa iz prirodnih izvora i naslaga uglja i CH4
proizveden nepotpunom oksidacijom organske materije -umski
poari.
Procjene emisija:
Ukupna emisija CH4 je oko 300 x 106 tona godinje do 1600 x 106
tona godinje.Prirodne emisije ugljovodonika bez metana se kreu
oko 200 - 830 x 106 tona godinje. Antropogena emisija je oko
65 x 106 tona godinje.
Prirodna emisija ugljovodonika bez CH4 potie od ive vegetacije,
naroito uma, sa izvoritima gasova lakih ugljovodonika kao to
su etan, propan, butan i pentan od naslaga fosilnih goriva.
Antropogene emisije ugljovodonika bez CH4 su od automobila,
avionskih motora i petroleja koji se koristi u rudarstvu i industriji
preiavanja, kao i prilikom upotrebe kao rastvaraa i baza za
uljane boje.

Faktori emisije za ugljovodonike bez metana u ovisnosti od tipova

uma i vrsta drvea na podruju 6,3 x 105 ha u Virdinijia
uma/Drvo

Brzina emisije

Listopadna uma

58 g/hahr

Mjeovita uma

59 g/hahr

etinarska uma

17 g/hahr

Kauukovac (Liquidambar styraciflua)

61 g/ghr

Orah

25 g/ghr

Crni kauukovac

10 g/ghr

Crveni javor

6,5 g/ghr

Loblollybo

5,5g/ghr

aModificirano

prema Salop-u i sar. (1983).

AEROZAGAENJE- Fotohemijski zagaivai zraka

Ozon (O3) je najvei oteiva od fotohemijskih zagaivaa
zraka. Peroksi acetil nitrat, hidrogen peroksid (H2O2),
aldehidi i drugi oksidansi imaju relativno malu ulogu. Svi
oni su sekundarni zagaivai; to je stoga to se oni ne
emituju ali se sintetizuju u atmosferi fotohemijskim
reakcijama emitovanih gasova, naroito NOx i
ugljovodonika.
Ozon je plaviast gas, 1,6 puta tei nego zrak i veoma
reaktivan kao oksidans. Prirodno je prisutan u malim koncjama u stratosferi na visini oko 8-17 km. Strogo govorei,
stratosferski ozon ne bi trebalo razmatrati kao
fotohemijski zagaiva zraka, fraza koja je u upotrebi
trebala bi se odnositi na ogranienu emisiju koja je
prisutna u niim slojevima atmosfere, odnosno u
troposferi. Kako tako, emisija koja se odnosi stratosferski
ozon je ekoloki vana i ovdje opisana.

AEROZAGAENJE-

O3=( gr. koji mirie)

Triatomni oblik kisika ( O3) odn. alotropska modifikacija kisika, jak

oksidans, vrlo reaktivan. Nastaje djelovanje UV zraka na kisik.
Troposferski ozon moe biti opasan ( prinos usjeva, rast biljaka,
ljudsko zdravlje ). Ozon u stratosferi absorbira veliki dio
opasnog ultravioletnog zraenja, potencijalno razarajueg za
ivot na Zemlji.
OZONSKA rupa - rupa u sloju stratosferskog ozona nastala
razgradnjom O3 pod utjecajem freona, halona i drugih plinova
(antropogeno djelovanje ovjeka ).
Freoni klorofluorougljikovodici ( CFC odnosno CCl2F2 ). Uztrok su
razgradnje ozona, nj. proizvdnja je poela 1928 g. Koriste se kao
dodatak za razne sprejeve, u rashladnim sistemima, za
proizvodnju polimernih materija kao otapalao i dr.
Mnogi naunici procjenjuju da svako oteenje ozonskog sloja za 1%
rezultira sa oko 2-3% poveane uestalosti karcinoma koe!
Haloni bromirani klorofluorougljikovodici ( CBrClF2 ).Opasniji su za
razgradnju O3 od freona. Koriste se u aparatima za gaenje
poara, kao organska otapala.
Ozonski omota razgrauju i neke druge tvari koje u svom sastavu
sadre halogene elemente.

AEROZAGAENJE

Sratosferske konc-ije O3 se kreu oko 0,2 0,3 ppm.

Stratosferski O3 je prirodno formiran ultravioletnim
fotohemijskim reakcijama:
O2 + h (200nm) O + O
O + O + M O2 + M
O + O2 + M O3 + M ; M trei akceptor energije
O3 + h (290 - 200nm) O2 + O,
O2 regira sa ultravioletnom radijacijom u formi atoma
kisika O, koji se mogu rekombinovati do O2 ili
kombinovati sa kisikom i kombinovati O3.
Ozon moe biti potroen u razliitim reakcijama ukljuujui
uv fotodisocijaciju, ili u r-ciji sa gasovima u tragovima
kao to su NOx, N2O i jonima ili jednostavnim
molekulama gasova Cl, Br, F. Zabrinutost je oko
ravnotee ozonskih r-cija u stratosferi. Jedan
atmosferski modelni proces je procijenio da 16,5 %
redukcije konc-ije ozona u stratosferi odgovara brzinama
emisije hlorfluorougljika (CFCs) krajem 1970-tih
[National Academy of Sciences (NAS), 1976, 1979a].

__________________ Troposferska koliina ozona_____________

Sjeverna

Juna

hemisfera

hemisfera

____________________(kg/ha godinje)
godinje)

(kg/ha

Transport iz stratosfere

13 20

8 10

Fotohemijska proizvodnja

48 78

28 73

Razgradnja zemljita

18 35

10 20

Fotohemijska razgradnja

48 55

28 30

________________________________________________________
a

Modificirao Hov (1984)

AEROZAGAENJE

Fluoridi -Egzistiraju u razliitim estinim i gasnim

formama. Antropogenog porijekla kao hidrogen fluorid
(HF) i silikon tetrafluorid (SiF4). Prirodni fluoridi izlaze
iz vulkana i dima: identificirani gasovi sadre amonijum
fluorid (NH4F), silikon tetrafluorid, amonijum
fluorosilikat [(NH4)2SiF6], kalijum fluoroborat (KBF4),
natrijum fluorosilikat i kalijumfluorosilika.
CH4- uzrokuje oko 12 20% efekta staklenika. Od 1750.
g konc-ja CH4 u atmosferi je porasla za 150% (IPCC-a).
Kao stakleniki plin puno je djelotvorniji od CO2 (i male
konc-je pojaavaju efekt staklenika stakleniki
potencijal CH4 je 21 puta vei od st.pot. CO2). Nastaje
razgradnjom biomase, preradom uglja i prirodnog plina,
agrikulturne aktivnosti, prozvodnja bioplina.
CO2- Uzrokuje oko 50-60% efekta staklenika.Rast nj.
konc-je datira od oko 130 g. (poetak industrijske
revolucije). Prema izvjetaju IPCC-a (Intergovermental
Panel on Climate Change) iz 2001.g, konc-ja CO2 u zraku
od 1750 g je poveana za 31%. Oko 75% antropogenih
emisija CO2 u posljednjih 20 godina posljedica je
izgaranja fosilnih goriva.

AEROZAGAENJE TRENUTNI PROBLEMI

Emisija zagaujuih materija u atmosferu u BiH je visoka unato

niskom stepenu industrijalizacije i urbanizacije. U 1998. BiH je
uestvovala sa 32% od ukupnog zagaenja bive Jugoslavije
Uzroci zagaenja zraka u BiH su: termoelektrane, industrijski izvori,
kvalitet konzumiranih goriva (niskokalorina vrijednost, sadraj
sumpora, dosta pepela), loe odravanje elektrana i industrijskih
postrojenja, neodgovarajua tehnologija, ranija teta naneena
okoliu, nedostatak znanja o upravljanju okoliem i ekonominom
koritenju energije.
Proces privatizacije se sprovodi bez pitanja okolia. Trebalo bi se
definisati: - Ko je vlasnik prethodno naneene tete,

- Da li e novi vlasnik kupiti i tetu zajedno sa

postrojenjem ili e ona ostati u vlasnitvu drave,
- Da li e novi vlasnici morati da investiraju
ogromna sredstva u tehnologije koje ne ispunjavaju
okoline regulative.

U NEAP-u je naglaena potreba usvajanja Agende 21 u Parlamentu BiH.

Neophodno je usvojiti pravila EU "Novi pristup", kao i ona sadrana u

EU "Bijeloj knjizi", naroito iz poglavlja 8 (Okoli).

PRIORITETI RJEAVANJA AEROZAGAENJA U BiH

Edukacija o racionalnom koritenju resursa

Priprema nacrta uredbi Zakona o kvaliteti zraka
Izrada studija za primjenu Zakona o kvaliteti zraka
Priprema programa za smanjenje emisije gasova koja
slijedi enevsku konvenciju o prekomjernom zagaenju
zraka i Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama
Inspekcijski nadzor
Ukljuivanje u meunarodne programe,
Uspostavljanje dravnih/entitetskih agencija za okoli,
Uspostavljanje mree sistema monitoringa za zrak,
Implementacija indikatora odrivog razvoja u BiH
praksi,
Organizovanje seminara o procjeni uticaja na okoli,
upravljanju kvalitetom zraka i implementaciji sistema
upravljanja okoliem (EMS)

Zagaenje zemljita i vode

Najvaniji hemijski efekti zagaenja zraka na Smoking Hills-u su
acidifikacija zemljita i vode za pie kao posljedica
soljubilizacije toksinih metala. Povrina (0-2 cm) zemljita u
fumigiranim podrujima ima pH 2,7-3,2 u poreenju sa
referentnim 7,2 nefugiranim. Koncentracije sumpora su velike
u zemljitu na fumigiranim podrujima (1,0-1,5%, u poreenju
sa 0,44% za referentno zemljite).
Kiseli uslovi uzrokuju kvaenje povrine zemljita baznim
kationima. Ovi efekti su naroito znaajni za Ca koji ima
poveanje od 1,8% na fumigiranom zemljitu u odnosu na
referencu 0,5% ). Neka jezera na Smoking Hills-u su veoma
kisela sa pH vrijednostima 1,8 kao to je jezero na osnovici
morskog grebena.
Ova jezera primaju kisele vode koje se cijede kroz nakupine
kriljca i pepela, gdje je pirit aktiviran tokom oksidacije (ovo
je analogno kiseloj drenai rudnika).sline pH vrijednosti u
prirodnoj vodi za vulkanski krater jezera u Japanu bila je
izmjerena pH nia od 1,0 do 1,4 i povrinske vode sa pH < 2
koja je uzrokovana sa drenaom iz rudnika uglja i podrujima
sa ugljenim otpadom.

HIDROZAGAENJE
Osnovni izvori zagaivanja prirodnih voda su: otpadne
vode urbanih sredina, minealna ubriva, organske i
neorganske materije, kisele rudnike i drenane vode,
otpadne vode prerade i korienja mineralnih sirovina,
sedimentne i radioaktivne materije i otpadna toplota
dr.
Zavisno od uzroka zagaivanja i efekata koje izaziva
zagaena voda na ivi svet, postoje sledee kategorije
prirodnih voda: atmosferske, povrinske i podzemne.
Povrinske vode se dijele na stajae (jezera, mora,
okeani) i tekue (potoci, rijeke). Pored toga postoje i
otpadne ili upotrebljavane vode.
Nedostatak vode za svakodnevnu upotrebu oveka
postae tako jedan od znaajnih ograniavajuih
faktora za dalji razvoj ljudskog drutva.
Zagaanje voda moe biti: prirodno i antropogeno

PROMJENA KVALITETA VODE

Voda je na Zemlji vrlo rasprostranjena te prekriva gotovo
Zemljine povrine.Ukupna koliina vode na Zemlji
procjenjuje se na 1,389 x 109 km 3. Meutim, oko
97% ukupne vodne mase ini slana voda u morima i
oceanima, koja se moe upotrebljavati samo za neke
namjene. Slatke vode na Zemlji ima 1,389 x 106 km3 ,
ali od toga je 78% u obliku leda pa je otatak vode koji
se moe upotrebljavati za vodoopskrbu stanovnitva,
poljoprivredne i industrijske potrebe, kao i za druge
djelatnosti, razmjerno mali.
Zatita postojeih vodnih zaliha kao i poboljanje
postojeih, ve oneienih voda je bitan uvjet ne samo
razvoja ve i opstanka ovjekove zajednice na Zemlji.
Voda je u prirodi u stalnom kruenju.

Prirodno zagaenje vode -Eutrofikacija

Proces gdje se poveava bioloka
produkcija ivog svijeta u vodama
(biomasa),zove se eutrofikacija, a
takve vode eutrofne. Poveana
trofinost voda pokazatelj je njihove
intenzivne eutrofikacije.
Prirodna eutrofikacija (autohtona)
nastaje usljed prirodnih porocesa koji
se odvijaju u svakom vodenom
ekosistemu (prirodne sukcesije proces menjanja ivotne sredine pod
uticajem ivog sveta).
Proces vjetake eutrofikacije, odvija
se pod uticajem faktora van vodenog
ekosistema (najee usljed
raznovrsnih ovekovih aktivnosti poljoprivreda), znatno je bri od
procesa prirodne eutrofikacije.

EUTROFIKACIJA Povienje primarne produkcije u vodenim i kopnenim

ekosistemima. Moe nastati prirodnim i antropogenim djelovanejm:
antropogeni unos biljnih hranjivih tvari (npr. nitrata, fosfata),
ispiranja umjetnog gnojiva iz tla;
Prirodni unos ili sukcesivnim putem.
Karakteristka eutrofikacije je povien rast alga tzv. cvjetanje mora i
drugog bilja.
Eutrofna jezera - su takva jezera koja su izrazito bogata hranljivim,
biogenim materijama. U njima je za vrijeme ljeta izvanredno bogat
fito i zooplankton, a razvijena je i makrofitska vegetacija. Biotiki i
biohemijski prccesi su vrlo intenzivni i odigravaju se na itavoj dubini
vodenog sloja, kao i na samom dnu. Mulj je bogat organskim
materijama, koje se intezivno razlau, pri emu se troi kiseonik.
Otuda se eutrofna jezera karakteriu malom koliinom kiseonika i
velikom koliinom CO2. Boja vode je zelena do mrka. Takvo jezero je
na primjer Dojransko. Suprotna njima su oligotrofna.

Oligotrofna jezera - su takva jezera koja se odlikuju niskom primarnom

organskom produkcijom. Karakteristike ovih jezera: duboka, sa
bistrom vodom, siromanija hranjivim solima fosfora i azota,
dovoljnom koliinom kiseonika u itavoj vodenoj masi, slabije
razvijenom litoralnom vegetacijom, kvantitativno oskudnim naseljem
dna dubinske zone, sastavljenim preteno od vrsta koje zahtijevaju
dovoljnu koliinu kiseonika.

Antropogeno zagaenje voda

Prirodne vode slue kao izvorita za vodoopskrbu, ali i kao
prijamnici upotrijebljene (otpadna) vode, pa je mogunost
promjene kakvoe vode sve vea. ovjekove djelatnosti
predstavljaju bitan faktor u promjeni sastava i konc-ije
oneiivaa u prirodnim vodama.
U vodne sisteme dnevno se isputaju velike koliine
organskih i anorganskih otpadnih tvari, topline i
radioaktivnih tvari. Otpad dospijeva u vodne sisteme kao
ostatak ivotnih i tehnolokih faktora.
Povremeno, vodni sistemi primaju takve terete otpada, koji
po koliini i sastavu predstavljaju udarna optereenja, a
posljedice su iznenadnih, prometnih, tehnolokih i drugih
neprilika. Pojedine vodene biocenoze mogu se prilagoditi
na stalan dotok manjih koliina bioloki razgradivih
otpadnih tvari pa tako u vodnim sistemima nastaju
postupci koji se u zdravstvenoj hidrotehnici nazivaju
postupci samoienja voda.

NE ZABORAVITE !!!

Otpadna tvar i otpadna energija

nastaju u postupcima ovjekovih
djelatnosti, a za samog korisnika
predstavljaju nekoristan i
nepoeljan otpad.
Otpadne tvari pojavljuju se u
tekuem, vrstom i plinovitom
obliku.

Vrste vodenog zagaenja - HEMIJSKO

Prema hemijskoj prirodi zagaivaa,
zagaivanje moe biti anorgansko i
organsko.
Ivori anorganskog zagaenja su: rastvorljive
soli (soli toksinih elemenata), rastvorljivi
minerali (iz stijena) i kiseli ostaci
(metalurgija, ugljeni kopovi ili kisele kie).
Izvori organskog zagaivanja su otpadne
materije iz ljudskih naselja, industrije,
koncentracije minerala, metalurgije,
poljoprivrede i stoarstva.
Industrijske otpadne vode sadre razne
hemijske toksine tvari. Njihove koliine i
vrste zavise prije svega od prirode
industrijskih procesa. Mogu sadravati
razliite kategorije razgradivih i
nerazgradivih hemijskih materija organske i
anorganske prirode. Koliina industrijskih
otpadnih voda varira, a zavisi i od niza
drugih faktora.

Vrste vodenog zagaenja - HEMIJSKO

Industrijske vode nastaju kao posljedice: bazne
i hemijske preraivake industrije,
proizvodnje i obrade metala, eksploatacije
mineralnih sirovina (priprema, pranje,
separacija, koncentracija, flotacijski
postupci i dr), eksploatacija fosilnih goriva
(nafta), prehrambene industrije i dr. Velike
koliine otpadnih voda nastaju i prilikom
koritenja hemijskih sredstava u
poljoprivrednoj proizvodnji.
Posebna kategorija otpadnih voda su komunalne
otpadne vode. Interesantna je i kategorija
otpadnih voda koju ine atmosferske vode,
koje se u gradskim i industrijskim naseljima
slivaju u kanalizacionu mreu.

Vrste vodenog zagaenja

Fiziko zagaivanje voda odnosi se prvenstveno na promjene
temperature, zamuenosti, mirisa, radioaktivnosti i dr.
Najznaajniji oblici fizikog zagaivanja voda su termalna i
radioaktivna zagaivanja. U raznim industrijskim i energetskim
procesima koristi se voda za hlaenje, nastaje topla otpadna voda
koja utie na temperaturni reim vodenih tokova i akumulaciju,
poveavaju njihovu temperaturu i do 10 C (termoelektrana,
nuklearke, eljezare i sl).
Atmosferske vode su u dananje vrijeme, takoer, izloene
zagaivanjima. Pri prolazu kroz atmosferu, padavine rastvaraju
okside, S, N, C, i dr., pri emu nastaju kisele kie koje imaju
negativan uticaj na biljke, ivotinje, arhitakturu... Te padavine
nose i estice ai i dima koje padaju na sve povrine u prirodi.
Isputanjem dimova u atmosferu unose se znatne koliine hemijskih
spojeva i praine. Smanjuje se jakost svjetlosti u prirodnoj
okolini.

Izvori oneienja voda

.

Atmosferske vode
Komunalne ili industrijske vode

Toplotno zagaenje vode

Eksploatacija resursa

Izvori oneienja voda

Otpadne tvari koje se pojavljuju u tekuem obliku su otpadne
vode.Svojstva otpadnih voda razlikuju se prema porijeklu,
dijelimo ih na kuanske, industrijske i poljoprivredne otpadne
vode.
Prema nainu unoenja otpadnih voda u vodne ekosisteme, razlikuju
se takasti (koncentrirani) ili raspreni ispusti.
Kuanske i industrijske otpadne vode prikupljaju se sistemom
kanala te isputaju u vodne sisteme kanalskim ispustima. Ovakav
nain unoenja otpadne vode u prijemnike je takasti ispust.
Oborinske vode koje iz atmosfere dospijevaju u vodne sisteme ili
nakon ispiranja povrine uma, livada i drugih povrina ulaze u
prijemnike na vrlo dugakim potezima, nazivaju se raspreni
ispusti.
U otpadnim vodama iz domainstava, industrije i dijelom oborinskih
voda koje se prikupljaju kanalskim sistemima mogue je nadzirati
otpadnu tvar pomou ureaja za proiavanje otpadnih voda.
Takasti izvori zagaenja mogu se nadzirati (kontrolisati).
Raspreni izvori oneienja, zapravo nije mogue nadzirati pa su
takvi izvori neprovjereni izvori oneienja.

ZAGAENJE PODZEMNIH VODA - Podzemne vode su

siromane organskim materijama. Ako potiu iz malih
dubina, njjihov sastav je slian sastavu povrinskih voda i
zavisi od stanja tla kroz koje protiu. Zagaenje
pozemnih voda usko je povezano sa zagaenjem
povrinskih voda i kontaminacije zemjita. Podruja na
kojima se odlae jalovina obino se nalaze u blizini
naselja i veinom zagauju podzemne vode.
ZAGAIVANJE VODE GORIVIMA - Pri sagorjevanju
vrstih goriva iz dimnjaka se izbacuju velike koliine dima
i ai, naroito u gradovima. Ove materije prvenstveno
zagauju vazduh a zatim zavravaju svoje kruenje u
vodenim ekosistemima posredstvom atmosferskih
padavina. Naroito su pri tom tetne kisele kie. Snijeg
danas sadri poslije topljenja ne moe da se koristi kao
kinica.
BIOLOKO ZAGAENJE VODA - Pod ovim zagaenjem se
podrazumjeva se prisustvo raznih patogenih organizama u
vodi (bakterija, virusa, gljiva, glista, insekata itd.) koji
predstavljaju uzronike ili prenosioce mnogih i zaraznih
bolesti. Ovi organizmi su istovremeno i istai
prirode.

Vodeni ekosistemi mogu biti oneieni ili /i zagaeni.

Oneienje oznaava unoenje u vodene ekosisteme tvari ili
energije, uslijed ega se poveavaju vrijednosti pokazatelja
svojstvenih prirodnim vodama, vode postaju manje podobne za
upotrebu, naroito za vodopskrbu i druge namjene za koje je
potrebna voda visoke kvaliteta.
Zagaenje oznaava isputanje tvari ili energije, direktni ili
indirektno, u vodene ekosisteme prouzrokovane ovjekovom
djelatnosti, iji ishod predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje,
tetnost za ive organizme i vodene ekosisteme te smanjuje
kvalitet ili ometa upotrebu vode za planirane namjene.
Za procjenu promjene kvaliteta vodenih ekosistema potrebno je
posmatrati meusobne utjecaje pojedinih oneienja.
Na primjer: Pri poveanju sadraja nekih organskih tvari u vodi,
postoji opasnost pokretanja ve apsorbiranih iona tekih metala i
radionuklida uslijed stvaranja kompleksnih spojeva otopljenih u
vodi. Na taj nain ve vezani oni se mogu iz taloga pokrenuti i
dalje prenositi vodom.
Toplotni poremeaji (vee t-re), utjeu na promjene metabolizma
ekosistema. Kod povienja t-re vode dolazi do sljedeih
promjena: smanjenja otopljenog kisika u vodi, ubrzanja potronje
kisika, bra razgradnja organskih tvari, promjena
oksidoredukcijskih uslova i drugih u nizu poremeaja.

POSLJEDICE OVJEKOVIH DJELATNOSTI NA

VODENE EKOSISTEME

Nekontrolisani ribolov - smanjuje se brojnost nekih

vrsta potroaa i dolazi do poremeaja piramide biomase
ekosistema.
Primjena umjetnih gnojiva i pesticida - ispiranjem
zemljita u vodene ekosisteme dolaze nove koliine
hranjivih soli ili nekih otrovnih tvari koje ulaze u
prehrambene lance.
Izgradnja stambenih naselja i industrijskih pogona remeenje postojeih ne samo hidrolokih ve i
mikroklimatskih i edafskih prilika.
Rashladne isdustrijske vode tj. dodatna toplotna energija
- mijenjaju ivotne uslove u vodenim ekosistemima.
Isputanjem dimova u atmosferu unose se hemijska
jedinjenja i praina, koje preko padavina dospijevaju u
vodu ili tlo kisele kie.
I mnoge druge posljedice ...

Kuanske otpadne vode

- To su vode iskoritene u
domainstvima, ugostiteljstvu, zdravstvu, kolstvu, uslunim i
dr djelatnostima. Otpadne vode iz turistikih naselja istih su
svojstava kao i kuanske otpadne vode. Nazivaju se jo i
komunalne ili gradske te fekalne otpadne vode.
Sastav i svojstva otpadnih voda zavise od naina upotrebe
voda. Ista voda se upotrebljava za obavljanje raznih ivotnih
funkcija, sanitarne potrebe, komunalna potronja (pranje
ulica, zalijevanje i sl)
Bioloka razgradivost je vano svojstvo kuanskih otpadnih
voda.
Prema stepenu bioloke razgradnje razlikuju se:
- Svjee otpadne vode - bioloka razgradnja jo nije
naprodovala, koncentracija otopljenog kisika nije bitno manja
od one u vodi iz vodovoda;
- Odstajale vode - ne sadre kisik potroen je za bioloku
razgradnju otpadne tvari;
- Trule (septike) vode - bioloka razgradnja se odvija u
anaerobnim uslovima, a uspostavljena je ravnotea izmeu
razgraivaa i organske tvari.

Svjee kuanske otpadne vode su sivo-smee boje, osobita

mirisa. Teenjem u kanalizacijskoj mrei, nakon to je
bioloka razgradnja napredovala, boja vode postaje tamna,
a miris osebujan po trulim jajima, uslijed sadraja vodiksulfida.
Kuanske otpadne vode sadre krupne otpadne tvari - papir,
krpe, plastine vreice, ostaci voa i povra.
Organske tvari se nalaze kao bjelanevine (40 60%) te
ugljikohidrati (25 50%). Najee se kao pokazatelji
sastava kuanskih otpadnih voda kontrolie: biohemijska
potronja kisika (BPK), koliina rasprene tvari i sadraj
mikroorganizama fekalnog porijekla. Broj i vrsta patogenih
mikroorganizama zavisi od prilika podruja odakle potjeu
otpadne vode. Broj ukupnih koliformnih bakterija (b.c.)
koje se dnevno izluuju po stanovniku iznosi 2,5 x 1010 do
2,5 x 1012. Broj enterovirusa reda je veliine 3 x 105 do
2,5 x 106 zaraznih jedinica po stanovniku na dan. Od
ukupnog broja mikroorganizama u otpadnoj vodi samo mali
broj u odreenim uslovima izaziva bolesti. Vrlo velik broj
razlagaa omoguava bioloku razgradnju organskih tvari.

Industrijske otpadne vode - Sastav i konc-ija ind-ih

otp. voda zavise od tehnolokog postupka.U odnosu na

kuanske otpadne vode dijele se na:
1. bioloki razgradive ili spojive koje se smiju mijeati s
kuanskim otpadnim vodama (otpadne vode prehrambene
industrije);
2. bioloki nerazgradive ili nespojive koje se ne smiju
mijeati s kuanskim otpadnim vodama bez prethodne
obrade (otpadne vode metalne ind-je).
Ind. otpadne vode mogu sadravati: teke metale, kiseline,
baze, min. soli, min. ulja i ugljikovodike, fenole,
radioaktivne tvari i dr. Ponekad se optereenost ind-im
otpadnim vodama izraava ekvivalentom stanovnika
izrauntim prema BPK5 (Bioloka potronja kisika u
postupcima proiavanja za 5 dana). Ovakav proraun je
mogu samo kod nekih ind-h postupaka, kod kojih je
mogue procijeniti koliinu organskih tvari prema BPK.
Veina industrijskih otpadnih voda sadre tvari koje
ometaju biohemijske postupke razgradnje organske tvari,
pa se koliina organskih tvari izraava pokazateljem:
hemijska potronja kisika (HPK).

Ako je odnos
HPK/BPK5 > 2,5
to pokazuje na vei utjecaj industrijskihkih otpadnih voda u
gradskim (komunalnim) otpadnim vodama.

Uslijed izrazitog utjecaja industrijskih otpadnih voda u

zajednikim gradskim kanalizacijama imamo znatno
snienje ili povienje pH, poveanu koliinu tekih metala
(otrovnost voda). Takve vode esto ometaju bioloke
postupke na zajednikim ureajima za ienje otpadnih
voda.
Oborinske vode uslovno se mogu nazvati otpadnim vodama.
Ponekad se pri istraivanju utjecaja otpadnih tvari na
kakvou prirodnih voda ptetpostavlja da su oborinske
vode iste, a oneienje uzrokovano oborinskim vodama
smatra se prirodnim oneienjem sliva. Ranije se,
naroito kod prorauna kinih izljeva mjeovitih
kanalizacija, pretpostavljalo da su oborinske vode iste.

Zatita voda od zagaivanja, kao i unapreivanje postojeeg

kvaliteta, postie se spreavanjem unoenja zagaujuih
materija u koliinama koje mogu uzrokovati nepovoljne
promene kvaliteta vode.
Postoji vie naina kojima se mogu otkloniti ili smanjiti
koliine zagaujuih materija u vodama. Neki od tih
postupaka su: sistemi zatvorenih ciklusa (recirkulacija
otpadnih voda), postupci vjetakog i prirodnog
proiavnja otpadnih voda, kao i mjere zatite voda od
termalnog zagaivanja.
Pri ienju otpadnih voda radnje i postupci koji se
primjenjuju na ureaju za ienje otpadne vode najee
se razvrstavaju kao:
Prethodno ienje (preliminarno)
Prvi stepen ienja (primarno) primarna faza
Drugi stepen ienja (sekundarno) sekundarna faza
Trei stepen ienja (tercijarno) tercijarna faza
Postupci koji se primjenjuju na treem stepenu ienja
nazivaju se i napredna tehnologija. Ponekad se odreuju
ciljevi pojedinih stepena ienja kako bi se tanije
oznailo to se oekuje od pojedinog stepena ienja.

U skladu s Uputama Savjeta EU u pogledu ienja gradskih

otpadnih voda:

Prethodni stepen ienja oznaava primjenu radnji i

postupaka kojim se iz otpadnih voda uklanjaju krupne
plutajue otpadne tvari, pijesak i ljunak; BPK5 se
smanjuje za oko 20% konc-ije uzlazne otpadne vode.
Prvi stepen ienja oznaava primjenu fizkih i /ili
hemijskih postupaka ienja
Drugi stepen ienja oznaava primjenu biolokih i/ili
drugih postupaka ienja, kojima se u otpadnim vodama
smanjuje konc-ja rasprene tvari i BPK5 ulazne vode za
70-90%, a koncentracija HPK za oko 75%;
Trei stepen ienja oznaava primjenu fiziko-hemijskih,
biolokih i drugih postupaka kojima se u otpadnim vodama
smanjuju konc-ije hranjivih soli ulaznih otpadnih voda
kojima se iz vode uklanja najmanje 50% rasprenih tvari,
a vrijednost vode za 80%, odnosno uklanjaju i druge
osebujne otpadne tvari, u konc-jama koje nije mogue
postii primjenom drugog stepana ienja.

Odgovarajui ili primjereni

stepen ienja oznaava
primjenu bilo kojeg postupka
ienja i naina isputanja
kojima se zadovoljava uslovima
prihvatne sposobnosti
prijamnika.
Postupci ienja otpadnih voda
stalno se poboljavaju, tako
da se primjenom naprednih
postupaka otpadne vode mogu
proistiti do visokog stepena
istoe.
To se odnosi na veinu
postupaka koji se jo nazivaju
i uobiajeni (konvencionalni).
Postupak proiavanja u Vreocima

Postupci prethodnog i prvog stepena ienja Radnje i postupci koji se primjenjuju na ovom stepenu
ienja temelje se na fizikim pojavama i
zakonitostima - "fiziki postupci i radnje".

Reetanje - Reetanjem se iz vode uklanjaju krupne

rasprene i plutajue tvari (lie, krpe, plastine

vreice, komadii drveta i sl.) koje bi mogle ometati
rad crpki i drugih dijelova ureaja. Razlikuje se
reetanje na reetkama i sitima. Uinkovitodt radnje
ovisi o veliini slobodnog otvora kroz koji voda prolazi.
Prema razmaku izmeu ipaka, reetke se dijele na:
- iroke reetke s meu razmakom 50-100 mm
- Srednje reetke s meu razmakom 10-25 mm
- Uske reetke s meu razmakom 3.10 mm.

PROIAVANJE OTPADNIH VODA

Mogu se navesti neki od najeih primjenjivanih

drugaijih postupaka kao vrste postupaka ienja na/u
tlu, akvakulture te ienja u dubokim spremnicima.
Posebnu panju zahtijeva ostatak iz postupaka
taloenja, ukljuivo bistrenje nakon biolokih i fizikohemijskih postupaka, koji se naziva "mulj" s ureaja
za ienje vode.
Izbor pojedinog postupka ili radnje ienja otpadne
vode i obrade mulja zavisi naroito od porijekla,
sastava i koncentracije otpadnih voda kao i o nainu i
mjestu isputanja otpadne vode te odlaganju mulja.
Istovremeno se u mnogim zemljama istrauju i
primjenjuju drugaiji (alternativni) postupci ienja
otpadnih voda tzv. "prirodni postupci a koji se
razlikuju od uobiajenih, meu kojima su neki razvijeni
do "visoke tehnologije.

BIOREMEDIJACIJA RUDNIKIH I OTPADNIH VODA

HIDROZAGAENJE TRENUTNI PROBLEMI

Prema zagaenju povrinskih i podzemnih voda, BiH se

smatra najzagaenijom republikom bive Jugoslavij
U cijeloj zemlji, mnoge rijeke su loeg kvaliteta zbog
otpadnih voda i kanalizacionih postrojenja
U urbanim zonama 70% domainstava je povezano sa
kanalizacionim sistemima i oni su esto neefikasni
Ne postoje postrojenja za tretman kanalizacionih voda
Zbog rata na prostorima BiH vodna infrastruktura
zemlje je teko oteena. Jo i prije rata, stanje u
vodosnabdijevanju i kanalizaciji je bilo nesreeno. Mada
se procjenjuje da je sektor snabdijevanja vodom saniran
do 90 % od predratnog nivoa, ipak je jo daleko od
meunarodnih standarda
Do sada je vrlo malo ulagano u kapacitete za tretman
otpadnih voda.
Kakav je kvalitet vode za pie ???
U urbanin sredinama kanalizacioni sistemi su nedovreni

VODE - PRIORITETI RJEAVANJA

Obezbjeenje dovoljnih koliina kvalitetne vode za

vodosnabdijevanje i druge namjene
Zatita i racionalno iskoritavanje vodenih resursa
Ouvanje kvaliteta povrinskih i podzemnih voda
Zatita od vodenih erozija, bujica i dr-ih tetnih djelovanja vode
Racionalna upotreba vode
Da bi se ovo postiglo potrebno je sprovesti slijedee aktivnosti:
Modernizirati sektor voda u skladu sa EU direktivama. Predlae
se izrada vodoprivrednih osnova po slivnim podrujima i donoenje
baznih dokumenata za koritenje i upravljanje vodama,
Uskladiti pravnu regulativu unutar pojedinih entitetskih vodnih
reima,
Ojaati nivo aktivnosti drave BiH u sektoru vode
Razraditi i uvesti novu zakonsku/institucionalnu strukturu kojom
e se lokalizirati upravljanje vodnih resursa,
Poboljati uslove za investicije i mobilizirati privatni kapital,
Uspostaviti sistem monitoringa voda

PEDOZAGAENJE
Tlo predstavlja polifazni sistem koji se sastoji od vrste,
tene i gasovite faze i ivih organizama. Tlo

predstavlja posebnu prirodnu tvorevinu koja obuhvata

vrst povrinski sloj Zemlje, karakteristian za
biosferu. Nastaje kao rezultat dejstva klimatskih i dr
fizikih faktora i ivih organizama na geoloku podlogu
Zemlje. Od ivih organizama u procesu stvaranja
zemljita naroito su znaajni biljni organizmi,
mikroorganizmi kao i ivotinje (pedoflora i pedofauna).
Tlo je uslov opstanka ne samo ovjeka ve i mnogih drugih
organizama na Zemlji.
Smatra se da zemljite, zajedno sa vodom i vazduhom
spada u obnovljive prirodne resurse. Meutim, obzirom
na ogranienu ukupnu koliinu i izuzetno spor proces
nastajanja, kao i neprekidno zagaivanje i neracionalno
koritenje od strane ovjeka, zemljite ipak treba
smatrati ogranienim, odnosno neobnovljivim prirodnim
bogatstvom.

PEDOZAGAENJE
Negativno djelovanje ovjeka na zemljte - podsticanje
erozija na nestabilnim kosinama i nagibima, izazivanje
klizita, izazivanje zaslanjivanje zemljita, neadekvatno
koritnje vjetakih ubriva itd.
Posebno se istie naruavanje ravnotee i unitavanje
zemljita rudarskom delatnou veliki povrinski
kopovi, jalovita, raskrivke, pepelita, ljaita,
isputanje otpadnih voda u vodotokove, isputanje kiselih
rudnikih voda, izgradnja puteva, hidroakumulacija i
irenjem gradova. Ovakve pojave su klasifikovane pod
nazivom tehnogena zemljita.
ovjek svojim aktivnostima neprekidno smanjuje ukupnu
povrinu zemljita. Ovo se naroito odnosi na
poljoprivredno zemljite koje postaje sve ugroenije.
Osnovne ovjekove aktivnosti koje najvie degradiraju tlo
odnose se prvenstveno na irenje gradova, izgradnju
industrijskih kompleksa i saobraajnica, kao i
deponovanje otpada.

PEDOZAGAENJE
Prema vrstama naruavanja, i zagaivanja tla imamo
sljedee:

jalovine, nastale eksploatacijom, preradom i korienjem

mineralnih sirovina ili industrijskih pogona;
materijali iz industrijskih, otpadnih voda koji se kao
nerastvorljiva komponenta taloi du vodotokova, rjenih
terasa ili plavljenom zemljitu (otpadne vode flotacija,
otpadne vode ienja i suenja uglja, otpadne vode
metalurke prerade itd.);
urbano i industrijsko zemljite koje vie ne slui
poljoprivrednoj proizvodnji;
aerosedimenti, estice neorganskog i organskog porjekla
koje se raznose vjetrom i atmosferskim oborinama.

Primjeri naruavanja, i zagaivanja tla

Kontaminirana zemljita - U vanjske faktore kontaminacije zemljita

ubrajamo sljedee izvore: mineralna ubriva, pesticide, poplavne i
irigacione vode, industiju, puteve, naselja, radionuklide, parazite itd.
Organohlorni isekticidi (OH) - su stabilna hemijska jedinjenja u odnosu
na mnoge fizike, hemijske i mikrobioloke agense, nagomilavaju u
zemljitu, a zatim prelaze u biljna i ivotinjska tkiva. U humani
organizam se najvie unose preko hrane (ostaci OH prisutni su u
veini namirnica), a naroito preko namirnicama sa veim sadrajem
masti. Prilikom termike obrade dolazi do promjene ovih jedinjenja.
Tako su ispitujui konc-ju DDT u uzorcima prethodno kontaminiranog
juneeg mesa prilikom dinstanja, prenja ili peenja, Carter i
saradnici primjetili da sadraj ukupnog DDT opada za 25 - 47%.
Iste efekte u pileem mesu posmatrao je i Richtey sa saradnicima.
Kada je u pitanju sterilizacija konzervi, ona ima utjecaj na
smanjenje OH insekticida.
Ako se koriste pesticidi u proizvodnji hrane, to zahtijeva kontrolu i
praenje biorazgradljivosti ostataka u vodi, zemljitu i hrani.
Testiranja se prvo provode na pokusnim ivotinjama (mievi,takori).
U pravcu smanjenja broja eksperimentalnih ivotinja, razvojem
tehnologije animalnih stanica, pristupilo se metodama za praenje
toksikih uinaka ksenobiotika na pojedine elije u primarnoj kulturi i
staninim linijama.

Posebno tetne zagaujue materije predstavljaju teki

metali: naroito Pb, Zn, Cd,Hg,Cr,Ni i drugi.
Mnogi teki metali se nalaze u tlu u obliku minerala. Njihovi
kationi vremenom dospjevaju u okolno tlo, povrinske i
podzemne vode koje ih dalje rasejavaju.
Kontaminirana zemljita tekim metalima - Teki metali u
zemljite se mogu na vie naina unijeti: sa koritenjem
ubriva koja u sebi sadre teke metale (u fosfatima se
nalazi kadmij-Cd), putem izlijevanja rijeka koje su
zagaene otpadima industrije, koritenjem za
navodnjavanje zagaene vode iz rijeka, od zatitnih
sredstava koja u svom sastavu imaju teke metale,
koritenjem mljevenih stijena (kalcifikacija zemljita).
Veinom u tlo dolaze kao posljedice industrije,
saobraaja, postrojenja za preradu min-h sirovina itd.
Izraeni problem mobilnosti tekih metala u tlu javljaju se
kod kiselih zemljita (niska pH), to se moe ustanoviti i
kod rastinja na tim povrinama.
Pored tla mnoge su rijeke zagaene tekim metalima tako
da imamo zabrane lova ribe u mnogim rijekama Europe.

Maksimalno dozvoljene koliine - MDK toksinih metala u zemljitu

namijenjenom za organsku poljoprivredu

_________Naziv

MDK (mg/kg) suhog zemljita_________________

arsen (As)

20,00

bakar (Cu)

50,00

berilij (Be)

5,00

bor (B)

30,00

cink (Zn)
kadmij (Cd)

150,00
1,00

kalaj (Sn)

20,00

kobalt (Co)

10,00

molibden (Mo)

5,00

nikl (Ni)

30,00

olovo (Pb)

20,00

iva (Hg)

0,800

MDK (mg/kg) u tlu

Redni
broj

Hemijski element

Maksimalno dozvoljena
koliina u mg/kg zemlje

1
2

kadmijum
olovo

do 2
do 100

3
4
5

iva
arsen
hrom

do 2
do 28
do100

nikl

do 50

7
8
9
10

fluor
bakar
cink
bor

do 300
do 100
do 300
do 50

Da bismo bili sigurni o kakvom se stanju zemljita radi kada su u

pitanju teki metali, provjeru moemo uraditi na uzorcima zemljita
ili rastinja sa tog zemljita. Danas je atomska apsorpciona ili
atomska emisiona spektrofotometrija iroko koritena tehnika za
kontrolu tekih metala.
Tabl. Kontaminiranosti zemljita u urbanoj zoni Sarajeva (mg/kg)
zavod za agropedologiju 1998g
Lokacija
Cu
Zn
Pb
Mn
At-mejdan Bistrik
54,0
115,5
192,8
670
Koevo-Dif
25,2
84,0
96,4
965
Vojna ekonomija-Otoka
36,0
83,0
16,0
722
Glavni park
21,6
56,7
144,6
978
Park-II Gimnazija
36,6
95,5
128,5
626
Stara vojna bolnica
43,2
208,9
208,9
796
Alipaino polje
32,4
78,7
80,8
774
Ptt Ininjering
3,6
85,0
112,4
830
Velepekara
57,6
210,0
83,0
804
Vraca
36,0
117,6
80,3
1,144
Pehlivanua
97,6
255,1
208,9
617
Granice dozvoljenosti
100,0
150-200 100,0
850

Kontaminirana zemljita radionuklidima - Do

kontaminacije dolazi usljed: proba nuklearnog
oruja, kvarova nuklearnih reaktora i dr.
nuklearnim postrojenja, primjene radioaktivnih
izotopa u privredi, u naunoistraivakom radu,
medicini, u preradi i obogaivanja urana, pri
skladitenju radioaktivnog otpada, primjene
borbenih sredstava sa osiromaenim uranom idr.
Nisu svi jednako opasni za ivi svijet. Stepen
tetnosti ovisi o njihovoj zastupljenosti,
vremenu poluraspada, vrsti i energiji zraenja,
biolokom vremenu poluraspada i dr.
Bioloki najznaajniji radionukleotidi koji nastaju
pri eksploziji nuklearne bombe su: 239Pu, 90Sr,
89Sr, 131J i 14C. Meu njima najveu opasnost
predstavlja 90Sr i 137Cs zbog dugog vremena
poluraspada (28-30 god). Uz navedene veoma je
tetan i 14C.

Pri ispitivanju hidrogenske bombe koncetracija 3H i 14C u

biosferi jako se poveava. Neutroni koji se oslobaaju
pri eksploziji hidrogenske bombe u atmosferi dovode do
nastajanja 14C za koji se smatra da je sa genetskog
stanovita opasniji (prema nekim autorima i do 17 puta)
od ostalih produkata radioaktivnog raspada.
Radio nukleotidi u tlo dolaze u vidu vrstih estica ili
padavinama u rastvorenom ili nerastvorenom stanju.
Zavisno od organskog i minerolokog stanja tla
nukleotidi se zadravaju ili ispiraju i odlaze u nie
slojeve. Humusna tla vie vezuju radionuklide od
siromanih. Pjeskovita tla manje vezuju radionuklide u
odnosu na glinovita.
U prirodi se nalaze i prirodni radioaktivni elementi. U
poljoprivrednoj proizvodnji koja je pod vedrim nebom,
nezatiena, biljke usvajaju iz zemljita radionuklide
ime se radiokontaminacija prenosi u lanace ishrane.

Prema porijeklu i sastavu otpad se dijeli na:

Razgradivi otpad organskog porjekla, iz polj. proizvodnje;

Sagorljivi organski otpad koji nije podloan brzom raspadanju;
Neorganski nesagorljivi otpad;
Ostaci spaljivanja sagorljivih materija pepeo i sl. ;
Kabasti otpad - predmeti;
Ostaci proiavanja voda i gasova (mulj, talog, vrsti otpadci);
vrsti otpad iz hemijske industrije;
Otpad pripreme, koncentracije, separacije i korienja mineralnih
sirovina (jalovina, pepeo, ljaka, ugljena praina).

INDUSTRIJSKI OTPAD Nain deponovanja industrijsog

otpada zavisi od njegovih karakteristika hem. sastava,
agregatnog stanja, mogunost razgradnje, koliine ili
sposobnosti reciklae kao sekundarnih sirovina.
OTPAD IZ URBANIH SREDINA Intenzivnom urbanizacijom
neprekidno se poveavaju koliine otpadnih materija
(ovjek dnevno proizvede oko 0,5 -1,8 kg otpada).

Metalurgija

Priprema
Separacija
obogaivanje

Topionica

RECIKLAA
Ruda
Sirovina

Povrinski
kop

Proizvodi

Otpad

Rasijavanje u okoli

REKULTIVACIJA TLA

ZEMLJA TRENUTNI PROBLEMI

Tokom proteklih decenija zemljite u BiH je bilo izloeno

razliitim negativnim uticajima, koji su uzrokovali njegovo
zagaenje, degradaciju i ponekad kompletnu destrukciju
Porast zakiseljavanja zemljita. Ova pojava je veoma
esta u blizini termoelektrana (Tuzla, Kakanj, Ugljevik,
Gacko), i podrujima sa razvijenom industrijom, posebno
hemijskom, sa visokim stepenom emisija SO2, CO2, NOx
i drugih gasova koji izazivaju "kisele kie"
Sadraj tekih metala u zemljitu je u porastu u blizini
velikih industrijskih i rudarskih centara i termoelektrana
Vodene erozije
Tehnogene pustinje - povrinska eksploatacija razliitih
sirovina (ugalj, pijesak,Fe, Al, glina i sl.)
i drugo

PRORITETI RJEAVANJA

Podizati nivo upuenosti stanovnitva o vanosti zemljita za

odrivi razvoj
Razviti skladan Zakon o zemljitu (zatita, koritenje, obrada)
Razvoj jedinstvene strategije zatite zemljita na nivou drave,
Obezbjeenje ope i posebne legislative za zemljite
Obezbjenje instrumenta i standarda za zatitu polj-og zemljita,
Uspostava mehanizma trita zemljitem, za to je potrebno
imati: dobar informacioni sistem, pouzdan zakonski i pravni
sistem, sposobne eksperte za zemljine transakcije, jedinstvene
takse i poreze za nekretnine,
Napraviti inventuru stanja zemljita u BiH za potrebe stratekog
planiranja,
Identificirati stepen kontaminacije zemljita za proizvodnju
zdrave hrane
Identificirati aktuelne i potencijalne erozije zemljita i
provoenje mjera zatite,
Kategorizacija zemljita u cilju odrivog koritenja u poljoprivredi
i umarstvu,
Uspostaviti monitoring zemljita u okviru Evropske integracije,

U etici ne postoji neutralnost i nepristrasnost,

jer ko ne eli djelovati, mora pred svojom
savjeu odgovarati za svoje nedjelovanje a
niko ne moe izbjei etikoj odgovornosti
pod izgovorom da je samo pojedinac od
kojega ne zavisi sudbina svjeta.

Eko etika bavi se vrijednosnim prosuivanjem aktivnosti ovjeka

u odnosu na: biocenoze, ekosisteme, cjelokupnu biosferu i
ekosferu uope.

ta se postie zatitom okolia ?

- ouvanje kvaliteta okolia ,

- ouvanje prirodnih resursa i biocenoza,

- zdrav i odrivi razvoj,
- ...?

Ekoloka kultura sveukupnost novih odnosa ovjeka prema

-

okoliu
umjesto da pljaka, izrabljuje, degradira i porobljuje okoli,
ovjek treba postati prijatelj i potivaoc okolia
potebno je mijenjati nae potrebe za posjedovanjem i
opustoenjem zraka, vode, tla;
potrebno je osloboditi se od vika bogatstva (nezasinosti) i
gomilanja dobara;
potrebno je osloboditi se od suvinog konzumizma, jer ovjek
finalno konzumira sam sebe!

Eko etika - ekoloke spoznaje i dostignua zatite

okolia potrebno je preoblikovati u ekoloke norme,
zapovijedi, zabrane i dunosti ovjekovog
ponaanja u odnosu na okoli.
OKOLINA PRAVDA pojam koji ukida naune,
dravne, politike, drutvene i religijske domene i
tei prema jednakoj distribuciji okolinih vrijednosti i
okolinog rizika na cjelokupnu populaciju planete
Zemlje. Sam pojam okolina pravda ukljuuje i brigu
za smanjenje i sprijeavanje okolinog rizika.

...ljudsku zajednicu nije potrebno iznova

osmiljavati ve je potrebno promiljati o
novoj reorganizaciji te zajednice u smislu
i po uzoru na prirodne ekosisteme ...
( F. Capra)

EKO ETIKA orijentacijsko moralno naelo koje postepeno difundira

na razliita podruja ovjekovog djelovanja i ivota, posebno ukljuujui
nain na koji ovjek uzgaja biljke, postupa sa ivotinjama,
raspolae s prirodnim resursima ili se odnosi prema
sveukupnosti okolia koji ga okruuje!!!

Jedna generacija sadi

drvo a druga uiva
u hladu.
(kineska poslovica)
Zemlju smo naslijedili od predaka, a posudili od potomaka.

Filozofija i ekologija - EKOFILOZOFIJA

Ekologija bi trebala tragati za ovjekovom kuom, i to
pravom kuom, jer su se u toku historijskog razvoja ivota
ovjeku nudile razliite kue i, zapravo, ivio je u
razliitim "kuama", odnosno u razliitim historijskim
svjetovima. Ovdje namjerno spominjemo rije svijet, jer
kako god ekolozi tumaili rije kua, ovjek kao ovjek
uvijek sebe istinskim i cjelovitim nalazi tek u takvoj cjelini
koja se jo od mitskog vremena nazivala svijetom.
Jednom je jedan revolucionarni filozof (K. Marx) rekao da je
ovjek "ovjekov svijet". Ali ovjek nije jedini "stanovnik"
svijeta, svijet ne ini samo ono ljudsko, i druga su bia
boanska i neboanska a osvrtom na ovjekovu historiju to
je oigledno, "stanovnici svijeta. Svijet je oduvijek bio
nekako ureena zajednica ovjeka i drugih bia, koja su
kao i on imala svoje mjesto u svijetu. Moe li ekologija
dospjeti do razine na kojoj se ispoetka moe tragati za
zajednicom ivota u nekako ureenom svijetu, do razine na
kojoj e ovjekova kua ujedno biti miljena i kao kua
drugih bia? Moe li ekologiji u tomu pomoi filozofija?

Filozofija i ekologija - EKOFILOZOFIJA

H. Jonas u svojoj etici od dananjeg ovjeka kao pojedinca
i cjelokupne populacije zahtijeva odgovornost: prema
prirodi, prema budunosti i prema idejama ovjeka.
Prema H Jonasu, nije presudno hoe li se i kako odrati
samo ovjek, ve i hoe li se odrati kao ovjek, hoe li
se odrati ideja ovjeka koju je uvao i pronosio kroz
dosadanju historiju kada je nastanjivao razliite
svjetove. Zato ovjekova kua nije samo mjesto njegove
puke egzistencije, ovjekovom kuom treba nazvati ono
mjesto ili sklop ovjekova "stanovanja", u kojem moe
biti cjeloviti i pravi ovjek ili, kako se to filozofijski
kae, bitno ili istinski ivjeti, ivjeti primjereno ideji
ovjeka. Ovim nismo rekli nita novo.
I. Cifri sociolog, Lovelock, Rusel i drugi zastupaju
hipotezu Zemlje kao ivog bia
Capre i drugi pripadnici mistikih struja i savremenog
New Age pokreta ponajprije otkrivaju da ovjekova kua
ili jo uope nije "izgraena" ili je "uruena" (struni
ekologijski termin za to je "ekologijska kriza").

Filozofija i ekologija - EKOFILOZOFIJA

Meu sociolozima, filozofima i drugim koji se dotiu ove
ekofilozofske tematike nema saglasnosti oko tog kako
treba izgledati ta kua. Ekolozi okolia nastoje sauvati
egzistenciju ljudstva, budunost i ono to smo naslijedili
na Zemlji ne ulazei u pitanje svrhe, smisla ili krajnjeg
cilja ovjekova ivota, zapravo, uope se ne pitaju koja
ili kakva treba biti prava ovjekova kua, dok sociolozi
tragaju za ovjekovom kuom u drutvu, poneki u nekom
pravom, istinskom drutvu budunosti, holistikim
ekolozima se ovjekova kua otkriva ili kao planet Zemlja
ili kao kosmos u cijelosti.
Religije i mistici nastoje uspostaviti odnos s neim vjenim
koje je izvor ne same ljudske egzistencije, ve njegove
biti, ljudskosti. Cilj ovjekove ljudskosti za njih nije sam
ovjek u smislu historijskog samoraanja, napr. kroz rad
u kojem se tek razvijaju ljudske sposobnosti ni neto nie
od ovjeka, neduhovno, materijalno itd. Religija i mistika
su stanovita da se prava ovjekova kua ponovo gradi
(ovjek je izvorno ve bio u pravoj kui koja se na
primjer u religijama naziva denet - raj).

Filozofija i ekologija - EKOFILOZOFIJA

Kako ljudskoj kui pristupa filozofija?
Neki bi filozofi tvrde da ako traimo pravu, istinsku, bitnu ljudsku
kuu, kuu primjerenu bitku ovjeka, onda je ona cjelina bitka
(to je svojevrsni filozofijski holizam) koju pored bitka ovjeka
sainjavaju i bitak boga i bitak prirode. Zato pitati ta se
dogaa s ovjekom ne znai pitati samo kako on ivi na Zemlji,
je li ugroena njegova egzistencija, kako ekologijski stoji s
uvjetima te egzistencije, ve kako stoji s njegovom
filozofijskom kuom, s cjelinom bitka, a to znai i pitati kako
stoji s prirodom (je li ona, na primjer, u svojem posebnom bitku
ukinuta postavi resursom ili je sauvala svoj samostalni bitak u
cjelini svega), kako stoji s bogom (sjetimo se samo da je
krajem 19. stoljea Friedrich Nietzsche objavio "smrt" boga) i
kako stoji s biti ili idejom ovjeka (sjetimo se teza o "smrti" ili
"zastarjelosti" ovjeka).
Hsle ekoloku krizu ne vidi samo u ugroavanju nae zemaljske
kue i "razaranju idealne kue" ("cjeline bitka"), ve to i
porijeklo cijele krize vidi upravo u ovom drugom razaranju to
je "ugroavanje nae zemaljske kue povezano s razaranjem
idealne kue". Izlazak iz krize vidi kroz ponovno uspostavljanje
idealne kue.

Sva se filozofska ekoloka pitanja o prirodi svode na

pitanja to se dogodilo s prirodom, kako je mogue da je
ovjek uspio nauno, tehniki i gospodarski zavladati
njom, barem kada je rije o zemaljskoj prirodi i
pretvoriti je u dio svog gospodarenja. Da li je taj
historijski dogaaj nepovratan, naime, da prirode ne
samo da vie nema, ve je nikad vie nee ni biti ???
Zaista, ovjek vie ne zna to znai dobro ivjeti, biti
bogat, sretan, ime se mjeri njegova ljudskost, to ga
ini ovjekom, gdje mora stati u prisvajanju,
modificiranju i unitavanju drugih bia. Ali, moe li
ovjek sam sebi dati mjeru svoje ljudskosti i svog ivota i
djelovanja, moe li mu, naime, tu mjeru dati vlastiti um?
Na ovo staro filozofsko pitanje Hsle ne ulazi.
Starogrk filozof Pitagora: "ovjek je mjera svih stvari".
Danas smo svjedoci da mjeru svemu danas odreuje sam
ovjek.

"Djeluj tako da su efekti tvog

djelovanja podnoljivi s
permanencijom pravog
ljudskog ivota na Zemlji"

(H. Jonas)

Moralna odgovornost
se ogleda, ne samo u
injenju, ve i ne
injenju djelovanju.

ISTE TEHNOLOGIJE
UNEP-ova definicija:
istija proizvodnja je konceptualni i proceduralni
pristup proizvodnji koji zahtjeva da sve faze
ivotnog ciklusa proizvoda trebaju biti ciljem
prevencije ili minimalizacije kratkoronih i
dugoronih rizika po ljude i okolinu.

ISTE TEHNOLOGIJE
Kroz historijski tehnoloki razvoj, ovjek je koristio nauku,
tehniku i tehnologiju jednosmjerno naruavajui tako

ravnoteu prirodnih ciklinih biohemijskih procesa.

Posljedice su vidljive na zagaenju vode, tla i vazduha.
sirovina
proizvod
otpad

Ovako nastali poremeaji u okoliu, danas se rjeavaju

ADITIVNOM ZATITOM OKOLIA:
- tetne emisije nastale u proizvodnom pocesu otklanjaju se
tek nakon nastajanja ( na kraju procesa End of the
Pipe),
- primjenjuju se odgovarajua tehnoloka rjeenja ,
- primjenjuju se odgovarajui, za odreeni sluaj specifini,
ureaji za proiavanje otpadnih emisija,
- ovakva zatita, znaajno zastupljena u dananjoj
tehnolokoj praksi, predstavlja djelominu zatitu
ekosistema.

INTEGRALNA ZATITA OKOLIA -

- nastajanje otpada i tetnih emisija onemoguuje se ve

na poetku proizvodnog procesa ( Begin of the Pipe),

- primjenjuju
se suvremena proizvodno tehnoloka
rjeenja s viom razinom iskoristivosti sirovinskih i
energetskih resursa,
- koriste se odgovarajue ( prijateljske ) sirovine i
energenti,
- umanjena koliina otpada nastalog u procesu proizvodnje
vraa se u proizvodni proces procesom recikliranja.
Primjenom integralne zatite okolia titi se okoli te se
omoguuje i racionalnije koritenje tj. tednja materijalnih
i energetskih prirodnih resursa.
Savremena tehnoloka rjeenja, u okviru integralne zatite
okolia, ukljuuju i primjenu ekogenih tj. istih tehnologija
(malootpadnih tehnologija), kao i primjenu principa istije
proizvodnje.

ISTE TEHNOLOGOJE = EKOGENE TEHNOLOGIJE =

MALOOTPADNE TEHNOLOGIJE

Karakteristike savremene proizvodne tehnologije:

1.

2.
3.
4.

5.

Primjena savremenih tehnolokih procesa i rjeenja koji

omoguavaju racionalnije koritenje (tednju)
materijalnih i energetskih resursa na ulazu u proizvodni
sistem.
Smanjeno zagaivanje okolia,
Smanjenjeno koritenje materijalnih i energetskih
resursa,
Smanjeno nastajanje otpada i negativnih emisija
smanjena koliina proizvodnog otpada vraa se procesom
recikliranja, ponovo u proizvodni ciklus (sekundarne
sirovine), ili se neutralizira prije deponovanja ili
isputanja u medije okolia,
Glavni proizvod se nakon vremena amortizacije prikuplja
i takoer reciklira kao sekundarna sirovina.

EMATSKI PRIKAZ EKOGENE PROIZVODNJE

Osnovne razlike izmeu koncepta

End of the pipe i istije proizvodnje:

Metodologija

Reaktivna

istija
proizvodnja
Proaktivna

Obim

Dio po dio

Integralni

Rjeenje
Ekonomija

Specifino za svaki Multi medijalno

medij
Dodatni trokovi
Ekonomska uteda

Ininjering

Statian

End of pipe

Dinamian

INDUSTRIJSKA EKOLOGIJA
Koncept industrijske ekologije je u tome da se industrijska
postrojenja tretiraju tako da se prilagode okolini, a ne
da se iz nje izdvajaju. U takvom sistemu ele se
optimalizirati sirovine, od poetnog materijala, do
zavrnog produkta, vika i otpada.
Faktori koji se trebaju optimalizirati su: sirovine, energija i
kapital. Glavni je cilj da tehnologija radi s prirodom a ne
protiv nje. Industrijska ekologija je u principu
produkcijska komponenta odrivog razvoja. Najvaniji
aspekt ove politike je taj da otpada nema niti na jednom
koraku proizvodnje jer je sav otpad u stvari resurs za
neki drugi korak proizvodnje u nekoj drugoj industriji
(poduzeu). Na taj nain se otpad pretvara u profit. Svi
principi koji se nalaze ispod industrijske ekologije (na
niim stepenicama), ine temelje koji industrijsku
ekologiju ine uspjenom.

istija proizvodnja

istija proizvodnja se moe predstaviti kao:

reduciranje koliine proizvedenog otpada ili izbjegavanje
proizvodnje istog,
efikasnija upotreba energije i resursa,
proizvodnja okolino prihvatljivih proizvoda i pruanja
usluga,
postizanje manje koliine proizvedenog otpada, niih
cijena i veeg profita.
istija proizvodnja je sveobuhvatna preventivna strategija
koja se podjednako primjenjuje na proizvodni proces,
sam proizvod i uslune djelatnosti, s ciljem poveanja
efikasnosti proizvodnje i smanjenja rizika za okoli i
zdravlja ovjeka. U procesu proizvodnje, istija
proizvodnja znai efikasnije koritenje sirovina, vode i
energije i sprjeavanje nastajanja otpada.

Razlike izmeu istije proizvodnje i proiavanja na kraju

tehnolokog procesa
Tehnologija end-of-pipe ukljuuje upotrebu raznih
tehnologija i proizvoda (hemijskih) za proiavanje vrstog,
tekueg i plinovitog otpada. Ova tehnologija moe reducirati
koliinu otpada koji se odlae, ali u sutini ona zagaenje
pretvara u drugi medij (npr. zagaenje zraka se pretvara u
otpadnu vodu, isputena voda se pretvara u vrsti otpad
itd.).
EMATSKI PRIKAZ ISTIJE PROIZVODNJE

STRATEGIJA ISTIJE PROIZVODNJE

Osnovni principi vodilje strategije istije proizvodnje su:

Princip predostronosti poziva na smanjenje unoenja antropogenih

faktora u okoli i u sutini on zahtijeva sutinsku izmjenu
industrijskog sistema proizvodnje i potronje koji se zasniva na
prekomjernoj upotrebi materijala (smanjeno koritenje prirodnih
resursa)

Princip prevencije jednako je vaan, posebno u onim sluajevima gdje

je poznato da proizvod ili proces mogu izazvati tetu. Ovaj princip
se sastoji od uvoenja izmjena uzvodno u standardnoj mrei
sistema proizvodnje i potronje. Pretpostavlja onemoguavanje
zgaenja okolia na mjestu nastanka zagaenja-emisije (Begin of
the Pipe)
Princip integracije podrazumijeva usvajanje potpunog sagledavanja
proizvodnog ciklusa. Jedna od metoda za uvoenje ovog principa je
sveobuhvatna analiza ivotnog ciklusa proizvoda.
Princip demokracije - ukljuuje ljude, radnike i stanovnike na nain na
koji je organizirana proizvodnja. Ukljuuje cijelu zajednicu
(proizvoae, potroae), s ciljem kontrole, monitoringa te
pristupa relevantnim informacijama, radi donoenja odluka

Prednosti uvoenja istije proizvodnje :

Unapreenje proizvoda i proizvodnih procesa,

tednja materijala i energije,
Vii nivo zatite okolia,
Poboljanje uslova rada i sigurnosti uposlenika,
Poveanje produktivnosti proizvodnje,
Poveanje konkurentnosti kompanije,
Smanjenje trokova proizvodnje

Procesi drutvene i ekonomske

globalizacije

Pregled globalnih kretanja kroz historiju:

1962 Rachel Carson je izdala knjigu Tiho proljee (Silent Spring),
u kojoj je, analizirajui odnose izmeu toksikologije, ekologije i
epidemiologije, utvrdila katastrofalnu tetnost pesticida na
okolinu. Ovom knjigom je Carson pokrenula ekoloku lavinu.
1963 Poeo International Biological Programme - desetogodinji
program istraivanja okolinskih teta, te biolokih i ekolokih
mehanizama tih teta, to je postavilo naune temelje za
environmentalizam
1967 UNESCO-va meunarodna konferencija o racionalnoj upotrebi
i konzervaciji biosfere otvorila vrata diskusijama o konceptu
odrivog razvoja.
1968 Paul Ehrlich izdao vrlo uticajnu knjigu Populacijska bomba, u
kojoj je objasnio veze izmeu rasta ljudske populacije,
eksploatacije resursa i okolinskih politika.
1969 U SAD stvorene prve ekoloke nevladine organizacije Savjet za odbranu prirodnih resursa i Prijatelji Zemlje (Friends
of the Earth), te formirana prva vladina agencija za zatitu
okoline - Agencija za zatitu okoline (Environmental Protection
Agency - EPA).

Pregled globalnih kretanja kroz historiju:

1970 Prvi Dan Zemlje u SAD - mirne demonstracije, u
kojima je uestvovalo preko 20 miliona ljudi.
1971 OECD utvrdio stav da onaj ko prouzrokuje zagaenje
mora platiti tetu;
u Velikoj Britaniji formiran Meunarodni institut za
okolinu i razvoj (IIED),
u Kanadi formirana organizacija Greenpeace.
1972 U Stockholmu odrana UN konferencija o humanoj
okolini, koja se je bavila fenomenima regionalnih
zagaenja i kiselih kia. Konferencija je dovela do
stvaranja brojnih nacionalnih agencija za zatitu okoline
i do stvaranja UNEP-a (The United Nations
Environment Programme);
Novom Zelandu formirana prva nacionalna zelena
politika partija;
Rimski klub publikovao uvenu i kontroverznu publikaciju

Granice rasta

1973 Objavljen Evropski akcioni program za okolinu kao prvi

Pregled globalnih kretanja kroz historiju:

1974 Rowland i Molina utvrdili tetnost emisije fluoridnih
aerosola i ocjenili da e se, ako se njihova upotreba
nastavi postojeom brzinom, ozonski omota unititi za
nekoliko decenija.

1977 Odrana UN konferencija o sprjeavanju irenja pustinja

1979 Usvojena konvencija o meugraninom zagaivanju zraka

1980 Jimmy Carter potpisao Global 2000 Report, u kojem

se po prvi put raznovrsnost biosfere priznaje kao
kritina karakteristika za funkcioniranje planetarnog
ekosistema.
1982 Usvojena UN Konvencija o morskom pravu, koja sadri
okolinske standarde i pravila zatite morske okoline od
zagaivanja;
osnovan prestini World Resources Institute;
usvojena UN povelja za prirodu, po kojoj je svaka forma
ivota unikatna i vana vrijednost za ovjeanstvo i koja
poziva na razumijevanje zavisnosti ovjeanstva od
prirodnih resursa i potrebe za kontrolom njihove
eksploatacije.

Pregled globalnih kretanja kroz historiju:

1983 Formirana Svjetska komisija za okolinu i razvoj (WCED), a za
predsjednika izabrana Gro Harlem Brundtland.
1985 Na sastanku Svjetskog meteorolokog drutva u Austriji UNEP
upozorio na tetne efekte CO2 i drugih GHG plinova i na
globalno zagrijavanje Zemlje;
otkrivena ozonska rupa na Antarktiku
1987 Potpisan Montrealski Protokol o supstancama koje unitavaju
ozonski omota;
Svjetska komisija UN za okolinu i razvoj (WCED) publikovala
studiju Naa zajednika budunost (Our Common Future ili
Bruntland Report) koja je, povezujui socijalna, ekonomska,
kulturna i okolinska pitanja i globalna rjeenja, definirala i
populizirala termin odrivi razvoj.
1988 Osnovan meuvladin Panel o klimatskim promjenama sa
zadatkom da utvrdi najnovija nauna, tehnika i socioekonomska istraivanja o klimatskim promjenama.
1989 Osnovan prestini Stockholm Environment Institute

Pregled globalnih kretanja kroz historiju:

1992 U Rio de Janeiru odrana UN konferencija o okolini i
razvoju (Earth Summit) na kojoj je usvojena Agenda 21,
Konvencija o biolokoj raznovrsnosti, Okvirna konvencija o
klimatskim promjenama, Rio Deklaracija i principi o zatiti
uma.
- U Kostariki formiran Savjet Zemlje - tijelo za koordinaciju
implementacije dokumenata iz Rio de Janeira
1994 Prihvaen ISO 14001 standard kao dobrovoljni meunarodni
standard za korporacijske sisteme managementa okoline
1995 WTO (World Trade Organization) formalno priznala veze
izmeu trgovine, zatite okoline i razvoja,
- u Kopenhagenu Svjetski samit za socijalni razvoj (World
Summit for Social Development) prvi put utvrdio potrebu
borbe protiv apsolutnog siromatva.
1997 Specijalna sjednica Generalne skuptine UN (Rio +5)
utvrdila mali progres u implementaciji Agende 21 i usvojila
Program za njenu dalju implementaciju;

Pregled globalnih kretanja kroz historiju:

1997 u Kjotu potpisan Kyoto Protokol kao UN okvirna konvencija
o klimatskim promjenama. Dokument je obavezao razvijene
zemlje na smanjivanje emisije plinova koji proizvode efekat
staklene bate I utvrdio "clean development" mehanizme za
zemlje u razvoju.
1999 Odrani masovni antiglobalistiki protesti nevladinih
organizacija u Siettlu
2000 Mrea Earth Day Network proslavila 30. godinjicu
originalnog Dana zemlje;
- Svjetska komisija za visoke brane izrazila skepsu o nastavku
izgradnje velikih brana i ponudila alternative velikim
hidroelektranama
2001 Politika novog SAD predsjednika Busha izrazito
antiokolinska (izgradnja novih termoelektrana i nuklearki,
kresanje fondova za istraivanje novih oblika energije,
odustajanje od Kyoto protokola, itd);
- masovni protesti u enovi (sastanak G9) zbog nedostatka
okolinskih i radnih standarda i globalizacije; zavren 3 mil.
dolara vrijedan Human Genome Project, koji je otvorio put u
nove nade.

Pregled globalnih kretanja kroz historiju:

2002 Odran Svjetski Sammit o odrivom
razvoju u Johanesburgu (Rio + 10) sa
promjenljivim uspjehom. Sammit je
postavio brojne ciljeve smanjivanja
neravnopravnosti do 2015. godine;
- EU ratificirala Kyoto protokol
2003 god 192 lanica Svjetske zdravstvene
organizacije usvojili prvu javnu povelju o
tetnosti puenja po zdravlje ljudi
2004 EU ustanovila i izdala prvi registar
polucije u zemljama EU i zavrila svoj
trei izvjetaj o stanju okoline u Evropi;
- Ruska Federacija ratificirala Kyoto protokol

Globalni ekoloki menadment: Agenda 21

Temelji za Agendu 21 postavljeni su 16. juna 1972.

godine, kada se 113 drava okupilo na konferencije o
ovjekovoj okolini u Stockholmu, prvom globalnom
sastanku te vrste.
Deset godina kasnije, UN su osnovali Svjetsku komisiju
za okolinu i razvoj (World Commission on Environment and
Development) ideja o globalnom partnerstvu u odrivom
razvoju.
U periodu izmeu 3. i 14. juna 1992. godine je u Rio de
Janeiru odran Skup o zemlji (UNITED NATIONS
CONFERENCE ON ENVIRONMENT AND DEVELOPMENT)
na kojem je usvojen globalni plan za suoavanje sa
najhitnijim svjetskim potrebama nazvan Agenda 21 ili
Program za 21. stoljee.
Skup o Zemlji u Riu je okupio 179 efova drava. Smatra
se da tom skupu pripada poasno mjesto u okolinskoj
historiji ovjeanstva. Skup o Zemlji donio je Agendu 21
koja predstavlja jedan od pet kljunih donesenih
dokumenata na ovom skupu.

Globalno upravljanje:
Klju i alat za odrivu budunost
Planete

Pravini model globalnog upravljanja:

Meunarodna i meugeneracijska odgovornost

Inkluzivnost unutra i izmeu drava
Miroljubivo rjeavanje problema i sprjeavanje
konflikata
Povezivanje multilateralno usvojenih standarda

Na iduim slajdovima:
Primjer sistema upravljanja okoliem

Sistem upravljanja okoliem

Sistem upravljanja okoliem
( Environmental management system - EMS ) je
instrument zatite okolia nove generacije to
jest sistem predstavlja novu osnovu zatite
okolia.
Sistem upravljanja okoliem je dio ukupnog
sistema upravljanja organizacijom (proizvodnjom
preduzeem, uslunim, vladinim ili drugim
nevladinim upravnim organizacijama), a obuhvata
preventivno djelovanje i primjenu normi za
unapreivanje odnosa prema okoliu, s
temeljnim ciljem smanjenja nepoeljnih utjecaja
organizacije na okoli.

Sistem upravljanja okoliem

Osnova cijelog Sistema ekolokog monitoringa je na procjeni i
ocjeni stanja okolia (neprestani - kontinuirani monitoring,
mjerenja, ocjenjivanja, nadzor, kontrola stanja okolia).
EMS predstavlja kontinuirani ciklus koji se sastoji od
planiranja, implementacije, ispitivanja i stalnog
unapreivanja procesa, akcija i mjera koje organizacija
poduzima da bi uskladila svoje poslovne ciljeve s ciljevima
unapreivanja i upravljanja okoliem.
Veina sistema upravljanja okoliem strukturirana je prema
modelu Plan, Do, Check, Act, to vodi prema
kontinuiranom razvoju okolinog aspekta organizacije.

Temeljne funkcije sistema upravljanja okoliem su:

kontinuirano poboljavanje i usavravanje mjera zatite
okolia
Kontinuirano podizanja razine kvalitete stanja okolia

Veina sistema upravljanja okoliem strukturirana je

prema modelu Plan, Do, Check, Act, to vodi prema
kontinuiranom razvoju okolinog aspekta organizacije.

Primjer modela sistema upravljanja okoliem

Model se temelji na:

1. PLANIRANJU i definiranju aspekata okolia i planiranju
mjera i normi koje se odnose na uinkovito upravljanje
aspektima okolia
2. IMPLEMENTIRANJU modela sistema upravljanja
okoliem te procesa i aktivnosti usmjerenih prema
unapreivanju zatite i upravljanja okoliem
3. KONTROLI to ukljuuje kontrolu i nadzor svih
prethodno implementiranih aktivnosti i mjera poboljanja
i unapreivanja zatite i upravljanja okoliem
4. ISPITIVANJU koje obuhvata izvjetavanje o
uinkovitosti mjera i postupaka zatite te provoenje
eventualnih revizijskih aktivnosti i mjera korekcije radi
otklanjanja eventualno utvrenih neusklaenosti.

1. Pod PLANIRANJEM se podrazumijeva utvrivanje prioritetnih aspekata

okolia koji imaju prednost u sistemu upravljanja okoliem (zrak, voda, tlo ... ).
Svrha ovog razmatranja je dobivanje osnove za uspostavljanje sistema;
utvrivanje zahtjeva zakonskih i drugih propisa te normi odgovarajue politike
zatite okolia; utvrivanje ciljeva zatite okolia ( opih i pojedinanih ),
nosioca zatite te programa zatite i upravljanja okoliem.
2. IMPLEMENTACIJA sistema upravljanja okoliem podrazumijeva:
utvrivanje organizacijske strukture primjene sistema,
utvrivanje hierarhijske odgovornosti sistema,
utvrivanje tokova komunikacija i dokumentacije,
utvrivanje naina kontrole okoline dokumentacije,
determiniranje potrebne izobrazbe kadrova,
utvrivanje i definiranje postupaka i akcija za sluajeve izvanrednih stanja.
3. KONTROLA i korekcija sistema ukljuuje:
utvrivanje neusklaenosti i nepravilnosti u funkcioniranju sistema,
utvrivanje uzroka nepravilnosti,
odreivanje popravnih aktivnosti,
primjenu nadzora i/ili korekciju nadzornih aktivnosti,
stalno praenje stanja sistema,
praenje zapisa o podacima o sistemu,
mjerenja te utvrivanje preventivnih aktivnosti.

Ekoloki aspekti odrivosti

razvoja
Zakonska regulativa u BiH

Definicije odrivog razvoja:

Definicija odrivog razvoja koja se navodi u izvjetaju Our
Common Future Svjetske komisije za okoli i razvoj iz
1987. godine glasi:
- Odrivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadanjih
generacija, a da istovremeno ne ugroava mogunosti
buduih generacija da zadovolje svoje potrebe. (Navedena
defincija i danas slui kao temelj u nastojanjima
meunarodne zajednice u zatiti i ouvanju okolia).
Postoje i druge definicije:
- Odrivi razvoj je razvoj koji osigurava viu razinu kvaliteta
ivota za svakoga, sada i u budunosti
- Odrivi razvoj predstavlja stvaranje boljeg svijeta
uravnoteenjem socijalnih, ekonomskih i ekolokih faktora.
Odrivi razvoj mora zapoeti od svakog pojedinca on zapoinje
promjenom linih vrijednosti pojedinca a nastavlja se prenoenjem
tih promjena na sva podruja djelovanja pojedinca, odnosno na sva
podruja njegovog ivota.

Pod pojmom odrivog razvoja podrazumijeva se .. proces

promjena u kojem su iskoritavanje prirodnih resursa,
ulaganja, tehniko tehnoloki razvoj i institucionalne
promjene u meusobnom skladu to sveukupno omoguuje
ispunjenje potreba i oekivanja kako sadanjih tako i
buduih generacija. ( iz zvjea UN-a; Naa zajednika
budunost).
Odrivi razvoj ukljuuje istovremeno ostvarivanje etiri
cilja:
- drutveni razvoj u kojemu su prepoznate potrebe za
svakoga,
- uinkovita zatita okolia,
- umjereno ( razumno ) koritenje prirodnih resursa,
- odravanje visokog i stabilog nivoa dravnog rasta i
zaposlenosti

Razumijevanje odrivog razvoja danas se

postepeno proiruje meusobnim povezivanjem
podruja ekonomije, ekologije i sociologije.
Govori se o maginom trokutu odrivog razvoja:
socijalna pravednost

ekonomska sigurnost

ekoloka ravnotea

Ekonomska sigurnost mogua je samo uz ZDRAV okoli i uz ZDRAVO

drutveno ureenje !
Ekonomska sigurnost ukljuuje :
- poveanje produktivnosti i proizvodnje korisnih dobara i usluga,
- smanjenje siromatva u Svijetu i zadovoljenje temeljnih potreba ljudi,
- osiguranje pravedne raspodjele dobara te stalno unapreivanje
jednakosti u svim segmentima privreivanja,
- osiguranje zaposlenosti, LD, novih investicija, trgovine i distribucije
roba,
- osiguranje inovativnosti, poduzetnitva
ekonomiju prilagoditi decentraliziranom svjetskom tritu
Socijalna pravednost mjeri se napretkom onih koji su unutar zajednice u
najnepovoljnijem poloaju !
Socijalna pravednost ukljuuje:
- osiguranje i poticanje kulturoloke raznolikosti,
- odravanje i podravanje institucija drutvenih sistema,
- podravanje socijalne pravednosti i spolne jednakosti,
- omoguavanje sudjelovanja u odluivanju svih segmenata drutva,
- osiguranje mogunosti pravednog obrazovanja za sve,
- stvaranje jednakih prilika za razvoj posebno u okviru
problematike Sjever Jug

Ekoloka ravnotea podrazumijeva:

- osiguranje i odravanje genetske raznolikosti,
- podravanje bioloke proizvodnje,
- razvijanje otpora prema negativnim utjecajima na okoli, te
poticanje i omoguavanje oporavljivanja u sluaju nastajanja
negativnh utjecaja,
- osiguranje istog okolia i stabilne klime
- poticanje eko-djelotvornosti u svim djelovima drutva

Osnovne karakteristike odrivog razvoja:

recikliranje (ponovno koritenje) sekundrnih sirovina,

smanjenje isputanja agresivnih i tetnih emisija u okoli,
Smanjeno troenje, posebno neobnovljivih, prirodnih resursa,
zatita okolia postaje integralni dio procesa razvoja,
omoguavanje slobodnog pristupa informacijama o stanju i zatiti
okolia,
uspostavljanje i provoenje nacionalnih i meunarodnih normi i
propisa zatite okolia,
primjenjivanje principa predostronosti u procesu zatite okolia
sistemski pristup rjeavanju problematike odrivosti

AGENDA 21 iz Ria
1992 godine donosi se deklaracija o namjerama i obavezama za
odrivi razvoj tj. donosi se AGENDA 21 kao opti plan i
program djelovanja za odrivi razvoj u 21. vijeku. Ona ne
sadri nikakva ogranienja ili obaveze ve samo prijedloge i
preporuke.
- Agenda se sastoji od 40 poglavlja podjeljenih u 4 cjeline
- Agenda 21 je historijski dokument koji pojanjava kako razvoj
uiniti odrivim sa ekolokog, ekonomsog i socijalnog aspekta;
da bi se u tome uspjelo, potrebno je ukljuiti sve elemente
drutva, zatita okolia treba biti sastavni dio razvojnog
procesa,
- AGENDA 21 nudi konkretne mogunosti za suzbijanje
zagaivanja okolia, ouvanje bioloke raznolikosti, odrivo
koritenje prirodnih resursa, odrivo upravljanje okoliem
- Agenda 21 potie inicijative za ujedinjavanje razvojnih interesa
i zatite okolia u Svijetu, poboljanje ivotnog standarda
svih, ostvarivanje vee sigurnosti i ouvanosti ekosistema,
poveanje prinosa prirodnih ekosistema, postizanje koncenzusa
za planiranje globalnog odrivog razvoja,

Agenda 21: Glavna podruja

1-Ostvarivanje rasta na odriv nain

(prosperitetan svijet)
2-Odrivi nain ivljenja (pravedan svijet)
3-Ljudska naselja (naseljeni svijet)
4-Racionalna upotreba resursa (bogat svijet)
5-Globalni i regionalni resursi
(svijet zajednikih interesa)
6-Upravljanje hemikalijama i otpadom (isti svijet)
7- Podjela uloga ljudi i odgovornosti
(svijet ljudi i njihovih aktivnosti)

Ostvarivanje rasta na odriv nain

(prosperitetan svijet)
Kako odrivi razvoj zahtijeva integraciju okolinskih, drutvenih i
ekonomskih faktora kod planiranja ekonomskog razvoja treba:

integrirati okolinu i razvoj na nivoima planiranja i upravljanja,

uspostaviti sisteme prorauna prirodnih resursa, koje e
tvorcima ekonomske politike dati tane podatke o
mogunostima neke nacionalne ekonomije,
stvaranje efektivnih pravnih i regulatornih sistema na svim
nivoima, s ciljem prelaska sa transformiranih okolinskih i
razvojnih politika na akciju,
obezbjediti efektivnu upotrebu ekonomskih i trinih
instrumenata kroz uspostavljanje principa zagaiva plaa, a
kojim se uklanja pogrena teza da je okolina besplatno dobro.

Odrivi nain ivljenja (pravedan svijet)

Suzbijanje siromatva
Promjena obrasca potronje

Rast uz smanjivanje koritenja energije i maretijala, te

stvaranje otpada;
Unapreivati efikasnu proizvodnju a suzbijati preveliku
potronju;
Donositi programe razvoja koji podstiu odrivu proizvodnju i
potronju;
Podsticati razvoj tehnologija koje su prihvatljive po okoli

Demografska kretanja i odrivost

Zatita i unapareenje ljudskog zdravlja

Osigurati sistem zdravstva koji e pratiti i predviati pojavu

zaraznih bolesti;
Razvijati sisteme zdravstvene zatite u manjim zajednicama;
Osigurati mukarcima i enama jednaka prava za izbor broja
djece;
Osigurati zdravstvenu zatitu djece, ukljuujui zatitu od
iskoritavanja;
Razvijati programe kontrole vanjskih i unutranjih zagaivanja
zraka i sigurnog odlaganja vrstog otpada;
Kontrolirati raspodjelu i upotrebu pesticida kako bi se smanjili
zdravstveni rizici.

Ljudska naselja (naseljeni svijet)

Razvoj koncepta odrivih naselja

Zatita kvalitete i snabdijevanje pitkom vodom
Razvoj koncepta odrivih naselja;
Zatita i unapreenje ljudskog zdravlja
Promjena obrazaca potronje.
Upravljanje vrstim otpadom i odvodnjom:
Do 2000. godine, u svim industrijskim zemljama, a do
2010. godine, u svim zemljama u razvoju, stvoriti
nacionalne programe, te aktivnosti za efikasnu preradu
otpada i reciklau.
do 1995. godine, u industrijskim zemljama, i do 2005.
godine, u zemljama u razvoju, osigurati da se najmanje
50% svih odvodnih otpadnih voda i vrstog otpada tretira i
rasporeuje u skladu sa nacionalnim i meunarodnim
okolinskim i standardima kvalitete zdravlja.
do 2025. godine obezbijediti svim urbanim podrujima
adekvatne servise za brigu o otpadu, te provoenje
sanitarnih aktivnosti u ruralnim podrujima
reducirati stvaranje tetnog otpada

Racionalna upotreba resursa

(bogat svijet)
Odrivo upravljanje tlom podrazumijeva:

Razvijati nacionalne programe koji vode rauna o

zatiti tla kao nezamjenljivoj prirodnoj osnovi;
Stvarati i provoditi zakonsku regulativu koja osigurava
odrivo koritenje tla;
Ekoloko planiranje krajolika, npr. koritenje nekog
slivnog podruja;
Upravljanje tlom, koristei tradicijske i autohtone
naine koritenja tla.

Zatita i upravljanje slatkim vodama podrazumjeva:

Stalna istraivanja novih izvora vode;
Zatita vodnih bogatstava i osiguranje koritenja
vode na odriv nain;
Procjenjivanje uticaja novih razvojnih programa
na stanje i kvalitet voda;
Razvijanje metoda snabdijevanja slatkim vodama
i iz raznih drugih izvora (prikupljanje kinice,
ponovna upotreba otpadnih voda, recikliranje
vode i sl.)
Provoenje ovih kao i drugih mjera trebalo bi da
zadovolji cilj da svaki stanovnik grada na svijetu
2000. godine ima na raspolaganju 40 litara pitke
vode dnevno, a da se 2025. godine postigne
sveopa snabdjevenost stanovnitva vodom.

Unapreenje odrive poljoprivrede i ruralnog razvoja

podrazumjeva:
planski pristup bavljenju i edukacija za bavljenje
poljoprivredom,
poveano uzgajanje biljaka s ciljem poveanja
proizvodnje hrane,
podravanje proizvodnje na farmama,
upotreba i odrivo iskoritavanje biljaka i genetikog
inenjeringa,
obezbjeivanje informacija za koritenje pesticida,
prelaz na alternativne vidove energije s ciljem
poveanja produktivnosti,
ukloniti negativne efekte ultravioletne radijacije na
biljke i ivotinje - ozon.

Spreavanje odumiranja uma podrazumjeva:

Poveati sadnju uma i time umanjiti pritisak na

primarne i drevne ume;
Uzgajati drvee koje se odlikuje veom produktivnou i
otpornou;
tititi ume od poara, krivolova i drugih degradacija;
Ograniavati i zaustavljati degradaciju tla tokom
njegove obrade;
Koristiti efikasne i ekoloki prihvatljive metode sjee
uma;
Smanjiti drvni otpad i koristiti odbaene i zanemarene
vrsta drveta;
Razvijati urbano umarstvo radi ozelenjivanja svih
naseljenih mjesta;
Podsticati razvoj malih umskih poduzea koja
unapreuju razvoj sela;
Razvijati savremene metode obrade drveta i smanjiti
degradacije izvorne mase

Spreavanje dezertifikacije i sua podrazumjeva:

jaanje znanstvene osnove, prikupljanje informacija
te implementacija sistema za praenje svih
prostora zahvaenih dezertifikacijom i suom,
razvoj i jaanje programa za zaustavljanje
siromatva i nuenje alternativnih vidova
preivljavanja u prostorima zahvaenim
dezertifikacijom i suom.
razvijanje gotovosti u sluaju sue i programa za
snalaenje u novonastalim situacijama, ukljuujui i
samostalne aranmane za suom zahvaene
prostore,
osnaiti participaciju javnosti i edukacije u kontroli
dezertifikacije i efekata sue.

Zatita biolokog diverziteta podrazumjeva:

Razvoj nacionalnih strategija za zatitu

biolokog diverziteta,
irenje meunarodne i regionalne kooperacije
na podruju biodiverziteta Zemlje,
podravanje restauracije naruenih
ekosistema i obnova naruenih podruja,
Razvoj programa za naunu i tehnoloku
edukaciju i obuku menadera u ZUR-u

Upravljanje biotehnologijom podrazumjeva:

upotreba razliitih biotehnolokih metoda za
vee prinose riba, algi i drugih vrsta,
Koritenje tradicionalne biotehnologije kod
proizvodnje hrane i prerade sirovina,
Intenziviranje biotehnolokih naina za
proizvodnju energije,
usavravanje biotehnolokih znanja i zamijena
sadanjih hemijskih procesa

Globalni i regionalni resursi

(svijet zajednikih interesa)
Zatita atmosfere:

Izgraivanje sistema predvianja razliitih nivoa

atmosferskih zagaivaa koji bi mogli uzrokovati
promjene klimatskog sistema i okolia u cjelini;
Modernizacija postojeih energetskih sistema koji bi
imali vei stepen energetske efikasnosti, a manju
zagaenost atmosfere;
Pomo u educiranju stanovnitva u razvijanju i koritenju
efikasnijih oblika energije koja manje zagauje
atmosferu;
Razvijanje programa valorizacije energetske efikasnosti
za potroae;
Razvijati takav sistem gradskog i prigradskog prevoza
koji manje zagauje okoli;
Podsticati i razvijati one tehnologije u industriji koje
najmanje negativno djeluju na zagaivanje atmosfere i
takve tehnologije prenositi i u zemlje u razvoju.

Zatita okeana i svih vrsta mora:

izraditi planove za nepredviene situacije degradacije
izazvane ljudskim djelovanjem i prirodnim katastrofama,
kao i poznavati efekte, potecijalnih klimatskih promjena i
poveanja nivoa mora,
izraditi planove za sluajeve degradacije i zagaenja
materijama antropogenog porijekla, mrljama ulja i slino,
zatita okeana, mora i priobalnih podruja od polucije sa
brodova, a naroito od njihovog ilegalnog istovara,
polutanata,
preduzimanje akcija za zatitu i ouvanje ugroenih vrsta
rijetkih ekosistema, kao to su koraljni grebeni I drugo
obezbijediti obuku za adekvatnu zatitu od ulja i
hemijskog otpada, a ako je potrebno, u saradnji sa
hemijskim industrijama i industrijama za preradu i
dobivanje ulja.

Upravljanje hemikalijama i otpadom

(isti svijet)

Upravljanje toksinim hemikalijama:

Dva glavna problema koja se javljaju, uglavnom u zemljama u
razvoju su: pomanjkanje dovoljnog broja naunih informacija za
procjenu rizika od upotrebe velikog broja hemikalija i
pomanjkanje sredstava za procjenu tetnosti hemikalija.
Upravljanje opasnim otpadom:
Od industrije stalno traiti inovacijske zahvate na ostvarivanju
istije proizvodnje (preventivne tehnologije, tehnologije
recikliranja i sl.), i u tom smislu joj pruati neposrednu pomo;
Osigurati postepeno ukidanje onih industrijskih procesa koji su
visokorizini zbog opasnog otpada;
Stalno kontrolirati proizvoae koje sve mjere poduzimaju na
zatiti okolia;
Uiniti odgovornim proizvoae za odlaganje njihovog opasnog
otpada;
Informisati javnost o svim problemima ove vrste kako bi se, ne
samo preventivno djelovalo, ve uspostavio sistem stalnog
educiranja stanovnitva sa problemima ove vrste;
Izgraivati postrojenja za obradu opasnog otpada na dravnom ili
regionalnom nivou. Otpad treba obraivati, reciklirati, ponovo
upotrebljavati i odlagati u neposrednoj blizini njegova nastanka.

uvanje i upravljanje radioaktivnim otpadom:

Smanjiti i ograniiti stvaranje radioaktivnog otpada;
Osiguravanje sigurnog nain pohranjivanja, prerade,
kondicioniranja, prijevoza i odlaganja ovog otpada;
Pruanje tehnike pomoi zemljama u razvoju u
rjeavanju pitanja radioaktivnog otpada;
Unaprijediti plansko upravljanje otpadom na siguran i
za okolinu prikladan nain;
Do kraja provoditi Kodeks postupanja o
prekograninim kretanjima radioaktivnog otpada;
Sprijeavanje pohranjivanja i odlaganja radioaktivnog
otpada u blizini morske obale ili na otvorenom moru;
Sprijeavanje izvoza ovog otpada u zemlje koje
zabranjuju njegov uvoz.

Podjela uloga i odgovornosti ljudi

(svijet ljudi i njihovih aktivnosti)
Izdvajanje grupa pojedinih ljudi sa ciljem
razvijanja svijesti, obrazovanja i
osposobljavanja u provoenju Agende 21, na
primjer:

ene;
mladi;
farmeri;
lokalni monici;
nevladine organizacije;
trgovake asocijacije;
poslovni sektor i industrija,
nauna i tehnoloka udruenja

Agenda 21: genealni okvir

Lokalna agenda 21
Mnoge tematske cjeline i njihova rjeenja u Agendi 21 se odnose
na rjeavanje problema na razini lokalnih zajednica - opina i
zbog toga uloga opina ima vrlo veliki znaaj u realizaciji ciljeva
imenovanih u Agendi 21.
Tijela lokalnih zajednica imaju presudnu ulogu u educiranju i
mobiliziranju javnosti, te u reagiranju na zahtjeve javnosti s
ciljem promicanja odrivog razvoja.
Lokalne zajednice takoer upravljaju ekonomskom, socijalnom i
ekolokom infrastrukturom svojih zajednica, nadziru prostorne
planove, odluuju o lokalnoj politici zatite okolia te sudjeluju u
sprovoenju nacionalnih politika zatite okolia.
Zbog toga svaka lokalna zajednica treba, u komunikaciji sa svojim
graanima, lokalnim institucijama, kantonalnim i dravnim
subjektima, donjeti vlastitu, specifinu strategiju odrivog
razvoja u vidu Lokalne agende 21, te treba neprestano nadzirati
realizaciju strategije, njenu primjenu i stalno treba raditi na
njenom usavravanju.
- Lokalna agenda 21 je temelj za sve procese globalne Agende 21

Lokalna agenda 21 ema

Vjerski
objekti

Kako djelovati u pravcu odrivog razvoja

Johanesburg 2002 (Rio + 10): podruja konflikta - 1

Vremenski odreeni ciljevi:

Sanitarije: do 2015 prepoloviti udio ljudi bez pristupa

sanitarijama
Voda za pie: do 2015 prepoloviti udio ljudi bez pristupa
pitkoj vodi
Obnovljiva energija: nema odreenog vremena! EU
prijedlog odbaen
Prirodni resursi: do 2015 prepoloviti broj ljudi koji pate
zbog gladi
Kemikalije i zdravlje: sporazumi o predhodnom
prioritetnom informiranju (PIC) u 2003 i istrajnim
organskim polutantima (POP) u 2004
Ogranienja gubitka biodiverziteta: nejasna opredjeljenja
o reduciranju gubitaka
Regeneracija ribljih fondova: morska zatiena podruja,
nejasne fraze o popunjavanju do 2015. godine

Johanesburg 2002 (Rio + 10): podruja konflikta - 2

Rio-Principi, a posebno

Princip 7 o zajednikoj i posebnoj odgovornosti

Princip 15 o obazrivom pristupu

Kyoto protokol zemlje koje su ga ratificirale vre

pritisak na one koje ga nisu ratificirale.
Zdravlje i ljudska prava, ali bez obligacija
Upravljanje (zahtijevi za dobrim upravljanjem i
izgradnjom kapaciteta za dobro upravljanje, ali bez
obligacija)
Trgovina, finansije i globalizacija (reafirmiranje
Monterrey konsenzusa)

Johanesburg Sammit je usvojio dva dokumenta:

Johannesburg Deklaraciju (etiri stranice i 6 stvari
Plan implementacije u 10 sekcija, sa uvodnom sekcijom o
generalnom pregledu i devet sekcija koje se bave konkretnim
specifinim problemima.
Za poreenje, Rio je usvojio:
Agenda 21 600 stranica
Konvenciju o biolokim diverzitetu
Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama,
Neobavezujue principe o umama
Alternativne povelje meunarodnih nevladinih organizacija
Odrivi razvoj je centralni element, a Agenda 21 novi
potsticaj za globalne akcije u borbi protiv siromatva i zatite
okoline.
ire produbljivanje odrivog razvoja veza izmeu siromatva,
okoline i koritenja prirodnih resursa
Zbog samog karaktera deklaracije, ona ne sadri ni konkretne
zahtijeve za odgovarajuim politikama ni neke obligacije

Pitanja energije i sanitacije od najvee vanosti

Osnivanje Svjetskog fonda solidarnosti za iskorjenjivanje
siromatva
Afrika kao podruje posebne panje za ostvarivanje razvojnih
potreba
Jaanje uloge civilnog drutva - 8000 predstavnika civilnog
drutva: lobiranje, inicijative partnerstva i paralelni sastanci i
dogaaji
Koncept partnerstva uspjeno razvijen (sporazumi tipa II.):
Prije sussreta sklopljeno 220 partnerstava
$ 235 mill. u resurse
60 novih partnerstava je dogovoreno tokom Sammita
Do 2015. prepoloviti udio ljudi iji je prihod manji od $1
dnevno i udio ljudi koji pate od gladi (reafirmacija Milenijskih
razvojnih ciljeva MDG)
Do 2020, znaajno unapreenje ivota u siromanim naseljima
(reafirmacija MDG)
Osnivanje Svjetskog fonda solidarnosti za zemlje u razvoju

Do 2010 znaajna redukcija u tekuim gubicima biolokog

diverziteta (vie od 11.000 biljnih i ivotinjskih vrsta je
ugroeno, a 800 vrsta ve izgubljeno)
Gubitak prirodnih resursa kao to su napr. jezera i ume
treba zaustaviti to je mogue prije
Odravati riblje fondove!
Obnoviti gdje je to mogue riblje fondove do 2015.
Eliminirati destruktivnu praksu ribarenja
Osnovati vie morskih zatienih podruja (ekosistem
pristup), konzistentnim sa meunarodnim zakonodavsvom i
bazirano na naunim informacijama
Do 2020, koristiti i proizvoditi kemikalije na nain koji
nee voditi ka znaajnim negativnim efektima po zdravlje i
okolinu
Promovirati ratifikaciju i implementaciju Rotterdamske
konvencije (2003) i Stockholmske Konvencije (POPs) do
2004
Strategijski pristup meunarodnom kemijskom managementu
Klasifikacija i oznaavanje kemikalija to je mogue ranije

Bez vremenskih ciljeva za vee koritenje

obnovljive energije!
Znaajno poveanje globalnog dijela izvora
obnovljive energije u namjeri da se povea njihov
doprinos u ukupnoj ponudi energije.
Pristup energiji: kao dio ciljeva za redukciju
siromatva (MDG), poboljani pristup pouzdanim,
dostupnim, socijalno prihvatljivim i okolinski boljim
energetskim izvorima
Planovi efikasnosti energije: podrka zemljama za
uspostavljanje domaih strategija za efikasnost
energije
yoto protokol: drave koje su ratificirale protokol
zahtijevaju to od onih koje ga nisu ratificirale
(posebno SAD, Australija...)
Montreal protokol: Obezbjeenje adekvatnih
fondova za zemlje u razvoju za upotrebu
alernativa supstancama koje iscrpljuju ozon - do
2010. godine

Zahtijev razvijenim zemljama da poveaju svoje

oficijelne fondove (ODA) na 0,7% GNP
Ali, ovo je bio zakljuak iz 1970. godine (UN
deklaracija), ponovo potvren u Riu 1992. godine. Do
danas je samo 5 zemalja ispunilo svoja obeanja.
Njemaka je potroila samo 0,27% u 2001. godini!)
Zdravstvena zatita mora potovati ljudska prava
(argumenti u vezi kontrole raanja/abortusa).
Bez daljnje distkriminacije ena (osuivanje uvoenja
rituala!).
Dostignuti poboljanu zdravsvenu pismenost do 2010.
Reducirati stope smrtnosti kod djece ispod 5 godina za
2/3 i mortalitet kod roenja za do 2015. godine u
odnosu na 2000. godinu.
Reducirati HIV ...globalno za 25% u 2010 kao i
malariju, tuberkulozu...

Do 2015, prepoloviti udio ljudi koji nemaju pristup

sanitaciji
Do 2015, prepoloviti udio ljudi koji nemaju pristup
sigurnoj vodi za pie
Reducirati po okolinu opasne povlastice i subvencije (bez
vremena ogranienja i ovo se odnosi preteno na
rudnike uglja).
Bez dogovora o redukciji subvencija za poljoprivredu kao
to su to zahtijevale zemlje u razvoju. Ovdje je
Johannesburg plan implementacije na liniji sa Doha 2001
WTO konferencijom!)
Ohrabrivanje drava za izradu i promociju 10. godinjeg
okvirnog plana za promjenu modela potronje i
proizvodnje.
Obeanje da e se poduprijeti regionalne i nacionalne
inicijative ubrzavanje promjena trendova prema
odrivim modelima
Aktivno promovirana ekoloka i socijalna odgovornost
transnacionalnih korporacija!

Bosna i Hercegovina i ekologija

Tradicionalno pasivan pristup zatiti i koritenju prirodnih

resursa i okoline
Veina stanovnitva je nedovoljno svjesna i informirana o
ekonomskim, zdravstvenim, obrazovnim i drugim efektima
racionalnog upravljanja prirodnim potencijalima i okolinom
Neefikasnost i nezainteresiranost predstavnika vlasti, slubi
za nadzor provoenja okolinske politike i zakonskih odredbi
Skromna organiziranost i osposobljenost strunih i upravnih
organizacija
Neusaglaenost meuresornih interesa i regulative, koja nije
bila niti kompletna
Konstantno minimalna finansijska sredstva za zatitu okoline
Ustavom BiH je regulirano da su za okolinu nadleni entiteti i
kantoni !!!
Zakonske procedure za donoenje adekvatne i savremene
okolinske regulative u F BiH i RS-u su u fazi razmiljanja
ta dalje treba napraviti u procesu pregovaranja sa Evropskom
Unijom?

Pregled glavnih problema u BiH

Nedostatak okoline politike i zakonodavstva

Nedovoljno razvijeni kapaciteti, koji su podijeljeni (entiteti
i kantoni)
Nedostatak uea javnosti u odluivanju u oblasti politike i
okolia,
Nejasno razgranienje odgovornosti i obaveza razliitih
institucija koje se bave problemom voda, uma, okolia,
zdravlja, poljoprivrede, itd.,
Nedostatak eko - monitoringa i opreme,
Nedostatak saradnje izmeu entiteta, i zainteresiranih
strana (vlada, nevladinih organizacija, graana, i sl.),
Nedostatak ekonomske inicijative (dabine, takse, princip
"zagaiva plaa"),
Nedovoljna obuenost i nedostatak strunog znanja, loe
upravljanje, nedostatak kadra i finansijskih sredstava, kao
i adekvatne obuke,
Nedovoljna zainteresiranost za probleme okolia, kao i
nedostatak ope upuenosti javnosti

Sistem zakonodavstva u BiH

Zakoni na nivou drave Bosne i Hercegovine
Zakoni na nivou entiteta
Zakoni Federacije Bosne i Hercegovine
Zakoni Republike Srpske
Zakoni na nivou Kantona
Kantonalni zakoni
Opinski propisi

Zakoni na nivou drave Bosne i

Hercegovine u oblasti zatite okolia
-

Okolini zakon i u Federaciji Bosne i

Hercegovine i Republici Srpskoj je baziran na
zakonima bive Jugoslavije

Ustavom BiH je regulirano da su za okolinu

nadleni entiteti i kantoni

- Ustav Bosne i Hercegovine

Sadanje stanje u BiH

Okolini zakon i u F BiH i RS je baziran na zakonima bive Jugoslavije
Zatita okolia je regulisana Zakonom o upravljanju prostorom. Ovaj
zakon je zajedniki i pokriva sve komponente okolia. Tokom perioda
od njegovog usvajanja (1974), zakon tretira kompletnu problematiku
urbanizma, prostornog uredenja, okolia i graevinarstva
U FBiH trenutno su u upotrebi okvirni zakoni - Zakon o zatiti
okolia i Zakon o zatiti prirode, oba bazirana na usvojenim zakonima
Slovenije i Hrvatske
U RS okolini zakon je baziran na zakonu koji je trenutno na snazi u
Srbiji
Na nivou BiH ne postoji jedno ministarstvo, koje bi imalo kljunu
ulogu u zatiti okolia u BiH ve postoje razliita ministarstva na
nivou drave koja imaju neke udjele. Takoer ne postoji ministarstvo
koje bi bilo odgovorno za harmonizaciju propisa u oblasti zatite
okolia. Na primjer: Ministarstvo vanjskih poslova je odgovorno za
ugovaranje brojnih okolinih ugovora koji se odnose na BiH;
Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose vodi okoline
programe vezane za ugovore; Ministarstvo za evropske integracije
vodi okoline projekte u okviru Pakta stabilnosti; Ministarstvo za
civilne poslove i komunikacije je zadueno za formulisanje okolinih
zakona

Sadanje stanje u BiH

Na nivou entiteta tj U FBiH i RS postoji razliit sistem organizacije
ministarstava
U oba entiteta glavna odgovornost iz sektora voda pripada Ministarstvu
poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva. Ovo ministarstvo je
odgovorno za strategiju i politiku voda, izdavanje saglasnosti i
dozvola, postavljanje standarda i propisa, i monitoring usklaivanja
prema zakonima i propisima putem inspekcija i izdavanja saglasnosti.
Ministarstvo prostonog ureenja i okolia u FBiH i Ministarstvo za
urbanizam, stambeno-komunalne djelatnosti, graevinarstvo i
ekologiju u RS imaju odgovornosti u sektoru voda i okolia za
aktivnosti i mjere zatite okolia i voda.
FBiH je administrativno podijeljena na deset kantona. U svih deset
kantona odgovorna tijela za zatitu okolia su: Ministarstva za
izgradnju, prostorno ureenje i okoli, koja djeluju na polju ureenja
prostora i zatite okolia u kantonalnim granicama. Ministarstva
poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, koja se takoe bave
upravnim poslovima kao to je izdavanje vodoprivrednih saglasnosti i
dozvola, koje su po Zakonu o vodama u nadlenosti kantona. Kao i
mnogi drugi, i ovaj problem je otean podijeljenou unutarnje
strukture vlade, i zajednikim ovlatenjima izmeu razliitih odjela i
nivoa vlade.
Kadrovski potencijali za procjenu uticaja na okoli su nedovoljni.

Sadanje stanje u BiH

Bosna i Hercegovina je postala lanica nekih meunarodnih konvencija

i to kao nasljednik bive Jugoslavije koja je to ve ranije usvojila
(Montrealski protokol, Konvencija o prekograninom zagaenju zraka
na velikim udaljenostima)
Bosna i Hercegovina nije potpisnica brojnih (najmanje 21) znaajnih
multilateralnih sporazuma (i jo mnogo protokola) koji se odnose na
zatitu okolia i voda
Vijee ministara donijelo je Odluku o ratifikaciji Okvirne konvencije
Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama
Predsjednitvo BiH je donijelo Odluku o ratifikaciji Konvencije o
nadzoru prekograninog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju
- Bazelska konvencija
Federalno Ministarstvo prostornog ureenja i okolia zapoelo je
inicijativu za ratifikaciju Konvencije o zatiti Dunavskog rijenog
bazena
Bosna i Hercegovina radi na planovima o ratificiranju i mnogih drugih
Konvencija kao na primjer: Konvencija o procjeni prekograninih
uticaja na okoli, Konvencija o prekograninim efektima industrijskih
nesrea, Konvencija o zatiti i upotrebi prekograninih vodenih
tokova i meunarodnih jezera, Konvencija o pristupu informacijama,
sudjelovanju javnosti u procesu odluivanja i pristupu pravosuu
(Aarhus konvencija)

Sadanje stanje u BiH

U Bi iH je i prmjetna je intenzivna degradacija od strane ovjeka

svih elemenata prirodnog okolia vode, zraka i zemlljita;
Slaba privredna razvijenost - stare tehnologije
Ne postoji institucionalni okvir za odrivo upravljanje prirodnim,
historijskim i kulturnim naslijeem na svim nivoima od drave
entiteta, kantona do opina i mjesnih zajednica
Nedostatak strunih institucija za razvoj ekoloko-ekonomskih i
socijalno prihvatljivijih modela upravljanja okoliem
Nedovoljna implementacija postojee legislative i nedostatak
sistema ekolokog monitoringa
Neadekvatna politika finansiranja zatite prirodnog, historijskog i
kulturnog naslijea, i nedostatak programa za razvoj trinog
privreivanja u ovom sektoru
Nedovoljna saradnja meuvladinih institucija i sektora, te slaba
saradnja sa sektorom NVO-a
Nedostatak informacija i veoma slaba upuenost o znaaju prirodnih
vrijednosti
Nedostatak informacija o kvalitetnom odrivom upravljanju u okoliu
Ne dostupnost informacija iroj javnosti
Pasivnost graana

Zakoni na nivou F BiH u oblasti ekologije

ZAKON O ZATITI PRIRODE ( Sl. Novine F BiH, br.33/03)

ZAKON O ZATITI OKOLIA (Sl. Novine F BiH,br. 33/03)
ZAKON O UPRAVLJANJU OTPADOM (Sl. Novine F BiH, br.33/03)
ZAKON O ZATITI ZRAKA (Sl. Novine F BiH, br. 33/03)
ZAKON O VODAMA ( Sl. Novine F BiH br. 70/06)
ZAKON O UMAMA (Sl. Novine F BiH, br. 20/02, 37/04)
ZAKON O GRAENJU ( Sl. Novine F BiH, br.54/02); II - Tehnika svojstva bitna za
graevinu
PRAVILNIK O UVJETIMA I KRITERIJIMA KOJE MORAJU ISPUNJAVATI NOSIOCI
IZRADE STUDIJE UTICAJA NA OKOLI I VISINI NAKNADE I OSTALIH TROKOVA
NASTALIH U POSTUPKU PROCJENE UTICAJA NA OKOLI
PRAVILNIK O GRANINIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJE ZAGAUJUIH MATERIJA U
ZRAK
Z A K O N O FONDU ZA ZATITU OKOLIA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
PRAVILNIK O KATEGORIJAMA OTPADA SA LISTAMA
PRAVILNIK O UVJETIMA ZA ODREIVANJE ZONA SANITARNE ZATITE I ZATITNIH
MJERA ZA IZVORITA VODA KOJE SE UOTREBLJAVAJU ILI PLANIRAJU DA
KORITE ZA PIE
ZAKON O ZATITI VODA
ZAKON O PROSTORNOM PLANIRANU I KORITENJU ZEMLJITA NA NIVOU
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
ZAKON O ZATITI OD JONIZIRAJUIH ZRAENJA I RADIJACIONOJ SIGURNOSTI
I DRUGI

Sadraj: Zakon o zatiti prirode

Odreivanje i proglaenje
podruja zatienim ukljuujui
tampon-zone
Upravljanje zatienim podrujem
Zatiena podruja u Evropi
2. Zatita divljih vrsta
Zatiene vrste biljaka i gljiva sa
Crvene liste
Zatiene ivotinje sa Crvene
liste
Izuzimanje
Unoenje novih ili nestalih vrsta
3. Zatita minerala i fosila
8 INFORMATIVNI SISTEM I JAVNA
SVIJEST
9 NADZOR
10 FINANSIRANJE ZATITE
PRIRODE
Vlasnitvo i naknade
11 KAZNENE ODREDBE
12 PRIJELAZNE I ZAVRNE
ODREDBE
-

1 OSNOVNE ODREDBE
2 DEFINICIJE
3 OSNOVNA NAELA
4 NADLENOST
5 PLANIRANJE ZATITE PRIRODE
Federalna strategija zatite
prirode
6 OPE MJERE ZA ZATITU
PRIRODE
Zatita pejzaa
Zatita divljih ivotinja i biljaka
Crvena lista
Zatita stanita
7 POSEBNE MJERE ZATITE
PRIRODE
7.1. Zatita podruja
Zatiena prirodna podruja
Nacionalni park
Spomenik prirode
Zatieni pejza

Sadraj: Zakon o zatiti okolia

1 OPE ODREDBE
Ciljevi zakona
Pravo na okoli
2 DEFINICIJE
3 NAELA ZATITE OKOLIA
Naelo odrivog razvoja
Naelo predostronosti i prevencije
Naelo zamjene
Naelo integralnog pristupa
Naelo saradnje i podjele
odgovornosti
Uee javnosti i pristup
informacijama
Naelo - zagaiva plaa
4 ZATITA KOMPONENTI OKOLIA
Integrirana zatita komponenti okolia
Ouvanje tla
Zatita voda
Zatita zraka
Ouvanje biosfere
Ouvanje izgraenog okolia
Opasne supstance i tehnologije
Otpad
Buka i vibracije
Radijacija

5 INFORMIRANJE I EDUKACIJA O OKOLIU

Sistem informiranja o okoliu i prikupljanje
informacija
Upis podataka o okoliu u druge registre
Istraivanje okolia i tehniki razvoj
Edukacija, obuka i kultura u okoliu
Registar o postrojenjima i zagaivanjima
Aktivno pruanje informacija o zatiti okolia
6 UEE JAVNOSTI I PRISTUP INFORMACIJAMA O
OKOLIU
Edukacija i kadrovsko jaanje
Pristup informacijama o okoliu
Naknada za pruanje informacija
Uee javnosti u odlukama o posebnim
aktivnostima
Informacije koje se daju na traenje
Pristup pravdi
7 NADLENOST
Savjetodavno vijee za okoli
8 PLANIRANJE ZATITE OKOLIA
Sistem okolinskog paniranja
Elementi programskih dokumenata zatite okolia
Federalna strategija zatite okolia
Kantonalni plan zatite okolia
Planovi i programi privrednih drutava u oblasti
zatite okolia
Strategijska procjena okolia

Zakon o zatiti okolia - nastavak

9 PROCJENA UTICAJA NA OKOLI (EIA)
Nadlenost u procjeni uticaja na okoli
Projekti podloni procjeni uticaja na okoli
Prethodna procjena uticaja na okoli
Studija o uticaju na okoli
Javna rasprava
Vjerovatnoa prekograninih uticaja na
okoli
Odobravanje Studije o uticaju na okoli
Uee nadlenog ministarstva u
postupcima izdavanja dozvola
10 IZDAVANJE OKOLINSKIH DOZVOLA I
SPREAVANJE NESREA VELIKIH
RAZMJERA
Osnovne obaveze operatora
Okolinska dozvola
Zahtjev
Prekogranini uticaji
Izdavanje okolinske dozvole
Postojei pogoni i postrojenja
Podaci koje dostavlja operator
Ponovno razmatranje i izmjene dozvola
Spreavanje i kontrola nesrea veih
razmjera
Informiranje o nesreama veih razmjera
Plan spreavanja nesrea veih razmjera
-

Izvjetaj o stanju sigurnosti

Promjene u radu postrojenja

Informacija o sigurnosnim mjerama
Domino-efekat
Unutranji i spoljnji planovi intervencije
Nadlena ministarstva
11 USPOSTAVA STANDARDA KVALITETA OKOLIA
Standardi kvaliteta okolia
Obaveze operatora
12 NADZOR
13 DOBROVOLJNI PRISTUP
Sistem Eko-oznaavanja
Sistem okolinskog upravljanja
Dobrovoljni sporazumi
14 FINANSIRANJE ZATITE OKOLIA
Fondovi za zatitu okolia
15 GRAANSKA ODGOVORNOST ZA TETU U
OKOLIU
Odgovornost za aktivnosti opasne po okoli
Izuzeci od odgovornosti
Pretpostavka uzronosti
Pravo na informiranje
Finansijske garancije
teta nanesena okoliu
Nadoknada za izazvanu tetu po okoli
16 MEUENTITETSKA SARADNJA
Meuentitetski program zatite okolia
Meunarodna saradnja
17 KAZNENE ODREDBE
18 PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
-

Sadraj: Zakon o upravljanju otpadom

1 OPE ODREDBE
2 DEFINICIJE
3 OSNOVNA NAELA
prevencija
mjere opreznosti
odgovornost proizvoaa otpada
princip zagaiva plaa
blizina
Regionalnost
4 PLANIRANJE UPRAVLJANJA OTPADOM
- Strategija upravljanja otpadom Federacije
BiH
Kantonalni planovi za upravljanje
otpadom
Finansijske garancije
5 ODGOVORNOST U UPRAVLJANJU
OTPADOM I AKTIVNOSTIMA
Odgovornost proizvoaa
Odgovornost prodavaa
Zajedniki uvjeti za proizvoaa i
prodavaa
Sistem prikupljanja otpada
Odgovornost proizvoaa i vlasnika
otpada
Upravljanje komunalnim otpadom
Tretman otpada

Skupljanje otpada
Koritenje otpada
Transport otpada
Odlaganje otpada
Deponija
Spaljivanje
Opi zahtjevi za opasni otpad
Katastar zagaivaa
6 PREKOGRANINI PROMET OTPADA
Prekogranini promet kada je Federacija BiH
izvoznik
Prekogranini promet otpada kada je
Federacija BiH uvoznik
Prekogranini promet otpada kada je
Federacija BiH tranzitna zemlja
Ope odredbe za opasni otpad u
prekograninom kretanju
7 NADZOR NAD UPRAVLJANJEM OTPADA
8 KAZNENE ODREDBE
9 NAKNADA TETE
10 PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Postojea postrojenja i aktivnosti
-

Sadraj: Zakon o zatiti zraka

1 OPE ODREDBE
2 POJMOVI I DEFINICIJE
3 PLANIRANJE
4 POSEBNI IZVORI EMISIJA
Kuni izvori emisije
Odobrenje za goriva
Postrojenja sa sagorijevanjem i
druga industrijska postrojenja
Postrojenja za spaljivanje otpada
Motorna vozila
Sadraj sumpora u gorivu
Goriva za vozila
Skladitenje fosilnih goriva i
benzina
Ostala isparljiva organska
jedinjenja
Zatita ozonskog omotaa
5 KATASTAR EMISIJA

6 KVALITET ZRAKA
Mjerenje kvaliteta zraka
Mjere koje se primjenju u
podrujima gdje su nivoi vii od
graninih vrijednosti
Situacije izuzetnog zagaivanja
(SMOG)
Razmjena informacija
Informiranje javnosti
7 NADZOR
8 KAZNENE ODREDBE
9 PRIJELAZNE I ZAVRNE
ODREDBE

Sadraj: Zakon o vodama

Klasifikacija stanja voda

Vjetaka ili jako izmijenjena vodna tijela
Postepeno postizanje ciljeva zatite okolia
Modifikacija okolinih ciljeva
Izuzeci od okolinih ciljeva
Konsultovanje javnosti
Koordinacija izrade planova za upravljanje vodama
Donoenje planova za upravljanje vodama
Ostali planovi
Povezanost planova upravljanja vodama sa
prostornim i drugim planovima
Propisi Vlade Federacije
5 KORITENJE VODA
Koritenje voda
Opa upotreba vode
Kvalitet vode za pie
Koritenje vode iz izvora i podzemnih voda
Obaveza voenja evidencije
Melioracioni sistemi
Obaveza prijavljivanja
6 ZATITA VODA
6.1 Zabrane i ogranienja
Opa zatita voda
Opa obaveza odvodnje i tretmana otpadnih voda
Granine vrijednosti za isputanje otpadnih voda
Zabrana ubrenja i upotrebe sredstava za zatitu
bilja
Ogranienja plovidbe
Zabrana pranja vozila
Odlaganje i deponovanje opasnih materija ili otpada
-

1 OSNOVNE ODREDBE
2 OSNOVNA NAELA I DEFINICIJE
3 RAZVRSTAVANJE POVRINSKIH VODA,
VODNO DOBRO I VODNI OBJEKTI
Razvrstavanje povrinskih voda
Podjela povrinskih voda
Vodno dobro
Odreivanje granice vodnog dobra
Javno vodno dobro
Zahvati na vodnom dobru
Vodno objekti
Vrste objekata s obzirom na namjenu
Vlasnitvo nad objektima
4 UPRAVLJANJE VODAMA
4.1 Teritorijalne osnove upravljanja vodama
4.2. Strategija i planovi upravljanja vodama
Strategija upravljanja vodama
Planovi upravljanja vodama
Program mjera
Rokovi za izradu i revidiranje plana
upravljanja vodama
Priprema prvog plana upravljanja vodama
Posebne dunosti agencije za vode u
upravljanju vodama
Ciljevi zatite okolia u planovima
upravljanja vodama
Odreivanje karakteristika tipova vodnih
tijela

Zakon o vodama - nastavak

Prijevoz opasnih materija
Akcidenti/incidenti
Ekoloki prihvatljiv protok
Vaenje materijala
Referentna i ovlatene laboratorije
6.2 Zatiena podruja
Vrste zatienih podruja
Podruja zatite izvorita vode za pie
Zone sanitarne zatite u planovima upravljanja
vodama
Odluka o zatiti izvorita
Zatiena podruja rezervi kopnenih voda
Privremena zatita
Podruja namijenjena zatiti stanita ili vrsta
Renaturalizacija povrinskih voda
Ogranienje u svrhu zatite akvatinih i
poluakvatinih organizama
7 UREENJE VODOTOKA I DRUGIH VODA I
ZATITA OD TETNOG DJELOVANJA VODA
Ureenje vodotoka i drugih voda
Odravanje vodotoka, vodnog dobra i vodnih
objekata
Poboljanje hidromorfolokog stanja
povrinskih voda
Planiranje i izvoenje ureenja
Obaveze nadlenih nivoa vlasti
Zatita od tetnog djelovanja voda
Ugroena podruja
Poplavno podruje
-

Erozivno podruje
Obaveze nadlenih nivoa vlasti
Obim zatite od tetnog djelovanja voda
Osmatranje, prognoza i rano upozorenje
Faza aktivne odbrane od poplava

Osmatranje, prognoza i rano upozorenje

Faza aktivne odbrane od poplava
Nain provoenja mjera
Sanacije posljedica tetnog djelovanja voda
Ope zabrane
Zabrane na poplavnom podruju
Zabrane na erozivnom podruju
8 INFORMACIONI SISTEM VODA
Ciljevi uspostave Informacionog sistema voda
Sadraj ISV
Vodni katastar
Vodna knjiga
Evidencija koncesija na vodama i vodnom dobru
Evidencija inspekcijskih pregleda
Organizacija i upravljanje ISV
Obaveza ustupanja podataka za ISV
Pristup informacijama ISV
Vrste vodnih akata
Sadraj vodnog akta
...
-

OGRANIENJA PRAVA VLASNIKA I KORISNIKA ZEMLJITA

ORGANIZACIJA UPRAVLJANJA VODAMA
FINANSIRANJE UPRAVLJANJA VODAMA
NADZOR NAD PROVOENJEM OVOG ZAKONA
KAZNENE ODREDBE
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

Zakoni Republike Srpske u oblasti ekologije

ZAKON O ZATITI PRIRODE

ZAKON O ZATITI IVOTNE SREDINE
ZAKON O FONDU ZA ZATITU IVOTNE SREDINE
ZAKON O ZATITI NA RADU
ZAKON O UMAMA
ZAKON O ZATITI OD JONIZUJUIH ZRAENJA I O
RADIJACIONOJ SIGURNOSTI
ZAKON O NAKNADAMA ZA KORIENJE PRIRODNIH
RESURSA U SVRHU PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE
ZAKON O ORGANSKOJ PROIZVODNJI HRANE
ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJITU
I drugi zakoni

Sadraj: Zakon o zatiti okolia u RS

1.Osnovni propisi
2.Mjere zatite u planiranju i izgradnji:

Zatita zraka,
Zatita voda,
Zatita zemljita,
Zatita uma,
Zatita flore i faune,
Zatita prirodnih resursa,
Zatita od buke,
Zatita od jonizirajueg zraenja,
Zatita od otpada i opasnih materija

3.Finansiranje zatite okolia

4.Inspekcijska kontrola
5.Sankcije
6.Tranzicioni i finalni propisi

Rezistencija na antibiotike danas je to sve vei problem

koji nastaje zbog dugotrajnog pretjeranog korienja

antibiotika, ne samo u medicinskoj praksi nego i na
konvencionalno voenim farmama, gdje je njihovo
koritenja postalo standardna praksa. To je doprinijelo sve
veem problemu bakterija i superbakterija, otpornih na
antibiotike.
Na farmi antibiotici se ne koriste samo da se kontrole
bakterijska bolest nego se koriste i za poveanje brzine
kojom ivotinje rastu, kada se apliciraju u tzv.
subterapeutskim dozama. Dobro razraene metode
omoguuju konvencionalnim farmerima da proizvode hranu
jeftinije od organskih konkurenata, to je jedan od
razloga, usput, zato je organsko meso skuplje.

Izgleda da postoji veza izmeu pojave na antibiotike

rezistentnih superbakterija i regularne upotrebe
antibiotika, ali jo nije potpuno jasno da li je to povezano
s njihovim koritenjem na farmama ili u opoj medicinskoj
zatiti. Kako bilo da bilo to je jo jedan znaajan
problem koji e nas sve natjerati da se zapitamo o
standardnim postupcima na farmi, pa ak i u zdravstvenoj
zatiti.
Jedna od tih superbakterija se naziva MRSA (miocin
rezistentni Staphylococcus aureus) koji zadaje znatne
brige u bolnicama. Staf, kako se ee naziva u
medicinskom svijetu, rairena je bakterija koja je
klasini mikroorganizam trovanja hranom. Ova bakterija
proizvodi enterotoksine koji izazivaju bolest.
Ukoliko ovaj staf razvije rezistenciju, nastaje veliki
problem, te se u mnogim bolnicama zaista pojavjuje
populacija bakterija koja pokazuje multirezistenciju na
lijekove. Ironino je da bolnice postaju mjesta gdje
ustvari moete da se inficirate, to u nekim sluajevima
moe biti bukvalno opasno po ivot.

Rezistencija na antibiotike danas je to sve vei problem

koji nastaje zbog dugotrajnog pretjeranog korienja

antibiotika, ne samo u medicinskoj praksi nego i na
konvencionalno voenim farmama, gdje je njihovo
koritenja postalo standardna praksa. To je doprinijelo sve
veem problemu bakterija i superbakterija, otpornih na
antibiotike.
Na farmi antibiotici se ne koriste samo da se kontrole
bakterijska bolest nego se koriste i za poveanje brzine
kojom ivotinje rastu, kada se apliciraju u tzv.
subterapeutskim dozama. Dobro razraene metode
omoguuju konvencionalnim farmerima da proizvode hranu
jeftinije od organskih konkurenata, to je jedan od
razloga, usput, zato je organsko meso skuplje.

Da bi sve bilo jo tee, bakterije mogu takoer stei otpornost prenosei

DNK sa rezistentne na osjetljivu bakteriju.
Poljoprivredni antibiotici su manje rafinirani nego oni koji koriste ljudi, i
istraivanja su utvrdila da sadre relativno visoke nivoe DNK
rezistentnih gena. U radu objavljenom u Danskoj 1998. godine
navodi se da je tek neto ispod 80% svih istraenih trupova peradi
sadravalo bakterije, enterokoke u tom sluaju, koje su bile
otporne na vankomicin, iroko korien antibiotik usko povezan
sa promotorom rasta avomicinom, koji se donedavno koristio
(zabranjen je u EU 1997. g) u peradarskoj industriji.
Vankomicin je bio jedan od rijetkih lijekova koji je mogao izai na kraj sa
MRSA.
Rezistenca se ne zaustavlja kada se dotini antibiotik prestane koristiti.
Njen razvoj se nastavlja, preko generacija bakterija koje su nauile
proces adaptiranja na ono to smatraju neprijateljskim. Vremena sa
nevoljama su ispred nas.