You are on page 1of 78
ae ‘Aes eta Nontest READ 8 WRITE 2anscria (Puen Gage Lif Cen) asa tongs by Bn rand 098 ean Lyne Lance sacar rho be eid crc sna is ar unc Cop Seo Modesto fn Pater At 088, Prods egies Fest pais ie Unt Kg in 1968 ‘genta Kasra by Cy Pr ar Hae Ve tane Vat B19 Ro London copy © 28 at nj ENA COA 2008 Cepght © sosas ners ‘rast svc an Mo ia Ste, ue ane ue La yt Za ies seine ete Coase ate eee Montessori Lynne Lawrence Prirucnik za roditelje i odgojitelje ‘za djecu od 3 do 7 godtina Zagreb, 2003. HENA COM SADRZAJ vuvop 5 MARUI MONTESSORI 7 PRVO POGLAVLE: STO BISTE TREBALI ZNATI 0 SVOM DJETETU 12 DRUGO POGLAVLIE: RAZVUANJE MONTESSORI PRISTUPA 24 TRECE POGLAVLEE: PRIPREMANUE PUTA 39 CETVRTO POGLAVLEE: PRV! KORACI PREMA CITANJU I PISANJU 62 ETO POGLAVLIE: UCENJE PISANIA SLOVA 85 SESTO POGLAVLEE: POCECI CITANIA 104 SEDMO POGLAVLIE: CITANJE U POTRAZIZA ZNACENIEM 115 ‘05MO POGLAVLIE: STVARALACKO | TOCNO PISANIE 123 DEVETO POGLAVLIE: PREDLOSCI | DRUGI IZVORI 132 INDEKS 152 24, 10 LN tae eae Tiremeealtgiog pees eet roe ie in eres aa je 0 mo pain a mie i Yo am aaa i aed ab Moo a i ‘am poet rao ha eg Po Sutra je 2 eae dle nrg don rs am tae Ron ij ra sn repo ls seo ders an Djsjon dr Marj Mens Dina a let et ring sens orb Orgoicie ‘2 exesejvorje Moris Moses kj uaa + nnd fra a iS Towns 2 poet w set pie dig. Kase, moran rio obel fp lia pi aie ee deel ore aj ove bce UVvOD U poslednjih dvadeset godina vidjela sam bbeabrojau djecu kako bezbolno is wlivanjem savladavaju vjstine éitanja i pisanja. Nema toma velike cajne- 19 nije pitanje novea i nile tesko. Sigua sam da je taj proces djeci do Sestgodina starost lagan i priedan, Nakon Sto navrie Sst godin, to postae,u najmanju ruku tedak pottvat Ova knjige nije napisana za stuénjeke poput mene, nti 2a moje uéenike; nisam je napisala da bih skeptike uvjerila u vrijednost ‘Montessori prstupa, nti de bih stavla na kusnju uvrijezena misljenja o tomy Sto Gini najbolju metodu podueavanja citanaipisana, (Ona je naprosto namijenjena onim roditeljime koji Zele svojem djetet dati praktiéau pomoe 1a njegovu putu k opismenjavanju Mogi rote simi sebe iskljue iz proce- sa pomaganja djtetu da nauti état ipisatijer ‘ih na, Kolturom uvjetovani stay, uvjerava da 5e 0 te8ko, te posao uitelj. To, uistinu, ne bi twebalo biti ako, Priprema za citanje i pisanje pocinje mnogo prije formalnog obrazovanja, & roditelji su prvi i najboliutiteji. Isto sam tako uvjerena da je pismenost jedini pur kojim djeea mogu razbiti ograde koje im namece kultura 1 drstvo u Kojime dive, da im wadigne poglede i prosiri obzore, pa da mogn odigrati svoju logu u unaprede- ju natega drostva, Sposobnost tana i pissnja sama po sebi nije dovoljoa. Ono sto je od prvoine vainosti je da se u djetem potakne radanje tele 2a ‘tanjem i pisanjem; tomu stremimo! (Ova Knjiga ne dotte teme nasumigno. Ona prati razvojni proces jeteta, a predlozene aktivnosti odgovaraja_procesima odrastanja kojima je podlotan mladi um. Kao kada se gradi kuca na évrstim temeljima, cigla po ciglu dok se na kraju ne postavi i krov. Ako sagradis Kehku Kulu na pijesku, ona na tas ‘mote dobro izgledat ali ée se uruit Temelji pismenesti su jubev i obrabrenje Pisum je sagraden od radostiKoju osjeéamo kad nam se ita, znanj 0 svijet, okruzenja u kojem se mnogo govor,razvoja osjeta i kon- tole tela. Sobe x prizemiju su utinjene of svijestio-zvukovims u jeiku, Pri je kat wie jen od sposobnosti da simbolima pripojimo _vukove, a potkrovije od sposobnosti da upo- tejebimo te simbole w izrazavanje. svojih isl, Krov je etane i pisane. U takvoj kuei djetetov um mote Gtavoga Zivota zadovoljno boraviti i kako god jak vjetar bio, neée je oxpubat U svakom poglavlju knjige naci éete aksivnosti koje su cigle kojima se gradi pis rmenost. One odradavaju vsteaktivnosti koje se advijaju u Montessori Skoli, ko nisu rvéno potpuno jednake. Nada, tu se nalaze i maoge igre koje ée biti od dragocjene pomoci roditlju koji se kod ku6e bavi djetetom. Protitgjte svako poglavije prije no sto ako je primjenjiv danas kao sto je bio iran. PRVO POGLAVLIE STO BISTE TREBALI ZNATI O SVOME DJETETU Jerk je jen od njubudlviin Kasih obit. Nepestano gledamo kako se rein male jee aij uvjek mao razumjemo 0 samom proces njegova rstanka. Znamo da su mjtin i ofey glas poéeina tocke 28 novordent: pjesme pjevene fetus urbi imate wmiryjuc wink na be ka se ri jer 6 ih ona prepoznati kao neko bisko. Nakon dena, privatnost ko die ose 2a eke nevjroana paca kad dostovce re rau i et Kao roditl vi ste pv i navi wit svoga dees Sto ste uugatei snainom na kaj se ono raza o ete mu peti prshbva sve tomo tba, Razvojezkaw sve dee prt osabite obrasce i Kadajednom rezuijee Sto se dogada mat ee Samopow das skojim cee modi puno pomoei stone jer Da biste mu pomogli dobro gist ita, uebat te potaknut dijete do komanicres deugima o stvarima koje an. Bi epresudno 2a dite da ima dobar ik te Ee bogat i zanimljv govor i ali ivora kako bi se rmoglo iradavati sa sigumoSu, Daneinja isrativanj pokazju ds ede s dobrim go vorim vestinama tani pisane lake. ‘Ako Zsite dt vam dite poste dobar “iat” i pis, treba étepripavi dobre temele mnogo pie neg tos oe sposobnos- ‘bran i ebacéte lit puna vremena da rnvite sve vpn potebne 2 ora da lode pa proces Ne popstatishusenj de ite part ‘Vas ecil da mu pomognet da azvie bay 2a ane i pisanje ako da ono kroz ciel vot s radu Gta i pie. Ako deca razviju vba 24 Inge iit, sve ce im znane svijet os tupno, sve prige, mito i legend, 2nanost i kiero. vaki pu kad ctvore kg posts. ¢e putt kro wijeme. Kad nd w pri, Kro- rolotko e wnijeme na Gas tat, Knjiga im oningucuje da trate rane i neznane stove, da cpu u protest ili boducost.Djca Koja estana dob ste moc ée sid vaste inerse i vee titi ogranigenaisklutivo na edatke koje im daju ors oko nj. Djeca Koja postan obs isi moc earatavatsvoje nis esjeaje w oppiviem i tajnjem oblika Mnogo e vetna poehnosvlat peje 0 to vie ie naui Gat pst Zatje dobro da sine zadateneku oredena dow ojo is lite da ijt treba svoj ove vine. Ppt svoje dite da tai pie aati da 8 majpie tebate poset pripemati da bade sprermo Gti psa, ada bist to ui, we bate raspolagat neki csnovama, Montessori ragela koja Se nse madi azvoj na tom oj {ethtomGiaos a ajo ce ‘Mo nobte pod svn the al ta em ah MONTESSORI GAN | PISARLE U prvihSest godine divota sva djece: ‘© Upiaju sve poput malih spuzvi maja trenutke kad sw izraito prijemljvi za sve to im stize iz njihovog okruzenj, Koji se nazivaju “osjtjvim raadob ima". © Imaju snaznu potrebu za komuniciranjem, a budu nezavisni ida staan, © Uce, uprvom redy,putem osjtlai pokreta, Um poput spuzve Dijetev prvi Sest going zivta ima um koji gjluj vo razicito od uma odrasin om 20 da upia velku Kolin: podatka bez ikalva svjesna napora deen, Kako dete w sam tai godine uspije usvojit sve osnovne elemente jezik? Pp rode ono ne mode gover ni jedan jerk. Ipak, kad nav ti godine usvojilo je chlikovanaosnow jezik, do este gine ves ‘ada opsednim setikom, Naravn, jezik 6 se sti ravi nakon nave set gine, nai natin, Mi takode namo a ako Se jetta pr pra da Zajeimeki drug jek w tom readoblje, on ce nant ne jedan, vee on0- ko jeia s koi i jeu dei. U mnogim aielovina sijer deca u dobi od ses gina teéno govore éak ti rei jeika: deca u Keaiji, na primjer, mogu dod y Montessori ‘kl wdobio tr godine zaju jek plemens, jie Kayo, zatim prose aici jezik sahil i eogesi Bis i, 0 asi, ogi toliko win wt rake goie? Ne samo da erika gjeca raute fjenike svi tj jezik, ‘ec inhove pasovesaveno iagoaraju. Bez lira kiko dugo uit jeik kao ourasi nikad reéate Soreno i2govraliglasove kao So 10 Eine deca U pave jet goin vate dete spasobno Jednostavno uzti pode iz svoga oki hex ajihovaealtovanje i be2 napor,postev- Vain i nadogradujuct kamen temeljac svoje csobnost i oblkujui svoj um, Od navrene trese godine nadalje, ono je ot wviek sposob ‘no primal podetke, ali sda to ini selementomn iabora, slektivnest. toga je takvom istrai- ‘van svojstvena eta svjest svijet oko sebe amiste dj detetov am poput sptve: ako ‘uote spuzv vod, ona je pit bez obzira ject pjva. jet jeu aka 00 6 pit bez naper to go nade svom okrtenu. Spuiva koju smo won u vod, veoma se raz- Tie od sue sputve. Matzmo ri da epreob- Tkovala, Pod vodom je pla reka i posta Djetetov je um tnkoder prebioan onim sto no wima iz okra. $ dre strane, spuiva ‘mote pi tek odredenaKolicna Vode. Dettov tum nije takax, on mode vpiti goleme kote prsaaka putem samog Avie. Ako promatate novoroens bebo, rime ete daje od najranih dan svogn Zivot nje- ina paaja usmjerena ma usta osobe koje jo govori. Cini se kao da upija cijelu osobu dok sluSa i napetogleda u usta osobe koja govori “Zaamo ida bebe kojose gover znatno bre ui nove ried, ‘Um djluje tako samo u pevin dest godine Zivot, Ne samo sto ce diet uso tako oto Tjudsko svojstvo kao Sto je jezik, ve 6 ito tako upittznanje o svijet natin na koji on funkcionia, eo vjednostina i bigaima koji ada njemu, U tom 6 erazdobjnpostavi- ti osnovni stavovi prema Zivot kad i temeljt esobnostpojdinca ‘Ovime samo naglesavamo Koiko je vazn0 da djetets syorite bogelo okruzenje ve u posetka njegova Zivots, gdje su zestupljen ‘0 BISTE TAESALI ZNATIO SVOME DJETETU valitetan razgovor,ctane i pisanje. Moti je ‘ovo vrijeme da ugasimo televizor i vigecitamo, kako simi takoj sa svojim djettom. Motda je ‘rjeme da umjestotelefonskih poziva poéne- ‘mo pisat pisma, ii da podaljemo pisamce zah- vale; da djedovinna i bakama, ujacima i tetama 1 pis poSaljemo pri cred naSega deteta kao poruku. Ovo je vijeme kad biste s detetom ‘mogli vise razgovarat umjesto da ga pouéavate i sve mu objainjavate siudet se jezikom, vri- {ome da so Ge rabite bopa i prekrasan jezik te da pjevatepjesmnice i brojalice. Toliko ce se ‘onoga ito Ge vase dijete nai tijekom ovoga raadoblja dogoditi nesvjesno, zat je najbojo da zapotnete sami! Razvoj djetetova uma Proutavanja mozga postupno sve vise po- ‘veda oo ito podacavaei iri zmaju ves godinama: iskustva djce u prim godinama ivota imaju iaravan uljecaj na kolgina i kakvocu uspostavlenih neuoloskib veze « rmozgu. K tome, danas postoje i dokzi za ono Sto je dt: Montessori primi prije maogo go ina, ato je da pstojeraaoblau tom emena kaa je mocak prem za neke vst iskusa- a nego Sto je to slau neko drugom raz- dbl. U tim se razdobjima otvaaju takozvana “aadobja za wen” i azdob prierjvest” fj de Montessori raziva “esjeljveazdobl Naosnovi promstrana djce, d: Montessori je upozoil roditlje i podueavatelje na izuze- tan utjecgj koji okruzenje mode imatinaobliko- vanje uma maloge dete, U svoj koji Um popu suave (The Absorbent Mind), ona kate: “Mote se red da mi (odrasi) usvajamo _znanje sled se svoj mom; dk jet pia ‘anje izravno u svoju dusu... dojmovi ne samo da ulazeu njegov um, veé gai oblikut.” Danas imamo zanswene dokaze Koji nam, jeje nego ikad dosed, pokazuju da je razvoj deijeg morga inrayno povezan s kakvogom iKoliinom skuta koe mv je dos tupno uprvim goinama fvota Znanstvenii su takoder oki Kako Veena logo ima ponovleno iskustvo v jacana ih veaa, Uiabane stize koje se sta izova oriste posta sazne i rajne, te se nastavl- ju produljivat i ravi. One pak koje ne jax {aju, nesta otprilike u dbi od dese godina Nastavjaju se razviai sao one sane i de- dane Kade let svoje ies kako pena ra a, usrajutdok je ze, shat ee da je to vatije no sto moze agledai, Ceo ne mode- ‘mo ramjet peu svog dea da pov, so se nama ini besmisterom radjom,sakvort oda i usedoienje. Ono sto ade pro- matrarojest "izgradnja vot”. Razdoblja prijemljivasti U svom je promatrnju djece dr: Montessori naglsila da u rezvoju gjtetaposoje odredena razdobla 2a koja se Cini da su povoljnija 2a sivarnje i produbljvanje osobitih judskih bled. edo od na je jezik. Oa je taka razdoblja nazvala “osejiva razdoblj,upotri- |ebivsi izraz Koji je posudila od biologe ‘Najnovija su istrazivana takodersklona opisi- ‘ati te razdobla ko “razdobjaprijemljivost”. Osjetjiva raadoblja su vatna jer niu jedno dérugo doba u svom Zivotu djete nece biti sposobno usvojit neko odredeno obiljzje tako uspjno i lako, Jednom kada rezdoble pri- emljivost prod, djetetspostaje mnogo ete, & Ponekad i nemoguce uvojit isto obiljete Uspjeost svakog od tih razdobija. prix emlivostiovisiiskjutivo o poticajima koje MONTESSOR OTTANJE | PISANSE fete pronslac wt svom oksutenju. U slucaja govor: So je govor jeriéno bogatii, to je veca prilika za v0 Dr Montessori govorio Set ruaoblia px jenljvosi koja je zamijetlau male cece: © rarvoj jezik, © sazvoj pokreta, © dvenost, © red, Sadpca piv om yen Tei tava sitios Coane aids pain ets teleport p+ fae eb aa - ost caraéie Aaja CMa SLVR) emcees co | Bese te a) Drustveno ponasanje * cei percept, «fine pojdinost Pogledst demo samo dva od ovih randobl jen poke Osjet{jvo randoble a raz} jeaka Gini se da oseljvoraadobje 2a rzvo jezika ‘rj vlavmom iekom pr et gina Zivot Tijekom toga vemena vate ée se dite prod 10 usredotgiti na ons ishustva ko e nabolje posit upravo tom osjetivom razdoblju. Kao posi vide ete d dijete pido uredo {oéuje vv patnju na Tudski gas Koji ga istdcbno ogerava uu i sine ee S70 BSTE TREBALIZNATIO SvOME DJETETU ‘Vos od najrenije dob dijete ce se usredo- tofavati na vaka usta dok govorite i napeto ée raft potete vasih usana kao i glasove koje one proizvode. Sako osjelivorazdoble addi i randoblje usvajanja prije nego sto se pojavi iiedanaluivan znck date odlike Usedotngavanjem a svoju jeriéau okolinu, ke de diet usvojitisposobnostrepoducianja avukova svoga matrinskog jevika 59 svim (sang potted ria akin gas nijnsama, iletaim oscbinama i intnaiom, Sav kona kaj onostaryje sa svoj okzjem vstedongen je na jezik vile nego na opie _vukove, bez obi Kolko je ie ilodeo du sim 7kovima: ne podkaava vik lk le jane ps, ve eke Sposobost a ut gi ei ghia je jekom ovog osejivag aad. MONTESSORI GAN 1PISANUE ‘va gra ma sem progovorit 6 na prio istyjtan natin, novisno 0 shfenst i jedns- ‘aynot ovo eka ii se da post opi raspred spremnosi koji sljede sva dca. Sve esnovne eign kos diet cent pie oto navel godine; eda 2am dol do “elope” govoa jaja se ava gad aie ima. Nakon toga patna se prio Ss power ei na isaivne zk u piso bli. Sto modetewtini da iste pomogli detetu Sedna‘ najlakih tari Koju madetevtiiti a biste pomogl ertu je da razgovarate s nim od samog poetka njegova vote. Mozete 2 vvoditurazgovor daleko ranije nego So se razvijenjegova sposobnost da to¢no reaumije ake ijt pife nego So je sposobao odgo- vara, Oni Koji su uz dete, osobito oni koji su rajzauzetijibrigom oko njih, kao Sto su na pri- ner rit cesto e prirodno Skat na odgo- vor djeteta koje Ge motda tek lagano mahnuti ‘ukom il pokrenutiusnice. Koristite zanimljiv i rranolik jezik kad govorite djetetom. Recite ‘mu &o Gini este mu tof mena svar koje se nalaze oko njege na primje, ako mu kuhate rucak— priajte mu o tomu So rite, So koris- tte, kako 6e to biti slastan ak! ‘Trobali bis pjevai,reciati mu brojaice i tat So 6eRe modete. Vio cesto deca Koja oj escent ene nips i Soviet Sneeie eeepc, kia pve abe wee ages etacshe ‘ninian de rosa pce mtthog cha {STO BISTE TREBALIZNATIO/SVOME DJETETU imaju sanju bra i seste bud v pve polozaj of samog roe er sj kako Cate sarjem geen eka dee bude ten uduenesitsc- Jeu kjmademeci roma gover dstvena ier, Poke gai au nag i podbositi tako da mu omogucite dobar pogled na ono se ga, Oras ga rezgover. Dale 1m dovono vetoes dase i Die w 5 raj db rate pve hojma bi ai sje ij, ato zara vileme, Ako vi pogate kevopreposaviteSo dee mi, no era sve mova pote De emote malt u doh oo hie godine kad ee net shteo, a tei koji rsp me nie dora. ate a um da ca mauve “pas” gpa ni reek i da moga zuma dleko vie nego 80 rogue ‘Ao plo sama Sonam deca govre, ran imoj'a wijednost i semoposiovanie Kad eg hj i, on rad ssa deuge Slut paliv so vam dite gover pomocite ra pron ik njetnim dodavanjem pg tan Kad ne usp rerum sto vam vo roaet ga ptt: "esi isl. is mis Toa.” U poral za tots inertia daje mu do zanja da ga plus axa Ako kaze resto So se mogocugaj ia ne ispravnte ge, nprosio. mu pokatite sto je isgravno tko st te to port. Ne primis, dite kate: “a vlim miko ~ rl” Motae cvgoverit “A, ne vos miko”. Zapamite daste some vi wor ako elite ea on its, vi bist eal tat, ako Zlte don pie, ond urea vj vas da pie Pv ora ksvadevano jezika Used se na njeneu da poste raz dob pijemjivst za revo jezik, popes mo Se ei kako ge dite usaja jee narn to ramumijevanje pomos da detets damo odgo- ‘aaj pot} Jai je vasittvo jedino Yjudskogs roda i emoguée je zaisiti fnkcionirane bilo kojeg Tudskog drustva ber jezika, Ljndski je jeik, ie vega, stvaraladi i proiavodi nove oblike ok god 2a tim ima pouebe Jezik koristimo za dvi osnovne sie: on am pomate medsobno Komunicinti, wspo- stalja iodcavadruitvene vere te nam dajeSus- fav simbola i obeazaca Koji pomadu process rishenja. To nam otvara velke mogusnost remia nas isoobno na nek nin oranive Jedna od prednosti je ts da nam jezik pomade stukurizat iskutvo. To se osbito dobro mote primijeti u Montessori okraenu, ge se deci poate da problem samostalno idenificrajy i ianaduegovore ma tana. Jeik mode ore nan na koji Gemo percpireti star. On moze tit pom jer raleicavapojmove i otvara nove razine razmjnj, ali mode biti opranienje jer ‘ahjeva umn napor d bismosapledal sari na skor bu, wjedno demo mu pomoéi da usavesi svojevladane tijelom. Dakako, mnogo je br2e da mu vobujete cipele, ali ednom kada ono to simo bude moglo wnt, vito vige necete tre- bat, osim ako dijete nije umoxoo ili mu je oistapoirebna pomos. 0 je vase dete neovisnije, vise ce moci sudjelovai Zivot i vie éete vidati da ono ima portivan stav prema izazovima koji su pred njim. Dobro razvijena sposobnost komunikacije i ladanja pokretima uvelike ce povecati dete tove spascbnosti seovisnog djelovane ist eto sede een ila a lone dt asaosiaba tolerates See bapa tra oj, kisi” keep Vanja svijetaw kojem Zvi. Pimijett cote dx ono ima sna ptrebo dni stvarionako kako ‘nv inte. Tome je ak er su roditeljipriod- i witli svoj dee. MONTESSORI TAME! PISANIE Razvan jezita (0-8 fedana Porno promatra usta govornika. Proizvodt uplaynom biolodke zvukove ~ disanje,hranjenje i one zvukove Koj aia elo tae al. 8-20 fedana Octo rage ra uk pamaog dha. Guu, sie ‘@, utiva kad mu se pjeva, smile se. Mode oksenut dia prema tars ode as dpe, Isputta tzrore koe, pened rae mdr. 5-8 mjesedd "oka rea vs gaa patie poe sag, ona ramowsne zwkoe: “qu, "ga", "a, Regia a ws goakova tr, me 24 i $0 dba ‘respon glasa postupno sve vise pati specifiéne 2mukove swore et aos del. 2-12 mss Ponta aur amare s cia, ta eee ‘iv glass aim bom i una. Rue ssi kj eres jerko | mae pe egret ket prea anu. Gesamte" ia ‘amyestc Posie namjemo koi es. Phaze dra ono 8 goo “ej ap, “fee 2 pa ruta predmee kaj qovorik zara 12—10mjesei Korst jodnostame rjeti da bi prenio rebanice, “Tata” bi so ai" aT, Peek 6e rao orci rent po mate 18-24 mjesoca Cota ie, sonic, ot pat Negra iogutt 6 6 20 ete do jose rence | ‘ietnika oko 26, mjeseca. 2eli aati nazive za stvari pa peta Sn? Za 2-3 godine tiara au ta i una eta, ina one pence. Urge awk jo me goa ‘toéna, al se rjetnk naglo profiro, a reéenice ima vo oie deen json rans te ge it ao nog pana slalom stu. Sve tele eee stu su uso ere, Sadaje mogut haope pctv, (Gover sem sa cho cg Jina ck se ira, 3-4 godine At jek 2a rata api mish kao 0 ‘no So mu 2 sida esi, uni snow it. Mote ano loi raat rao, prepriava pie| asta pv fk Siu mu se rime koje emai sista ie sazkovima. 5 gocina rt jek za saan ktimst sdugam decom tipkomige. Pine abi jezkuapstktnom bik kao ‘nj psa 5-6 godina a za atzje asain et karst ih Kari ee cpisenjtudush ior dog. Yeona dobro raze 8 ai ira, set dan te. Too ma olka ia gona, rj aes, telefon, Uva Salama Vena gamath situa do ov je db sana upogurst. Oba at pie" ‘STO giSTE TRESAL| ZNAM O SVOME OJETETU Razvoj motorike 0-8 ijedana tava rans ag se tava Stet puta a os- ‘tupno razvija Kontroly kako bi mogao pogledom pratt pret oir gas prea onal degre gs 8-12 tjedana (ie vu pologe dk eta tut Kad (a aia, lia rome pone sit kara age pot Kora ke Paste a ain ota 12~ 24 fjedana Uti se ota swtutanalta tra, Ka ga 52 odie u set! pot sto lacy. nom fads, ude su mu sbi a "i" stona bi mu pred fj ga pia treba bdo tia dah mate dba injec, veo jae de tt va uta jefe meka pa kpc mgs iva ots Mae reba ia ke wk 8 -omesect ‘Maze samo sjedt, Voli se igratl. PohuSava puzat. Vor Giri st psa, Jeon apse a got ana pine hs pie, Mal e pote dav tj puta ko ina plo se nei 92 Jp oe ors Koo Oona, Pua se saosin wat sam pti ean, 9—12mjesedt ‘Uziva u puzanju. PohuSava puzati uz stepenive. Vjezba stare be ja 2a oar tk da, ad pus, lagen pate ra ga Pasnr pluto see tz Dridréavanja. Prstél dobro manipulrqu predmetima. Ko- ist pias aa aaa, Karsh und- Zane preset us ato paw ro, i= tel barat 12-15 ieee Veta tad ao ne ble soba za stat vane outer, Poe gradi predete. Ura u sikicana ii pkai io. Vat oj i poate peo pei. 15-18 nese ra pict reset, ct ako je ao poeta vie sage. Par ssa sapscama uz mi por. WE se sabia baer presietina a. fury poe. one pose pri Vi dos A lomo pokua stare. Pai ya tare 18-24 mjeseci ‘sreiuje olcuzerje. Zell sudjelovati uw svekocnevrim aking, at se, unt, esa, st ‘ra do oj sat tan: ops — obiGno krugove, fnje | oéke Ruka Agjont se Gece for ala pode primate. 2a ca mu se ec a neo kos 2-3godine 1 pera Uta vr ma Bo Sale 1 siurose. Su pu. Val Kort ke 2 se vet ‘apa ran Kae zat dtr mor kr relia out. Ue U were, fat, Cen ran, Zr cute as sll sr slime Obolra trace ke gore o sina naa mai hia 3-4 godine Poveava opeg poketa put ie. Vol iat or oie cu rosa fi az. ej plo ira dot rane Pre se vei sigue, Pee. os uke Ga i pet saosin Ia elt isn- ‘tane pokrete koje kontrolira npc. Kad hort Skare, sine, lode ako vol ce Ine se ose na pre ol sat ra wopgavan peel Vt Sova co trapavogtrusig pei. 4-Sgodina aio preseha akat ajeo, rte s2 < vcim oan za lan gabe. Ga preparative ihe, Ulva pany, kako anijenam tho strana So untra vexma dt ebro mu id vane Uv Zaps. yee pe 5-6 ydna Fak ste rd una eee chen fodidajen re pd ve vets koruna Bat 62 seas tovaa sativa pd tam sup tone zane ne. sari koa sor. DRUGO POGLAVUE RAZVIJANJE MONTESSORI PRISTUPA Preama modda mised je Monies obrao- Yanje mea, mnogo je bole opiuje Hit “pistup’. Montessori pristup ubfutue stav ema Zivtu, 8 osobito prema rast i rzvoju mle de. Psve je mogu atte possi Montessori pomagal i js uve primieniva Montesscipristup; tkoser je moguceimat sva rmogy’a Montessori pomagala i jo8 vik pr- jena pogrean pritup! Mnogo je atvnosi w ovoj kj. Neke okatayaju vst iustaa koje bi dit malo u Montessori skoi, a ug, vglavaom igre podrdavat de au postin mana samopouz dara tovemeno g2 zabavigué. U svi tm sktimostime bite vino zadratispavan sav prema wena, tao bist tebl mat na mu da ne mofcte Siti unjesto svoga dtl, 0 moje samo ono so! Trea vam rst koje 6etu pomot da mow tkav prt koji ce Wenj unt aban. Lad svegajevaino da reaumijete dase vi dete pomogl de aus Soda, gover, dwt se i toiko dug svar Tose posite te mu poll kao prim jer je poaianjepodratava i od kojega ui Dijte ua vase ponaianjeiustje ce ga i= jee vee ujebat i saved, Nise ni na das pesunaida ce dt iti spsobno ui ve teat nikod mu nse dopustii da se seca resposobnim, ako ij dal ii govoro prema vaSim okivanjima U ovom poglaiu govort dena o nek Vainim maelima koja eafavaju. Montessori pristup u obrazovanju dec. Nadam se da dete zak kako tw azmishanja ocrazavaju 2a Djecaimaju moe da sama sebe obrazuju Vee tivlenje-u okruju koje pote secanje edgovarjuch iskustva i aktivost, dts ‘omoguje wen, osbito u prvi est godina ajegovoga Zivta. Vaio je stvoriti mu dobre uvjte 2a utene. sratvana pokezju da deca Koja su opattena i seta 08° mnogo lakse od one koja sjcaju piss ii napetost. Mnogo ¢e toga dite automatski“pokupt” od vas dok buccte obaiali normalne svakodnevne aki nos Ako elie da vae dit ita i pte, onda bin svom okruzejutebalo vj da se Gta pike, Nadal, kad podutavae dite, to uijek tebe Gin ako da ule zadovlisto i zabuvt, @ ne eto St je uvjek popraceno refenicaa popu: “ARO ovo ne nau, neces rai Sitti?” Djeca najbolje ute ako sma nesto éine Sva usa bicanajolje we kad im se dopust da ida tempom koji im rable odgovara. Koji tempo odgovara vasem dete, ovisit 0 mnogo raz Cimbenika, Dielom ce ovsti¢ toma oliko je sposobno Kors prethxina iskustva kao osnovu za nove zamis,pojmove il xjestne dok ce wo diel ovisit o dobu dana raspoloze- ju djeeta i o tomu Koliko mu je odredena altivnost zanimijva. Neke e soar nai vio brao, dok Ge druge zahtievai vise vremena. Ne modete suit 0 djetetu prema bain kojom ui Brie nije uviek i bol, niti motemo red da je ier biserje ako brie wi! Ono to je bitno jest to a je djete sigumo u sve ono Sto je ntutilo. Da biste mogli pratt djewtov korak, trebate bi jesnidjetetovanapretka i voih vlsttih ofc vanja, Tako éete moti usporti ii ubraati pocutavanje w skladu s ajepovim napretkom. Djeca sole saoviton sample Ot oe dua ess Dok na samp lke SeuGenossubijerim sero stdscazson deri ainsi Motda dete tebati provesti nekoiko dana w istrdivanju netega za Sto ste msl da ce bit dvoljno pet minut, a 28 pet ete minuta utinit eit Sto se mili da taut nekoliko dana. MONTESSORI GTANE | PISANE Dob dees koja smo u ov kj preloi 2a sak altos je amo ne prijdog i treba bse to svat tk ko smjerokar. On to je s- gumo je oda usvim navedenim ativostima i itrama mogu utvai joc mlada od Sst goin, Djeca treba sama okrvat Motz i set laa sept pat neo cok Koko god ee ilo mao, pepo vas je snzan xo zal, Ned sje kao da je besa slot obsaounurenost vale gave. Siogd sada mae, meer sto sami ork ~ wo je isto iz pre ke. Pose je _drugatiji osjecaj ako ste vi pred otkricem, a netko dug vam je odgove! Tas a apr kj ste uloZili w wazenje odgovora Gini waludnim. eo dt ec ak ka: “Nis mi ekeo tj stove si i re" Dobie m- ‘ol eat ues avait. Djeza ole saa oliva.ijposan dim pomognte du tom ui, aed vote unjestnj, autn je eiko ne oat edger koji vam jo ali mort espe da de tovrenena dag sino ie. Vesna jeu ton da odie pave yjerw pom i ne pate vie pom nego oj nino Visa oma ce ‘se raalikovati: ponekad Ge to znaciti da Gete mu stat neki pot pitnj, drug ee ra put cmogutrekolko doa Keak dn rine dose cj Najoice nec bit poeino rita vie od log go dem dat vie vena i dag piv pomare, Nees je vio tek erative kad ih jaca dee avoriem voi anja, Zhog tog dobro osjamo, 00 re pomaze jc di ose hako mogu ut i samosaln la. Ato bit vn ad ode ‘je jean oman nacre. jam éjeterakoe je mao teksto mae od peg saad i pri el ijt: “Za i a je puta ti devel, ito je vad, takva su 27,0 je ku” Ja: "Mo Bote, ole to 288” Dijete: “Ne zn kako tomas ai zn.” Jas, nrave, ma oak tonal isa i poms dam wai to tse ii semopouz Aaj oe dio je naproso “za ‘revo je mice bit u stanju doves ie do samoga rua ota i onda ga pustti da samo usta dalj, Mota 6 dct do orga na kakvo rise ni poms! Tako ce deca poet vole Stradi samoga wenja ine osjcati da wen uve ovis o interven oas Djeca ws kaa ih zanima ono sto use Ako lite da ve dite nabole skis igre oj irate zo, mort bit sigui da a 23- rim no to mu pokazjee Seda smjemice rmogu pomex © eaberepravo dba dana. Ie koje ve 28 jv Kojima uiva moize iat gotovo u svako doe, One ire oj su ma now i koje zatie- vai su ego pan, uebal bist gra kada je odmom i spremno ma izaove. ‘© Budite piper sustot fgru ato se nie ji ra il ako poste nero. Ima ete {8 mnogo pike da mu peste now ign. ‘Theat dbit pov, ane nepovoljou eau djaeta. Ako ste uot vaeme w pripemw aksvnesti, mata 6 vam biti Sho prvi da one dete ij zaimijiva,dok vi umiete od Sele da mu pokaete nto novo! © Djec ce se obiono zanimati aa svar ako w over meu port neta neil etine oj vladaju. Uviek poke ig ira ojo} sect esa na rane starz posignac, © Alo igra ne znima dite, ono se nce ni trai al ako igra ne zahijea nila trad, ede i zanna dite. Bko grate gr koja je RAZVWANJE MONTESSORI PRISTUPA dee prlagan, ono ce se hei ipa samo jedom, Ako grate gr koa je pretest, nit ri nec vite het grat jer ema gr bt onbyjna, Poebna je vlkavjstina da bse rmogl odnjeiti rave kolginu izezove na pretin, Zelite fi to mat, rebate print kolo je og dee vee paznato,aKoiko ma je pipuno novo. Na primer, treba cet ke Git velginu "koraka koji jedne aktvrost ode k dug), Vaie pornavane lasitog dite ta ce vam pi tome pomoet det Koj plese rove stv primjereii su mal koraci, dak ce eet koje rat iznove, pany zakup zh tern alivost. sobnost Djeca trebaju raz usredotoéenja Djeca toby revit noe. Bez nj tek post mnogo u vot, Sto smo sposobniji svt pun panju zd, toe yrjamije da emo w ajemu uspjt. Korceacija je sera om oot stank, epee arin te ego pronase seem —sptnosthoantate Nadas tm aon de dog vjetinaa Kojima vido: Sto ju vie _pdbamo, to nam bol ide, Maa deca vet imaj sposobnost koncentracie, ali ors im, ade toga visu sys, esto ne pomadu da ju west. Pile nego ito vake ite bude spemno da se pone Koncert, ono teba biti sposobno poset pun pn iil zad oj je ped nim. Kod jejednom to spsohno un, pod uyjetom da mu amo ogovanjucl azo, poset ée se usmjen. ‘vai sve vise na ono St rai, Tu azine pane 2ovem korcentaciom. Kad je vate je bilo beb,ceto bi napeto pro rato staniekjigeiz koe st mu i i nek drug preinet jib mm priv paznu. esti tad priékaidok sino nije promijnio sedi je ii te mu punju jednostavno use na ek drugo? Ceso, kad su dca elo mala, ne wim u obzirGnjenic da su mod na neo onoenriana. Kad je ve diet zackupleno Jerom,prekidat li ga bez razr, govoret ru zahjevajucijegovu pu? Kada ono el valu pain, Geo trite da prigeka dok ne zie son to tenutn rite, no kad waite rjegovu pata, elated var ju omah pok- Joni bez abi sto on0 w tom tre rao, Na mnogo raaigih natina, posve nenamjemo, crs ometaju Koncenracijy male dee, a Onda se akon realiko gona zabrinu kad wide dim se Gezatedko konczainjul Posoje rai natin na koje mote pomoct svom deta © Smanjte koliginu tleviishog i videopro- ‘rama koji gleda. Televizijski je program uinjen tko da mu je ell zadraati djdju pa ju, ma kako zapravo bio dosadan. To uspijeva zato So se prizoribrzo izmjenjuju jedan za dugim, U takvo siuaci tes je wo tetko taut se Koncetirati. Ne brigjte 2aoku- pljnosts neti i Koncentracij. To uop nist MONTESSORI CAME | PISANIE insta, Osim ga ako ae dite eae vig, nek wo iskusvo bre be ative. Napeiiet, povoitem oon So dogada i poate ga du previa Sto 8 se sledee inogho dogo. Prorte mo anime 2a emis oj se popeda ko 80 ct Kase ki eo gakino i sarah vec s tjom, Ne lee tei sims. Ako inate dovoln mena 2 glean ev aso Jim tr bite rab isk, pa ma json prise pris, Chane piace gn petaknt da imo sar se dk pr Ht. leva oganizava dei spsctnost zanijj vst lia u gv. © ko erat ports dna stl pod nema peed jib mu mogl meta pat Na poring oj iat ave sao one predmee na koje lite dase Koncert. Ne ‘kya elvan i adore mu tk bit tte koe sen ono i cate, Guba pecan bi mopa i dora pds, pod uj fom da sire in, ane eta sess © Opts ime io ce vam reba za ig rie nego to pone ig Ako use da bse ne dv pet emg bse g- ‘eee pr Ako inate ce bei, ti 6 mod ja de pe So en a0 loi, ak ti gum vas ee ome, © Reda se vate dite usedota na oktimas poral sda gane ome. Dttow pda iofemo i nea ones, ak pal sa, so rismo petal pogodan tena Pose mena i itd ce no pres rit to je ves elo Tal iste se ist tko pobimii da ga ne onetj dg lai obi. Ovoga bse teal Bi sen ‘e€od ph mje’ deere dot, Dako ase onead dogo seit 6a peo moe htm napa Tc tens post znimkew svakdnestom fv vas i vaieg ditt i onde ce take sina dite rezamjeli kao Wine. Ako vite da se dite usredootl n akties wpravo pie neg 8 achat ii van, na vere ge upezoie da cee uskoto mora i Rest a do nai dace ‘eor rz tet pres iit ono so ii Djsca we radedt Kade joe ve, ona su tvs, ane paiva ‘Ona mnogo vge we sanostaino ine: svat nego ako samo pled drag kako nto rae. Osim kada mu dine, dite bi wick webalo bit tv o vas. Por og, w pv ex govin svoge fvtavake dite uglvmem ui prima cjmove pate sea. Sto vie toga toe vides Eu, dota ~ to baje Djeca trebaju pohvalujohrabrenje,a ne Jaskanje i prazme Mose se nad viskuenju da sdettom sklo- ‘ile neku vstupogadte kako bist ga ohrbil da ‘avi zaden zat, cj ip “Akt tins (ovo, ja 6x utinigi ono!” mogu se doimatt spesnima, fratkoméno gla one to cbigno i jesv, ali njima dajete pogresnu poruku: da altivnostkojom se ba aij vee po seb vijedna

You might also like