8.

knjiga: Humanizam i renesansa, doba otkria

panjolska i portugalska kolonizacija Amerike
- susret Europe i Novog Svijeta
- Amerika: kontinent osvojen s malom skupinom ljudi
- Kolumbove ekspedicije oko Kariba (4 ekspedicije)
- Hernan Cortes: panjolski konkvistador, zauzeo i osvojio Azteko Carstvo, kasnije se
vratio u panjolsku (uz brojne asti i povlastice)
- Francisco Pizzaro: panjolski konkvistador, zauzeo i osvojio Carstvo Inka
- konkvistadori: osvajai iz Europe (panjolske) koji su doli na podruje Novoga Svijeta te
pljakali domorodako stanovnitvo, uzimali zlato i dragocjenosti te ih odvozili u Europu
(panjolsku); osvajanje i pokrtavanje maem i kriom
- ugovor iz Tordesillasa: Portugalci zauzimaju i koloniziraju Brazil (eer, kasnije pamuk)
- cilj Portugala i panjolske: zauzeti nova podruja (kolonije) iz kojih su mogli jeftino uvoziti
sirovine i preraevine u matinu dravu
- teili su stvaranju unitarnih i homogenih carstava (drava carstvo): razlike izmeu
Europljana i domorodakog stanovnitva Amerika (Europljani su sebe smatrali superiornijima
i razvijenijima; imali su bolja oruja = lake osvajanje)
- poinje se uvoziti roblje iz Afrike kako bi radili na plantaama
- iskoritavanje i ugnjetavanje domorodaca: zato jer nisu krani/katolici i zato jer su
inferiorni Europljanima moraju im biti podloni (teak rad bez pogovora, prihvaanje nove
religije)
- razlika izmeu portugalske i panjolske kolonizacije
- panjolci postavljaju namjesnike u novoosnovanim kolonijama: potkraljeve (koji su bili
nadgledani, nisu imali tu funkciju due vrijeme (uz neke iznimke) i nisu smjeli postati previe
samostalni i nadmoni)
- kasnije se javlja i miljenje kako je eksploatiranje i iskoritavanje nemoralno: dominikanac
Bartolome de Las Casas; misionari

16. STOLJEE: RAANJE MODERNOG SVIJETA

Poetak modernog doba: povijesni okvir
- prijelaz drutva iz feudalnog u moderno
- protestanska reformacija: kraj kranskog jedinstva (novi smjerovi: luteranstvo, kalvinizam,
Anglikanska crkva)

- Martin Luther 1517. godine objavljuje 95 teza na crkvi u Wittenbergu (kritizirao

pokvarenost sveenstva i napadao Crkvu zbog materijazma) njegove ideje su se proirile
van Njemake i dobile su velik zalet
- Huldreich Zwingli u Zurichu izaziva jo vee promjene nego Luther ta ideja zahvaa i
ostale vicarske gradove
- 1540. godine u enevi Francuz Jean Calvin pokree reformu koja se uskoro strahovito brzo
iri po Europi (u tim su dijelovima oni nazivani hugenotima): kotska, Brandernburg, Saska,
Nizozemska, Engleska
- Henrik VIII. 1534. godine raskida odnos sa papom i osniva vlastitu Anglikansku crkvu na
ijem je elu kralj, a ne papa
- katolika protureformacija: odgovor na reformaciju od strane Crkve; javlja se na podruju
panjolske, Italije i Francuske = drava koje su bile sredite katolianstva
- pokuaj obnove Crkve i unutranja reformacija sveenstva te potvrda dogmi Tridentski
koncil (1545. 1563.): imao je za cilj odgovoriti na reformaciju i obnoviti Crkvu iznutra;
otvorio ga je papa Pavao III.; potvreno je Nicejsko-carigradsko vjerovanje; potvrena je
vjerodostojnost Vulgate (prijevoda Biblije); potvrda 7 svetih sakramenata; papa Pio IV.
potvrdio je odluke Sabora 1564., a iste godine je objavljen popis zabranjenih knjiga
- raanje modernih drava: stvaranje velikih drava (Francuska, panjolska, Engleska)
- centralizacija i unifikacija uprave (jaanje linosti vladara); centralna vlast upravlja
teritorijem i ljudima; javlja se jaka, reformirana vojska
- razvoj ratnih tehnika i oruja: nove formacije vojnika, bolje opremljeni i plaeni pojedinci;
pojava vatrenog oruja i tekog oklopa
- sukob Francuske i panjolske; vjerski sukobi na podruju Europe; irenje Osmanskog
Carstva
Italija u doba Karla V.
- Italija nakon mira u Noyonu: francuska vlast nad Milanom (Franjo I. pobijedio
Maksimilijana I. Habsburkog, a Sforze su gubile utjecaj)
- na tron Habsburgovaca dolazi Karlo V.: u nasljedstvo je dobio vast nad Nizozemskom,
panjolsku (Aragon i Kastilju), talijanske posjede (Napulj, Sicilija, Sardinija) i austrijske
zemlje
- bitan element: financiranje (bankarske obitelji Wesler i Fugger) Karla V.
- papa Lav X. (Giovanni de'Medici) se boji prevlasti Habsburgovaca
- Franjo I. (francuski vladar) poduzima sve mjere kako bi onesposobio i oteao situaciju
mladom Habsburkom vladaru poetak neprijateljstva i ratova (koji su trajali 40-ak godina)

- poetak novih sukoba: francuski kralj daje podrku Henriku Albertu koji napada Navarru
(panjolska) reakcija Karla V. (Engleska je neutralna, papa prelazi na stranu
Habusburgovaca) novi sukob kod Milana poraz Francuza
- 1525. godine poraz Francuza kod Pavije Franjo I. zarobljen on potpisuje predaju, ali ju
kasnije ponitava im biva puten
- Franjo I. saziva novu Svetu ligu = savez Francuske, Mletake Republike, Papinske Drave
(Klement VII.), Milanskog Vojvodstva i Firence (Medici) protiv panjolaca
- pljaka Rima 1527. godine: Karlo V. poziva plaenike sa podruja Italije i njmeakih
plaenika da krenu u pohod na Rim smrt voe plaenika: poetak bezvlaa u vojsci;
razaranja i pljake Rim je nespreman kardinali i papa (Klement VII.) su se zabarikadirali
u Aneoskoj tvravi, a plaenici su 7 mjeseci bespotedno pljakali Rim papa sklapa mir i
izlazi iz protuhabsburke koalicije
- Franjo I. sklapa dogovor s Englezima i kree prema Napulju Napulj okruen Genova
izdaje Francusku i prelazi na stranu Habsburgovaca poraz francuske vojske
- mir u Cambraisu (mir dviju dama) 1529. godine = sporazum izmeu Francuza i
Habsburgovaca; Karlo se odrie Burgundije i vraa Franji njegove sinove, a Franjo se odrie
prava na napuljsko i milansko podruje
- problemi Karla V.: pojava luteranstva na podruju Carstva
- mir sa papom u Barceloni = Klement VII. i Karlo V.; Karlo obeava da e vratiti Papi
njegove izgubljene posjede i da e vratiti obitelj Medici u Firencu, a Papa mu zauzvrat
obeava vjernost i krunidbu u Rimu
- sastanak u Bologni: sastanak Karla V. sa papom Klementom VII. (njemu moraju biti vraeni
izgubljeni posjedi) te sa talijanskim gradovima (Sforza se vraa u Milan, ali se priklonio
caru); otpor Firence pri povratku obitelji Medici ipak, uz otpor firentinske vojske, careva
vojska pobjeuje i Medici su vraeni u grad
- vrhunac moi Karla V. (samo je Mletaka Republika ostala samostalna, ali je ona izgubila
nadmo u Europi i povlai se iz europske politike)
- Franjo I. ne eli prepustiti vlast nad talijanskim podrujima caru Karlu V. trai saveznike
po Europi (ak i Osmanlije) te koristi carevu odsutnost (sukobi sa luteranima i Osmanlijama
na podruju Carstva)
- smrt Francesca II. Sforze: nova nastojanja Franje I. da doe u posjed nad Milanskim
Vojvodstvom Karlo V. mora odgovoriti; ne smije dopustiti da carska vlast u Italiji oslabi
1538. godine obje strane potpisuju primirje u Nici (privremeno rjeenje; ne rijeava
dugotrajne probleme)
- mir u Crepyju: Savoja ide u ruke Francuza, Karlo dobiva vlast nad Milanom (nema pomaka)
- smrt francuskog vladara Franje I. na njegovo mjesto dolazi sin Henrik II.

- papa Pavao III. sukobljava se sa Karlom sklapa se mir (pitanje Parme i Piacenze)
- nova francusko-panjolska neprijateljstva zbog vlasti obitelji Farnese (Parma)
- sve ee pobune i urote protiv vlasti Karla V. na podruju Italije
- 1555. godine Karlo V. abdicira i ostavlja sve svoje posjede na vlast i upravljanje svome sinu
Filipu II.
- to je slom njegova univerzalistikog sna, sna o ujedinjenom i velikom carstvu (zbog
prevelikih kulturolokih razlika, pojave reformacije, teritorijanih sukoba i stalnih sukoba)
- novi papa Pavao IV. estoki protivnik panjolaca koji ih eli istjerati iz Italije; poziva
Henrika II. u pomo pobjeda panjolaca
- kraj sukoba: i Francuska i Habsburgovci (Carstvo) su bili financijski i vojno iscrpljeni i
eljni mira (uz to, tu je i irenje protestantizma) 1559. godine potpisan je mir u CateauCambresisu izmeu Henrika II. i Filipa II.
- rezultat: panjolci imaju prevlast u Italiji (Napulj, Sicilija, Sardinija na jugu i Milansko
Vojvodstvo na sjeveru), oslabljena Mletaka Republika, panjolski garnizoni upravljaju
talijanskim podrujima, Firenca je pod panjolskim nadzorom, Parma je pripala obitelji
Farnese (pod okriljem panjolske), obitelj Este upravlja Ferrarom (pod okriljem panjolske),
Papinska Drava ostala je nepromijenjena, Savoja je u rukama vojvode Emanuela Filiberta, a
francuski kralj je dobio Calais, i biskupije Metz, Toul i Verdun te kasnije upravu nad 5 utvrda
na podruju Italije