SREDNJA STRUNA KOLA

BERANE

STRUNI RAD

Vrste, pravljenje, mijenjanje,

snimanje i slanje semplova

Mentor:
Mehdija Adrovi, prof.

Uenik:
Lazar Labudovi
Berane, Jun, 2015

SADRAJ

1. UVOD
Digitalni zvuni zapisi se danas nalaze svuda oko nas, bilo da su pitanju CD i DVD
mediji, DAT trake, satelitsko emitovanje, muzika snimljena na raunaru ili ak telefonski
razgovori. Ali, prije nego to ujemo zvuk, digitalni zapis se mora pretvoriti u analogni
signal, putem digitalno-analognog konvertora, D/A (u stranoj literaturi se obeleava
skraenicom DAC).
Posao D/A konvertora se, na prvi pogled, ini jednostavnim samo treba jedinice i
nule pretvoriti u elektrini signal koji, reprodukovan preko pojaivaa i zvunika, konano
postaje zvuk. Ipak, preciznost konvertora i njegova brzina od kljune su vanosti za
verodostojnost konvertovanog signala. Pogledajmo zajedno kako radi D/A konvertor i na
kakve probleme nailazi pri obavljaju svoje funkcije. Takoe, pokuau da objasnim i
principe rada razliitih vrsta konvertora. ta se dogaa u takozvanom elektrinoakustikom lancu? Kada snimamo muziku, mikrofon je taj koji pretvara zvuni pritisak u
napon, koji varira u zavisnosti od jaine tog pritiska. U tom trenutku, signal se i dalje
nalazi u analognoj formi ili, preciznije reeno, u analognom domenu.

Slika 1. Izgled audio signala na raunaru

2. PCM (Pulsno-kodna modulacija)

Digitalni zapis predstavlja neto sasvim drugaije. Da bi se shvatilo kako rade D/A
konvertori, vano je razumjeti i proces dobijanja digitalnog signala. Zapis koji se uva na
kompakt diskovima proao je kroz proces pulsno-kodne modulacije (PCM). Ova
modulacija sastoji se iz dva jednostavna dijela: prvi se naziva semplovanje (sampling
uzimanje uzoraka), a drugi kvantizacija. Semplovanje praktino predstavlja uzimanje
pojedinanih uzoraka signala u razliitim vremenskim intervalima. Da bi signal bio
verodostojniji, neophodno je da se semplovanje vri to bre. Na kompakt diskovima
semplovanje se vri frekvencijom od 44,4 kHz, odnosno svaka sekunda zvunog zapisa
pretvara se u 44.100 uzoraka signala i to za svaki kanal zasebno. Jedno od najvanijih
pravila u polju digitalnih signala predstavlja takozvana Nikvistova teorema. Ona kae da
ukoliko elimo da tano izvrimo semplovanje, to moramo uiniti sa frekvencijom koja je
dvostruko vea od najvie frekvencije u signalu. Kako ljudsko uho raspoznaje zvukove do
20 kHz, neophodna frekvencija semplovanja bi iznosila najmanje 40 kHz. Za svaki sluaj,
kompakt disk ima neto veu frekvenciju semplovanja.
Drugi dio procesa, kvantizacija, predstavlja uzimanje vrijednosti svakog tog uzorka.
Preciznost uzete vrijednosti signala direktno zavisi od broja bitova kojima se svaki uzorak
vrednuje. Primjera radi, CD predstavlja svaki uzorak sa 16 bitova, odnosno svaki uzorak
moe imati vrednost u opsegu od 0 do 2 na esnaesti stepen. Kvantizacija kod kompakt
diska ima 65.536 moguih vrijednosti, a druge vrijednosti su date u tabeli 1.
Broj bitova

Broj kvantizacionih nivoa

Odnos signal/um (teoretski)

6 dB

12 dB

256

48 dB

16

65536

96 dB

20

1048576

120 dB

24

16777216

144 dB

Tabela 1. Vrijednosti kvantizacije

Iako mnogi osporavaju kompakt disk zbog "samo" 16 bitova, ovaj broj nivoa
signala daje veliku preciznost pri procesu kvantizacije.

Frekvencija
semplovanja
(kHz)

Tip medija

Najvea teoretska
ujna frekvencija
(kHz)

Najvea praktina
ujna frekvencija
(kHz)

44,1

CD

22,05

20

48

DAT

24

22

96

DVD

48

44

192

DVDAudio

96

88

2.822

SACD

100

100

Tabela 2. Frekvencije semplovanja u zavisnosti od tipa medija

Jasno je, naravno, da se u ovom procesu ne uzimaju tane, ve pribline vrijednosti

signala. to vie bitova imamo na raspolaganju, imamo i vie moguih nivoa, to ujedno
povlai manji stepen greke pri zaokruivanju vrijednosti uzorka.

3. Digitalni filteri
Ako kao primjer uzmemo sinusioidni signal, primijetiemo da u analognom obliku
sinusoida ima "gladak" oblik, dok isti signal koji je proao proces digitalnog konvertovanja
ima "iskrzane ivice". Zapravo, signal nastao iz digitalnog zapisa posjeduje oblik stepenica,
a veliina stepenastih promjena signala zavisi direktno od frekvencije uzimanja uzoraka i
koliine bitova u kojima se memorie vrijednost signala uzorka. Ivice ovih stepenica
sadre neeljeni signal veoma visokih frekvencija, koji nije postojao u originalnom
analognom zapisu. Da bi se ove frekvencije uklonile, signal mora proi kroz
niskofrekventni (low-pass) filter. Prvobitne generacije CD plejera koristile su takozvani
brickwall filter (zid od cigle), koji je "brutalno sjekao" visoke frekvencije od odreene
vrijednosti. Ipak, ovi filteri su se pokazali kao skupo rjeenje, koje je dodavalo izoblienja
originalnom signalu, pritom pomerajui fazu originalnog signala.
Noviji filteri koriste kombinaciju digitalnog i analognog filtera. Digitalni filter se
postavlja ispred D/A konvertora i njegova uloga je pomjeranje neeljenih visokih
frekvencija daleko iznad ujnog opsega, dok analogni filter posjeduje prirodniji nagib,
posmatrano sa muzikog aspekta.

4. Up-sampling
Pomenuti digitalni filteri vre proces poznatiji kao up-sampling (termin resampling bio bi precizniji). Oni, zapravo, imaju zadatak da uveaju brzinu rada D/A
konvertora, a to rade tako to alju konvertorima vie uzoraka na obradu. Kod up-sampling
filtera sa oznakom 4x filter ubacuje tri nova uzorka nakon svakog originalnog. Kada je u
pitanju filter 8x, on ubacuje sedam novih uzoraka nakon svakog originalnog sempla. Iako
filteri, po logici stvari, imaju zadatak da izmijene vrednost originalnog signala (u ovom
sluaju uzorka), to se ovdje ne dogaa. Sa druge strane, ovi filteri proraunavaju
vrijednosti novih umetnutih uzoraka. Kod nekih filtera ovi uzorci jesu u relaciji sa
originalnim, a kod nekih ne.
Kao to smo ve rekli, nakon ovog procesa resemplovanja, umovi nastali usled
kvantizacije su pomjereni na vie frekvencije. Na tim opsezima sada se moe primijeniti
dosta blai i prirodniji filter nego to je to "zid od cigala". Inae ovi analogni filteri su
poznatiji pod imenom rekonstrukcijski filteri.
Digitalni filteri predstavljaju veliko poboljanje u odnosu na analogne, jer se
preciznost njihovih karakteristika moe odrediti sa velikom pouzdanou. Preciznost ide i
do neverovatnih vrednosti od 0,00001 dB, sa slabljenjem od "velikih" 120 dB. Pored toga,
digitalni filteri ne donose fazna pomjeranja ili bilo kakva izoblienja. No, bez obzira na
njihove izvanredne karakteristike, ne treba zaboraviti da se digitalni filteri uvijek koriste u
sprezi sa analognim filterima.

5. Vrste semplova
Semplove moemo po nainu upotrebe podijeliti na dvije grupe:
1. semplovi za wavetable i
2. loop-ovi
Wavetable je naziv za tehnologiju simuliranja raznih instrumenata na sintisajzeru.
To bi znailo da korienjem snimka/sempla pravog klavira, sintisajzer zvui kao taj klavir.
Za sastavljanje wavetable jednog instrumenta, moe se koristiti od par semplova do par
stotina semplova (na primjer svaka dirka klavira posebno snimljena, plus posebno
snimljena za razlicite sile pritiskanja dirki).
Loop-ovi su itave dionice odsvirane na nekom instrumentu, i uglavnom slue za
pravljenje instant muzike.
Komponovanje se sastoji od uklapanja raznih loop-ova, uz eventualno neto pravog
sviranja.
6

6. Brzina semplovanja (dinamiki raspon)

Iako se ranije za digitalizaciju koristilo 8 bit-ova (jedan bajt), danas je standardno
da se za zapis svakog sempla-uzorka koristi 16 bitova (dva bajta). Ovo omoguuje zapis
65536 raznih nivoa jaine zvuka, to daje dinamiki raspon od nekih 96dB to se smatra
prilino zadovoljavajuim.
Da bi se bolje doarao prostorni raspored zvuka, koristi se stereo tehnika. Za
digitalizaciju stereo zvuka potrebno je najmanje 2 mikrofona (dva kanala).
Ukoliko jednostavno zapiemo niz brojeva dobijenih digitalizacijom zvuka,
dobijamo tzv. sirovi zapis (PCM Pulse Code Modulation). Za zapis jednog minuta zvuka
u stereo tehnici, potrebno je:
44100 * 2 bajta * 2 kanala * 60sekundi = 10,5 MB

7. Sinteza semplova
Sinteza semplova je vrlo slina subtraktivnoj i aditivnoj sintezi. Glavna razlika je u
tome to se u sintezi semplova koriste kompleksni zvukovi kao to su muziki instrumenti
ili zvukovi iz okruenja umjesto tradicionalnih talasnih oblika. Sempleri i sinteza semplova
su danas fundamentalni u dizajnu zvune slike za vizuelne medije. Muziki anrovi kao to
su hip-hop, trip-hop, trance, dance i electronica su izmiljeni zahvaljujui semplovima.
Prednosti: Zahtjevnost procesiranja je daleko manja nego kada su u pitanju FM ili
aditivna sinteza. Procesiraju se unaprijed snimljeni zvuci umjesto real-time raunanja i
obrade talasnog oblika putem tradicionalne sinteze zvuka.
Mane: Da bi zvuk semplovanog instrumenta bio detaljniji, potrebno je istovremeno
sviranje vie semplova, to optereuje procesor i memoriju. Npr. truba mora da ima
snimljene udisaje i izdisaje muziara, zvuk instrumenta, svaku notu koja mora biti iseena
na pravim mjestima da bi instrument mogao da se svira kontinualno(loop points).
Najvie korieni nain semplovanju muzikih insturmenata i ljudskog glasa da bi
se postigla to realnija simulacija ivog instrumenta je multi semplovanje. Nije
komplikovan proces, ali zahtijeva dosta vremena i panje. Odnosi se na snimanje tona
svake note i jaine note i njihovo povezivanje na odgovarajuu dirku klavijature (keymap).
Obezbjeuje daleko prirodnije prelaenje iz viih u nie registre instrumenta i obrnuto.

Slika 2. Multi semplovanje u NI Kontakt

Koristi se za potrebe vizuelnih medija(film, video igre, TV). Nije obavezno

korienje semplera, moe da se radi i u bilo kojem audio sekvenceru ili editoru koji
podrava VST, AU ili RTAS plug-in standard. ! Najee korieni editori su Sony Sound
Forge i Steinberg Wavelab.

8. Slanje semplova

Ako imate semplove u wav formatu na kompijuteru da bi poslali na klavijaturu

potrebno ih je ubaciti u sempler Emu E4x.
Prvi, jednostavniji nacin jeste da jednostavno usemplujemo sa kompjutera iz nekog
sekvencera zvuke u Emu. Dakle, povezati zvucnu karticu analogno sa (nebalansiranim)
ulazima na EMU sempleru i usemplovati neke zvuke.
Drugi nacin je da se napravi SCSI konekcija izmedju kompjutera i Emu semplera, i
uz pomoc softvera se alju semplovi sa PC na EMU. Malo je komplikovaniji nain i slanje
semplova ide veoma sporo. Za ovaj nain bi trebalo nabaviti SCSI controller za kompjuter.

4. ZAKLJUAK
Animacija je brzi prikaz niza dvodimenzionalnih slika sa ciljem da se dobije iluzija
kretanja. Ona je zapravo optika iluzija nastala zbog fenomena zvanog tromost oka. Ljudi
su bili fascinirani animacijom jo od davnih vremena dok su na peinama ocrtavali kako
love ivotinje. Danas je praktino animacija svuda oko nas, od animiranih filmova pa do
kompjuterskih igrica. Kompjuterski generisana animacija je posebno zanimljiva jer nam
moe realno predstaviti stvari koje smo prije vidjeli samo u svojoj mati. Efekti u
dananjim filmovima su postali fotorealistini i rijetko ko nije ostao fasciniran prizorima iz
Gospodara prstenova ili Ratova zvijezda. Pojedini filmovi se ak kompletno snimaju
ispred zelenog platna, iskljuujui stvarni svijet. Ubrzo e raunari biti dovoljno moni da
realistino zamijene prave glumce. Danas vjerovatno na najpopularnijoj stvari na svijetu
Internetu teko moete zamisliti neto statino. Korisnike uvijek privlai animacija i
dinamika, osjeaj da se nesto pokree.
Flash prua sve to je potrebno korisniku za kreiranje i distribuciju bogatih web
sadraja i snanih aplikacija. Flash je poznat kao program za kreiranje animacija ve due
vrijeme. Najee se koristi za web animacije jer doputa stvaranje visoko kvalitetnih
animacija s malim veliinama datoteka, koje su idealne za online sadraj. Flash je
vektorski baziran program dizajniran za stvaranje i prikaz malih datoteka na web-u, i to
postie ograniavanjem tipova slika i medija koji mogu biti prikazani. Zadnjih godina
Flash se koristi ak i za kreiranje animacija u komercijalne svrhe televizijiskih
prikazivanja. Razlog zbog kojeg je flash toliko proiren je da je odlian alat za kreiranje i
animaciju vektorske grafike, takoe prua sve potrebno za kreiranje i dostavu bogatog web
sadraja i monih aplikacija kao npr. online trgovine. Prilikom kreiranja pokretne grafike
ili stvaranja aplikacija sa podatcima Flash nudi alate potrebne za dobijanje izvrsnih
rezultata i dostavu korisniku najboljim nainom na brojne platforme i ureaje.

5. LITERATURA

http://www.mikroknjiga.rs/slike2/86-7991/SoundForge6.pdf

http://www.rumski.com/forum

www.wikipedia.org

http://www.hi-files.com/digitalni-zapis/

10