KOMPOZICIJA I DIJELOVI

MATURALNOG RADA
Kako napisati maturalni ( zavrni )
rad?

Maturalni ( zavrni ) rad

Maturalni rad uenika srednje kole bi trebao obuhvaati izmeu

12 i 20 stranica istog teksta (bez slika, grafikona, tablica i sl.),
a iznimno moe biti neto dui zbog kompleksnosti teme.
Kompozicija oznaava rasporeivanje teme u manje cjeline
(poglavlja, potpoglavlja, manji odjeljci).
Maturalni se rad sastoji od sljedeih dijelova (prvih je est
obaveznih, sedmi opcionalan):
1.NASLOV
2.SADRAJ
3.UVOD
4.RAZRADA
5.ZAKLJUAK
6.BIBLIOGRAFIJA/LITERATURA
7.DODACI

Maturalni ( zavrni ) rad

1.NASLOV
Oznaava temu rada i stoga se njime nuno precizno
temu odreuje.
Moe se dodatno pojasniti podnaslovom (koji se stavlja
u zagradu i pie manjim slovima).
Istaknut je na naslovnoj stranici i sadri sve bitne
podatke o maturantu i radu, a to su:
naziv, sjedite i adresa kole; naslov maturalnog
rada; ime i prezime uenika (razredni odjel); ime i
prezime profesora-mentora (nastavni predmet);
mjesto i datum predavanja rada

Maturalni ( zavrni ) rad

Naslovna stranica

Maturalni ( zavrni ) rad

2.SADRAJ
Stavlja se na poetak rada ( iza naslovnice ) jer ga je
preporuljivo prvoga proitati.
Prezentira strukturu samog rada i nadreeni/podreeni
odnos pojedinih dijelova.
ine ga popisi naslova i podnaslova pojedinih
poglavlja (s brojevima stranica na kojima poinju).

Maturalni ( zavrni ) rad

Obiljeavanje sadraja, tj. dijelova maturalnog rada

Stranica na kojoj se nalazi sadraj nije obiljeena zasebnim brojem. Brojenje

stranica unutar rada tako poinje prvom stranicom uvoda.

Svi vei ili manji naslovi i podnaslovi obavezno moraju biti navedeni i
oznaeni brojevima stranica na kojoj poinju.

Nadreeni i podreeni odnos naslova i podnaslova mora biti iskazan veliinom i

izgledom slova, numerikim obiljeavanjem arapskim brojkama (nije obavezno),
te rasporedom uvlaenja.

Svaka cjelina koja se dijeli na manje dijelove mora se dijeliti na najmanje 2

dijela.

Naslovi veih dijelova obino se piu neto uveanim MASNIM VELIKIM

SLOVIMA (bold), razina podnaslova VELIKIMUKOENIMSLOVIMA (italic), a
manje jedinice normalnim podcrtanim slovima (underline). (Isto naelo treba
slijediti i pri ispisivanju tih naslova u samom tekstu!!!)

Maturalni ( zavrni ) rad

*Primjer pravilno napravljenog sadraja maturalnog rada:

Sadraj:
1. UVOD........................................................................................ str.1
2. NASLOV POGLAVLJA............................................................ str.2
2.1. PODNASLOV1.............................................................. str.4
2.2. PODNASLOV2................................................................str.6
3. NASLOV POGLAVLJA.............................................................str.8
3.1. PODNASLOV1................................................................str.9
3.2. PODNASLOV2................................................................str.11
3.2.1. Prva manja cjelina unutar drugog podnaslova......str.13
3.2.2. Druga manja cjelina unutar drugog podnaslova...str.14
4. ZAKLJUAK.............................................................................str.15
5. BIBLIOGRAFIJA.......................................................................str.17
6. ZAHVALA..................................................................................str.18

Maturalni ( zavrni ) rad

**Primjer nepravilno napravljenog sadraja maturalnog rada:

Moj rad ima:

1. uvod........................................................1

2. NASLOV POGLAVLJA.....................................................................str.8
2.1. PODNASLOV1................................................str.9
2.1.1 podnaslov 2

3. NASLOV POGLAVLJA............................................9
3.1. PODNASLOV1.............................................................str.8
3.2. PODNASLOV2..............................................................................str.11
3.2.1. Prva manja cjelina unutar drugog podnaslova........................str.13

4.ZAKLJUAK....................................str13.

5.BIBLIOGRAFIJA.........................................................str.20

6.ZAHVALA

Maturalni ( zavrni ) rad

3. UVOD
Prva razina na kojoj se itatelj susree sa samim tekstom i stoga
mora biti to informativniji i saetiji.
Upuuje se u problem koji e se u daljnjem tijeku teksta
razmatrati i postavlja teza koja e se radom pokuati izvesti.
Stil pisanja uvodnog poglavlja je koncizan, informativan i
pregledan, najvanije je istaknuti (precizno) temu rada, nain
na koji je rasporeena tekstualna graa u nastavku, kakav
tip ostalih informacija sadri rad (grafika, statistika,
reprodukcije i sl.) a uenik moe i istaknuti poseban stav
prema odabranoj temi i pojasniti svoje osobne/strune
razloge odabira upravo odabrane teme.
U odnosu na cjelokupni rad uvod obuhvaa otprilike 10-15%
materijala odnosno jednu do dvije stranice teksta.

Maturalni ( zavrni ) rad

4.RAZRADA
Najvaniji i najobimniji dio rada u kojem se temeljito i
dokumentirano razvija tema naglaena u uvodu.
Nuno je obraditi sve to se u uvodu zacrtalo.
Tekst unutar razrade je logian i sistematino ustrojen, najvanije
je da pojedini dijelovi kontinuirano slijede iz prethodnih i da
se ne osjete praznine i nepotrebni nelogini skokovi.
U ovom dijelu rada mogue je implementirati (uklopiti) tablice,
grafikone, reprodukcije i sl., ali na nain da ti uklopljeni elementi
ne optereuju ili razlomljavaju tekst, te da ga dodatno to
bolje pojasne itatelju.
Pojedini dijelovi razrade imaju naslove i podnaslove koji moraju
biti sadrani u sadraju i odraavati strukturu rada (sistematino i
logino).
U odnosu na cjelokupni rad razrada obuhvaa otprilike 70-80%
materijala odnosno deset do dvadeset stranica teksta.

Maturalni ( zavrni ) rad

5. ZAKLJUAK
Zavrni dio rada u kojem se iz dotad posloenih detalja
izdvajaju kljuni elementi koje itatelj mora upamtiti, te
potvruje teza iz uvoda obraena razradom.
Moe sadravati ocjenu neke teme, stanja ili situacije koja je
zateena na polju koje se obraivalo ili se moe preporuiti daljnji
nastavak rada na zadanoj temi na osnovu podataka i loginih
izvoda iz razrade.
U njemu se ne pojavljuje novi materijal!
Vano je napomenuti kako uenik u zakljuku izraava vlastiti
stav i odnos prema dobivenim rezultatima, te se stoga ne
preporuuju dui citati ili parafraziranja tueg teksta.
U odnosu na cjelokupni rad zakljuak obuhvaa otprilike 1015% materijala odnosno jednu do dvije stranice teksta.

Maturalni ( zavrni ) rad

6.BIBLIOGRAFIJA (LITERATURA)

Bibliografijom ili popisom literature nazivamo popis svih

dokumenata i izvora (knjige, lanci iz asopisa ili WWW-a,
audio-vizualna graa) koji su koriteni tijekom izrade rada.
Popis mora biti abecedno usustavljen prema prezimenima
autora, a navode se i nakladnici, mjesta i godine izdanja
pojedinih bibliografskih jedinica.
Izvori se ne smiju prikrivati, odnosno nije uputno prikazivati
odlomke tekstova iz izvora kao vlastite misli, tj. tua miljenja i
ocjene kao vlastita izvorna shvaanja.
Uenikova je dunost navesti autora, djelo i stranicu(e) izdanja s
koje(ih) je parafrazirao ili citirao neku misao. Taj se postupak ne
smatra nikakvim nedozvoljenim prepisivanjem. Jaka originalnost
nije cilj razrade, ve istraivaki rad i priprema za tip sveuilinog
obrazovanja.

Maturalni ( zavrni ) rad

1.

Kao to je reeno, nekoliko je tipova dokumenata i izvora, pa emo navesti veinu primjera
koji se pojavljuju unutar maturalnih radova i nain na koji se navode:

knjige
1.1. ako je knjiga djelo jednog autora:
STAIGER, Emil. Temeljnipojmovipoetike. Ceres: Zagreb, 1996.
1.2. ako je knjiga djelo dvoje autora:
ROSANDI, Dragutin; Rosandi, Irena. Hrvatskijezikusrednjokolskojnastavi. kolske
novine: Zagreb, 1996.
1.3. ako je knjiga djelo troje autora:
ICEL, Miroslav; Stama, Ante; Stama, Truda. Hrvatskiroman. Mladost: Zagreb, 1988.
1.4. ako je knjiga djelo vie od troje autora:
PINE, Stanley idr. Organskakemija. kolska knjiga: Zagreb, 1986.
1.5. enciklopedije, prirunici, leksikoni:
Hrvatska enciklopedija, sv.1. Leksikografski zavod Miroslav Krlea: Zagreb, 1999.
Tehnika enciklopedija, sv.7. Jugoslavenski leksikografski zavod: Zagreb, 1963.
Biblijski prirunik. Kranska sadanjost: Zagreb, 1989.
Hrvatski biografski leksikon, sv.3. Leksikografski zavod Miroslav Krlea: Zagreb, 1993.

Maturalni ( zavrni ) rad

2. lanci:

2.1. lanci iz asopisa:

BAI, Sonja. Hemingway i emocije. Knjievna smotra, br. 67-68
(1987.), str. 29.-36.
2.2. predgovori ili pogovori knjiga:
KREI, Stjepan. Pokuaj interpretacije. U: Faulkner, William. Krik i
bijes. Globus: Zagreb, 1988., str. 7.-45.
2.3. lanci iz zbornika radova:
PETERLI, Ante. Prilog prouavanju filmskog citata. U:
Intertekstualnost & intermedijalnost. Zavod za znanost o knjievnosti:
Zagreb, 1988., str. 197.-209.
2.4. lanak s WorldWideWeba (Interneta):
AAS, Lars Joergen. Genres List. www.msstate.edu/Movies/
contributions_genres.html (ako je autorstvo pouzdano, a ako je poznata
godina pisanja lanka i ona se navodi ili datum pristupa)
http:// www.unibas.ch/botschoen/17/westhalten/himantoglossum.html
(ako je zajednika stranica bez specificiranog autorstva )

Maturalni ( zavrni ) rad

Jo primjera:

Gudjons, H. Pedagogija:temeljnaznanja. Zagreb : Educa,

1994.
Kovaevi D.; Lasi-Lazi J.; Lovrinevi J. kolskaknjinica
korakdalje. Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod za informacijske
studije Odsjeka za informacijske znanosti : Altagama, 2004.
Lesourne, J. Obrazovanje&drutvo:izazovi2000.godine.
Zagreb : Educa, 1993.
STANDARDzakolskeknjinice. // Narodne novine 34 (2000).
http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2000/0698.htm (20. 3. 2001.)
ehanovi, J.; Hutinski, .; ugaj M. Informatikaza
ekonomiste. Pula: Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo
Mirkovi", 2002.

Maturalni ( zavrni ) rad

NAIN IZRADE BILJEAKA I SADRAJA MATURALNOG RADA

Biljeke iz tekstova s popisa literature obavezno se naznauju u podnojima stranica

maturalnog rada (tzv. fusnote).
Biljeke kreu od broja 1 i redaju se do kraja teksta zakljuno s posljednjom biljekom,
a prikazane su eksponencijalno (tzv. superscript; biljeka broj 13 u tekstu e stajati iza
zadnje rijei kojom se zavrava citat ili parafraza, npr.: .......... manje vie poznata13 a
potom u dnu stranice uputiti na tono mjesto iz koje je izluena).
Preporuamo koritenje kraih inaica ako je uenik siguran da e u zagradi iza autora
navesti godinu djela koje je stvarno naveo i u popisu literature.
Za oznaavanje citata koristimo kraticu Cit. (citat), za parafrazu kraeg odlomka i doslovnije
prenesene misli V. (vidi), dok se za parafrazu dueg dijela i slobodnije obraene ideje koristi
kratica Usp. (usporedi). Ako se na istoj stranici teksta pojave za redom dvije ili vie biljeaka
iz istog teksta, oznaavamo ih s Ibid. (lat. na istom mjestu), svaku s posebnim rednim
brojem, a prva koja se pojavljuje ima sve podatke koji upuuju u popis literature.
Biljeke mogu biti i vlastiti komentari o nekom dijelu teksta i bez upuivanja u odreeni tekst
iz popisa literature, imaju strukturu normalne reenice (npr. 22 Mislim da smo slian stav
slubene politike SAD-a vidjeli tijekom Zaljevskog rata 1991. godine.), a izdvajaju se kao
komentar kako ne bi poremetile logiki slijed teksta.

Maturalni ( zavrni ) rad

1.

Biljeke u podnoju stranice

1.1. citat ili parafraza iz knjige s jedne stranice (ili vie):

kraa inaica: 1Cit. STAIGER (1996), str. 204.
dua inaica: 1Usp. STAIGER, Emil. Temeljnipojmovipoetike. Ceres: Zagreb, 1996., str. 204-206.

1.2. citat iz enciklopedija, leksikona, prirunika...:

kraa inaica: 1V. Filmska enciklopedija, sv. 2 (L-, 1990), str. 724.
dua inaica: 2Cit. Ekonomski leksikon. Leksikografski zavod Miroslav Krlea & Masmedia: Zagreb, 1995.,
str. 1011.

1.3. citati lanaka iz asopisa:

kraa inaica: 4Usp. LUDWIG (2001), str. 36-37.
dua inaica: 6V. KOTT, Jan. Don Juan ili o udnji. Knjievnasmotra, br. 123 (2002.), str. 85.

*Napomena 1:
Isto vrijedi i za lanke iz zbornika radova ili predgovore/pogovore knjiga, dok se za lanke sa Internet
stranica obavezno navodi cijela http:// adresa.
(npr.: 19V. HART, John. Out of Chaos. http://www.film.com/film-review/1986./)
(npr.: 14Cit. http://www.qksrv.net/image-787195-16038 )

**Napomena 2:
Svi tekstovi koji se citiraju u biljekama na dnu stranice obavezno su navedeni i u popisu literature, a
posebno je to vano ako izaberemo krai nain biljeenja (samo s imenom autora i godinom izdanja).

Maturalni ( zavrni ) rad

KORISNE UPUTE ZA KONANO UOBLIAVANJE TEKSTA:

Uobiajeno je da svako novo vee poglavlje poinje na novoj stranici (nikako

ne smije ostati naslov ili podnaslov na dnu stranice!!!)
Sve stranice rada (nakon naslovnice i sadraja) moraju biti numerirane od poetka
prema kraju i obino se brojevi piu na sredinu vrha stranice jer se u podnoju
piu biljeke (fusnote).
Tekst treba biti odmaknut 2,5-3 cm od ruba s lijeve strane zbog uvezivanja, dok
ostale rubove (desni, gornji i donji) treba odmaknuti oko 2 cm.
Na jednoj stranici moe biti najvie 32 retka teksta, a manje kada prebacujemo
naslove ili podnaslove na novu stranicu. Kako bismo to postigli, obino se tekst
pie veliinom slova (font) 12 s proredom 1,5. (isto vrijedi i za radove koji se
piu pisaim strojem jer je otprilike takva strojna veliina slova).
Koristite klasine vrste slova (Times New Roman, Courier New, Tahoma, Arial)
jer ti fontovi obino podravaju srednjeeuropski ispis dijakritikih znakova na svim
novijim Windows operativnim sustavima i pisaima!!! (u protivnom, zbog
pretjeranog kienja specijalnim fontovima, moe doi do ispisa bez ,,,....)