Professional Documents
Culture Documents
Društvene Ekonomske I Kulturne Prilike U Bih Između Dva Svjetska Rata
Društvene Ekonomske I Kulturne Prilike U Bih Između Dva Svjetska Rata
od postojeeg. Izraen je problem i agrarne prenaseljenosti koja je imala tendenciju rasta. oko
75% zemljita zasijano je itom premda oranice u BiH nisu podesne za uzgoj ita izuzev
Posavine. Treba rei da je u BiH u etvenim prinosima u peridu K SHS uestvovala sa 8,8%,
a u uzgoju stoke sa 15%.
Godine 1926. u BiH je bilo 460 industrijskih preduzea od kojih je najvei dio bio iz
ranijeg perioda prije Prvog svjetskog rata. Izmeu dva svjetska rata izgraeno je oko 130
novih industrijskih preduzea ( u tekstilnoj, grafikoj, hemijskoj, prehrambenoj,
metalopreraivakoj itd). U usporedbi sa preduzeima iz Austro-Ugarske u sferi tehnike
strukture, ulaganje kapitala i otvaranje novih radnih mjesta dolazi se do zakljuka da je
Austro-Ugarska tri puta vie ulagala. Na jedno preduzee dolazilo je preko 3000 dinara dok
na preduzea u K SHS/J 1805 dinara. U A-U u jednom preduzeu radilo je 108, a u novim u
K SHS/J 80 radnika. veina preduzea izmeu dva svjetska rata imala su prilino nesolidnu
osnovu, bila su upitne proizvodne i finansijske perspektive sa veoma malim investicijama i
potronim dobrima. Industrijska proizvodnja bila je skopana i sa meetarskim poslovima i
lojalnou reimu i vladajuim partijama.
Vei dio vremena izmeu dva svjetska rata BiH je bila u privrednoj krizi. Veoma malo
je bilo oivljavanja u prvoj polovini 20-tih godina. Kada je sanirana privreda, uslijedila je
velika ekonomska kriza 1929. iji je vrhunac bio u 1932. godini. Kasnije je uslijedio
djelomian uspon i oivljavanje od sredine 30-tih godina. U ovom periodu uslijed uea
nekoliko ministara iz BiH u vladi Milana Stojadinovia i BiH se podie na noge. Izgrauje se
pruga Bilea-Knin...Zapoinje se sa elektrifikacijom. eljeznice u ovom periodu jo nisu
prele na normalan kolosijek. BiH je bila na marginama jer nisu postojali nikakvi fondovi na
dravnom nivou preko kojih bi se premostile razlike u razvitku pojedinih dijelova zemlje. U
tom smislu nastanak K SHS/J znaio je korak unazad za BiH iz razloga to je A-U ulagala u
privredni razvoj BiH. kreditnih i bankovnih upotrebljavanih za poticaj razvoja BiH nije bilo.
Samo 42 km asfaltnog puta uraeno je u BiH izmeu dva svjetska rata. Sve ovo pokazuje da
je BiH potroila 23 godine svoje historije stojei u mjestu bez ikakvog znaajnijeg razvoja i
napretka.
U BiH je u ovom periodu neuhranjenost bila veliki problem tako da u jednom tekst iz
1940. godine pie da su djeca morala mnogo pjeaiti do kole pritome jedui samo prohu i
komad sira ili luka. Veliina kua u prosjeku je bila od 18 do 22 kvadrata. Oskudjevala se sa
svjetlou ali dima i promahe nije ne nedostajalo. Svi su ivjeli skupa. Mnogo seoskog
procenat nepismenosti u BiH i dalje je bio prilino visok. Banske vlasti su otvarali nove,
obnavljali stare, a otvarane su i pomone kole. No, sve je to dosta sporo mijenjalo obrazovni
sistem u BiH. Nerijetko se deavalo da neko ko je talentiran esto nije nastavljao kolu jer je
bio vezan za selo. Veoma malo je bilo onih koji su se kolovali nakon etiri razreda. Bilo je
vrlo malo uitelja i za njima je bila velika potranja. Na 85 km kvadratnih dolazila je jedna
kola u BiH. Nepismeni su plaali vie kredita od pismenih jer nisu znali u novac pa su im
lihvari nametali vie duga.
Vaan doprinos u prilog obrazovanja enske djece 1927. godine doao je kada je reis
auevi dao izjavu novinarima: " Islam ne sputava enu da pohaa kole i da radi odreene
poslove..." Ovim je on na sebe izazvao gnjev konzervativnijih muslimanskih vjerskih
krugova. Bilo je i onih slojeva koji su to podrali, a to su svjetovna i liberalna inteligencija.
Osjeao se daak napretka. Tokom tridesetih godina postepeno se i muslimanska ena poinje
ukljuivati u ivotne tokove. Ipak nije bilo masovnijeg obrazovanja enske populacije.
Podaci iz 1931. godine
- 316 djeaka 158 djevojica Trebinjski srez
- 460 djeaka 130 djevojica Graanica
Najgore je bilo u Tuzlasnkom srezu. Muslimanske djevojke skoro da nita nisu
pohaale osim osnovne etverogodinje kole. Bile su neke aktivnosti od banskih uprava
tokom tridesetih godina. Osvitanje udruenje muslimanki na ijem elu je bila Hasnija
Berberovi.
U BiH je izmeu 1918.-1941. godine izlazilo 428 razliitih listova i asopisa. U nekim
od njih je estoko napadan vladin politiki reim. Mnoga udruenja, drutva i organizacije
djelovali su u ovom razdoblju. Neka od njih su podsticana od reima kao npr. Gajret koji je
bio proreimski. Narodna uzdanica bila je oponent Gajretu. Mijenjao se i profil gradova i
karakter kulturnog ivota kroz prodor evropske nonje, muzike i drugog evropskog izraza.
eir postepeno zamjenjuje fes. Tokom dvadesetih godina voene su rasprave fes ili eir.
Smatrano je nepristojnim da musliman mukarac hoda bez kape, takoer pojavilo se i pitanje
"kapa sa strehom". Automobil je bio simbol prestia.