DRUTVENE, EKONOMSKE I KULTURNE PRILIKE U BIH IZMEU DVA

SVJETSKA RATA (1918.-1941.)

Razdoblje izmeu dva svjetska rata je period stagnacije BiH to je bila posljedica
poloaja kojeg je BiH imala u sklopu Kraljevine SHS/Jugoslavije ukljuujui i sam buroaski
koncept vlasti i uprave gdje se nije vodilo o socijalno odgovornom politikom i odgovarajuim
privrednim rastom. Ta stagnacija bila je i dio nasljeene drutveno-ekonomske osnovice i
ekonomske krize u svijetu pa i u Jugoslaviji tokom 30-tih godina. BiH u doba K SHS/J ostala
prilino nerazvijena agrarna zemlja. Neznatna su bila ulaganja u industriju. Sa prilino
velikim brojem nepismenih. a ni u 1941. nije imala Univerzitet, pa ni naune ustanove
institucionalnog (institutskog) tipa. Treba napomenuti da je 1921. godine 80,8% stanovnitva
bavilo se poljoprivredom i da je 40% nacionalnog dohotka davala ova grana. Samo 6,3%
stanovnitva bavilo se zanatstvo i radilo u industriji, 3,6% obuarski zanat, 3% javne slube,
1,69% ostale slube i zanimanja. Godine 1931. 84,1% stanovnitva bavilo se poljoprivredom i
stoarstvom. Ostala statistika bila zadrana kao prije izuzev poveanja za pola postotka u
sektoru javne slube.
Agrarna reforma koja je sprovedena dovela je do usitnjavanja i onako malih zemljinih
posjeda i nije poluila veliku produktivnost na selu. Bio je i ostao prirodni faktor koji je
utjecao na proizvodnu strukturu tako i na same rezultate proizvodnje. tehniki aspekt u obradi
zemlje bio je prilino nerazvijen i veoma primitivan. Razne inovacije i unapreenje tehnike
opreme u svijetu govore da je Jugoslavija bila nerazvijena na tom polju. eljeznih plugova i
ralica bilo je nedovoljno, samo 2300 traktora bilo u cijeloj Jugoslaviji to je malo i taj podatak
slikovito govori o zaostalosti K SHS/J na ovom polju. Na jedan hektar oranice koristilo se
samo 1,1 kg umjetnog gnojiva, dok s druge strane npr. u Nizozemskoj se koristilo 329 kg
gnojiva na hektar. Sve to je utjecalo na ukupne rezultate proizvodnje u poljoprivredi.
Slaba pismenost i niska poljoprivredna naobrazba seljakog stanovnitva u BiH
dodatno su na to utjecali. Tu je posebno zaostajalo muslimansko stanovnitvo, pa se moe rei
da je to muslimansko agrarno stanovnitvo trpilo sve bolesti bh poljoprivredne nerazvijenosti,
a one su se oitovale kroz oskudna saznanja o tehnikama poljoprivredne proizvodnje, a isto
tako i strukturama sjetvenih povrina. Muslimanski seljak pie emsudin Sarajli 20-tih
godina nepoznaje kvalitet zemlje koju ore, esto su mu nepoznati uslovi zemljita, teko se
snalazi sa razliitim vrstama usjeva, tehnika mu je nepoznata itd. To stanovnitvo, kae
Sarajli, treba pomoi narodna elita kroz programe naobrazbe kako bi se stvorilo bolje stanje

od postojeeg. Izraen je problem i agrarne prenaseljenosti koja je imala tendenciju rasta. oko
75% zemljita zasijano je itom premda oranice u BiH nisu podesne za uzgoj ita izuzev
Posavine. Treba rei da je u BiH u etvenim prinosima u peridu K SHS uestvovala sa 8,8%,
a u uzgoju stoke sa 15%.
Godine 1926. u BiH je bilo 460 industrijskih preduzea od kojih je najvei dio bio iz
ranijeg perioda prije Prvog svjetskog rata. Izmeu dva svjetska rata izgraeno je oko 130
novih industrijskih preduzea ( u tekstilnoj, grafikoj, hemijskoj, prehrambenoj,
metalopreraivakoj itd). U usporedbi sa preduzeima iz Austro-Ugarske u sferi tehnike
strukture, ulaganje kapitala i otvaranje novih radnih mjesta dolazi se do zakljuka da je
Austro-Ugarska tri puta vie ulagala. Na jedno preduzee dolazilo je preko 3000 dinara dok
na preduzea u K SHS/J 1805 dinara. U A-U u jednom preduzeu radilo je 108, a u novim u
K SHS/J 80 radnika. veina preduzea izmeu dva svjetska rata imala su prilino nesolidnu
osnovu, bila su upitne proizvodne i finansijske perspektive sa veoma malim investicijama i
potronim dobrima. Industrijska proizvodnja bila je skopana i sa meetarskim poslovima i
lojalnou reimu i vladajuim partijama.
Vei dio vremena izmeu dva svjetska rata BiH je bila u privrednoj krizi. Veoma malo
je bilo oivljavanja u prvoj polovini 20-tih godina. Kada je sanirana privreda, uslijedila je
velika ekonomska kriza 1929. iji je vrhunac bio u 1932. godini. Kasnije je uslijedio
djelomian uspon i oivljavanje od sredine 30-tih godina. U ovom periodu uslijed uea
nekoliko ministara iz BiH u vladi Milana Stojadinovia i BiH se podie na noge. Izgrauje se
pruga Bilea-Knin...Zapoinje se sa elektrifikacijom. eljeznice u ovom periodu jo nisu
prele na normalan kolosijek. BiH je bila na marginama jer nisu postojali nikakvi fondovi na
dravnom nivou preko kojih bi se premostile razlike u razvitku pojedinih dijelova zemlje. U
tom smislu nastanak K SHS/J znaio je korak unazad za BiH iz razloga to je A-U ulagala u
privredni razvoj BiH. kreditnih i bankovnih upotrebljavanih za poticaj razvoja BiH nije bilo.
Samo 42 km asfaltnog puta uraeno je u BiH izmeu dva svjetska rata. Sve ovo pokazuje da
je BiH potroila 23 godine svoje historije stojei u mjestu bez ikakvog znaajnijeg razvoja i
napretka.
U BiH je u ovom periodu neuhranjenost bila veliki problem tako da u jednom tekst iz
1940. godine pie da su djeca morala mnogo pjeaiti do kole pritome jedui samo prohu i
komad sira ili luka. Veliina kua u prosjeku je bila od 18 do 22 kvadrata. Oskudjevala se sa
svjetlou ali dima i promahe nije ne nedostajalo. Svi su ivjeli skupa. Mnogo seoskog

stanovnitva je oboljevalo od tuberkuloze. Duhovni autoriteti su morali intervenisati kod

stanovnitva da trae medicinsku pomo jer su u tom periodu ljekari bili nepoeljni osobito
kod enske populacije. K Jugoslavija imala je vie nego maksimalni postotak smrtnosti djece.
Profesor Vidakovi utvrdio je da u Jugoslaviji na 1000 djece umre 197 djece. Od svih
evropskih zemalja samo je Rumunija bila gora. takoer, velika je bila smrtnost majki kod
poroaja i neprekidno je rasla.
U BiH je prema popisu iz 1921. godine ivjelo 1 890 460 stanovnika. Od toga 829 360
pravoslavnih, 588 173 muslimana, 444 309 katolika, 12 051 jevreja i 16 567 ostalih. BiH je
zadrala veliki procenat nepismenosti. Svaki peti stanovnik BiH znao je da ita i pie. Kasnije
se ova slika veoma sporo popravljala. Nepismenost je najrasprostanjenija bila kod muslimana,
a najmanje kod katolikog i jevrejskog stanovnitva. Sve je to bila posljedica odnosa prema
svjetovnim kolama. No ne moe se rei da nakon stvaranja drave nije bio izraen tok
sklonosti da se djeca koluju. U velikoj mjeri kada je osnovno kolstvo u pitanju pojavljuje se
problem ne postojanja mrea osnovnih kola. Tako da je to prepoznato kao ozbiljan problem
to u BiH nema kola.
Vjerske vlasti i narodni poslanici su traili kole. Ulema-medlis traila 255 novih
kola. Mektebske zgrade su se pretvarale u osnovne kole naroito u Cazinskoj krajini.
Doneen je zakon o narodnim osnovnim kolama koji je propisao da je osnovno obrazovanje
obavezno za svu djecu, za oba spola i bez razlike na vjeru. Veliki problem je i dalje to to
neke muslimanske porodice odbijaju da alju svoju djecu osobiti ensku da pohaaju
svjetovne osnovne kole. Zbog toga je nepismenost bila velika. Poinju se organizirati i
analfabetski teajevi koji su poticani i od strane vlasti kao i od vjeskih i kulturnih institucija.
Napredak HKD je pomagalo kroz teajeve opismenjavanje, a znaajnu ulogu u
opismenjavanju imali su i franjevci, pogotovo u Hercegovini. Ipak,

pored svega toga

procenat nepismenosti u BiH i dalje je bio prilino visok. Banske vlasti su otvarali nove,
obnavljali stare, a otvarane su i pomone kole. No, sve je to dosta sporo mijenjalo obrazovni
sistem u BiH. Nerijetko se deavalo da neko ko je talentiran esto nije nastavljao kolu jer je
bio vezan za selo. Veoma malo je bilo onih koji su se kolovali nakon etiri razreda. Bilo je
vrlo malo uitelja i za njima je bila velika potranja. Na 85 km kvadratnih dolazila je jedna
kola u BiH. Nepismeni su plaali vie kredita od pismenih jer nisu znali u novac pa su im
lihvari nametali vie duga.

Prema opoj dravnoj statistici na visokoobrazovnim ustanovama bilo je 197

muslimanskih studenata to je 1,3% predstavljalo svih studenata na univerzitetima u K SHS/J,
mada su sainjavali 11,2% stanovnitva K SHS/J. Naprimjer Jevreji su imali tri puta vie
studenata od muslimana. Godine 1931. broj muslimana koji je pohaao osnovne kole bio je
30 819, gimnazije 1032, graanske kole 537, strune 462 i uiteljske 107. Od ukupnog broja
uenika samo je 6,48% pohaalo graanske i srednje kole. U tih 6,48% bilo je najmanje
enske djece koje su veoma slabo pohaale kole.
kolstvo Prema popisu iz 1920. godine na prostoru kotara Cazina bilo je 9 kola. Na
prostoru cjelokupnog bihakog okruga 52 osnovne kole radile. To znai da je 17,3%
osnovnih kola bilo u Cazinskoj krajini. Cazinski kotar nije bio najgori ve je samo u Bihau
bilo 23 narodne kole, te jo 3 u okolnim selima. Poslije travnikog bio je u najnepovoljnijem
poloaju kada je kolstvo u pitanju. Tek 12 novih osnovnih kola dobila je u razdoblju do
1929. u godini 1925./1926. 117 uitelja i 6272 uenika. Jedna kola bila je na svakih 24 km
kvadratnih i na 3688 stanovnika. Apsolutna veina uenika bila je pravoslavne vjere njih
61,8% . S druge strane muslimana je bilo tek 83. Godine 1928/1929. uenika enske
populacije bilo je svega 14,5%. U osnovnim Banjaluke oblasti taj postatak je iznosio 27,7%
Poetkom 30-tih godina trebale su nove kole za 1225 muslimanske djece u selima, za koje je
kola bila obavezna. Lokalne vlasti nisu imala velika sredstva na raspolaganju, tako da je bilo
malo sredstava za podsticanje kulture. Tako je opinsko vijee Cazin dalo potporu kulturi sa
300kruna.
U doba Stojadinovieve je doivjelo polet zahvaljujui Nuriji Pozdercu, poslaniku. U
konanici II svjetskog rata Cazinska krajina je doekala kao jedna od najzaostalijih kraj u
BiH. Jedna kola je bila na 3205 stanovnika. Ovaj kraj je specifian po nainu ivota, gdje je
stanovnitvo odbijalo da prihvati modernizacijske kolske tokove. Na prostoru Cazinskog
kraja vladala je poligamija. Vlasti muslimana su preuzimale mjerre da se ovo sprijei, ali ipak
muftije su se alile da nee na sebe da preuzmu obavezu da prijavljuju ovakve sluajeve
vjerskim i dravnim vlastima. Zbog poligamnih brakova mnogi su dolazili na udar lokalnih
vlasti. U Vrnograu je 1922. godine osnovano i muslimansko antialkoholiarsko drutvo
"Trezvenost" koje se borilo protiv alkoholizma. Po pravilima ovoga drutva svi lanovi bili su
obavezni na apsolutnu apstinenciju od alkohola, ali isto tako i da ne podstiu druge na
konzumiranje alkohola. Prekritelj je dao pravo svakome da ga javno izgrdi i u lice popljuje.
Na ovo se njih oko 30 obavezalo No neki se nisu mogli toliko rtvovati.

Vaan doprinos u prilog obrazovanja enske djece 1927. godine doao je kada je reis
auevi dao izjavu novinarima: " Islam ne sputava enu da pohaa kole i da radi odreene
poslove..." Ovim je on na sebe izazvao gnjev konzervativnijih muslimanskih vjerskih
krugova. Bilo je i onih slojeva koji su to podrali, a to su svjetovna i liberalna inteligencija.
Osjeao se daak napretka. Tokom tridesetih godina postepeno se i muslimanska ena poinje
ukljuivati u ivotne tokove. Ipak nije bilo masovnijeg obrazovanja enske populacije.
Podaci iz 1931. godine
- 316 djeaka 158 djevojica Trebinjski srez
- 460 djeaka 130 djevojica Graanica
Najgore je bilo u Tuzlasnkom srezu. Muslimanske djevojke skoro da nita nisu
pohaale osim osnovne etverogodinje kole. Bile su neke aktivnosti od banskih uprava
tokom tridesetih godina. Osvitanje udruenje muslimanki na ijem elu je bila Hasnija
Berberovi.
U BiH je izmeu 1918.-1941. godine izlazilo 428 razliitih listova i asopisa. U nekim
od njih je estoko napadan vladin politiki reim. Mnoga udruenja, drutva i organizacije
djelovali su u ovom razdoblju. Neka od njih su podsticana od reima kao npr. Gajret koji je
bio proreimski. Narodna uzdanica bila je oponent Gajretu. Mijenjao se i profil gradova i
karakter kulturnog ivota kroz prodor evropske nonje, muzike i drugog evropskog izraza.
eir postepeno zamjenjuje fes. Tokom dvadesetih godina voene su rasprave fes ili eir.
Smatrano je nepristojnim da musliman mukarac hoda bez kape, takoer pojavilo se i pitanje
"kapa sa strehom". Automobil je bio simbol prestia.