Renata Tot: Osobitosti maarskog jezika

UDK: 811.511.141-26
Struni rad
Primljen 15. svibnja 2010., prihvaen za tisak 31. svibnja 2010.

Renata Tot

OSOBITOSTI MAARSKOG JEZIKA

Uvod
Ovaj rad prikazuje na koji nain funkcionira maarski jezik te se navode razlike izmeu maarskog jezika i hrvatskog jezika kao i slinosti, odnosno razlike izmeu maarskog i finskog jezika. Kratko se opisuje kojoj skupini jezika pripada maarski jezik, koliko ga ljudi govori u svijetu i zbog
ega ga mnogi smatraju izuzetno tekim jezikom. U ovom radu istiu se osobitosti tog jezika i zanimljivosti popraeni primjerima gdje je vidljivo koje se
tekoe javljaju kod Maara prilikom uenja stranog jezika. Dodatno je prikazano primjerima da nije nimalo jednostavno prevoenje s maarskog na
ciljni jezik i obrnuto, osobito ako je rije o nesrodnim jezicima. Ovim radom
posebno se eli prikazati kako maarski jezik sasvim jednostavno i logino
funkcionira, ma koliko zamrenim djelovao, te dokazati da maarski ipak
nije tako usamljen u europskoj zajednici jezika.

Openito o maarskom jeziku

Maarski je jezik ugrofinski jezik koji pripada uralskoj skupini jezika, a
prema tipu je aglutinativni jezik. U ugrofinske jezike pripadaju i finski,
estonski, laponski i drugi jezici koji se rabe u Ruskoj Federaciji. Hantski i
mansijski jezik najsrodniji su maarskom jeziku. U Europi samo maarski,
estonski, finski, baskijski i turski ne pripadaju indoeuropskim jezicima,
dakle nisu u srodstvu s germanskim, romanskim ni sa slavenskim jezicima.
U svijetu oko 14 milijuna ljudi govori maarski. Veina govornika ivi
u Maarskoj, ali ih takoer ima i u Rumunjskoj, Slovakoj, Hrvatskoj, sjevernom dijelu Srbije (Vojvodina), Ukrajini, SAD-u i drugdje. Maarski jezik
slubeni je jezik u Republici Maarskoj i u nekim drugim dravama, ali je
vano naglasiti da je jedan od slubenih jezika Europske unije. Gledano po
broju izvornih govornika nekog jezika, oko 6000 jezika u svijetu, maarski
se nalazi meu prvih 50 (Abondolo, 1988: 14).

143

hrvatistika

studentski jezikoslovni asopis

Mnogi Europljani smatraju ga neobinim i tekim jezikom, ponajprije

zato to su njemu srodni jezici relativno daleko. Osoba koja ui talijanski
lako e moi usporediti gramatiku i vokabular s francuskim ili panjolskim
jezikom, dok e osoba koja ui poljski moi usporediti svoje znanje jezika s
ekim, slovakim ili hrvatskim. Slinosti su u gramatici tipoloki srodnih
jezika evidentni. Maarski ne pripada ni jednoj spomenutoj skupini jezika,
stoga se kod uenja maarskog jezika polaznik mora upoznati s osnovama
aglutinacije (Balogh, 2009).

Pojedine razlike izmeu hrvatskog i maarskog jezika

Gramatika u maarskom jeziku bitno je drukija od gramatike indoeuropskih jezika. Mnogima se ini da je komplicirana i da ju je teko nauiti,
posebno ako su izvorni govornici bilo kojeg indoeuropskog jezika. Poznata
je i fama o maarskom jeziku prema kojoj ga je u odrasloj dobi nemogue
nauiti. Naposljetku se ipak mora priznati da maarska gramatika funkcionira po prilino loginim pravilima i nije tako teka. ak je jedan od brae
Grimm, Jakob Grimm, izjavio davne 1820. godine da je maarski jezik logian i savreno izgraen.
Postoji niz razlika u maarskom jeziku u usporedbi s hrvatskim jezikom, a ovdje se navode one najzanimljivije:
1) umjesto prijedloga kao to su u, na, od, sa u hrvatskom jeziku, u
maarskom se jeziku imenici dodaje sufiks, odnosno nastavak koji je za
svaki prijedlog drukiji, npr. hzban (u kui), asztalon (na stolu),
Eszktl (od Osijeka) ili autval (s autom).
2) naglasak se uvijek stavlja na prvi slog bez obzira je li rije o maarskim
ili stranim rijeima.
3) postoje odreeni (a, az) i neodreeni (egy) lanovi, to vidimo i u
engleskom i njemakom jeziku
4) razliito se rabe internacionalizmi u jednom i drugom jeziku.
5) Npr. mzeum - muzej, morfma - morfem, ekvivalens - ekvivalent,
biolgia - biologija, gimnzium - gimnazija, pedaggus - pedagog,
accusativus - akuzativ, telefax - telefaks, archvum - arhiv, pozis poezija, organizmus organizam.
6) ne postoji gramatiki rod.
Posebno bih naglasila posljednju razliku zbog koje je maarski mnogima jako neobian, a njegovim govornicima stvara velike probleme u uenju
stranih jezika. Ne postoje varijante zamjenica za razliite rodove, poput on i
ona, ve je to samo zamjenica . Za njegov / njezin rabi se v. Jednako se
tako sve imenice i glagoli rabe u srednjem rodu. Maarima je zbog toga
teko nauiti hrvatski jezik u kojem postoji muki, enski i srednji rod kod

144

Renata Tot: Osobitosti maarskog jezika

imenskih rijei te odreenih glagolskih izvedenica. Zato se esto dogaa da

Maari na hrvatskom jeziku mijeaju rodove i kau moja tata, ona je otiao
ili ovaj kua. Maari ne razmiljaju o rodovima jer uope ne poznaju tu kategoriju u svom jeziku, a i prilino im je teko na poetku uenja hrvatskog
jezika zapamtiti rodove za imenice, pogotovo za one kojima se gramatiki
rod ne podudara s prirodnim rodom. Dodatno je oteano uenje hrvatskog
jezika onim govornicima maarskog koji govore nekoliko stranih jezika jer
se rodovi esto razlikuju od jezika do jezika. Primjerice, u hrvatskom i njemakom jeziku mjesec je mukog roda (Mjesec, der Mond), dok je u francuskom i talijanskom jeziku enskog roda (la lune, la luna); stol u hrvatskom, njemakom i talijanskom jeziku mukog je roda (stol, der Tisch, il
tavolo), ali u francuskom je enskog roda (la table); kua na hrvatskom i
talijanskom jeziku enskog je roda (kua, la casa), dok je u njemakom jeziku srednjeg roda (das Haus) (Balogh, 2009).
S druge strane, govornicima indoeuropskih jezika nepojmljiva je injenica da nema mukog i enskog roda pa se esto pitaju kako onda maarski
jezik funkcionira. Nepostojanje gramatikog roda, naime, uope ne predstavlja problem njegovim govornicima, npr. uz zamjenicu jednostavno se dodaje imenica ili se nekim drugim rijeima daje jasnije objanjenje kako bi se
shvatilo je li rije o mukoj ili enskoj osobi.
Kako u drugim jezicima, tako i u maarskom jeziku, kod odreenih
zanimanja i zvanja nastavcima se naglaava muki, odnosno enski rod.
Navedeni primjeri ilustriraju tu pojavu u maarskom jeziku: dkn /
dknasszony (dekan / dekanica), igazgat / igazgatasszony (ravnatelj /
ravnateljica), elnk / elnkasszony (predsjednik / predsjednica), orvos /
orvosn (lijenik / lijenica), tanr / tanrn (nastavnik / nastavnica), br /
brn (sudac / sutkinja) (Wardaugh, 2002, 283 284). Iz primjera je vidljivo da se kod zanimanja dodaje imenica n, to bi u prijevodu bilo ena, a
kod poloaja u karijeri iskljuivo se dodaje imenica asszony, to bi u
doslovnom prijevodu znailo gospoa u hrvatskom jeziku.
Vie potekoa zbog nedostatka mukog i enskog roda pojavljuje se
kod prevoenja, bez obzira koji je ciljni, a koji polazini jezik. Ovdje se
navode neki jednostavni primjeri:
(1a) Stoka se nalazi vani na livadi.
Govornik hrvatskog jezika znat e da je zbirna imenica stoka u
enskom rodu bilo da se radi o kravama ili bikovima. Kako bi se uope to
moglo prevesti na maarski jezik, mora se precizirati koje su to ivotinje jer
ne postoji ekvivalent za izraz stoka, pa e prijevod biti:
(1b) A bikk/tehenek kint vannak a mezn (Bikovi i krave nalaze se vani na
livadi).
(2a) Ona je lijepa.

145

hrvatistika

studentski jezikoslovni asopis

U reenici Ona je lijepa govornik hrvatskog jezika zna da je rije o

enskoj osobi, ali u maarskom se mora dodatno pojasniti izrazom djevojka
ili imenom te djevojke:
(2b) A lny szp. (Djevojka je lijepa.)
(2c) szp lny. (Ona je lijepa djevojka.)
(2d) A Mria szp lny. (Marija je lijepa djevojka.)
(3a) A testvrem bejtt a szobba.
Na hrvatski se jezik ne moe doslovno prevesti jer testvr se u maarskom odnosi i na sestru i na brata pa prijevod na hrvatski jezik glasi:
(3b)Moj brat / moja sestra uao je / ula u sobu.
(4a) A dik megrta a vizsgt.
Kod tog je primjera potrebno poznavati kontekst da bi se ispravno preveo jer ne znamo je li rije o enskoj ili mukoj osobi i uz to dik na maarskom je jeziku osoba koja pohaa osnovnu i srednju kolu, pa i fakultet.
Doslovni je prijevod na hrvatskom jeziku:
(4b) Uenik / uenica ili student / studentica napisao je / napisala test.
Kod tih se primjera mogu javiti potekoe u prijevodu iako su jednostavni, a sloenije reenice zaista su pravi izazov za prevoditelje.
Maarski jezik, naravno, nije jedini jezik koji ne poznaju gramatiki
rod. Neki ve prije spomenuti jezici funkcioniraju vrlo slino maarskom,
poput finskog, estonskog ili laponskog jezika te turskog, modernog kineskog
mandarinskog, japanskog i mnogih drugih jezika. Izvorni govornici tih
jezika s manje e potekoa shvatiti logiku maarskog jezika.

Odnos izmeu finskog i maarskog jezika

Mnogi smatraju da se Maari i Finci mogu razumjeti jer im jezici pripadaju istoj skupini, meutim, to nije sluaj. Finci se jo mogu razumjeti s
Estoncima, ali samo do odreene granice, dok je s Maarima potpuno druga
situacija. Slinosti u gramatici maarskog i finskog jezika ipak ima, to e se
vidjeti na sljedeim primjerima: ma. k z (ruka) = fin. k s i , ma. v
r (krv) = fin. v e r i, ma. m z (med) = fin. m e s i, ma.s z- a r v (rog) =
fin. s a r v i, ma. v a j (maslac) = fin. v o i, ma. e l e v e n (ivo) = fin.
e l- v , ma. m e n n i (ii) = fin. m e n n itd.
Postoji niz razloga zbog ega s jedne strane ima toliko slinosti, a s
druge strane toliko razlika u jeziku. Jedan od razloga velika je zemljopisna
udaljenost izmeu naroda. Jedan narod ivi na obali Finskog zaljeva, a drugi
narod u dolini Dunava. Drugi je razlog to su se ti narodi ugrofinske jezine

146

Renata Tot: Osobitosti maarskog jezika

skupine razdvojili jako davno, prije otprilike 4500 godina. Tom stanju pridonijelo je i to to poznajemo devet potpuno neovisnih ugrofinskih jezika
(finski, laponski, mordvinski, marijski, komski, udmurtski, hantski, mansijski i maarski). Ako pogledamo broj rijei koje se rabe u svakodnevnom
govoru, samo se oko 200 rijei iz finskog jezika moe nai u maarskom, ali
izmeu maarskog i mansijskog jezika postoji dvostruko vie zajednikih
rijei. Zajednike rijei u finskom i maarskom jeziku dijelovi su ljudskog
tijela, lanovi obitelji, prirodni fenomeni, alati za lov i ribolov i sl. Jedna od
tipinih karakteristika svih ugrofinskih jezika jest da nakon izricanja brojevnih vrijednosti slijede imenice u jednini, npr. alma (jabuka), almk (jabuke), ali u reenici se rabi na sljedei nain:
(5) Hrom almt veszek a boltban. (Doslovan prijevod: Tri jabuka kupujem
u trgovini.)
(6) Kt autt vettem. (Doslovan prijevod: Kupio / la sam dva auto.)
Naglasak se i u finskom i u maarskom jeziku stavlja na prvi slog i
nema iznimke ni ako ima vie slogova. Jedna je od fonolokih slinosti glasovna harmonija (samoglasnika) unutar sloga. Rijei se sastoje ili od prednjih ili od stranjih vokala. Kasniji razvoj ugrofinskih jezika utjecao je na taj
sklad zbog posuenica, ali je ostao kod sufiksa, npr. fin. el-kn (ivio!) =
ma. l - j e n, fin. verell (sa krvi) = ma. v r - r e l, fin. kala-lla (s
ribom)=ma. h a l - l a l. Jo jedna slinost u finskom i maarskom jeziku
jest da se samoglasnici i suglasnici jednako rasporeuju, za razliku od slavenskih ili germanskih jezika u kojima ponekad nalazimo vie suglasnika ili
samoglasnika u nizu. Rijetko emo u ugrofinskim jezicima nai tri uzastopna
suglasnika. Dva suglasnika na poetku rijei postoje samo u posuenicama,
a i to se nekako izglauje ubacivanjem samoglasnika, kao npr. kola na maarskom je iskola, a u finskom je koulu. Slavenska rije k r a l u
maarskom se jeziku razvila u k i r l y (kralj), a hrvatska rije slama na
maarskom je jeziku szalma. Postoji jo itav niz takvih slinih rijei.
Na kraju je prikazano nekoliko jednostavnih reenica na finskom i maarskom jeziku koje su relativno sline, a koje u izgovoru ne bi bile razumljive ni jednima ni drugima (navodi se doslovan prijevod):
(7a) Jg alatt tlen eleven halak uszklnak.
(7b) Jn alla talvella elvt kalat uiskentelevat.
(Ispod leda zimi ive ribe plivaju)
(8a) rva szeme knnyel tele.
(8b) Orvon silm kyyneli tynn.
(Sirotanu su oi pune suza).

147

hrvatistika

studentski jezikoslovni asopis

(9a) Ken meni meidn edessmme?

(9b) Ki ment mi elttnk?
(Tko je iao ispred nas?)
(10a) Minini antoi voita.
(10b) Menyem adott vajat.
(Snaja mi je dala maslac.)

Zakljuak
Ovim radom nastojalo se pokazati kakav je maarski jezik po strukturi i
na koji nain funkcionira, s posebnim naglaskom na nepostojanje gramatikog roda. Cilj je bio jasnije prikazati koje su to razlike u maarskom jeziku zbog ega Maari tee ue hrvatski ili neki drugi strani jezik. Primjerima
su ilustrirane potekoe koje se mogu javiti kod prevoenja. Jednako tako
istaknuto je da, bez obzira to mnogi smatraju da je maarski jezik neobian,
moe se nauiti sasvim jednostavno i prema utvrenim pravilima nauiti jer
svaki jezik po svojim je karakteristikama specifian, pa i jedinstven.

Literatura
Abolondo, Daniel 1998. Hungarian Inflectional Morphology, Bibliotheca Uralica 9, Budapest: Akadmiai Kiad.
Balogh, Pter 2009. Gender-markers in Language, WEBFU (Wiener elektronische Beitrge des Instituts fr Finno-Ugristik), str. 1-6.
Dr. Gyula Weres 1935. The Relationship between the Finnish and the Hungarian Languages, Ylioppilaitten Ty-ja Julkaisutoimisto, Helsinki:
Suomi-Unkari Albumi.
Wardaugh, Ronaldo 2002. Szociolingvisztika, Budapest: Osiris, str. 282-294.

148