S.

SLIJEPEVI: Ludwig von Mises: Birokracija"

EKONOMSKI PREGLED, 57 (1-2) 171-178 (2006)

171

Sunana Slijepevi*

Ludwig von Mises

BIROKRACIJA
Institut za javne financije, Zagreb, 2005., str. 150
Knjiga Ludwiga von Misesa Birokracija, istaknutog pripadnika austrijske
kole ekonomske misli1 i zagovornika slobodnog trita, napisana je godine 1944.
Knjiga se sastoji od devet poglavlja i predgovora izdanjima iz godine 1944. i 1962.
Autor u knjizi razgraniava dva naina voenja poslova u ljudskom drutvu i mirne
suradnje meu ljudima, a to su birokratski menadment, s jedne strane, i profitni
menadment, sa druge strane. Jo u prvom izdanju autor postavlja pitanje mora li
se ovjek odrei slobodne, privatne inicijative i osobne odgovornosti da bi postao
podanik socijalistikoj dravi (koju naziva aparatom prisile i straha). Autor navodi
da je profitni menadment nepopularan i da ljudi sami u nastojanju da ogranie
profitni menadment podupiru irenje birokratskog menadmenta. Autor dalje u
knjizi navodi razne primjere situacija u kojima su potrebni birokracija i jak utjecaj
drave u odnosu na one u kojima se uspjenost nekog projekta moe odrediti samo
slobodnim djelovanjem sila ponude i potranje.
U prvome, uvodnome dijelu ove knjige obraeni su osnovni pojmovi i razlike
meu njima. Pojmom birokracija najee se koristi u pogrdnom obliku da bi se
kritizirala odreena osoba, ustanova ili postupak, a da pritom osobe koje se koriste
tim izrazom ne znaju njezinu definiciju. No, autor u uvodnome poglavlju objanjava,
da ljudi ne prigovaraju toliko samom birokratizmu, koliko uplitanju drave u sva
podruja ljudskoga ivota i djelovanja. Autor u knjizi obrauje sluajeve razliitih
drava, a prije svega SAD gdje je u mnogim podrujima dolo do poveanja bi*

S. Slijepevi, dipl. oecc., asistent u Ekonomskom institutu, Zagreb.

Monetarna teorija poslovnih ciklusa koju je razvio Ludwig von Mises nazvana je austrijskom
teorijom poslovnog ciklusa. Osnove njegove monetarne teorije poslovnih ciklusa objavljene su godine
1912. u njegovoj knjizi Theory of Money and Credit.
1

172

S. SLIJEPEVI: Ludwig von Mises: Birokracija"

EKONOMSKI PREGLED, 57 (1-2) 171-178 (2006)

rokratizacije. Primjerice, uvoenje New Deala u SAD rezultiralo je poveanjem

birokracije i veim mijeanjem drave u gospodarstvo. Autor zakljuuje da je SAD
i dalje demokratski sustav s jedinstvenim monetarnim i kreditnim sustavom i slobodnim kretanjem roba, kapitala i ljudi izmeu drava, i to unato tome poveanju
birokratizacije. Dalje autor navodi da je u takvom sustavu prijeko potreban centraliziran dravni nadzor nad gospodarstvom. Nadzor svake drave u SAD nad
svojim vlastitim gospodarstvom sa ciljem ostvariti vlastite planove utjecao bi na
raspad jedinstvenog zajednikog trita. Nadzor nad vlastitim gospodarstvom u
svakoj dravi bio bi mogu, navodi autor, samo stvaranjem barijera za spreavanje
slobodnoga kretanja roba i ljudi i samo ako bi svaka drava vodila svoju vlastitu
samostalnu monetarnu i kreditnu politiku.
U iduem dijelu knjige autor objanjava stajalita i argumente kritiara u odnosu na stajalita zastupnika birokracije. Autor kritizira napadae birokracije zato
to se bave simptomima, a ne uzrocima problema. Njihove se kritike uglavnom
odnose na birokratizaciju velikih poduzea. Autor navodi da problem birokracije
nije veliina poduzea. Poduzee nee postati birokratsko ako posluje sa ciljem da
ostvari dobit, osim u sluajevima snanog uplitanja drave u njegovo poslovanje.
Birokraciju sa svojim zaslugama i pogrekama, svojim radom i djelovanjem najbolje je mogue razumjeti, navodi Mises, ako se usporedi s djelovanjem profitnog
menadmenta, i to na nain kako on funkcionira u kapitalistikom trinom sustavu.
Autor zatim objanjava razliku izmeu birokracije i totalitarizma. Totalitarizam
je mnogo iri pojam od birokracije. Totalitarizam, kao krajnji oblik birokracije,
prisiljava pojedinca na prekid svake aktivnosti koju ne odobrava dravna vlast, pa
je stoga i borba protiv irenja birokracije u osnovi borba za slobodu i demokraciju,
a protiv totalitarizma.
U drugom i treem poglavlju autor definira, objanjava i razgraniuje pojmove
profitnog i birokratskog menadmenta.
Drugo se poglavlje sastoji od etiri djela, u njemu autor obrauje djelovanje
trinog mehanizma, ekonomsku kalkulaciju, funkcioniranje menadmenta u profitnom sustavu i upravljanje osobljem u sustavu slobodnog trita rada. U sustavu
koji se zasniva na ostvarivanju profita potranja potroaa kljuna je za alokaciju
proizvodnih faktora u razliite grane proizvodnje potroakih dobara. Stoga je profitni motiv glavni imbenik koji prisiljava da se na najefikasniji nain pruaju dobra
koja potroai najvie ele. U kapitalistikom drutvu, za razliku od socijalistikog,
cjelokupno je planiranje zasnovano na trinim cijenama, jer je trina cijena taj
faktor koji odgovara na pitanje: hoe li izvrenje projekta donijeti vei prihod od
troka njegova provoenja i omoguuje li da se proizvedu ona dobra koja potroai
ele? Zagovornici autoritarnog planiranja smatraju da dravna kontrola nad gospodarstvom znai i brigu o blagostanju, a slobodno poduzetnitvo i trite voeni motivom ostvarivanja profita znai ugroavanje nacionalnih interesa, skrb o interesima
pojedinaca, a zanemarivanje interesa cjelokupne nacije. U socijalistikome sustavu,

S. SLIJEPEVI: Ludwig von Mises: Birokracija"

EKONOMSKI PREGLED, 57 (1-2) 171-178 (2006)

173

sa druge strane, postoji samo jedan upravlja, a ne postoje ni trite ni cijene, pa

nije mogue napraviti ni ekonomsku kalkulaciju koja bi omoguila poduzetnicima
prilagodbu proizvodnje zahtjevima potroaa. Stoga se u socijalistikome drutvu
ne mogu spoznati ni dobici ni gubici, pa stoga ni to je li planiran i proveden projekt,
i to upravo onaj koji zadovoljava najvanije potrebe.
Uz objanjavanje razlika u planiranju i izvrenju poslovanja u kapitalistikome
i socijalistikome sustavu, autor dalje analizira i karakteristike menadmenta u
profitnom sustavu i naine na koje se rukovodi zaposlenicima u sustavu slobodnog trita rada. Autor naglaava da se u sustavu zasnovanome na profitu sve
poslovne transakcije istrauju proraunavanjem dobiti i gubitka. Knjigovodstvo,
raunovodstvo i poslovna statistika omoguuju poduzetniku da bez obzira na
veliinu poduzea ustanovi jesu li njegove akcije rezultirale dobitkom ili gubitkom.
Hijerarhija unutar poduzea omoguuje zatim da sredinji menadment upravlja
odjelima, ograncima i podrunicama i da raunovodstvenim, knjigovodstvenim i
statistikim dokazima ocjeni uspjenost poslovanja, a da njemu podreeni nadgledaju, po istim principima, poslovanje njima podreenih jedinica unutar poduzea.
Samo trite ne prosuuje uspjenost poslovanja proizvoaa, ve samo njegovoga proizvoda. Plae i nadnice zaposlenika odreuju se na tritu rada i odreene
su potranjom roba i usluga. U trinome sustavu na taj se nain svaki ovjek
pojedinano vrednuje prema uslugama koje prua potroaima.
U treem poglavlju autor knjige objanjava znaajke birokratskoga menadmenta, i to analiziranjem uloge birokracije u despotskoj vlasti u odnosu na demokraciju. Dalje, objanjava osnovna obiljeja birokratskog menadmenta i njegovu
bit. Poglavlje zavrava analizom birokratskog menadmenta zaposlenih.
U sustavu despotizma mo je ograniena zato to despot, bez obzira bio to
poglavica primitivnog plemena, guverner provincije ili kralj, ograniuje snagu
podreenih izdavanjem zapovijedi i uputa. Potujui zakone, zapovijedi i upute,
osoba postaje birokrat. Isto vrijedi i za demokratski sustav, iako su esta miljenja
da demokracija i birokracija ne idu zajedno. No, demokracija isto tako pretpostavlja vladavinu zakona i zasniva se, kako navodi autor, na dva stupa: na vladavini
zakona i prorauna. Birokratski menadment u demokraciji uvijek je u suglasnosti
sa zakonima i proraunom. Autor objanjava u knjizi ulogu birokracije i navodi da
sama birokracija nije zlo kakvim ga obino smatraju ljudi, ve je irenje birokracije neizbjena posljedica ubrzanog ograniavanja sloboda graana, to je rezultat
zamjene privatne inicijative dravnim nadzorom. Iako se ljudi ale na birokraciju,
stvaran je problem u nastojanjima da se demokratska drava pretvori u socijalistiku
i totalitarnu, objanjava Mises.
Birokratski menadment Mises definira kao metodu koja se primjenjuje u
obavljanju administrativnih poslova rezultat kojih nema novanu vrijednost na
tritu. To je onaj menadment koji je vezan uz potovanje pravila i regulative
koje utvruje najvie nadleno tijelo. Za razliku od profitnog menadmenta, gdje

174

S. SLIJEPEVI: Ludwig von Mises: Birokracija"

EKONOMSKI PREGLED, 57 (1-2) 171-178 (2006)

je uspjeh mogue mjeriti raunovodstveno, kod birokratskog menadmenta to nije

mogue, jer se njegov uspjeh ne moe mjeriti u novanim iznosima zbog toga to je
glavni zadatak birokrata da uini ono to od njega zahtijevaju pravila i regulacija.
Stoga njegovu vrijednost nije mogue utvrditi ekonomskom kalkulacijom. Mises
navodi primjer javne uprave u kojoj ne postoji povezanost prihoda i rashoda. U
javnoj upravi javne slube troe novac, a prihodi nisu proizvod administrativnog
aparata, ve je njihov izvor u zakonima. Budui da u javnoj upravi ne postoji
trina cijena za ostvarena dostignua, njezin rad ne moe biti voen motivom
ostvarivanja profita. Stoga ni tromost, rastronost i neuinkovitost javne uprave
nije mogue unaprijediti i poboljati primjenom modela prilagoenih privatnom
poslovanju voenom motivom profita. Problemi unutar birokratskoga sustava ponekad su rezultat politikih i institucionalnih uvjeta ili nemogunosti pronalaenja
boljih i uinkovitijih rjeenja, a ne nemara ili neznanja. Mises naglaava da je reforma javne uprave u mnogim podrujima potrebna zbog potrebe za neprestanim
prilagoivanjem promijenjenim uvjetima, ali i da nikakva reforma ne moe pretvoriti
javni ured u privatnu tvrtku. Drava nije poduzee koje nastoji ostvariti profit i ta
injenica mora biti osnova svake rasprave o problemima birokracije. Pritome valja
imati na umu i da neuspjeh i ogranienja birokracije nisu rezultat nesposobnosti i
neznanja zaposlenika u birokraciji.
Idua dva poglavlja bave se birokratskim menadmentom javnih u odnosu
na privatna poduzea.
U etvrtom poglavlju autor ponovno istie ogranienja birokracije i nemogunost da se dravnim poduzeem upravlja na isti nain kao i u privatnim
poduzeima jer je dravno poduzee spremno u cijelosti ili djelomino se odrei
profita ili ak ostvariti gubitak da bi postiglo odreeni cilj. Zato takva politika
voenja poduzea rezultira subvencioniranjem jedne skupine ljudi na raun ostalih.
Gubici dravnoga poduzea utjeu na proraun, pa tako i na porezne obveznike
koji snose teret tih gubitaka. Problem se javlja prilikom odreivanja koje usluge
donose javne koristi i tko i kako mora odrediti da je neka usluga korisna, kada se
korisnost te usluge ne moe, kao u privatnome poduzeu, odrediti na tritu ponudom i potranjom i trinog odreivanja cijena.
Mises dalje istie da pojava deficita u javnome poduzeu ne znai neuspjeh
poslovanja toga poduzea, jer bi upravitelj javnoga poduzea mogao postati neodgovoran potroa novca poreznih obveznika, ako mu drava ne ogranii cijene,
sredstva i druge faktore upravljanja raznim pravilima i regulacijom. Kriterij dobrog
upravljanja u javnome poduzeu potovanje je birokratskih pravila i zakonodavstva. Jedina alternativa profitno usmjerenom poduzeu jest birokratsko upravljanje.
Prema Misesu, potrebno je obuzdati mo slobodnoga raspolaganja javnim sredstvima pojedinaca ili skupine pojedinaca birokratskim mjerama, da ne bi dolo do
poremeaja cjelokupnoga prorauna.

S. SLIJEPEVI: Ludwig von Mises: Birokracija"

EKONOMSKI PREGLED, 57 (1-2) 171-178 (2006)

175

U petome poglavlju Mises se osvre na problematiku birokratskoga menadmenta u privatnim poduzeima. Svaka industrijska cjelina, bez obzira na veliinu,
ima mogunost organizirati svoje poslovanje u svim segmentima, i to tako da u
potpunosti proima duh kapitalistike strasti za stjecanjem profita. Osim estih
kritika birokracije, javnost takoer kritizira i osuuje profitni sustav uz obrazloenje
da je nemoralan i tetan za ope blagostanje. Stoga politike stranke nastoje ukinuti
profitni motiv iz poslovanja i zamijeniti ga uslunim naelom. Mises navodi razne primjere takve dravne politike, kao to su njemaki nacistiki sustav ili ruski
model socijalizma i potpune nacionalizacije.
Svako mijeanje drave u privatno poslovanje zapravo znai i prisiljavanje
privatnoga poduzea na birokraciju. Mises navodi primjere etiriju najeih naina
na koje drava ograniuje ostvarivanje profita privatnog poduzea i demotivira
poduzee da postie njegov porast. To su:
1. Ograniavanje profita koji se mogu slobodno ostvariti od posebnih pothvata, i to tako da se moraju predati viim razinama vlasti ili na neki drugi
nain.
2. Odreivanje cijena koje poduzee smije zaraunati za prodanu robu i
pruene usluge s ciljem ograniiti stvaranje ekstraprofita.
3. Ograniavanje cijena roba i usluga na razinu stvarnih trokova uveanih
za dodatan iznos koji je odredila drava.
4. Uvoenje poreza kojima se u cijelosti ili djelomino oduzima profit.
Autor knjige daje otru i argumentiranu kritiku birokracije. Objanjava da
je kritiziranje poduzetnika s ogranienim profitnim mogunostima, zato to nije
savjestan i posveen unaprjeenju javnog poslovanja poput javnih slubenika, isto
kao da mu se kae da mora odustati od bilo kakvih reformi. Autor knjige istie
da nitko ne moe biti istovremeno i birokrat i inovator. Pravilnici i regulacija ne
obuhvaaju reforme i napretke, pa je zato besmisleno oekivati od poduzetnika da
posluje po naelima po kojima posluju birokrati. Privatna poduzea u profitnome
sustavu posluju tako da oekuju veliku premiju za preuzimanje visokih rizika
koji nastaju i s istraivanjima i pokuajima uvoenja novih metoda proizvodnje i
unapreenja poslovanja s krajnjim ciljem poveanja efikasnosti. Sa druge strane,
autor tvrdi da drava nije zainteresirana da poduzea preuzimaju taj rizik. Takvo
stajalite Mises objanjava na slijedei nain. Ako inovacija ne uspije, smanjit e
se dobit poduzea i to e utjecati na smanjenje priljeva u dravni proraun. Zato
ona nije zainteresirana za mogunost da izgubi prihod zbog toga to je poduzetnik preuzeo vei rizik, pa nastoji ograniiti poduzetnikovu slobodu poslovanja.
Mises daje primjer takve politike primjenom metode troak plus postotak troka
prema kojem vlada priznaje poduzetniku samo onaj troak koji je doista nastao i
samo ako je doputen u uvjetima ugovora, pa time drava sebi ostavlja slobodu
da odreene trokove ne prizna iako su nastali. Takva je dravna politika uvijek

176

S. SLIJEPEVI: Ludwig von Mises: Birokracija"

EKONOMSKI PREGLED, 57 (1-2) 171-178 (2006)

nepovoljna za poduzetnika ako on pokua promijeniti poslovanje. Ako inovacija

uspije, on e sniziti trokove, ali e zbog uloenih sredstava u promjenu, ostvariti
manji profit, a pritom se drava ne obvezuje da e mu priznati nastali troak i koje
je vrste taj troak.
U iduem dijelu ovoga poglavlja Mises nastavlja kritizirati dravnu politiku
mijeanja u poslovanje poduzea i naglaava da svaka vrsta mijeanja drave u
poslovanje privatnih poduzea zavrava kobnim posljedicama. No, unato tome
odreeno uplitanje drave u poslovanje uvijek postoji. Najei se oblik uplitanja
vidi u utjecaju vlade na izbor lanova upravnih odbora privatnih poduzea. Mises
navodi da je privatno poduzetnitvo u Europi uvijek bilo manje slobodno od onoga
u SAD, jer su se upravni odbori sastojali od bivih ministara, generala, politiara ili
s njima povezanih osoba, ali i da je taj dio uplitanja drave nanio znatno manje tete
od onih povezanih s navedenim monicima, za koje su se morala otvoriti plaena
radna mjesta u poduzeima. To je pokrenulo cijelu lavinu birokracije u poduzeima,
jer je sve vei i vei broj poduzea morao zapoljavati ljude bliske dravnoj administraciji, a koji nisu imali ni znanja, niti su marili za dobrobit i za poboljanja
u europskim privatnim poduzeima. Mises navodi da su neefikasnost u privatnim
poduzeima i korupcija posljedice dravnih uplitanja u gospodarstva europskih
drava, a ponajprije drava june i istone Europe. U potpoglavlju pod nazivom
Neograniena ovisnost o diskrecijskim odlukama dravnih ureda autor knjige
objanjava da poduzetnik ima na raspolaganju samo dvije mogunosti u situaciji u
kojoj vlada odreuje visinu carina i tarifa, devizni teaj, poreznu politiku i drugo,
a to su diplomacija i podmiivanje. Takav sustav ne potie tehnoloki napredak.
Ipak, navodi Mises, drave june i istone Europe ne bi bile u takvoj poziciji da u
poslijeratnom razdoblju nisu napustile sustav slobodnoga trita.
U naredna dva poglavlja autor se bavi drutvenim, politikim i psiholokim
posljedicama poveanja birokracije.
esto se poglavlje sastoji od pet cjelina pod zajednikim naslovom Drutvene
i politike implikacije birokratizacije. U tome dijelu knjige autor objanjava filozofiju birokratizacije i daje primjere paradoksalnih situacija u birokraciji. Prema modernoj filozofiji oboavanja drave, drava je predstavnik opega dobra, pravednosti
i mudrosti, a pojedinac bijednik i zlobna budala. Mises daje razne primjere takve
filozofije, primjerice Luisa XIV koji je izjavio Drava to sam ja ili marksizma,
gdje je u samoj rijei drutvo ugraena velika doza strahopotovanja. Drava
je jedina institucija kojoj se moe prepustiti zadatak da primjenjuje silu ili nanosi
tetu pojedincima, a za ograniavanje takve moi slue zakoni. Uloga je slubenika
i birokrata da izvravati zakone. Dravni slubenik ima zadatak provoditi zakone,
pa ak i ako zakoni koje primjenjuje tete opem dobru. Istovremeno, dok birokrat
radi za plau, koja je u nekim sustavima i znatno vea od prosjene plae koju je
osoba mogla ostvariti, obavljajui drugdje zanimanje za koje je kolovan, i zarauje
iznadprosjeno veliku mirovinu, on je ujedno i bira. Tako nastaje paradoksalna

S. SLIJEPEVI: Ludwig von Mises: Birokracija"

EKONOMSKI PREGLED, 57 (1-2) 171-178 (2006)

177

situacija u kojoj je birokrat istovremeno i svoj poslodavac i uposlenik. Mises

istie problem te situacije. Birokrat kao bira, navodi autor, s vie nestrpljenja eli
dobiti poviicu plae nego to eli odrati uravnoteeni proraun. Predstavnika
demokracija ne moe postojati ako birai dobivaju plau od drave, jer tada oni
nisu izvritelji volje poreznih obveznika, ve zastupnici onih koji primaju dravnu
plau i druge beneficije iz prorauna, pa zato Mises u ovome dijelu postavlja pitanje
i raspravlja o njemu: tko mora vladati zemljom, birai ili birokrati?
U sedmome poglavlju autor obrauje psiholoke implikacije birokracije u
pet cjelina Njemaki mladi pokret, Sudbina novih narataja u birokratskom
okruenju, Autoritativno vodstvo i napredak, Izbor diktatora i Nestanak
kritikog miljenja. U ovome poglavlju autor analizira pokret mladih u Njemakoj
u razdoblju prije Prvoga svjetskoga rata i njegove nedostatke, doktrinu Karla Marxa,
Platonovu filozofiju i njegova razmiljanja o dravi i Katoliku crkvu kao savreni
primjer hijerarhije. Koristei se tim, ali i brojnim drugim primjerima, autor knjige
Birokracija iznosi razliita stajalita i poglede o ulozi i znaaju birokracije u
proteklome razdoblju. Autor zakljuuje da je u razdoblju kada je on pisao knjigu
kritiko miljenje nestalo, a da je oboavanje drave i njezinih voa na znatno vioj
razini nego to je to bilo prije. Takve tvrdnje autor potkrepljuje brojnim povijesnim
primjerima od vladavine cara Franje Josipa u Austrougarskoj do socijalistike Rusije
i odnosa prema Staljinu. Mises upozorava da je slabljenje kritikoga duha ozbiljna
prijetnja ouvanju civilizacije, zato to omoguuje uvjeravanje ljudi u slobodu u
sustavu potpune dravne vlasti.
U osmome poglavlju, pod nazivom Postoji li lijek? autor navodi da je borba
protiv birokratizacije bila uglavnom neuspjena i da se ovjeanstvo okree prema
totalitarizmu. Veliki je razlog za taj neuspjeh to to se kritike birokracije ne odnose
na bit problema. Prema Misesu, glavno je pitanje izbor izmeu kapitalizma i socijalizma. Odgovor na to pitanje moe dati, kako navodi autor, samo ekonomsko
istraivanje i na njega se ne moe odgovoriti bez razumijevanja ekonomske teorije. No, nije cilj da svi budu ekonomisti, ve da graani imaju dovoljno znanja o
ekonomiji da bi mogli sami donijeti miljenje, prosuivati i argumentirano braniti
svoj stav od protunapada birokrata. Autor zakljuuje da je sve manje onih koji su
protiv mijeanja drave u sve sfere ljudskoga djelovanja. Stoga se moe smatrati
i netonim da su birokrati sami prisvojili mo. Pravi je uzrok to to su se graani
i njihovi zastupnici sami odrekli suvereniteta, jer je njihovo neznanje o ekonomiji
omoguilo stjecanje nadmoi birokrata. Razvitak takve situacije moe dovesti do
despotizma, i to bez obzira na postojanje ustava i zakona, upozorava Mises. Demokracija se mora svakodnevno braniti i mogue ju je postii samo samoodreenjem,
vlastitim razmiljanjima i neovisnom prosudbom.
Knjiga Birokracija Ludwiga von Misesa obrauje na zanimljiv nain i danas
aktualnu problematiku iako je prolo vie od pola stoljea od prvoga izdanja te knjige. U knjizi autor istie probleme koji su doveli do neravnotee izmeu javne uprave

178

S. SLIJEPEVI: Ludwig von Mises: Birokracija"

EKONOMSKI PREGLED, 57 (1-2) 171-178 (2006)

i privatnoga poduzetnitva, a rezultat su rasta birokratizacije i sve veega uplitanja

drave, uz istovremeni nedostatak dovoljne kritike takvoga sustava i neznanje javnosti o osnovnim ekonomskim teorijama, to to bi joj omoguilo argumentiranu
raspravu. Prema Misesu, postoje dva naina na koji se mogu ustrojiti odnosi meu
ljudima - to su profitni i birokratski menadment. Objanjavanjem razlika izmeu
djelovanja profitnog i birokratskog menadmenta na slobodnome tritu i njihove
uloge i uz pomo brojnih primjera, autor itatelju objanjava da je u svakoj dravi
potrebno postojanje formalne i birokratske javne uprave i da to nijednom reformom
nije mogue rijeiti. Zato, autor zakljuuje da je beskorisno i nepravedno optuivati
birokraciju za sporost i tromost, jer je birokraciju nemogue izbjei. Stvarni je
problem preveliko uplitanje drave, pogotovo u privatno poduzetnitvo.
Autor knjige zakljuuje da uplitanje dravne vlasti u privatno poduzetnitvo
naruava djelovanje slobodnoga trita na kojem je mogue ostvariti ekonomsku
kalkulaciju i procijeniti gubitke i dobit, odrediti trinu cijenu svakoga proizvoda
i usluge i provoditi inovacije. Prevelika birokracija svakako dovodi do prevelike
nefleksibilnosti sustava i do nemogunosti provoenja reformi. Osim toga, takav
sustav dovodi do manjka inovacija i suzbija inicijative pojedinca. Birokratski sustav dovodi do stagnacije i ouvanja ukorijenjenih metoda, a kapitalistiki trini
sustav do napretka i poboljanja. Mises zavrava knjigu zakljukom da je razum
jedino sredstvo koje moe sprijeiti da ovjek postane rtva fantazija i ispraznih
krilatica.
Ta zanimljiva, korisna i edukativna knjiga svakome itatelju omoguuje
stjecanje znanja o birokraciji, o djelovanju javne uprave i slobodnoga privatnoga
poduzetnitva. Istovremeno omoguuje itatelju bolje razumijevanje provedenih
dravnih politika razliitih drava u vrijeme autorova djelovanja, a koji su utjecali i na hrvatsku ekonomiju. Iako je danas sve vea orijentacija prema trinim
ekonomijama, ta je knjiga i danas veoma aktualna, jer omoguuje spoznavanje
stvarnih problema i ogranienja provoenja reformi javne uprave. Stoga e ova
knjiga biti zanimljiva svima koji se ele baviti problematikom dravne politike,
politike ekonomije, ekonomikom javnog sektora i studentima, politiarima i drugim
osobama, svima koji utjeu na donoenje zakona, ali i zaposlenicima u dravnim
i privatnim poduzeima.