Knjiga Osnovi Privredno-Pravnog Sistema

VLADA CRNE GORE
UPRAVA ZA KADROVE
Julka Badnjar
OSNOVI
PRIVREDNO-PRAVNOG
SISTEMA
PRIRUNIK ZA POLAGANjE STRUNOG ISPITA
Podgorica, 2008.
OSNOVI PR IV R EDNO P R AV N OG S I S T E MA
PRIRUNIK ZA POLAGANjE STRUNOG ISPITA
Izdava
Uprava za kadrove CG
Urednik
Svetlana Vukovi
Autor
Julka Badnjar
Lektor
Itana Stanii
Tehnika obrada
Tatjana Vukevi
Dizajn
Studio KNB, Podgorica
Lidija Savkovi-Vukovi
tampa
Digital Print Centar, Podgorica
Tira
1000 primjeraka
Uprava za kadrove
Jovana Tomaevia bb, 81000 Podgorica
tel/fax: 081/201-036, info@uzk.cg.yu
tampanje ove publikacije struno i finansijski je podrao projekat Program

za razvoj kapaciteta-zajednika inicijativa Vlade Crne Gore ,Fondacije Institut za otvoreno drutvo i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj.
SADRAJ

1.
UVODNA RIJE
PRIVREDNA DRUTVA i PREDUZETNICI

1.1 Ortako drutvo
1.1.1 Pojam i osnovne karakteristike
1.1.2 Meusobni odnosi ortaka
1.1.3 Imovina ortakluka
1.1.4 Iskljuenje ortaka
1.1.5 Nasleivanje udjela
1.1.6 Odnosi ortaka prema treim licima
1.1.7 Prestanak ortakluka
1.2 Komanditno drutvo
1.2.1 Pojam i osnivanje
1.2.2 Registracija drutva
1.2.3 Meusobni odnosi lanova drutva
1.2.4 Prenos udjela
1.2.5 Prestanak drutva
1.3 Akcionarsko drutvo
1.3.1 Pojam i osnovne karakteristike
1.3.2 Jednolano akcionarsko drutvo
1.3.3 Osnivanje akcionarskog drutva
1.3.3.1 Sukcesivno osnivanje
1.3.3.2 Ugovor o osnivanju
1.3.3.3 Simultano osnivanje
1.3.4 Statut drutva
1.3.5 Registracija drutva
1.3.6 Organi drutva
1.3.6.1 Skuptina akcionarskog drutva
1.3.6.2 Redovna skuptina akcionara
1.3.6.3 Vanredna skuptina akcionara
1.3.6.4 Sazivanje skuptine akcionara
1.3.6.5 Postupak sazivanja skuptine
1.3.6.6 Dnevni red skuptine
1.3.6.7 Kvorum i donoenje odluka skuptine
1.3.7 Odbor direktora, sastav i izbor
1.3.7.1 Izvrni direktor
13
14
14
15
15
15
15
16
16
16
16
17
17
17
18
18
18
18
19
19
19
20
20
21
21
21
22
22
22
23
23
24
25
25
2.
1.3.8 Restrukturiranje drutva

1.3.8.1 Spajanje drutava
1.3.8.2 Podjela drutva
1.3.9 Dobrovoljna likvidacija
1.3.9.1 Skraeni postupak likvidacije
1.3.9.2 Ovlaenja likvidatora
1.3.10 Prava i obaveze akcionara
1.3.10.1 Imovinska prava akcionara
1.3.10.2 Neimovinska prava akcionara
1.3.10.3 Posebna prava akcionara
1.3.11 Akcije
1.3.11.1 Obine i povlaene akcije
1.3.12 Uplata i pravo pree kupovine
1.3.13 Poveanje osnovnog kapitala
1.3.14 Smanjenje osnovnog kapitala
1.3.15 Obveznice
1.3.15.1 Zamjenljive obveznice
1.4 Drutvo sa ogranienom odgovornou
1.4.1 Pojam i osnivanje
1.4.2 Kapital drutva
1.4.3 Statut drutva
1.4.4 Organi drutva
1.4.5 Prenos udjela
1.4.5.1 Prenos udjela na trea lica
1.4.5.2 Prenos udjela u izvrnom postupku
1.4.5.3 Prenos udjela u sluaju smrti fizikog lica,
odnosno prestanka pravnog lica
1.4.6 Pravo pree kupovine
1.4.7 Jednolano drutvo
25
26
26
27
28
28
28
29
29
29
30
30
31
31
32
33
33
33
33
34
34
34
35
35
35
STEAJNI POSTUPAK
2.1 Steajni dunik
2.2 Osnovi za pokretanje steajnog postupka
2.3 Predlog dunika za pokretanje postupka
2.4 Predlog povjerioca za pokretanje steajnog postupka
2.5 Forma i sadraj predloga
2.6 Prigovor na predlog povjerioca
2.7 Pravne posledice prihvatanja predloga
2.8 Namjera o reorganizaciji ili linoj upravi u steaju
2.9 Prigovor na izjavu o namjeri
39
40
40
40
41
41
41
42
42
42
35
36
36
2.10 Organi postupka steaja

2.11 Imenovanje steajnog upravnika
2.12 Status i odgovornost steajnog upravnika
2.13 Prigovor, alba i zahtjev za prinudno izvrenje
2.14 Ogranienja prenosa imovine
2.15 Moratorijum
2.15.1 Ukidanje moratorijuma
2.16 Prijavljivanje potraivanja
2.17 Obraun potraivanja
2.18 Kamata na obezbijeena i neobezbijeena potraivanja
2.19 Utvrivanje potraivanja
2.20 Plan reorganizacije, podnosilac i rokovi za podnoenje plana
2.21 Glasanje i potvrivanje plana reorganizacije
2.22 Pravne posledice potvrivanja plana
2.23 Prodaja imovine dunika
2.24 Dioba steajne mase, prioriteti pri diobi
2.25 Zakljuenje steajnog postupka
2.26 Pravne posledice zakljuenja postupka
3.
UGOVORI
3.1 Ugovor o prodaji
3.1.1 Bitni elementi ugovora
3.1.2 Obaveze prodavca
3.1.3 Obaveze kupca
3.1.4 Odgovornost za materijalne nedostatke stvari
3.1.5 Odgovornost za pravne nedostatke
3.2 Ugovor o graenju
3.2.1 Pojam i elementi
3.2.2 Obaveze izvodjaa radova
3.2.3 Obaveze naruioca
3.2.4 Odgovornost za nedostatke gradjevine
3.2.5 Odgovornost za solidnost gradjevine
3.3 Ugovor o uskladitenju
3.3.1 Pojam i karakteristike
3.3.2 Obaveza skladitara
3.3.3 Obaveze ostavodavca
3.3.4 Odgovornost skladitara
3.3.5 Skladinica
3.4 Ugovor o komisionu
43
43
43
44
44
45
45
45
46
46
46
47
47
48
48
49
50
50
53
54
54
54
55
55
55
56
56
57
57
57
57
58
58
58
58
59
59
59
59
3.4.2 Obaveze komisionara

3.4.3 Prava komisionara - obaveze komitenta
3.4.4 Odgovornost komisionara
3.5 Ugovor o trgovinskom zastupanju
3.5.2 Obaveze zastupnika
3.5.3 Obaveze nalogodavca
3.6 Ugovor o posredovanju
3.6.2 Zakljuenje ugovora
3.6.3 Obaveze posrednika
3.7 Ugovor o otpremanju
3.7.2 Obaveze peditera
3.8 Ugovor o osiguranju
3.8.1 Pojam i elementi
3.8.2 Obaveze osiguranika, odnosno ugovaraa osiguranja
3.8.3 Obaveze osiguravaa
3.8.4 Vrste osiguranja
3.8.5 Prestanak ugovora
3.9 Ugovor o angaovanju ugostiteljskih kapaciteta
(ugovor o alotmanu)
3.9.1 Pojam
3.9.2 Obaveza turistike agencije
3.9.3 Obaveze ugostitelja
3.9.4 Pravo turistike agencije da odustane od ugovora
60
60
60
60
60
61
61
62
62
62
62
63
63
63
63
63
64
64
64
64
65
65
PITANJA
69
LITERATURA
73
65
65
65
66
66
UVODNA RIJE

Prirunik za polaganje strunog ispita za rad u dravnim organima predstavlja rezultat saradnje
Programa za razvoj kapaciteta,Ministarstva pravde i Uprave za kadrove.
Saradnju sa ovako strunim institucijama Uprava za kadrove vidi kao kljuan elemenat svojih programskih aktivnosti i ovom prilikom zahvaljujem se Programu za razvoj kapaciteta to su prepoznali znaaj i
finansirali cjelokupni projekat.

Vanost projekta Prirunika za polaganje strunog ispita koji je zapoet u julu mjesecu 2007 godine, je u tenji da omogui svim zainteresovanim licima a prvenstveno pripravnicima i novozaposlenim
da to lake savladaju predmetnu materiju s obzirom da je to sada objedinjeno na jednom mjestu.

Zbog toga je Uprava za kadrove modul Osposobljavanja pripravnika i novozaposlenih za rad
u dravnim organima uvrstila kao temu u Program strunog usavravanja za 2008/9 godinu i time
dala mogunost svim zainteresovanim licima da pohaaju obuku prije nego pristupe samom polaganju
dravnog ispita.

Prirunik je izradila grupa autora,eksperata pravnih i ekonomskih nauka i sam prirunik daje
odlinu bazu za dalje struno usavravanje dravnih slubenika i nametenika.

Na kraju bih eljela da se zahvalim svima koji su doprinijeli da ovaj prirunik bude uraen i
istiem da e Uprava za kadrove i dalje sprovoditi sline projekte i time unaprijediti kvalitet znanja
dravnih slubenika i nametenika.
Direktorica
Svetlana Vukovi

Demokratske reforme i razvoj procesa evropskih integracija u Crnoj Gori zahtijevaju obrazovane i
struno osposobljene dravne slubenike i namjetenike bez kojih nema efikasne dravne uprave i kvalitetnog rada dravnih organa u cjelini. U tom smislu veoma je vano, kako dodatno usavravanje dravnih
slubenika, tako i osposobljavanje novozaposlenih u dravnim organima za njihov redovan rad. Garancija posjedovanja neophodnih znanja za rad u dravnim organima obezbjeuje se polaganjem posebnog
strunog ispita.

Posebna Uredba o Programu i nainu polaganja strunog ispita za rad u dravnim organima
donesena je 2005. godine, ali niz razloga ukazuje na potrebu njenog inoviranja i usklaivanja sa novim
potrebama i tokovima ukupnih reformi u dravnoj upravi. Prvo, ona je donesena u vrijeme funkcionisanja dravne zajednice i starog Ustava RCG, tako da se sadraj Programa morao uskladiti sa novim
ustavno-pravnim poretkom. Drugo, u njemu nije bilo sadraja o evropskom pravnom poretku, pa se zbog
daljeg toka procesa evropskih integracija, morao ugraditi poseban i izuzetno vaan segment evropskog
pravnog poretka (acquis communautaire) u ovaj Program. Tree, u meuvremenu su uinjene i znaajne
daljne reforme u oblasti radnog i privrednog prava koje, takoe, treba da budu unesene u novi Program.
Na osnovu toga logino je proizala i potreba za obezbjeivanjem jednog specifinog, namjenski uraenog
prirunika za polaganje ispita po novom Programu. Svi koji polau struni ispit do sada su bili prinueni
da tragaju za brojnim zakonima, razliitim fakultetskim udbenicima ili skriptama, to je izazivalo dodatne probleme.

Prirunik za polaganje strunog ispita za rad u dravnim organima rezultat je saradnje Programa
za razvoj kapaciteta sa Ministarstvom pravde i Upravom za kadrove. Radi njegove izrade oformljena je
posebna ekspertska grupa koja je analizirala raniji Program i nain polaganja strunog ispita i na temelju
aktuelnih potreba i uporednih iskustava pripremila novi program usklaen sa tokovima reformi u drutvu
i, posebno, obavezama dravne uprave u procesu evropskih integracija. Novi program i ovaj prirunik su
uraeni sa ciljem da doprinesu poveanju kapaciteta svih dravnih organa tako to e unaprijediti kvalitet
znanja dravnih slubenika i namjetenika koji su duni da polau struni ispit za rad u dravnim organima.

Program razvoja kapaciteta (Capacity Development Programme - CDP) se razvija kao specifian
model izgradnje administrativnih i institucionalnih kapaciteta u Crnoj Gori za dalji razvoj procesa
evropskih integracija. Kljuna podrka CDP-a usmjerava se na graenje i jaanje struktura za implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, potpisanog 15. oktobra 2007. godine. S obzirom
da je cilj Programa za razvoj kapaciteta da pomogne kvalitet rada dravne administracije logina je i
podrka CDP stvaranju reformisanog Programa polaganja strunog ispita za rad u dravnim organima i
tampanju odgovarajueg prirunika za sve one koji imaju visoku ili viu kolsku spremu.

Nadamo se da e Prirunik za polaganje strunog ispita za rad u dravnim organima doprinijeti
kvalitetnijem i efikasnijem radu administracije i daljem toku reformisanja dravnih insitucija u sklopu
procesa evropskih integracija.
Dragan uri
Program za razvoj kapacieta
PRIVREDNA DRUTVA
I PREDUZETNICI
UPRAVA ZA KADROVE
PRIVREDNA DRUTVA I PREDUZETNICI

Privredna drutva - Prema Zakonu o privrednim drutvima oblici obavljanja privredne
djelatnosti su privredna drutva i preduzetnici. Privredna drutva su ortako drutvo, komanditno drutvo, akcionarsko drutvo i drutvo sa ogranienom odgovornou.

Privredna drutva se osnivaju radi obavljanja privredne djelatnosti iji je cilj sticanje
dobiti. Ortako i komanditno drutvo nemaju svojstvo pravnog lica. Akcionarsko drutvo i
drutvo sa ogranienom odgovornou imaju svojstvo pravnog lica.

Privredna drutva koja imaju svojstvo pravnoj lica pravni subjektivitet stiu registracijom kod Centralnog registra Privrednog suda u Podgorici. Njihov pravni subjektivitet traje
do prestanka momentom brisanja iz Centralnog registra. Za vrijeme voenja postupka steaja
i likvidacije zadravaju pravni subjektivitet, a brisanje iz Centralnog registra slijedi nakon
zakljuenja tih postupaka. Privredna drutva prestaju i bez sprovoenja postupka likvidacije
u sluaju podjele i spajanja.

Preduzetnik - Preduzetnik je fiziko lice koje obavlja privrednu djelatnost radi sticanja
dobiti. On odgovara za sve obaveze koje su stvorene u vezi sa privrednom djelatnou koju
obavlja cjelokupnom imovinom. Registracija preduzetnika nije obavezna. Meutim, ako preduzetnik ne obavlja djelatnost pod svojim, ve pod drugim nazivom ili imenom, duan je da
to ime ili naziv registruje.

Registracija se vri podnoenjem registracione izjave koja sadri line podatke i potpis
preduzetnika, mjesto obavljanja djelatnosti, adresu za prijem slubenih dopisa, ifru djelatnosti, naziv pod kojim obavlja djelatnost, ako djelatnost ne obavlja pod svojim imenom. Preduzetniku se izdaje potvrda o registraciji koja nema dejstvo odobrenja za obavljanje djelatnosti.
1.1 ORTAKO DRUTVO

1.1.1. Pojam i osnovne karakteristike

Ortako drutvo je odnos izmeu lica koja obavljaju privrednu djelatnost, iji je cilj
sticanje dobiti i iji lanovi odgovaraju za obaveze drutva neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. Nije obavezna pisana forma ugovora o osnivanju i ortako drutvo
moe nastati i preutno, faktikim obavljanjem privredne djelatnosti. Ulozi ortaka mogu biti
novani, nenovani, kao i u radu i pruanje usluga. Drutvo nema svojstvo pravnog lica i
njegova registracija nije obavezna.
14
OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar
1.1.2. Meusobni odnosi ortaka

Za interne odnose lanova drutva vai naelo slobode ugovaranja, pa oni na autonomnoj osnovi ureuju meusobne odnose na osnovu lanstva u drutvu. To se odnosi na vrstu i
visinu uloga, prenos udjela meu lanovima i na trea lica, nain donoenja odluka, raspodjelu dobiti, snoenje gubitaka, pravo na istupanje i iskljuenje ortaka.

Ako nije drugaije ugovoreno, svaki ortak jednako uestvuje u raspodjeli dobiti, odnosno pokriu gubitaka.
1.1.3. Imovina ortakluka

Iako drutvo nema svojstvo pravnog lica i ortaci neogranieno solidarno odgovaraju
za obaveze drutva, ortako drutvo ima imovinu. Poetnu imovinu ine ulozi lanova. Ti
ulozi mogu biti u novcu, stvarima i pravima. Imovinu ortaka ine i imovina koja je steena u
toku poslovanja, kupovinom ili na drugi nain za raun firme i za potrebe poslovanja ortakluka i imovina kupljena novcem koje pripada firmi u koliko se ortaci nijesu drugaije sporazumjeli.

Ortaci ne mogu raspolagati ulozima, niti se lini povjerioci ortaka mogu namiriti na
pojedinanim stvarima koje je taj ortak unio u drutvo. Izvrenje je mogue odrediti samo
na udjelu ortaka. Zbog toga to ima imovinu koju koristi za obavljanje djelatnosti i kojom
odgovara za obaveze, ortako drutvo moe biti stranka u sudskim postupcima iako nema
svojstvo pravnog lica.
1.1.4. Iskljuenje ortaka

Ortak se moe iskljuiti veinom glasova ostalih ortaka jedino ako je takva mogunost
utvrena sporazumom.

Ortak se moe iskljuiti i odlukom suda po tubi jednog ili vie ortaka u sluaju povrede ugovora o ortakluku. Tada se njegov udio dijeli izmeu ostalih ortaka na jednake djelove.
Iskljueni ortak ima pravo na naknadu vrijednosti udjela u iznosu koju bi primio da je dolo
do prestanka ortakluka.
1.1.5. Nasleivanje udjela

Ortakluk prestaje smru ili steajem bilo kog ortaka ukoliko drugaije nije ugovoreno.
Ugovorom se moe odrediti da e nakon smrti ortaka drutvo nastaviti poslovanje sa naslednicima. Ako naslednik ne prihvati ulogu ortaka, odgovara za obaveze ostavioca do visine
aktive. Ako je nakon smrti nekog od ortaka poslovanje ortakluka nastavljeno od strane preostalih ortaka ili sa naslednicima, smatra se da je ortakluk preutno obnovljen.
15
UPRAVA ZA KADROVE
1.1.6. Odnosi ortaka prema treim licima

Odnosi ortaka prema treim licima regulisani su na imperativan nain radi zatite
interesa treih lica. Za te odnose najvanija su pitanja odgovornosti za obaveze i zastupanje
drutva.

Budui da ortakluk ima imovinu kojom ortaci zajedno upravljaju, firma odgovara za
svoje obaveze tom imovinom. Pored firme, za obaveze odgovaraju i ortaci neogranieno solidarno. Svaki lan ortakog drutva neposredno odgovara povjeriocima firme za obaveze koje
je ona stvorila. Povjerilac namirenje moe traiti od bilo kojeg lana ili od svih lanova. Za
odgovornost je mjerodavno postojanje lanstva u vrijeme nastanka pravnog odnosa iz koga
proizilazi obaveza.

Svaki ortak je zastupnik firme i lanova drutva. Zastupanje obuhvata vrenje svih
poslova u vezi sa poslovanjem ortakluka. Sporazumom ortaka moe se ograniiti ovlaenje
jednog ili vie njih da zakljue pravni posao koji obavezuje firmu. U sluaju takvog organienja
nijedna radnja ortaka suprotna sporazumu ne obavezuje firmu ako je lice sa kojim je ugovor
zakljuen znalo ili moralo znati za to ogranienje.

Kada su u pitanju poslovi koji ne ulaze u redovno poslovanje, potrebna je saglasnost
svih ortaka ako sporazumom nije odreen drugi nain odluivanja. Za davanje zaloge, jemstva i garancije ortak mora imati posebno ovlaenje.
1.1.7. Prestanak ortakluka

Osnovi prestanka ortakluka utvruju se ugovorom. Osim ugovorenih naina drutvo
prestaje:
|| ako je osnovano na odreeno vrijeme, istekom vremena na koje je osnovano;
|| ako je osnovano radi obavljanja odreenog posla, nakon to je izvren posao radi koga
je osnovan;
|| ako je osnovano na neodreeno vrijeme, otkazom;
|| smru ili steajem bilo kog ortaka, ukoliko nije drugaije ugovoreno;
|| odlukom ostalih ortaka, ukoliko se udio jednog ortaka pojavljuje kao predmet izvrnog
postupka za naplatu njegovog odvojenog duga;
|| nastupanjem dogaaja koji ini nezakonitim nastavljanje obavljanja djelatnosti;
|| odlukom suda na osnovu predloga bilo kog ortaka.
1.2 KOMANDITNO DRUTVO

1.2.1. Pojam i osnivanje

16
Komanditno drutvo osnivaju jedno ili vie lica koji se zovu komplementari, i jedno ili
vie lica koja se zovu komanditori. Komplementari odgovaraju za obaveze drutva neogranieno
solidarno sopstvenom imovinom. Komanditori ne odgovaraju za obaveze drutva i snose rizik
poslovanja do visine svog uloga. Za osnivanje drutva nije obavezna pisana forma ugovora o
osnivanju.

Poetnu imovinu firme ine ulozi lanova. Ulozi komplementara mogu biti u novcu,
stvarima i pravima, kao i u radu i vrenju usluga. Zbog ograniene odgovornosti komanditora
njihovi ulozi moraju biti u novcu, stvarima i pravima koja se procjenjuju.
1.2.2. Registracija drutva

Komanditno drutvo nema svojstvo pravnog lica, ali je njegova registracija obavezna
zbog ograniene odgovornosti komanditora za obaveze drutva. Upis ima konstitutivno dejstvo i registracija se mora produavati istekom jedne godine. Ako se drutvo ne registruje svi
lanovi drutva smatraju se ortacima i odgovaraju neogranieno solidarno za obaveze firme.

Registracija se vri dostavljanjem Centralnom registru izjave ili ugovora potpisanog od
svih lanova. Izjava ili ugovor sadri: naziv i sjedite drutva; oznaku da je drutvo komanditno; rok na koji je drutvo osnovano i datum poetka obavljanja djelatnosti; ime i prezime,
odnosno naziv svakog lana drutva; ime svakog lica koje ima svojstvo komanditora; ulog komanditora i vrstu uloga. Obavezna je i registracija promjena naziva drutva, sjedita drutva,
vremena trajanja drutva, lanova drutva i podataka o lanovima drutva, visine uloga komanditora i vrste i odgovornosti lanova. Takoe, je obavezno objavljivanje promjena svojstva komplementara u svojstvo komanditora i prenos udjela komanditora. Objavljivanje ovih
promjena ima konstitutivno dejstvo, jer se svojstvo komanditora, odnosno pravo na osnovu
prenijetog udjela stie danom objavljivanja u Slubenom listu Crne Gore.
1.2.3. Meusobni odnosi lanova drutva

Komanditnim drutvom upravljaju komplementari i odluke o redovnom poslovanju donose se prostom veinom glasova komplementara ukoliko ugovorom o osnivanju nije
drugaije predvieno. Drutvo nema obavezne organe, pa se njim mogu upravljati svi, ili
samo neki komplementari. Svi komplementari zastupaju drutvo u poslovima iz redovne
djelatnosti.

Komanditori ne uestvuju u upravljanju i voenju poslova drutva, niti su ovlaeni da
zakljuuju ugovore koji obavezuju drutvo. U sluaju da komanditori uestvuju u upravljanju
poslovanjem drutva, oni kao komplementari odgovaraju za obaveze firme koje su nastale u
tom periodu.
1.2.4. Prenos udjela

Obzirom da komanditno drutvo ima dvije kategorije lanova, vae razliita pravila za
17
UPRAVA ZA KADROVE
prenos udjela na trea lica. Za prenos udjela komanditora potrebna je saglasnost komplementara. Za sticanje svojstva lana drutva nije potrebna saglasnost komanditora. Zakonom nije
ogranien prenos udjela izmeu samih lanova drutva, to znai da se udjeli izmeu lanova
mogu slobodno prenositi, ako ugovorom nije drugaije odreeno. Komanditor koji pristupi
drutvu nakon osnivanja odgovara za obaveze drutva prema treim licima nastale prije njegovog pristupanja kao i ostali komanditori.
1.2.5. Prestanak drutva

Pravila o prestanku ortakog drutva primjenjuju se i na komanditno drutvo, kada je
u pitanju status komplementara. U sluaju promjene statusa komanditora vae druga pravila.
Komanditno drutvo ne prestaje smru ili steajem komanditora, niti gubitak poslovne sposobnosti komanditora prestavlja osnov za utvrivanje prestanka drutva od strane suda, osim
ako se njihov udio ne moe tano utvrditi ili unoviti. Isto tako, drutvo ne moe prestati otkazom komanditora, kao ni zbog injenice da je udio komanditora postao predmet izvrenja
radi naplate njegovog posebnog duga.
1.3 AKCIONARSKO DRUTVO

1.3.1. Pojam i osnovne karakteristike

Akcionarsko drutvo je drutvo fizikih ili pravnih lica koje se osniva u cilju obavljanja
privredne djelatnosti, a iji je kapital podijeljen na akcije. Za njegovo osnivanje i poslovanje
nijesu bitna lina svojstva akcionara ve kapital koji se ulae u drutvo.

Osnovne karakteristike ovog drutva su: 1. drutvo mogu osnovati jedan ili vie
osnivaa; 2. drutvo ima svojstvo pravnog lica i to svojstvo stie registracijom kod CRPS-a;
3. drutvo ima imovinu kojom odgovara za obaveze koje preuzima u pravnom prometu; 4.
imovina drutva je odvojena od imovine akcionara; 5. akcionari svojom imovinom ne odgovaraju za obaveze drutva prema treim licima, a snose rizik poslovanja do vrijednosti svog
uloga u drutvo; 6. minimalni novani kapital iznosi 25.000 eura i mora biti uplaen u cjelini
da bi drutvo bilo osnovano; ulozi akcionara, mimo osnovnog novanog kapitala mogu biti
i nenovani u stvarima ili pravima, ali ne mogu biti u radu ili pruanju usluga; 7. osnovni
kapital drutva podijeljen je na akcije odreene nominalne vrijednosti.
1.3.2. Jednolano akcionarsko drutvo

Jednolano akcionarsko drutvo je akcionarsko drutvo koje osniva jedan akcionar,
odnosno kada sve akcije nakon osnivanja stekne jedno fiziko ili pravno lice.
18

Osnivaki akt jednolanog drutva je odluka o osnivanju. Ona sadri ime i prezime
osnivaa, njihovu adresu i matini broj, odnosno naziv i sjedite pravnog lica i njegov matini
broj, naziv drutva koje se osniva, oznaku da se radi o akcionarskom drutvu, broj akcija koje
ima osniva i njihovu inicijalnu, odnosno nominalnu vrijednost.

Ako nakon osnivanja akcionarskog drutva sve akcije stekne jedno fiziko ili pravno
lice, drutvo je duno da nastalu promjenu registruju u CRPS-a.

Akcionar jednolanog akcionarskog drutva ima ovlaenja skuptine i sve odluke
donosi u pisanom obliku. Odluke se unose u knjigu odluka drutva.
1.3.3. Osnivanje akcionarskog drutva

Akcionarsko drutvo moe se osnovati sukcesivno i simultano.

1.3.3.1 Sukcesivno osnivanje

Akcionarsko drutvo osniva se sukcesivno: 1. potpisivanjem ugovora o osnivanju; 2.
pribavljanjem odobrenja za osnivaku emisiju akcija od Komisije za hartije od vrijednosti;
3. sprovoenjem javnog poziva za upis i uplatu akcija; 4. upisom i uplatom akcija od strane
osnivaa; 5. pribavljanjem rjeenja Komisije za hartije od vrijednosti o uspjenosti osnivake
emisije akcija; 6. usvajanjem statuta na osnivakoj skuptini i 7. registracijom.

Kod sukcesivnog osnivanja emitovane akcije, pored osnivaa, otkupljuju i trea lica,
koja na taj nain postaju akcionari, ali ne i osnivai drutva. Osnivai su lica koja su potpisala ugovor o osnivanju, a ne i lica koja su po javnom pozivu upisala prvu emisiju akcija.
Zakljuenjem ugovora o osnivanju osnivai postaju akcionari.

1.3.3.2 Ugovor o osnivanju

Ugovor o osnivanju akcionarskog drutva sadri: 1. imena i prezime osnivaa, odnosno
naziv pravnih lica, njihove adrese i matini broj; 2. naziv drutva koje se osniva; 3. oznaku da
se radi o akcionarskom drutvu; 4. prava i obaveze osnivaa i odgovornost za sluaj neispunjenja obaveza; 5. broj akcija koje ima svaki osniva; 6. ime, odnosno naziv osnivaa koji unose
nenovane uloge, opis uloga, broj i vrstu akcija dobijen za uloge i rok do kada se nenovani
ulozi moraju unijeti u drutvo; 7. inicijalnu cijenu osnivakih akcija, odnosno nominalnu
vrijednost, ukoliko je utvrena, postupak i rokove za ponudu akcija; 8. procijenjene trokove
osnivanja i nain njihove naknade i 9. ovlaenje da jedan ili vie osnivaa zastupaju osnivae
u postupku osnivanja drutva.

Ugovor se zakljuuje u pisanoj formi i potpisi na ugovoru ovjeravaju u skladu sa zakonom. Nedostaci u pogledu forme i sadrine ugovora mogu biti razlog za ponitaj osnivanja
drutva.

Nakon zakljuenja ugovora o osnivanju upuuje se javni poziv - prospekt, za upis i up-
19
UPRAVA ZA KADROVE
latu akcija. Komisija za hartije od vrijednosti daje odobrenje za osnivaku emisiju akcija. To
odobrenje je uslov za upis akcionarskog drutva u CRPS-a.

Ako se u roku odreenom za upis i uplatu akcija ne upie i uplati prospektom utvren
broj akcija smatra se da emisija akcija nije uspjela i ponitava se. U tom sluaju ulozi se vraaju
licima koja su uplatila akcije. Za ispunjenje ove obaveze osnivai odgovaraju neogranieno
solidarno.

Nakon to Komisija za hartije od vrijednosti potvrdi uspjenost emisije, saziva se
osnivaka skuptina. Osnivaka skuptina odrava se u roku od 30 dana od dana isteka roka
za upis i uplatu akcija. Ako se osnivaka skuptina, bez opravdanog razloga ne odri u ovom
roku, smatra se da drutvo nije osnovano. Svi koji su uplatili akcije imaju pravo na povraaj
uloga u roku od osam dana od dana podnoenja zahtjeva.

Osnivaka skuptina usvaja statut, bira odbor direktora i revizora i odobrava ugovore
zakljuene od strane osnivaa. O ovim pitanjima osnivaka skuptina odluuje dvotreinskom
veinom prisutnih.
1.3.3.3 Simultano osnivanje

Kod simultanog osnivanja ne upuuje se javni poziv za upis i uplatu akcija.
Akcionarsko drutvo osniva se simultano: 1. potpisivanjem ugovora o osnivanju, odnosno
donoenjem odluke o osnivanju jednolanog drutva; 2. otkupom svih akcija prilikom osnivanja, bez upuivanja javnog poziva za upis i uplatu akcija; 3. pribavljanjem rjeenja Komisije
za hartije od vrijednosti o evidentiranju osnivake emisije akcija; 4. usvajanjem statuta i 5.
registracijom.

Ugovor, odnosno odluka o osnivanju moraju biti u pisanoj formi, a potpisi osnivaa
ovjereni u skladu sa zakonom. Nakon donoenja osnivakog akta, osnivai vre uplatu akcija,
odnosno unose nenovane uloge u roku odreenom osnivakim aktom. Ako neki od osnivaa
nije uplatio akcije, osnivai koji su uplatili akcije izmijenie ugovor o osnivanju u dijelu koji
se odnosi na osnivae i njihove akcije, pod uslovom da je uplaen osnovni kapital drutva u
iznosu od 25.000 eura.

Kod simultanog osnivanja nije obavezno sazivanje osnivake skuptine, ukoliko svi
osnivai potpiu odluku o prihvatanju statuta drutva, procjeni nenovanih uloga, izboru
organa upravljanja, izvrnih organa i revizora. Svi potpisi na ovim odlukama ovjeravaju se u
skladu sa zakonom. U sluaju da svi osnivai ne potpiu ove odluke, mora se odrati osnivaka
skuptina u roku od 30 dana od dana uplate akcija.
1.3.4. Statut drutva

Statut je osnovni akt akcionarskog drutva. Njime se ureuje upravljanje drutvom i sva
bitna pitanja za postojanje i funkcionisanje drutva. Statut usvaja osnivaka skuptina, a kod
simultanog osnivanja to mogu uiniti osnivai ako potpiu sve odluke koje su u nadlenosti
20
osnivake skuptine.

Statut sadri: 1. naziv drutva; 2. sjedite uprave drutva i adresu na koju se alju
zvanini dopisi; 3. djelatnost drutva; 4. odredbu da je drutvo akcionarsko i iznos akcionarskog kapitala utvren kao poetni kapital i iznos odobrenog poveanja kapitala ako je
utvren; 5. odredbu o promjeni osnovnog kapitala; 6. postupak zamjene jedne klase hartija
od vrijednosti drugom; 7. ogranienje prava drutva da emituje obveznice ili da se zaduuje po
drugom osnovu; 8. posebne privilegije osnivaa; 9. ovlaenje i postupak sazivanja i voenja
skuptine akcionara i nainu glasanja; 10. pravila za rad lanova odbora direktora, postupak izbora i opoziva lanova upravnih i izvrnih organa, njihova prava, obaveze i ovlaenja,
ukoliko nijesu utveni posebnim propisima; 11. rok na koji se drutvo osniva; 12. postupak
izmjena i dopuna statuta i druge odredbe u skladu sa zakonom.
1.3.5. Registracija drutva

Nakon odravanja osnivake skuptine i donoenje odluka iz njenog djelokruga, akcionarsko drutvo se registruje kod CRPS. Prilikom registracije dostavljaju se: ugovor o osnivanju; statut; spisak sa imenima lanova odbora direktora; njihov matini broj, prebivalite,
odnosno boravite; izjave lanova odbora direktora o tome koje dravljanstvo posjeduju, zanimanje lanova odbora direktora, podatke o lanstvu u drugim odborima, funkcijama na
kojima se nalaze u Crnoj Gori ili van nje; ime i adresu izvrnog direktora, sekretara i revizora;
naziv drutva i mjesto sjedita uprave drutva, odnosno adrese na koju se dostavljaju zvanini
dopisi; potpisanu izjavu lanova odbora direktora, izvrnog direktora, sekretara i revizora da
prihvataju imenovanje; rjeenje Komisije za hartije od vrijednosti kojim se odobrava prospekt za javnu ponudu akcija; rjeenje Komisije za hartije od vrijednosti kojim se potvruje
uspjenost emisije, odnosno rjeenje o evidentiranju osnivake emisije akcija za drutvo koje
se osniva simultano.

Drutvo stie svojstvo pravnog lica danom upisa u Centralni registar. Ono se registruje
na rok od godinu dana i nakon toga mora produiti registraciju.
1.3.6. Organi drutva

Obavezni organi akcionarskog drutva su: skuptina, odbor direktora, izvrni direktor,
sekretar i revizor.
1.3.6.1 Skuptina akcionarskog drutva

Skuptina akcionarskog drutva predstavlja najvii organ drutva. Sastav skuptine
ine akcionari koji imaju akcije sa pravom glasa. Svi akcionari bez obzira na klasu akcija imaju
pravo da prisustvuju skuptini.

Skuptina akcionara vri izmjene i dopune statuta; bira i razrjeava lanove odbora
21
UPRAVA ZA KADROVE
direktora i revizora i utvruje naknadu za njihov rad; donosi odluke o raspodjeli dobiti, o
poveanju ili smanjenju kapitala, o zamjeni akcija jedne klase, akcijama druge klase, o dobrovoljnoj likvidaciji, restrukturiranju i podnoenju predloga za pokretanje steajnog postupka; imenuje likvidatora; odobrava procjenu nenovanih uloga; na zahtjev odbora direktora
razmatra pitanja iz njegove nadlenosti; odobrava zakljuenje ugovora o kupovini imovine
od osnivaa ili veinskog akcionara u svim sluajevima kada isplata prevazilazi 1/10 kapitala
drutva utvrenog statutom, a ugovor se zakljuuje u roku od dvije godine od registrovanja
drutva; usvaja godinje finansijske iskaze i izvjetaje o poslovanju; donosi odluku o izdavanju
obveznica, odnosno zamjenljivih obveznica i drugih zamjenjivih hartija od vrijednosti; donosi
odluku da ogranii ili ukine prioritetno pravo akcionara da upiu akcije ili steknu zamjenjive
obveznice uz saglasnost dvije treine akcionara na koje se ta odluka odnosi i odluku o raspolaganju imovine velike vrijednosti.
1.3.6.2 Redovna skuptina akcionara

Prva godinja skuptina drutva mora se odrati u roku od 18 mjeseci od odravanja
osnivake skuptine. Nakon toga, redovna godinja skuptina saziva se u roku od tri mjeseca
nakon zavretka svake finansijske godine. Redovna skuptina odluuje o usvajanju godinjih
finansijskih izvjetaja i izvjetaja o poslovanju drutva, o raspodjeli dobiti ili pokriu gubitaka, o imenovanju i razrjeenju lanova odbora direktora, o imenovanju revizora i odreivanju
naknade za njegov rad.
1.3.6.3 Vanredna skuptina akcionara

Vanredna skuptina akcionara je svaka skuptina, osim redovne godinje skuptine.
Ona se saziva: ako akcionari koji posjeduju najmanje 5% glasakih prava odboru direktora
podnesu zahtjev za odravanje skuptine; odbor direktora ili akcionari predlau da se mijenja
akcionarski kapital, mijenja djelatnost drutva, prije isteka ugovorenog roka mijenja revizor, mijenja lan odbora direktora prije isteka mandata; ako je potrebno razmotriti ozbiljne
gubitke drutva i dati odobrenje drutvu da kupi sopstvene akcije; radi donoenja odluke
o restrukturiranju, dobrovoljnoj likvidaciji ili podnoenju predloga za pokretanje steajnog
postupka; ako to zahtijeva revizor, koji je podnio ostavku i ako odbor direktora smatra da
odreena pitanja treba razmotriti na vanrednoj skuptini.

1.3.6.4 Sazivanje skuptine akcionara

Skuptinu akcionara saziva odbor direktora. Sazivanje skuptine mogu zahtjevati akcionari ije akcije predstavljaju najmanje 5% akcionarskog kapitala ili statutom odreen manji
dio. Akcionari podnose odboru direktora pisani zahtjev za sazivanje skuptine u kome navode
dnevni red i predloge odluka koje na skuptini treba donijeti. Odbor direktora duan je da
22
sazove skuptinu u roku od 30 dana od dostavljanja zahtjeva akcionara na teret sredstava

drutva.

Odluku o sazivanju redovne ili vanredne skuptine moe donijeti i sud u sljedeim
sluajevima:
|| ako skuptina nije sazvana u roku od tri mjeseca od zavretka poslovne godine, a akcionar je o tome obavijestio Privredni sud;
|| ako se lice koje ima pravo da zahtijeva sazivanje skuptine obratilo Privrednom sudu
jer je odbor direktora odbio njegov zahtjev ili po njegovom zahtjevu nije u propisanom
roku zakazao sjednicu skuptine;
|| ako to zahtijevaju povjerioci drutva zbog nesazivanja vanredne skuptine u jednom od
sluajeva predvienih lanom 40. st. 2. Zakona o privrednim drutvima.
Odluku suda o sazivanju skuptine izvrava odbor direktora.

Pravo sazivanja skuptine u sluaju likvidacije drutva ima i likvidator, jer od dana
imenovanja likvidatora prestaju ovlaenja odbora direktora.
1.3.6.5 Postupak sazivanja skuptine

Obavjetenje o sazivanju skuptine dostavlja se najkasnije 30 dana prije odravanja
skuptine. U drutvima koja imaju manje od 100 akcionara, obavjetenje se dostavlja putem
pote. Za drutva koja imaju 100 ili vie akcionara, obavjetenje o sazivanju skuptine objavljuje
se dva puta u najmanje jednom tampanom mediju koji se izdaje u Crnoj Gori. Obavjetenje
se dostavlja i Komisiji za hartije od vrijednosti.

Obavjetenje se sadri: mjesto, datum i vrijeme odravanja skuptine, dnevni red
skuptine i gdje akcionari mogu izvriti uvid u materijale i predloge odluka koje e se razmatrati na skuptini.
1.3.6.6 Dnevni red skuptine

Skuptina moe odluivati samo o pitanjima koja su uvrena u dnevni red. O pitanjima koja nijesu na dnevnom redu, skuptina moe odluivati jedino u sluaju da svi akcionari koji posjeduju akcije sa pravom glasa prisustvuju skuptini i ni jedan od njih se tome ne
protivi.

Odbor direktora moe izmijeniti dnevni red. Do izmjene dnevnog reda moe doi i na
zahtjev akcionara koji posjeduju najmanje 5% akcionarskog kapitala. O izmjenama dnevnog
reda, akcionari se obavjetavaju na isti nain kao i o sazivanju skuptine, najkasnije deset
dana prije odravanja skuptine.

Akcionari koji posjeduju najmanje 5% akcionarskog kapitala imaju pravo da od odbora
direktora zahtijevaju proirenje dnevnog reda. Taj zahtjev moraju podnijeti najkasnije 15 dana
prije dana odravanja skuptine. Uz zahtjev moraju dostaviti predloge odluka uz predloene
23
UPRAVA ZA KADROVE
take dnevnog reda. Po zahtjevu akcionara odbor direktora duan je da proiri dnevni red
skuptine.
1.3.6.7 Kvorum i donoenje odluka skuptine

Skuptina moe odluivati ako su prisutni ili zastupani preko punomonika ili su
glasali putem glasakih listia akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa. Ako se skuptina nije mogla odrati zbog nedostatka kvoruma,
ponovna skuptina moe se odrati samo po istom dnevnom redu najkasnije 30 dana od
dana odravanja prethodne skuptine. Obavjetenje o sazivanju ponovljene skuptine mora
se objaviti najmanje dva puta u najmanje jednom dnevnom tampanom mediju koji se izdaje u Crnoj Gori, najmanje sedam dana prije odravanja ponovljene skuptine. Ponovljena
skuptina moe odluivati ako su prisutni, zastupani preko punomonika, ili su glasali putem
glasakih listia akcionari koji posjeduju 33 % od ukupnog broja akcija sa pravom glasa. Ako
se ni na ponovljenoj skuptini ne postigne kvorum, trea skuptina moe se sazvati na isti
nain kao i ponovljena skuptina i za nju se ne zahtijeva postojanje kvoruma. U tom sluaju
skuptina odluuje o svim pitanjima koja su na dnevnom redu bez obzira na broj akcija koje
su zastupljene.

Vei kvorum zakon propisuje za osnivaku skuptinu, za skuptinu na kojoj se odluuje
o emitovanju zamjenljivih obveznica i za skuptinu na kojoj se odluuje o poveanju kapitala.
U ovim sluajevima kvorum ine akcionari koji posjeduju 2/3 od ukupnog broja akcija sa
pravom glasa, iji su vlasnici lino prisutni, zastupani preko punomonika ili su glasali putem
glasakih listia.

Veina potrebna za donoenje odluke na skuptini zavisi od vrste odluka koje treba
donijeti. Pravilo je da se odluke donose veinom glasova lino prisutnih ili zastupanih akcionara ili akcionara koji su glasali putem glasakih listia, ako zakonom za donoenje pojedine
odluke nije odreena druga veina. Veinom od 2/3 glasova prisutnih i zastupljenih akcionara preko punomonika ili putem glasakih listia, skuptina odluuje o restrukturiranju
drutva, o dobrovoljnoj likvidaciji kada odluku donosi redovna skuptina, a vanredna tu
odluku donosi 3/4 glasova, o smanjenju kapitala, o prihvatanju procjene nenovanih uloga, o
donoenju odluke kojom se ovlauje odbor direktora da do odreenog roka donese odluku
o emisiji akcija. O ogranienju ili ukidanju prioritetnih prava akcionara da upiu akcije ili
steknu zamjenljive obveznice potrebna je saglasnost 2/3 glasova akcionara na koje se ta odluka
odnosi.

Za donoenje odluke kojom se nalae akcionarima da daju dodatne uloge trai se saglasnost svih akcionara.
24
1.3.7. Odbor direktora, sastav i izbor

Odbor direktora je organ upravljanja i rukovoenja drutvom. Statutom drutva
ureuju se uslovi za izbor i struktura lanova odbora direktora. lanovi odbora direktora
mogu biti akcionari, lica koja nijesu akcionari, lica koja su zaposlena u drutvu i lica izvan
drutva. lan odbora direktora ne moe biti lice kome je odlukom suda zabranjeno da bude
birano za lana odbora direktora, revizora i izvrnog direktora, osim u sluaju jednolanog
akcionarskog drutva.

Zakonom je odreeno da odbor direktora ima najmanje tri lana i da njihov broj mora
biti neparan. Maksimalan broj lanova odbora direktora odreuje se statutom.
lanove odbora direktora bira skuptina akcionara. Prilikom izbora svaka akcija sa pravom
glasa daje broj glasova jednak broju lanova odbora direktora koji je utvren statutom drutva.
lanovi odbora direktora izmeu sebe biraju predsjednika.

Mandat lanova odbora direktora ogranien je do prve godinje sjednice skuptine.
Lice koje je bilo lan odbora direktora moe biti ponovo birano i broj mandata nije ogranien.
Ako lan odbora direktora podnese ostavku ili mu funkcija prestane na drugi nain, bira se
novi odbor direktora.
Ovlaenja odbora direktora utvruju se statutom. Zakonom je odreen da odbor direktora upravlja i vodi poslove drutva i vri nadzor nad tekuim poslovanjem koje se povjerava
izvrnom direktoru i lanovima menadmenta. Zakonom je takoe odreeno da odbor direktora saziva skuptina akcionara i imenuje i razrjeava izvrnog direktora i sekretara drutva.
1.3.7.1 Izvrni direktor

Izvrnog direktora imenuje i razrjeava odbor direktora. Zakonom nijesu odreeni
uslovi, ni postupak za izbor izvrnog direktora, pa se ta pitanja ureuju statutom.

Izvrni direktor je duan da izvrava naloge odbora direktora i da sprovodi njegove
odluke u vezi sa poslovanjem drutva, upravljanjem imovinom, zakljuivanjem ugovora i
zapoljavanjem lica u drutvu. Zakonom na imperativan nain nije odreen djelokrug
izvrnog direktora, pa se njegova ovlaenja odreuju statutom i odlukama odbora direktora.
Ogranienja njegovih ovlaenja nijesu od znaaja u odnosu na trea lica, ak i ako su bila
objavljena i pravni poslovi koje preduzima izvrni direktor obavezuju drutvo.

Odbor direktora sa izvrnim direktorom zakljuuje ugovor kojim se utvruju prava,
obaveze i odgovornosti izvrnog direktora i uslovi za prestanak funkcije prije roka utvrenog
ugovorom.
1.3.8. Restrukturiranje drutva

Pod rekstrukturiranjem drutva podrazumijeva se spajanje, podjela na dva ili vie
25
UPRAVA ZA KADROVE
drutava i promjena organizacionog oblika. Restrukturiranje se moe izvriti samo kada je imovina drutva vea od njegovih obaveza. Odluku o restrukturiranju drutva donosi skuptina
akcionara 2/3 veinom glasova prisutnih akcionara i zastupanih preko punomonika ili putem
glasakih listia.
1.3.8.1 Spajanje drutava

Spajanje drutva ima dva oblika: pripajanje i spajanje novim osnivanjem. Spajanje
pripajanjem vri se tako to se jedno ili vie drutava pripajaju postojeem drutvu prenosom cjelokupne imovine i obaveza na to drutvo, koje u zamjenu emituje akcije akcionarima
drutava koja se pripajaju. Drutvo koje se pripaja prestaje da postoji.

Kod spajanja novim osnivanjem dva ili vie drutava spajanjem osnivaju novo drutvo
koje izdaje akcije novoformiranog drutva akcionarima drutva koja se spajaju.

Drutvo kojem je izvreno pripajanje, odnosno drutvo koje je nastalo spajanjem, naziva se drutvo preuzimalac, a drutvo koje je prenijelo imovinu i obaveze naziva se preuzeto
drutvo. Nacrt ugovora o spajanju dostavlja se Centralnom registru Privrednog suda, radi
objavljivanja u Slubenom listu Crne Gore. Drutvo objavljuje obavjetenje o spajanju u
najmanje dva tampana medija koja se izdaju u Crnoj Gori, najmanje 30 dana prije dana
odravanja skuptine akcionara na kojoj e se razmatrati nacrt ugovora o spajanju. U istom
roku svako drutvo koje je ukljueno u spajanje o tome obavjetavaju sve svoje povjerioce.

Ugovor o spajanju proizvodi pravno dejstvo kada ga u istom tekstu usvoje skuptine
drutava koje se spajaju i kada se svi potpisi na ugovoru ovjere u skladu sa zakonom.

Drutvo preuzimalac dostavlja CRPS ugovor o spajanju, zapisnik sa sjednice skuptine
akcionara koja je donijela odluku o spajanju i odluku o emisiji akcija po osnovu spajanja,
najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja Komisije za hartije od vrijednosti o
evidentiranju emisija akcija po osnovu spajanja. Nakon toga, Centralni registar Privrednog
suda, objavljuje ugovor o spajanju u Slubenom listu Crne Gore.

Registracijom emitovanih akcija po osnovu spajanja u CDA, imovina i obaveze preuzetog drutva postaju imovina i obaveze drutva preuzimaoca, akcionari preuzetog drutva
postaju akcionari drutva preuzimaoca, a preuzeto drutvo prestaje da postoji i njegove akcije
se ponitavaju.
1.3.8.2 Podjela drutva

Podjelom akcionarsko drutvo svoju imovinu i obaveze prenosi na dva ili vie postojeih
ili novoformiranih drutava, koja u zamjenu emituju akcije akcionarima drutva koje se dijeli. Podjelom akcionarsko drutvo koje se dijeli prestaje da postoji i akcije tog drutva se
ponitavaju.

Ako se drutvo dijeli tako to svoju imovinu i obaveze prenosi na dva ili vie postojeih
drutava, odbor direktora drutava ukljuenih u podjelu usaglaava nacrt ugovora o regu-
26
lisanju meusobnih odnosa koji nastaju podjelom. Ugovor o podjeli u istom tekstu usvajaju
skuptine drutava ukljuenih u podjelu.

Ako se drutvo dijeli tako to svoju imovinu i obaveze prenosi na dva ili vie novih
drutava, odbor direktora za skuptinu akcionara priprema predlog o uslovima i nainu podjele, nazive novih drutava i predlog odluke o emisiji akcija na osnovu podjele.

Ako obaveza nije, ili ne moe biti podijeljena u skladu sa predloenim uslovima podjele, svako od drutava koje preuzimaju imovinu i obaveze, solidarno odgovaraju za tu obavezu. Za obaveze koje se ne izmire od strane drutava preuzimaoca solidarno odgovaraju ostala
drutva, osim ako je sa odreenim povjeriocem drugaije dogovoreno. Solidarno odgovornost
ograniena je do visine imovine koju su preuzela drutva preuzimaoci.
1.3.9. Dobrovoljna likvidacija

Dobrovoljna likvidacija moe se sprovesti ako akcionarsko drutvo ima dovoljno finansijskih sredstava da pokrije sve svoje obaveze. Odluku o dobrovoljnoj likvidaciji donosi
skuptina akcionara i to redovna sa 2/3, a vanredna sa 3/4 glasova prisutnih akcionara, zastupanih preko punomonika ili putem glasakih listia. Postupak likvidacije sprovodi likvidator, koga imenuje skuptina akcionara. Odluku o likvidaciji odbor direktora dostavlja CRPS
u roku od pet dana od dana donoenja odluke, a CRPS u istom roku dostavlja odluku na
objavljivanju Slubenom listu CG.

Drutvo u pisanoj formi poziva sve poznate povjerioce da prijave svoja potraivanja.
Obavjetenje o likvidaciji objavljuje se najmanje dva puta u jednom dnevnom tampanom
mediju koji se izdaje u Crnoj Gori u razmaku od najmanje 15, a najvie 30 dana izmeu objavljivanja.

Obavjetenje sadri rok u kome se prijavljuju potraivanja povjerilaca koji ne moe biti
krai od 60 dana od dana dostavljanja obavjetenja, odnosno od dana objavljivanja poslednjeg
obavjetenja zavisno od toga koji je dan kasniji u vremenu.
Ako likvidator ospori prijavljeno potraivanje, povjerilac je duan da u roku od 30 dana
od dana prijema obavjetenja likvidatora da osporava potraivanje, pokrene postupak pred
nadlenim sudom. U tom sluaju postupak likvidacije nee se okonati do okonanja spora
pred sudom, osim ako se da odgovarajue obezbjeenje tog potraivanja.

Nakon to likvidator u potpunosti ili u znaajnoj mjeri namiri potraivanja povjerilaca, priprema konani izvjetaj i saziva vanrednu skuptinu akcionara. Skuptina usvaja
konani izvjetaj. U roku od sedam dana od odravanja vanredne skuptine likvidator dostavlja CRPS kopiju konanog izvjetaja i zahtjev za brisanje. Registrator brie drutvo iz CRPS a
obavjetenje o brisanju objavljuje se u Slubenom listu CG.
27
UPRAVA ZA KADROVE
1.3.9.1 Skraeni postupak likvidacije

Dobrovoljna likvidacija moe se sprovesti i po skraenom postupku. Ovakav nain
likvidacije mogu je samo ako svi akcionari nakon donoenja odluke skuptine o dobrovoljnoj
likvidaciji daju na sudu ovjerene izjave da su izmirene sve obaveze drutva prema povjeriocima i zaposlenim. Akcionari odgovaraju neogranieno solidarno za obaveze akcionarskog
drutva tri godine nakon brisanja drutva iz CRPS.

Akcionari, povjerioci i druga lica koja za to imaju pravni interes imaju pravo pokretanje spora pred sudom za ponitaj odluke o prestanku drutva po skraenom postupku.
Tuba se podnosi u roku od 30 dana od dana donoenja te odluke. Ako sud poniti ovu
odluku, imenovae likvidatora koji e sprovesti postupak dobrovoljne likvidacije po optim
pravilima.

Po okonanju likvidacije po skraenom postupku akcionarsko drutvo brie se iz CRPS
uz upisivanje linih imena, odnosno naziva akcionara i naznaenjem njihove neograniene
solidarne odgovornosti u trajanju od tri godine od brisanja drutva.

1.3.9.2 Ovlaenja likvidatora

Likvidator ima ovlaenje odbora direktora. On zastupa drutvo u likvidaciji. Likvidator sastavlja poetni i konani likvidacioni bilans. Ako postupak likvidacije traje due od
godinu dana, on ima obavezu da pripremi privremeni izvjetaj o likvidaciji u roku od tri
mjeseca po isteku svake finansijske godine. Likvidator preuzima sve potrebne poslove radi
namirenja potraivanja povjerilaca. On saziva i predsjedava skuptinom akcionara.
1.3.10. Prava i obaveze akcionara

Svojstvo akcionara ima fiziko ili pravno lice koje je vlasnik najmanje jedne akcije u
akcionarskom drutvu. Njegova odgovornost ograniena je do visine uloga koji je on unio u
drutvo. Svaki akcionar ima ona prava koja mu daju akcije koje posjeduje.

Akcionar ima pravo da u svoje ime i za raun drutva podnese derivativnu tubu protiv uprave drutva radi naknade tete prouzrokovane drutvu, pod uslovom da po njegovom
zahtjevu drutvo nije podnijelo tubu u roku od 30 dana od podnoenja zahtjeva ili je taj
zahtjev odbijen.

Akcionar ima pravo na idividualnu tubu ako mu je odlukom organa drutva
povrijeeno pravo ili nanijeta teta.

Akcionar ima pravo i na kolektivnu tubu radi zatite ili ostvarenja nekog svog prava,
a koja djeluje i prema drugim akcionarima u istom ili slinom poloaju.

Osnovna obaveza svih akcionara je uplata na utvreni nain poetne cijene svih akcija
28
koje su upisane i od ove obaveze ne mogu biti osloboeni. Svi ili samo neki akcionari mogu
biti odlukom skuptine obavezani za dodatne uloge. Takva odluka skuptine mora biti donijeta jednoglasno.
1.3.10.1 Imovinska prava akcionara

Imovinska prava akcionara su pravo na dividendu, pravo na raspolaganje akcijama,
pravo pree kupovine akcija nove emisije, pravo na likvidacioni viak, pravo na besplatne
akcije za sluaj poveanja kapitala utvrenog statutom iz sredstava drutva uz ogranienja
utvrena zakonom i pravo na sticanje zamjenjivih obveznica.
1.3.10.2 Neimovinska prava akcionara

Svaki akcionar ima pravo da prisustvuje svim skuptinama akcionara. Pravo da glasaju
na skuptini imaju samo akcionari koji posjeduju akcije sa pravom glasa.
Akcionar ima pravo uvida u finansijske izvjetaje i izvjetaje revizora najmanje 30 dana prije
odravanja skuptine, kao i na samoj skuptini. Takoe ima pravo da zahtijeva da mu se
dostavi kopija poslednjeg bilansa stanja i bilansa uspjeha drutva, kopije izvjetaja odbora
direktora ili revizora.

Manjinski akcionari koji posjeduju najmanje 5% akcionarskog kapitala imaju pravo da
imenuju predstavnika koji e ispitati poslovanje i raunovodstvo drutva.
Takoe akcionari pod uslovima utvrenim zakonom, imaju pravo da preko odbora direktora
zahtijevaju sazivanje skuptine akcionara.

1.3.10.3 Posebna prava akcionara

Akcionar ima pravo da od drutva zahtijeva da mu otkupi akcije po prosjenoj trinoj
cijeni na dan kada je donijeta odluka skuptine u sljedeim sluajevima:
|| promjene ugovora o osnivanju, odnosno statuta drutva, kojim se ugroavaju njegova
prava;
|| kada nije zadovoljan raspodjelom akcija drutva, koja nastaju podjelom akcionarskog
drutva koja nije izvrena proporcionalno vlasnikoj strukturi drutva koje se dijeli;
|| kada nije zadovoljan usvojenom srazmjerom zamjene akcija i novanom naknadom u
postupku restrukturiranja;
|| kada je skuptina ograniila ili ukinula prioritetno pravo akcionara da upie akcije ili
stekne zamjenjive obveznice;
|| donoenja odluke o raspolaganju od strane drutva imovinom velike vrijednosti.

Ovo pravo akcionar moe ostvariti ako je na skuptini akcionara glasao protiv i ako
je do dana odravanja sjednice skuptine dostavio drutvu pisano obavjetenje o namjeri da
koristi to pravo, ukoliko skuptina donese odluku s kojom nije saglasan.
29
UPRAVA ZA KADROVE

Zahtjev za otkup akcija moe se podnijeti drutvu u roku od 30 dana od dana
odravanja skuptine. Drutvo je duno akcionarima uplatiti vrijednost akcija u roku od 30
dana od dana prijema zahtjeva. Akcionar ima pravo na pokretanje spora pred sudom ako
smatra da uplaeni iznos ne odgovara prosjenoj trinoj vrijednosti akcija ili ako drutvo ne
izvri uplatu u propisanom roku, ili ako se na dan donoenja odluke skuptine cijena akcija
nije mogla utvrditi zbog odsustva prometa. Tuba se mora podnijeti u roku od 30 dana od
dana uplate, odnosno od dana padanja u docnji.
1.3.11. Akcije

Akcije su hartije od vrijednosti koje glase na dio kapitala akcionarskog drutva. Akcionarsko drutvo moe emitovati razne vrste akcija. Svaka akcija u zavisnosti od vrste kojoj
pripada daje akcionarima odreena prava.

Akcije akcionarskog drutva glase na ime i moraju se registrovati kod Komisije za
hartije od vrijednosti i CDA. One se emituju u dematerijalizovanom obliku i postoje u elektronskoj formi u informacionom sistemu kod CDA.

Akcija se ne moe dijeliti na manje djelove. U sluaju da su akcije u vlasnitvu vie lica,
oni se smatraju kao jedan akcionar. Prava iz akcija vri jedan od vlasnika uz saglasnost ostalih.
Svi vlasnici akcija odgovaraju neogranieno solidarno za obaveze koje imaju akcionari.
1.3.11.1 Obine i povlaene akcije

Prema sadrini prava koje daju akcije mogu biti obine i povlaene.

Obine akcije daju pravo na dividendu i pravo na dio likvidacione mase, nakon to
se izvri raspodjela vlasnicima povlaenih akcija. Obine akcije daju i pravo pree kupovine
akcija nove emisije.

Povlaene akcije u odnosu na obine akcije daju pravo prvenstva na isplatu dividende
i pravo prvenstva u raspodjeli likvidacione mase.
Prava vlasnika povlaenih akcija, kao i postupak promjene tih prava moraju biti utvreni
prije njihovog izdavanja u statutu drutva ili odluci skuptine. Kod povlaenih akcija dividenda se utvruje u fiksnom iznosu.

Povlaene akcije mogu biti kumulativne ili nekumulativne. Njihov oblik utvruje se
statutom prije njihovog emitovanja
Kumulativne povlaene akcije daju njenom imaocu pravo da mu se utvrena dividenda koja
nije isplaena zbog toga to nije bilo ostvarene dobiti, doda dividendi koja mu pripada za
narednu godinu i zajedno sa njom, ukoliko je u toj godini bilo dobiti, isplati prije isplate dividende po osnovu obinih akcija.

Ako se kumulativne akcije pretvaraju u obine, akcionarsko drutvo je duno da izmiri
sve obaveze prema vlasnicima tih akcija.

Kod nekumulativnih povlaenih akcija iznos neisplaene dividende ne moe se ku-
30
mulirati, ve se pravo na dividendu gubi kada u poslovnoj godini nije ostvarena dobit akcionarskog drutva dovoljna za isplatu dividende.
1.3.12. Uplata i pravo pree kupovine

Akcije koje drutvo emituje moraju biti u potpunosti uplaene prije nego to se izdaju
njihovih vlasnicima.

Pravo pree kupovine je imovinsko pravo akcionara. Postojei akcionari imaju zakonsko pravo pree kupovine akcija iz nove emisije srazmjerno broju akcija koje posjeduju. Pod
postojeim akcionarima smatraju se akcionari koji su imali taj status na dan donoenja odluke
o poveanju kapitala.

Pravo pree kupovine ne moe se ukinuti, ni ograniiti statutom. Ono se moe ukinuti
samo odlukom skuptine akcionara koja je donijeta 2/3 veinom glasova onih akcionara na
koje se odluka odnosi.

Ponuda za kupovinu akcija na osnovu prava pree kupovine objavljuje se u Slubenom
listu CG. O tome se obavjetavaju svi akcionari u pismenoj formi. Pravo pree kupovine
moe se ostvariti u roku od 30 dana od dana objavljivanja ponude ili od dana dostavljanja
obavjetenja akcionarima, zavisno od toga koji je od njih kasniji u vremenu.
1.3.13. Poveanje osnovnog kapitala

||
||
Poveanje osnovnog kapitala akcionarskog drutva moe se izvriti:

izdvanjem novih akcija po osnovu dodatnih uloga postojeih akcionara ili drugih lica,
poveanjem osnovnog kapitala iz sredstava rezervi i nerasporeene dobiti.

Poveanje osnovnog kapitala izdavanjem novih akcija vri se na isti nain kao i izdavanje akcija radi osnivanja drutva. Odluku o poveanju kapitala donosi skuptina akcionarskog drutva. Za punovanost ove odluke potrebno je da skuptini prisustvuju lino
ili preko punomonika akcionari koji posjeduju 2/3 akcija sa pravom glasa. Ako postoji vie
klasa akcija posebnu odluku o poveanju kapitala donose akcionari svake klase ija su prava
ugroena.

Odluku o emisiji akcija moe donijeti odbor direktora ako je na to ovlaen statutom
ili odlukom skuptine akcionara koja je donijeta dvotreinskom veinom prisutnih ili zastupanih akcionara preko punomonika ili putem glasakih listia. U tom sluaju statutom
ili odlukom skuptine utvruje se iznos odobrenog poveanja kapitala i rok do koga vai
ovlaenje odbora direktora. Taj rok ne moe biti dui od pet godina od dana usvajanja
statuta, odnosno od dana donoenja odluke skuptine. Ovlaenje se moe produiti odlukom skuptine jednom ili vie puta za rok koji ne moe biti dui od pet godina po svakom
odobrenju.

Odluka o poveanju kapitala objavljuje se u Slubenom listu CG. Kapital se smatra
31
UPRAVA ZA KADROVE
uveanim dostavljanjem CRPS izmjena statuta.

Poveanje kapitala iz sredstava rezervi i nerasporeene dobiti moe se izvriti ako
drutvo po poslednjem godinjem obraunu nema nepokriveni gubitak i ako to nije u suprotnosti sa namjenom sredstava rezervi. O poveanju kapitala na ovaj nain odluuje skuptina
akcionara. Budui da se osnovni kapital poveava iz sredstava drutva to se akcije po ovom
poveanju dijele besplatno postojeim akcionarima srazmjerno njihovom ueu u ukupnom
broju akcija drutva.
1.3.14. Smanjenje osnovnog kapitala

||
||
Osnovni kapital akcionarskog drutva moe se smanjiti na dva naina:

ponitenjem srazmjernog broja akcija srazmjerno ueu svakog akcionara u ukupnom
broju akcija;
smanjenjem nominalne vrijednosti akcija;

Kapital drutva ne moe se smanjiti ispod iznosa minimalnog kapitala utvrenog zakonom.

Odluku o smanjenju kapitala donosi skuptina akcionara veinom koju ine najmanje
2/3 glasova akcionara koji su prisutni, zastupani preko punomonika ili putem glasakih
listia. Ako ima vie klasa akcija, a odlukom o smanjenju se mijenjaju utvrena prava odreene
klase akcija, punovanost odluke uslovljena je odlukom svake klase akcionara, ija su prava
ugroena.

Odluka skuptine o smanjenju kapitala dostavlja se CRPS i objavljuje u Slubenom
listu CG.

Poto se smanjenjem osnovnog kapitala ugroavaju interesi povjerilaca, drutvo je
duno da svakog povjerioca obavijesti o odluci o smanjenju kapitala.
Povjerioci dospjelih potraivanja imaju pravo da zahtijevaju njihovu isplatu u roku od 60
dana od dana dostavljanja obavjetenja ili od dana objavljivanja obavjetenja u Slubenom
listu CG, zavisno koji je od tih dana kasniji u vremenu.

Povjerioci nedospjelih potraivanja imaju pravo na obezbjeenje svojih potraivanja.
Ako drutvo ne postupi po zahtjevu povjerilaca smanjenje kapitala ne moe se vriti. Smanjenje kapitala nee proizvoditi pravno dejstvo dok se povjerioci ne namire, odnosno ne dobiju
potrebna obezbjeenja ili dok sud ne utvrdi da su njihova potraivanja neosnovana.

Povjerioci ne mogu ostvariti pravo na obezbjeenje ako ukupna potraivanja povjerilaca, nakon smanjenja kapitala prelaze vrijednost neto imovine drutva, niti kada se smanjenje kapitala vri zbog pokrivanja gubitaka, kao ni u sluaju kada su njihova potraivanja ve
obezbijeena.

Kapital drutva smatra se smanjenim kada se izmjene statuta registruju u CRPS.

Drutvo moe akcionarima izvriti povraaj njihovih uloga u skladu sa pravilima o
smanjenju osnovnog kapitala. U tom sluaju ponitava se odgovarajui broj akcija akciona-
32
rima kojima se vraa dio ili cijeli ulog.
1.3.15. Obveznice

Obveznica akcionarskog drutva je hartija od vrijednosti sa fiksnim prihodom koja
njenom vlasniku daje pravo na kamatu i ostala prava utvrena prilikom emisije obveznica ili
u ugovoru o otkupu obveznica. Vlasniku obveznice se nakon dospjea isplauje iznos glavnice
jednak ugovorenoj vrijednosti nakon dospjea. O izdavanju obveznica odluuje skuptina i
odluku donosi veinom glasova prisutnih i zastupljenih akcionara. Odluku o izdavanju obveznica moe donijeti i odbor direktora, ako je to predvieno statutom.
Akcionarsko drutvo je duno da otkupi obveznice nakon njihovog dospjea. One se mogu
otkupiti prije dospjea samo ako je to izriito predvieno odlukom o izdavanju obveznica.
1.3.15.1 Zamjenljive obveznice

Zamjenjiva obveznica je hartija od vrijednosti koja njenom imaocu daje pravo na pretvaranje u akcije. Odluku o emitovanju zamjenjljivih obveznica donosi skuptina akcionara.
Da bi odluka skuptine bila punovana trai se vei kvorum tj. da je na skuptini prisutno,
odnosno zastupano preko punomonika ili putem glasakih listia najmanje 2/3 akcionara,
koji imaju akcije sa pravom glasa. Odlukom se mora utvrditi broj akcija koji se dodjeljuje po
osnovu zamjenljivih obveznica. Obavezno je i objavljivanje odluke skuptine u Slubenom
listu Crne Gore.

Akcionari imaju pravo pree kupovine zamjenljivih obveznica srazmjerno broju akcija
koje posjeduju. Rok u kome oni mogu ostvariti ovo pravo ne moe biti krai od 30 dana
raunajui od dana dostavljanja obavjetenja akcionarima ili dana objavljivanja predloga za
izdavanje zamjenljivih obveznica.
Pravo pree kupovine zamjenljivih obveznica moe se ograniiti ili ukinuti odlukom
skuptine akcionara koja je donijeta dvotreinskom veinom prisutnih akcionara ili njihovih
punomonika.
1.4 DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU
1.4.1. Pojam i osnivanje

Drutvo sa ogranienom odgovornou je drutvo koje osnivaju fizika i pravna lica
radi sticanja dobiti, koja ne odgovaraju za obaveze drutva i snose rizik poslovanja do visine
svog uloga.

Drutvo sa ogranienom odgovornou moe osnovati jedan ili vie pravnih ili fizikih
lica. Drutvo ne moe imati vie od 30 lanova. Osnivaki akt mora biti u pisanoj formi i
33
UPRAVA ZA KADROVE
potpisi osnivaa ovjereni u skladu sa zakonom. lan drutva moe imati samo jedan udio.

Drutvo ima svojstvo pravnog lica i to svojstvo stie registracijom kod CRPS.
1.4.2. Kapital drutva

Visina osnovnog kapitala drutva sa ogranienom odgovornou odreuje se osnivakim
aktom i ne moe biti manji od jednog eura. Kapital drutva sastoji se od uloga primljenih od
osnivaa i lica koja su pozvana od strane osnivaa da postanu ulagai u drutvo. Ulozi mogu
biti nenovani ili novani, a ne mogu biti u radu i pruanju usluga. Nenovani ulozi moraju
biti procijenjeni od strane ovlaenog procjenjivaa.

Kapital drutva podijeljen je na udjele. lanovi drutva na osnovu svojih uloga u
drutvo stiu udjele srazmjerno njihovoj visini. Udjeli predstavljaju skup upravljakih i imovinskih prava i razlikuju se od uloga koji predstavlja odreenu imovinsku vrijednost i osnov je
sticanja udjela.
1.4.3. Statut drutva

Drutvo sa ogranienom odgovornou mora ima statut. Donoenje statuta predstavlja uslov za punovano osnivanje drutva. Statut donose lanovi drutva u sluaju da nije
predvieno postojanje skuptine.

Statut sadri: naziv drutva; sjedite drutva; adresu na koju se alju zvanini dopisi;
osnovnu djelatnost drutva; iznos osnovnog kapitala; oznaku da je drutvo osnovano kao
drutvo sa ogranienom odgovornou; postupanje, postupak imenovanja lanova odbora
direktora ukoliko je predvieno njihovo postojanje; lanova rukovodeih i izvrnih organa, njihova prava i obaveze, razrjeenje i raspodjela ovlaenja izmeu tih organa; odredbe
o nainu promjene osnovanog kapitala; lica ovlaena za zastupanje drutva, kolektivno ili
pojedinano; uslove za prenos udjela kao i druge odredbe koje su od znaaja za rad drutva.

1.4.4. Organi drutva

Skuptina, odbor direktora i sekretar drutva nijesu obavezni organi drutva sa
ogranienom odgovornou i obrazuju se jedino ako je to predvieno statutom i osnivakim
aktom.

Izvrni direktor je jedini obavezni organ drutva. lanovi drutva veinom glasova,
ili na nain utvren statutom, imenuju izvrnog direktora i odreuju njegovu zaradu. Ovo
pravilo nije imperativne prirode pa nain izbora zavisi od toga da li u drutvu postoje i drugi
organi i statutom se moe odrediti i drugi nain njegovog izbora.

Zakon ne odreuje djelokrug izvrnog direktora, niti je na osnovu samog zakona on
zastupnik drutva. Njegov djelokrug se odreuje statutom. Zbog objavljivanja imena izvrnog
direktora, koji je ovlaen da zastupa drutvo, drutvo je duno da prihvati sve pravne radnje
34
koje preduzima izvrni direktor i one obavezuju drutvo.
1.4.5. Prenos udjela

lan drutva sa ogranienom odgovornou ima pravo raspolaganja svojim udjelom u
skladu sa statutom drutva.

Za prenos udjela meu lanovima drutva zakon ne odreuje nikakva ogranienja.
Statutom se mogu utvrditi pravila u vezi sa prenosom udjela izmeu lanova u pogledu redoslijeda prvenstva, ouvanja postojee srazmjere i sl.

1.4.5.1 Prenos udjela na trea lica

Zakonom nije ogranien prenos udjela na trea lica ali se takva ogranienja mogu utvrditi statutom. Zakonom je ustanovljeno pravo pree kupovine udjela ostalih lanova drutva
i samog drutva. Zbog toga je lan drutva, koji eli da prenese svoj udio, duan da kupovinu
tog udjela ponudi ostalim lanovima drutva i samom drutvu. Pravo pree kupovine moe
se ostvariti u roku od 30 dana od dana uinjene ponude. Ako lanovi drutva, odnosno samo
drutvo ne prihvati kupovinu, udio se moe prenijeti na trea lica, ali uslovi prenosa ne mogu
biti povoljniji od onih pod kojima je prenos ponuen lanovima i samom drutvu.

Ako vie lanova izrazi elju da kupi udio, prenosilac udjela i ostali lanovi sporazumno
utvruju visinu udjela koji e kupiti svaki od tih lanova. U sluaju da se ne postigne sporazum, udio se dijeli meu lanovima drutva srazmjerno njihovim udjelima, ako statutom nije
drugaije odreeno.
1.4.5.2 Prenos udjela u izvrnom postupku

Udio u drutvu sa ogranienom odgovornou moe biti predmet izvrenja radi
namirenja potraivanja povjerilaca koje oni imaju prema lanu drutva. Prilikom prodaje
udjela u izvrnom postupku, lanovi drutva i samo drutvo, imaju zakonsko pravo pree
kupovine. Sud koji sprovodi izvrenje o tome mora obavijestiti ostale lanove drutva i
samo drutvo. Pravo pree kupovine moe se ostvariti u roku od 15 dana od prijema toga
obavjetenja. Ukoliko u tom roku lanovi drutva i drutvo ne iskau interes za kupovinu,
udio se prodaje treim licima u skladu sa pravilima Zakona o izvrnom postupku.
1.4.5.3 Prenos udjela u sluaju smrti fizikog lica, odnosno prestanka pravnog lica

Udio umrlog lana drutva nasljeuje se, a udio pravnog lica koje prestaje da postoji prelazi na njegove pravne sledbenike. Statutom drutva moe se iskljuiti mogunost
nasleivanja udjela. U tom sluaju statutom se mora utvrditi obaveza lanova drutva ili
samog drutvo da otkupe taj udio. Ukoliko to ne uine, udio se povlai uz naknadu njegove
35
UPRAVA ZA KADROVE
vrijednosti u skladu sa pravilima o smanjenu osnovnog kapitala.

1.4.6. Pravo pree kupovine

Statutom drutva moe utvrditi pravo pree kupovine udjela u sluaju da drutvo donese odluku o poveanju osnovnog kapitala. Poveanje udjela mora biti srazmjerno ranijim
udjelima, ukoliko statutom nije drugaije odreeno.
1.4.7. Jednolano drutvo

Drutvo sa ogranienom odgovornou moe biti osnovano kao jednolano ili moe
postati jednolano tokom poslovanja, kada sve udjele stekne jedno lice. lan jednolanog
drutva moe biti fiziko i pravno lice. Odgovornost jedinog lana drutva ograniena je do
visine uloga u drutvo.

Jedini lan drutva ima ovlaenja skuptine. Sve odluke koje on donosi upisuju se u
knjigu drutva. Takoe se u knjigu drutva upisuju i ugovori zakljueni izmeu lana drutva
i drutva, osim ugovora koji su zakljueni u obavljanju tekuih poslova. lan jednolanog
drutva moe sam obavljati dunost izvrnog direktora ili imenovati drugo lice.

Kada drutvo postane jednolano taj podatak se registruje u CRPS i knjizi udjela
drutva.

36
37
STEAJNI POSTUPAK
UPRAVA ZA KADROVE
STEAJNI POSTUPAK
2.1 Steajni dunik

Subjekti steaja su privredna drutva, kako ona koja imaju svojstvo pravnog lica, tako
i ona koja nemaju svojstvo pravnog lica. Pored privrednih drutava, subjekti steaja su i preduzetnici tj. fizika lica koja obavljaju privrednu djelatnost. Subjekti steaja nijesu organi i
institucije koje se finansiraju iz Budeta Crne Gore, budeta jedinica lokalne samouprave,
dravni fondovi, Centralna banka Crne Gore, nezavisna regulatorna tijela, banke iji je steaj
ureen posebnim zakonom i fizika lica koja ne obavljaju privrednu djelatnost.

2.2 Osnovi za pokretanje steajnog postupka

Steajni postupak moe se pokrenuti kada su za to ispunjeni formalnopravni i materijalnopravni uslovi propisani zakonom.
Materijalno pravni uslov za pokretanje steajnog postupka je insolventnost tj. nesposobnost
za plaanje.

Formalno pravni uslov za pokretanje steajnog postupka je predlog ovlaenog lica.
Predlog za pokretanje steajnog postupka mogu podnijeti dunik, povjerilac i grupa povjerilaca.

2.3 Predlog dunika za pokretanje postupka

Dunik moe uvijek podnijeti predlog za pokretanje steajnog postupka i nije duan
da dokazuje svoju insolventnost. Uz predlog mora dostaviti: finansijski izvjetaj za poslednji
raunovodstveni period sa izvjetajem za prethodnu godinu; spisak cjelokupne imovine u
vlasnitvu dunika ukljuujui i potraivanja prema treim licima; spisak imovine koja je u
svojini treih lica a dravini dunika; spisak povjerilaca sa navoenjem vrsta i iznosa obaveza;
sve garancije koje je dunik dao i sve uslovne obaveze; emu vlasnikih udjela i strukture
kapitala; imena i adrese svih lanova drutva ako je dunik ortakluk i komanditno drutvo.

Sud po slubenoj dunosti ne ispituje da li postoji insolventnost kao jedini steajni
razlog, ali ima ovlaenje da odbaci predlog dunika ako je na osnovu isprava priloenih uz
predlog zakljuio da je predlog podnijet iz neopravdanih razloga ili u namjeri da se obmanu
povjerioci.
40
2.4 Predlog povjerioca za pokretanje steajnog postupka

Povjerilac ili grupa povjerilaca mogu pokrenuti steajni postupak pod sljedeim uslovima:
|| da dunik nije izmirio dospjeli dug i da sa izmirenjem duga kasni najmanje 30 dana;
|| da je iznos duga vei od 500 eura za preduzetnike, odnosno 2.500 eura za privredna
drutva;
|| da dug nije nastao iz neopravdanih razloga i nije predmet bona fide spora sa povjeriocem;
|| da dunik inae ne izmiruje dugove o dospjelosti.

2.5 Forma i sadraj predloga

Predlog za pokretanje steajnog postupka podnosi se u pisanoj formi. On sadri naziv
suda; naziv i adresu predlagaa, odnosno adresu lica koje je ovlaeno za prijem pismena i za
zastupanje predlagaa; naziv i sjedite dunika; iznos potraivanja i datum dospjelosti ako je
predlaga povjerilac; dokaze iz kojih se moe utvrditi vrsta i postojanje potraivanje, ako je
predlaga povjerilac; izjavu kojom se potvruje da dug nije predmet bona fide spora sa povjeriocem i kojom se ukazuje da dunik ne izmiruje obaveze o dospjelosti, ako je predlaga
povjerilac.
2.6 Prigovor na predlog povjerioca

Dunik moe u roku od osam dana od dana prijema predloga za pokretanje steajnog
postupka koji je podnio povjerilac, podnijeti prigovor. U sluaju da dunik podnese prigovor
na predlog, a prigovor se odnosi na pitanja koja se tiu materijalnopravnih uslova za pokretanje steajnog postupka, sud zakazuje roite u roku od 15 dana od dana podnoenja prigovora.
Na roitu se ispituje osnovanost prigovora.

Ako dunik u roku od osam dana ne podnese prigovor na predlog povjerioca za pokretanje steajnog postupka, sud donosi rjeenje o prihvatanju predloga. Dakle, sud po slubenoj
dunosti ne ispituje da li je dunik nesposoban za plaanje, ve je sama injenica to dunik
nije podnio prigovor, dovoljna da sud donese rjeenje o prihvatanju predloga.

Sud e odbiti predlog za pokretanje steaja ako nijesu ispunjeni materijalnopravni uslovi ili ako je dunik pruio dokaze da je potraivanje povjerioca u potpunosti izmireno prije
roita.
41
UPRAVA ZA KADROVE
2.7 Pravne posledice prihvatanja predloga

Kad sud prihvati predlog za pokretanje steajnog postupka imenuje steajnog upravnika. Oglas o prihvatanju predloga objavljuje se u Slubenom listu CG. Oglas sadri informaciju u vezi sa prihvatanjem predloga, o imenovanju upravnika, vrijeme, datum i mjesto
prvog sastanka povjerilaca i rok za prijavljivanje potraivanja. Oglas se istie i na oglasnoj
tabli suda. O prihvatanju predloga i imenovanju steajnog upravnika u roku od pet dana
obavjetavaju se dunik, svi povjerioci poznati sudu, Centralni registar Privrednog suda, organi nadleni za evidenciju nepokretnosti, zaloga pokretne i nepokretne imovine i poreski
organi.
2.8 Namjera o reorganizaciji ili linoj upravi u steaju

Ako dunik namjerava da u toku steajnog postupka sprovede reorganizaciju ili linu
upravu u steaju, duan je da sudu kod koga je podnijet predlog za pokretanje steajnog
postupka, podnese izjavu o namjeri da izvri reorganizaciju, ili da sprovede linu upravu u
steaju. Izjava se podnosi u roku od 20 dana od dana podnoenja predloga. Izjava o namjeri
moe se podnijeti zajedno sa predlogom za pokretanje steajnog postupka, ako je predlog
podnio dunik. Uz izjavu o namjeri podnosi se plan reorganizacije, odnosno plan line uprave u steaju.

U sluaju da dunik u zakonskom roku ne podnese izjavu o namjeri, otvara se klasini
steajni postupak u kome se prodaje cjelokupna imovina dunika radi namirenja potraivanja
povjerilaca.
2.9 Prigovor na izjavu o namjeri

Pravo prigovora na izjavu o namjeri da dunik izvri reorganizaciju ili linu upravu u
steaju, ima steajni upravnik, svaki povjerilac i drugo lice koje za to ima pravni interes. Prigovor se podnosi u roku od 30 dana od dana njenog podnoenja. O prigovoru sud obavjetava
dunika u roku od 24 sata i odrava roite u roku od 10 dana od dana podnoenja prigovora.

Sud e odbiti prigovor ako njegov podnosilac ne prui dokaze da dunik ne moe da
potvrdi plan reorganizacije ili da ne postoji mogunost da dunik izvri reorganizaciju. Ako
se pak radi o linoj upravi u steaju, prigovor e se odbiti ako podnosilac prigovora ne prui
dokaze da postoji razlog zbog kojeg lina uprava u steaju ne bi dovela do veeg stepena
namirenja potraivanja povjerilaca nego to bi to bio sluaj u steajnom postupku koji sprovodi steajni upravnik.
42
2.10 Organi postupka steaja

Organi steajnog postupak su steajni sudija, steajni upravnik i odbor povjerilaca.
Steajni sudija imenuje i razrjeava steajnog upravnika. On odluuje o predlogu za pokretanje steajnog postupka, otvaranju i zakljuenju steajnog postupka, o prigovorima na odluke steajnog upravnika, o prigovoru na izjavu o namjeri da se izvri reorganizacija ili lina
upravu u steaju, o privremenom ukidanju moratorijuma, o odobrenju plana reorganizacije
ili line uprave u steaju, utvruje potraivanja povjerilaca i donosi druge odluke u skladu sa
zakonom.

Odbor povjerilaca nije obavezan organ u steajnom postupku. On se ne formira ukoliko dunik ima manje od tri povjerioca ili je manje od tri poverioca dalo pristanak da budu
lanovi tog odbora. Ako se odbor povjerioca formira sastoji se od tri do pet lanova sa najveim
neobezbijeenim ili djelimino obezbijeenim potraivanjima. On ima kontrolnu funkciju
nad radom steajnog upravnika i ovlaenja da podnosi prigovore na svaku radnju steajnog
upravnika i daje predloge u cilju efikasnijeg voenja steajnog postupka.
2.11 Imenovanje steajnog upravnika

Sud u roku od 24 asa od prihvatanja predloga imenuje steajnog upravnika. Predlog da se
na mjesto imenovanog upravnika imenuje drugi upravnik, sudu moe podnijeti prije prvog
sastanka povjerilaca, povjerilac kome dunik duguje najmanje 60 % ukupnog neizmirenog
duga. O ovom predlogu sud mora donijeti odluku u roku od dva dana.

Za steajnog upravnika moe biti imenovan ovlaeni raunovoa, revizor, lice sa visokom strunom spremom i najmanje tri godine radnog iskustva. On mora imati propisano
odobrenje Ministarstva pravde Crne Gore, koje je dobija nakon polaganja odgovarajueg ispita.
2.12 Status i odgovornost steajnog upravnika

Steajni upravnik je nezavistan organ i duan je blagovremeno i sa panjom dobrog
privrednika da izvrava svoje obaveze. On odgovara za tetu koju prouzrokuje namjerno,
iz krajnje nepanje ili prekoraenjem svojih ovlaenja. Takoe odgovara i za krivina djela uinjena sa umiljajem. Steajni upravnik nije odgovoran za redovne poslovne gubitke
u toku obavljanja djelatnosti privrednog drutva ili upravljanja steajnom masom. Takoe
ne odgovara za prouzrokovanu tetu duniku, akcionarima i lanovima, ako je postupao sa
uobiajenom panjom i blagovremeno izvravao svoje dunosti.
43
UPRAVA ZA KADROVE
2.13 Prigovor, alba i zahtjev za prinudno izvrenje

Povjerilac, dunik i svako lice koje za to ima pravni interes moe sudu da podnese
prigovor na svaku radnju koju izvri steajni upravnik. Ista lica imaju pravo da podnesu sudu
zahtjev za prinudno izvrenje radnje koju je steajni upravnik po zakonu trebao da preduzme,
ali je nije preduzeo.

Prigovor na rad upravnika podnosi se u roku od pet dana od dana saznanja za radnju,
ako zakonom nije drugaije odreeno. Sud o prigovoru ili zahtjevu za prinudno izvrenje
radnje steajnog upravnika donosi rjeenje u roku od pet dana od dana podnoenja prigovora,
odnosno zahtjeva.

Protiv odluka suda dozvoljena je alba kao redovni pravni lijek. alba se podnosi u
skladu sa pravilima Zakona o parninom postupku. alba ne zadrava izvrenje rjeenja,
izuzev ako alilac poloi depozit za naknadu tete koja moe nastati drugim strankama zbog
odlaganja izvrenja. Visinu depozita odreuje sud. Ako drugostepeni sud usvoji albu, depozit se vraa u roku od dva dana od donoenja odluke drugostepenog suda.

U steajnom postupku nije dozvoljena revizija, ni ponavljanje postupka.
2.14 Ogranienja prenosa imovine

Podnoenjem predloga za pokretanje steajnog postupka obrazuje se steajna masa u
koju ulazi sva imovina steajnog dunika. Iz steajne mase namiruju se potraivanja povjerilaca ili se koristi za obavljanje djelatnosti u postupku reorganizacije. Zbog toga se ona mora
ouvati u cilju zatite interesa povjerilaca. O tome se stara steajni upravnik.

Nakon podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka do imenovanja steajnog
upravnika, bilo kakva raspolaganja imovinom iz steajne mase, kao i ispunjenje postojeih
obaveza i zasnivanje zalonih prava, dunik ne moe vriti bez odobrenja suda.

Nakon imenovanja steajnog upravnika dozvoljena je prodaja i raspolaganje robom bez
odobrenja suda u cilju obavljanja djelatnosti, ukoliko dunik i dalje obavlja djelatnost.

Steajni upravnik ne moe otuiti imovinu dunika ako je dunik podnio izjavu o
namjeri da izvri reorganizaciju ili sprovede linu upravu u steaju. To ogranienje traje do
isteka roka za potvrivanje plana. Takoe steajni upravnik ne moe otuiti imovinu dunika
ako je potvren plan reorganizcije ili plan line uprave u steaju a ne predvia otuenje imovine od strane steajnog upravnika.

Dunik ne moe otuiti, dati u zakup, zasnovati zalona prava ili na drugi nain raspolagati steajnom masom, nakon donoenja rjeenja o otvaranju klasinog steajnog postupka.
Isto ogranienje vai i u sluaju proputanja dunika da podnese ili pribavi odobrenje za plan
reorganizacije ili line uprave u steaju u roku od 90 dana od dana prihvatanja predloga,
44
izuzev ako sud taj rok produi.

Dunik ne moe raspolagati imovinom ni u sluaju kada mu je od strane suda oduzeto
pravo na upravljanje i raspolaganje imovinom.
2.15 Moratorijum

Dejstvo moratorijuma nastaje od trenutka podnoenja predloga za pokretanje steajnog
postupka. Moratorijum znai da se obustavljaju sve radnje iji je cilj namirenje potraivanja
povjerilaca koja su nastala prije podnoenja predloga.

Moratorijum se ne primjenjuje na prebijanje meusobnih potraivanja pod uslovima
odreenim zakonom, krivine i druge kaznene postupke, inspekcijske postupke ili radnje koje
preduzimaju nadleni organi u pogledu spreavanja ili sankcionisanja prekraja vezanih za
zdravstvenu zatitu, bezbijednost i ivotnu sredinu; kliring ekova preko ovlaenih institucija, isplatu po ugovorima ili trgovinskim poslovima na tritu kapitala i roba, izuzev naplate
novanih kazni ili mare i kontrolu zahtjeva povjerilaca koji imaju obezbijeena potraivanja
radi ouvanja imovine kojom je obezbijeeno potraivanje.
2.15.1. Ukidanje moratorijuma

Moratorijum se moe privremeno ukinuti samo na zahtjev povjerilaca ije je
potraivanje obezbijeeno ukoliko dunik ili steajni upravnik nijesu zatitili imovinu kojom
je obezbijeeno potraivanje. Po zahtjevu ostalih povjerilaca moratorijum se moe ukinuti
samo radi nastavljanja ili pokretanja postupka radi utvrivanja osnovanosti potraivanja.

O zahtjevu za ukidanje moratorijuma odluuje sud u roku od 20 dana od dana
podnoenja zahtjeva. Ako sud u tom roku ne odlui po zahtjevu moratorijum se smatra privremeno ukinutim i to samo u onoj mjeri koja je potrebna da povjerilac u skladu sa ugovorom
o zalozi ostvari svoja prava na obezbijeenoj imovini.
2.16 Prijavljivanje potraivanja

Da bi povjerioci namirili svoja potraivanja moraju u roku od 60 dana od dana prihvatanja predloga, sudu koji vodi steajni postupak podnijeti prijavu potraivanja. Ovaj rok nije
prekluzivan i prijavu potraivanja mogue je podnijeti sve do poetka diobe.

Sve prijave potraivanja sud upisuje u registar potraivanja, iju kopiju dostavlja
steajnom upravniku u roku od 10 dana od isteka roka za prijavljivanje potraivanja. O zatvaranju registra potraivanja sud obavjetava upravnika, dunika i odbor povjerilaca ukoliko
je on obrazovan.
45
UPRAVA ZA KADROVE

Postupak prijavljivanja potraivanja ne sprovodi se ukoliko steajni upravnik utvrdi da
dunik nema imovine. U tom sluaju postupak steaja se zakljuuje.
2.17 Obraun potraivanja

Obraun potraivanja se vri tako to se na iznos glavnog duga obraunava kamata po
stopi utvrenoj ugovorom do dana podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka.
Potraivanje ine i trokovi parninih i izvrnih postupaka do dana prihvatanja predloga, ukoliko je tako ureeno izmeu ugovornih strana, i moe ukljuivati i sve druge iznose utvrene
ugovorom i zakonom.

U sluaju reorganizacije, ako je planom predvieno izmirenje u manjem iznosu od
ukupno obraunatog iznosa potraivanja, procenat koji treba platiti u skladu sa tim planom,
primjenjuje se na cjelokupan iznos utvrenog potraivanja u skladu sa ugovorom i zakonom.
2.18 Kamata na obezbijeena i neobezbijeena potraivanja

Od dana podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka na neobezbijeena
potraivanja prestaje da tee kamata.

Kada su u pitanju obezbijeena potraivanja nastala prije podnoenja predloga za
pokretanje steajnog postupka, kamata se obraunava po nekaznenoj ugovorenoj stopi za
period prije dospjelosti obaveze samo do iznosa vrijednosti imovine kojom je to potraivanje
obezbijeeno.

Bez obzira na zabranu obraunavanja kamate, kamata se moe obraunati i platiti
u sluaju da postoje sredstva za isplatu nakon namirenja svih ostalih potraivanja. U tom
sluaju kamata se obraunava po nekaznenim ugovorenim stopama i pripada klasi sporednih
potraivanja.

2.19 Utvrivanje potraivanja

Steajni upravnik nakon to mu sud dostavi kopiju potraivanja provjerava njihovu
osnovanost i klasu kojoj ono pripada. Ako je potraivanje neosnovano, on mora u roku od
45 dana od dana isteka roka za prijavljivanje podnijeti prigovor. Ako to ne uini potraivanje
se smatra utvrenim. U sluaju da steajni upravnik blagovremeno podnese prigovor kojim
osporava potraivanje povjerilaca, sud zakazuje roite za odluivanje po prigovoru u roku
od 10 dana. Prigovor se dostavlja povjeriocu. Odluku o prigovoru sud mora donijeti u roku
od 60 dana od dana odravanja prvog roita, izuzev ako sloenost spora ili drugi opravdani
46
razlozi zahtijevaju dui rok. Izuzetno, kada to zahtijevaju razlozi cjelishodnosti, sud moe
podnosioca prigovora uputiti da pred sudom ili drugim nadlenim organom pokrene postupak radi utvrivanja osnovanosti potraivanja.
2.20 Plan reorganizacije, podnosilac i rokovi

za podnoenje plana

U sluaju kada ima realnih mogunosti da privredno drutvo nastavi obavljanje djelatnosti i kada to obavljanje djelatnosti omoguava namirenje povjerilaca najmanje u onoj mjeri
kao da se oni namiruju prodajom steajne mase, Zakon o insolventnosti privrednih drutava
predvia mogunost reorganizacije.

Da bi se zapoeo postupak reorganizacije potrebno je da dunik u roku od 20 dana
od dana podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka podnese izjavu o namjeri da
izvri reorganizaciju. Izjava o namjeri moe se podnijeti uz predlog za pokretanje steajnog
postupka, ako predlog podnosi dunik.

Plan reorganizacije mogu podnijeti dunik, steajni upravnik i povjerioci koji imaju
najmanje 30 % obezbijeenih ili neobezbijeenih potraivanja i lica koja su vlasnici 30 %
kapitala dunika.

Plan se podnosi u roku od 90 dana od dana prihvatanja predloga za pokretanje
steajnog postupka. Taj rok se moe iz opravdanih razloga produiti za jo 30 dana. Svako
produenje roka preko 120 dana moe se odobriti samo uz pristanak svih povjerilaca koji
imaju obezbijeena potraivanja.

Plan reorganizacije moe se podnijeti i istovremeno sa podnoenjem predloga za pokretanje steajnog postupka, ako se istovremeno podnese i izjava o namjeri da se izvri reorganizacija.
2.21 Glasanje i potvrivanje plana reorganizacije

Sud zakazuje roite za glasanje o planu u roku od 20 dana od dana podnoenja plana.
Obavjetenje o roitu dostavlja se duniku, upravniku i svim povjeriocima 10 dana prije
roita.

Plan reorganizacije dostavlja se upravniku, duniku, svim povjeriocima koji su poznati
sudu, svim vlasnicima kapitala ili im se omoguava uvid u plan najkasnije 10 dana prije
roita.

Pravo glasa o planu reorganizacije imaju samo povjerioci sa utvrenim potraivanjem.
Potraivanje povjerilaca se svrstavaju u klase obezbijeenih, prioritetnih, glavnih i
neobezbijeenih potraivanja. Pored ovih, odlukom suda mogu se formirati jedna ili vie
47
UPRAVA ZA KADROVE
dopunskih klasa u sluaju postojanja potraivanja sa istim karakteristikama. Posebna klasa

moe biti formirana ako postoji veliki broj potraivanja (vie od 200) iji iznos ne prelazi 500
eura.

Glasanje moe biti obavljano i putem glasakih listia. U tom sluaju pravna lica moraju
podnijeti sudu glasake listie koji su ovjereni njihovim peatom, a fizika lica i drutva koja
nemaju svojstvo pravnog lica, glasake listie koje ovjerava nadleni sud, odnosno ovlaeni
organ ili lica.

Svaka klasa povjerilaca odvojeno glasa o planu reorganizacije. Plan je prihvaen po klasama, ako povjerioci koji posjeduju obinu veinu potraivanja u odgovarajuoj klasi glasaju
za njegovo usvajanje.

Zakonska je pretpostavka da su povjerioci ija potraivanja treba da budu izmirena u
cijelosti prihvatili plan i ne moraju da glasaju. Plan se potvruje i u sluaju da jedna, ili najvie
dvije klase povjerilaca ne prihvate plan ukoliko je on u skladu sa zakonom. Sud ne moe odbiti da potvrdi plan, koji su povjerioci prihvatili.

U sluaju da postoji vie planova i svi ispunjavaju uslove za potvrivanje, sud potvruje
plan koji je podnio dunik.

2.22 Pravne posledice potvrivanja plana

Potvreni plan ima snagu izvrne isprave i smatra se novim ugovorom za izmirenje
potraivanja koja su njime obuhvaena. Sva potraivanja i prava povjerilaca i drugih lica i
obaveze dunika koje su odreene planom izvravaju se prema uslovima iz plana. Sve aktivnosti dunika moraju biti u skladu sa planom i on je obavezan da preduzima sve mjere koje
su u njemu predviene.

2.23 Prodaja imovine dunika

Prodaju imovine iz steajne mase vri steajni upravnik. Imovina se prodaje javnim nadmetanjem ili neposrednom pogodbom. O namjeri da proda imovinu steajni upravnik mora
obavijestiti sud, dunika i sve povjerioce 20 dana prije namjeravane prodaje. Ako se imovina
prodaje javnim nadmetanjem prodaja se oglaava u Slubenom listu CG, dnevnoj tampi i
na oglasnoj tabli suda.

U sluaju da se predlae prodaja kvarljive robe ili se radi o imovini ije odravanje zahtijeva znatne trokove, steajni upravnik moe tu imovinu da proda bez postupka oglaavanja.
O tome mora obavijestiti sud. Ako sud u roku od 24 asa od prijema obavjetenja, kada je u
pitanju kvarljiva roba, ili pet dana kada je u pitanju imovina ije odravanje zahtijeva znatne
trokove, ne donese odluku, upravnik moe izvriti prodaju.
48

Prigovor na predloenu prodaju neposrednom pogodbom ili javnim nadmetanjem,
mogu podnijeti dunik, povjerioci i druga lica koja za to imaju pravni interes, u roku od
10dana prije predloene prodaje. Ista lica imaju i pravo prigovora na javno nadmetanje u roku
od tri dana od dana odranog nadmetanja.

Po prigovoru sud zakazuje roite u roku od pet dana. Prodaja se ne odlae do donoenja
odluke po prigovoru, osim ako sud ne obustavi prodaju. Osnov za prigovor na javno nadmetanje moe biti prevara, dosluh, nepropisno ponaanje, nezakonito dato obavjetenje i bilo
koji razlog zbog koga bi postupak prodaje bio nepropisan.

Imovina se prodaje onom ponuau koji je ponudio najvii novani iznos.
2.24 Dioba steajne mase, prioriteti pri diobi

Utvrena potraivanja povjerilaca namiruju se po klasama.

U prvu klasu spadaju obezbijeena potraivanja umanjena za trokove prodaje.

Drugu klasu ine trokovi steajnog postupka, potraivanja na ime neisplaenih bruto
zarada radnika prije podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka do 10.000 eura
po osobi i potraivanja zaposlenih na ime naknade tete zbog povreda na radu, prije i poslije
podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka.

Treu klasu ine glavna potraivanja, ukljuujui potraivanja po osnovu javnih prihoda koja su nastala u periodu od godinu dana prije datuma podnoenja predloga, potraivanja
zaposlenih na ime raskida radnog odnosa, koja su nastala u periodu od est mjeseci prije
proglaenja dunika insolventnim a iji iznos nije 15 puta vei od minimalne mjesene zarade, kao i potraivanja za neplaenu alimentaciju za maloljetnu djecu dunika u sluaju da je
dunik preduzetnik.

etvrtu klasu ine neobezbijeena potraivanja.

Petu klasu ine sporedna potraivanja.

estu klasu ine potraivanja vlasnika kapitala.

Izmeu klasa vai princip iskljuivosti, to znai da se potraivanja iz sljedee klase
mogu namiriti tek poslije potpunog namirenja potraivanja iz prethodne klase. U okviru
iste klase vai princip srazmjernosti, ukoliko sredstva nijesu dovoljna za potpuno namirenje
potraivanja iz te klase.

Potraivanja koja su obezbijeena zalonim pravom namiruju se iz prihoda ostvarenih
prodajom imovine na kojoj je to pravo zasnovano, po odbitku trokova prodaje. Steajni upravnik moe ovu imovinu ustupiti povjeriocu, ako je njena vrijednost manja od vrijednosti
potraivanja i kada ona nije neophodna za sprovoenje reorganizacije.
49
UPRAVA ZA KADROVE
2.25 Zakljuenje steajnog postupka

Predlog za zakljuenje steajnog postupka sudu podnosi steajni upravnik. Takav predlog se podnosi nakon to je dioba u potpunosti ili znaajnoj mjeri izvrena ili plan line uprave u steaju u potpunosti ili u znaajnoj mjeri ispunjen i kada sud odobri konani izvjetaj
steajnog upravnika.

Postupak se moe zakljuiti na zahtjev upravnika bez namirenja potraivanja, ako
se u bilo kojoj fazi postupka utvrdi da nema dovoljno sredstava za namirenje prioritetnih
potraivanja.

Postupak se zakljuuje na zahtjev upravnika i u sluaju da povjerioci ne prijave
potraivanja u propisanom roku.

Rjeenje o zakljuenju steajnog postupka dostavlja se steajnom upravniku, istie na
oglasnim tablama privrednih sudova i dunika i objavljuje u Slubenom listu CG.

Rok za albu tee od dana objavljivanja rjeenja u Slubenom listu CG.
2.26 Pravne posledice zakljuenja postupka

Nakon pravosnanosti rjeenja o zakljuenju steajnog postupka sud obavjetava CRPS
radi brisanja dunika iz registra. U sluaju da se radi o klasinom steaju ili postupku line
uprave u steaju, zakljuenjem steajnog postupka, dunici koji imaju svojstvo pravnog lica
(akcionarsko i drutvo sa ogranienom odgovornou) prestaju da postoje. Ako se steaj vodio
nad preduzetnikom ili privrednim drutvom koje nema svojstvo pravnog lica, zakljuenjem
steajnog postupka njihove djelatnosti smatraju se prestalim.

U sluaju da se radi o postupku reorganizacije, kada je plan u potpunosti ili u znaajnoj
mjeri izvren, postupak se obustavlja, a dunik se smatra finansijski oporavljenim i moe nastaviti sa poslovanjem.

Nakon zakljuenja postupka svi dospjeli dugovi dunika koji su nastali prije podnoenja
predloga za pokretanje steajnog postupka otputaju se po sili zakona. Izuzetak se odnosi na
dugove koji treba da se namire u skladu sa potvrenim planom reorganizcije, kao i dugove
koji su po samom zakonu (lan 97) izuzeti od odputanja.

50
51
UGOVORI
UPRAVA ZA KADROVE
UGOVORI
3.1 UGOVOR O PRODAJI

Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavac da prenese na kupca pravo svojine na prodatu stvar i da mu je u tu svrhu preda, a kupac se obavezuje da plati cijenu u novcu i preuzme
stvari.

Ugovor o prodaji je neformalan i zakljuuje se prostom saglasnou volja o bitnim
elementima ugovora. Meutim, kada je u pitanju prodaja nepokretnosti ugovor mora biti
zakljuen u pisanoj formi i potpisi strana ugovornica ovjereni kod suda. Ugovor o prodaju
nepokretnosti koji nije zakljuen u pisanoj formi nitav je i ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo.
3.1.1. Bitni elementi ugovora

Bitni elementi ugovora o prodaji su stvar i cijena.

Predmet ugovora o prodaji moe biti svaka stvar koja je u prometu. To moe biti i
budua stvar. Ugovor o prodaji nema pravno dejstvo, ako je u asu zakljuenja ugovora stvar
koja je bila predmet ugovora propala. Ako je stvar djelimino propala, kupac ima pravo da
raskine ugovor ili da ostane pri ugovoru uz srazmjerno snienje cijene.

Ugovor o prodaji nema pravno dejstvo, ako ugovorom nije odreena cijena, niti ugovor
sadri dovoljno podataka pomou kojih se ona moe odrediti.

Ako se radi o ugovoru o prodaji u privredi a cijena nije odreena, niti u njemu ima
podataka pomou kojih se ona moe odrediti, ugovor proizvodi pravno dejstvo, a kupac je
duan platiti cijenu koju je prodavac redovno naplaivao u vrijeme zakljuenja ugovora. U
nedostatku ove cijene, kupac je duan platiti razumnu cijenu.

Ako je cijenu propisao nadleni organ vai ta cijena, a kupac koji je platio ugovorenu
cijenu ima pravo da zahtijeva da mu se vrati razlika.
3.1.2. Obaveze prodavca

Obaveza prodavca je da stvar preda kupcu u vrijeme i na mjestu predvienom ugovorom. On je duan da stvar preda u ispravnom stanju zajedno sa njenim pripacima. Trokove
predaje, kao i one koji joj prethode snosi prodavac, a trokove odnoenja stvari i sve ostale
trokove poslije predaje snosi kupac, ako nije ta drugo ugovoreno.
54
3.1.3. Obaveze kupca

Kupac je obavezan da plati prodavcu kupoprodajnu cijenu na nain, u vrijeme i na
mjestu predvienim ugovorom. Kupac je takoe duan da preuzme stvar u vrijeme odreeno
ugovorom. Ako bez opravdanog razloga odbije prijem stvari, pada u povjerilaku docnju i
snosi rizik sluajne propasti i oteenja stvari.
3.1.4. Odgovornost za materijalne nedostatke stvari

Prodavac odgovara za materijalne nedostatke stvari koje je ona imala u asu prelaza
rizika na kupca. Nedostaci mogu biti vidljivi i skriveni. Vidljivi nedostaci su oni koji se mogu
otkriti uobiajenim pregledom stvari, a skriveni oni koji se ne mogu otkriti uobiajenim
pregledom.

Kupac je duan da odmah po prijemu stvar pregleda na uobiajeni nain i da o vidljivim nedostacima obavijesti prodavca u roku od osam dana, a kod ugovora u privredi bez
odlaganja. Ako je pregled izvren u prisustvu obje stranke, kupac mora svoje primjedbe zbog
vidljivih nedostataka saoptiti prodavcu odmah. Kada kupac ne postupi na ovaj nain gubi
sva prava koja mu pripadaju po osnovu odgovornosti prodavca za materijalne nedostatke.

Obaveza obavjetenja prodavca postoji i u sluaju skrivenih nedostataka, u roku od
osam dana od dana kada je nedostatak otkriven, a kod ugovora u privredi bez odlaganja.
Prodavac ne odgovara za skrivene nedostatke koji se pokau poto protekne est mjeseci od
predaje stvari, izuzev kada je ugvorom odreen dui rok.

Kupac koji je blagovremeno i uredno obavijestio prodavca o nedostatku moe:
|| zahtijevati otklanjanje nedostataka i predaju druge stvari bez nedostataka;
|| zahtijevati snienje cijene;
|| izjaviti da raskida ugovor.

U svakom od ovih sluajeva kupac ima pravo i na naknadu tete.
3.1.5. Odgovornost za pravne nedostatke

Prodavac odgovara za pravne nedostatke svog ispunjenja. Pravni nedostaci postoje ako
na prodatoj stvari postoji neko pravo treeg lica koje iskljuuje, umanjuje ili ograniava kupevo
pravo, a o ijem postojanju nije bio obavijeten, niti je pristao da uzme stvar optereenu tim
pravom.

Ako takvi nedostaci postoje, kupac je duan da o tome obavijesti prodavca i pozove
ga da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzija treih lica, a kada su u pitanju
stvari odreene po rodu, da mu isporui drugu stvar bez nedostataka.

Ako prodavac ne postupi po zahtjevu kupca, a stvar je oduzeta kupcu, ugovor se
raskida po samom zakonu. U sluaju umanjenja ili ogranienja kupevog prava, kupac ima
55
UPRAVA ZA KADROVE
pravo izbora da li e zahtijevati sniene cijene ili raskinuti ugovor. Ako prodavac ne udovolji
kupevom zahtjevu da stvar oslobodi od prava i pretenzija treih lica, kupac moe raskinuti
ugovor ako se zbog toga njegova svrha ne moe ostvariti. U svakom sluaju kupac ima pravo
na naknadu tete.

Pravo kupca po osnovu pravnih nedostataka gasi se istekom godine dana od saznanja
za postojanje prava treeg. Ali, ako je tree lice prije isteka toga roka pokrenulo spor, a kupac pozvao prodavca da se u spor umijea, pravo kupca se gasi protekom est mjeseci po
pravosnano okonanom sporu.
3.2 UGOVOR O GRAENJU

3.2.1. Pojam i elementi

Ugovor o graenju je ugovor o djelu kojim se izvoa obavezuje da prema odreenom
projektu sagradi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu, ili da na
takvom zemljitu, odnosno na ve postojeem objektu izvri kakve druge graevinske radove,
a naruilac se obavezuje da mu za to isplati odreenu cijenu.

Ugovor o graenju je dvostrano obavezni ugovor, ugovor sa trajnim prestacijama, formalni i teretni ugovor.

Bitni elementi ugovora su predmet ugovora i cijena. Cijena se moe odrediti po jedinici mjere (jedinina cijena) ili u ukupnom iznosu za cio objekat (ukupno ugovorena cijena).
Ugovorom se moe predvidjeti da se cijena nee mijenjati ili da e zavisiti od cijena materijala
i rada, kao i od drugih elemenata koji utiu na njenu visinu.

Ako ugovorom u pogledu izmjene cijene nije predvieno ta drugo, izvoa moe
zahtijevati poveanje cijene radova ako su se u vremenu izmeu zakljuenja ugovora i njegovog ispunjenja poveale cijene elemenata na osnovu kojih je odreena cijena radova, tako
da bi cijena trebala da bude vea za vie od 2%. Tada izvoa ima pravo na razliku u cijeni
koja prelazi 2%.

Meutim, ako je izvoa bio u docnji, on moe zahtjevati razliku u cijeni koja prelazi
5% ako su se u vremenu izmeu zakljuenja ugovora i dana kada su prema ugovoru trebalo
da radovi budu zavreni, poveale cijene elemenata na osnovu kojih je odreena cijena radova
tako da ona prema novim cijenama trebala da bude vea za vie od 5%.

Ako, pak, ugovor sadri odredbe o nepromjeljivosti cijene, izvoa ima pravo na
izmjenu cijene radova ako su se cijene elemenata poveale u tolikoj mjeri da bi cijena radova
trebalo da bude vea za vie od 10%. U tom sluaju izvoa moe zahtijevati samo razlika
u cijeni koja prolazi 10%, osim ako je do poveanja cijena elemenata dolo nakon njegovog
dolaska u docnju.

Naruilac ima pravo da trai snienje cijene ako su se cijene elemenata na osnovu kojih
je odreena cijena radova snizile za vie od 2% a u sluaju kada je ugovorena nepromjenljivost
56
cijena ako su se cijene elemenata na osnovu kojih je odreena cijena radova snizile za vie od
10%.
3.2.2. Obaveze izvodjaa radova

Izvoa je u obavezi da radove izvede u svemu prema ugovoru, da radove izvri u ugovorenom roku, da obezbijedi gradilite, da obavijesti naruioca o svim elementima znaajnim
za izvrenje ugovora, da omogui naruiocu stalan nadzor nad radovima i kontrolu koliine i
kvaliteta upotrijebljenog materijala.

3.2.3. Obaveze naruioca

Naruilac je obavezan da obezbijedi projektno - tehniku dokumentaciju, da izvoaa
uvede u posao, da vri struni nadzor i da plati ugovorenu cijenu.
3.2.4. Odgovornost za nedostatke gradjevine

Naruilac je duan pregledati graevinu i o naenim nedostacima bez odlaganja
obavijestiti izvoaa. Kada je u pitanju nedostatak koji se nije mogao otkriti uobiajenim
pregledom, naruilac se moe pozvati na njega, ako je o nedostatku obavijestio izvoae najdocnije u roku od mjesec dana od njegovog otkrivanja.

Konana ocjena kvaliteta izvedenih radova i upotrijebljenog materijala vri se prilikom
primopredaje. Ako se prilikom primopredaje uoe nedostaci, naruilac o tim nedostacima
mora bez odlaganja obavijestiti izvoaa i zahtijevati njihovo otklanjanje. Ako izvoa to ne
uini u odreenom roku, naruilac moe da raskine ugovor i da zahtijeva naknadu tete.
Nakon primopredaje radova izvoa odgovara za skrivene nedostatke. Naruilac je duan
da o uoenim nedostacima obavijesti izvoaa to prije, a najkasnije u roku od 30 dana od
njegovog otkrivanja.

Naruilac svoja prava po osnovu nedostataka na izvrenim radovima ne moe ostvariti sudskim putem po isteku godine dana od uinjenog obavjetenja. Izuzetno, pravo na
snienje naknade i naknadu tete moe ostvariti i kasnije, ali samo prigovorom protiv zahtjeva izvoaa za isplatu naknade iz ugovora.
3.2.5. Odgovornost za solidnost gradjevine

Izvoa odgovara za nedostatke u izradi graevine koji se tiu njene solidnosti ukoliko
se ti nedostaci pojave u roku od 10 godina od primopredaje. Pod tim nedostacima podrazumijevaju se nedostaci koji se odnose na stabilnost i sigurnost graevine. Izvoa odgovara i za
nedostatke zemljita na kome je podignuta graevina, osim ako je specijalizovana organizacija
dala miljenje da je zemljite podobno za izgradnju, a u toku graenja se nijesu pojavile okol-
57
UPRAVA ZA KADROVE
nosti koje dovode u sumnju osnovanost datog miljenja. Takoe odgovara i za nedostatke u
projektu koji je obezbijedio naruilac.

O ovim nedostacima naruilac ili drugi sticaoci moraju obavijestiti izvoaa i projektanta u roku od est mjeseci od kada je nedostatak ustanovljen. Ako to ne uine gube pravo
da se pozovu na nedostatke. Pravo po osnovu nedostataka koji se tiu solidnosti graevine
prestaju za godinu dana raunajui od dana uinjenog obavjetenja.
3.3 UGOVOR O USKLADITENJU

3.3.1. Pojam i karakteristike

Ugovor o uskladitenju je ugovor u kome se skladitar obavezuje da primi na uvanje
odreenu robu i da preduzme potrebne ili ugovorene mjere radi njenog ouvanja u odreenom
stanju, te da je preda na zahtjev ostavioca ili drugog ovlaenog lica (imaoca skladinice), a
ostavodavac se obavezuje da mu za to plati odreenu naknadu.

Ugovor o uskladitenju je dvostrano obavezni, teretni, imenovani, neformalni ugovor
i ugovor sa trajnim prestacijama. On je po pravilu formularni ugovor, jer se zakljuuje pristupanjem ostavodavca optim uslovima poslovanja skladitara.

3.3.2. Obaveza skladitara

Osnovna obaveza skladitara je da robu koja je predmet ugovora uva, te da zavisno od
prirode robe preduzima sve potrebne ili ugovorene mjere radi njenog ouvanja. S tim u vezi,
on je duan da upozori ostavodavca na mane ili prirodna svojstva robe, neispravnu ambalau,
usled ega moe doi do tete na robi. On moe da proda robu u hitnim sluajevima kada joj
prijeti oteenje ili umanjenje vrijednosti.

Skladitar je po pravilu duan da uskladitenu robu uva odvojeno, osim ako se radi o
stvarima za koje je oigledno da se mogu mijeati bez opasnosti od nastanka tete ili mijeanju
zamjenjivih stvari iste vrste i iste kakvoe uz pristanak ostavodavca. Skladitar je duan da
omogui ovlaenom licu pregledanje robe i uzimanje uzoraka. Skladitar koji je na osnovu
zakona obavezan da izda skladinicu kao hartiju od vrijednosti, duan je na zahtjev ostavodavca da izda skladinicu. Takoe je u obavezi da se stara o interesima ostavodavca i da preda
uskladitenu robu ovlaenom licu.

3.3.3. Obaveze ostavodavca

Ostavodavac je duan da obavijesti skladitara o svojstvima robe, da plati skladitaru
naknadu za uvanje robe prema ugovoru, tarifi ili obiajima i naknadi skladitaru trokove
58
koji su bili potrebni za ouvanje robe.

Skladitar ima zakonsko zalono pravo na robi, radi obezbjeenja svojih potraivanja
iz ugovora o uskladitenju.
3.3.4. Odgovornost skladitara

Skladitar odgovara za tetu na robi za vrijeme od njenog prijema do predaje, osim ako
dokae da je teta prouzrokovana zbog okolnosti koje se nijesu mogle izbjei i otkloniti ili je
prouzrokovana krivicom ostavodavca, manama ili prirodnim svojstvima robe ili neispravnom
ambalaom.

Njegova odgovornost za tetu ograniena je do visine stvarne tete, tj. do vrijednosti
robe. Izuzetno skladitar odgovara i za cjelokupnu tetu (stvarnu tetu i izmaklu dobit) ako je
tetu prouzrokovao namjerno ili iz krajnje nepanje.
3.3.5. Skladinica

Skladinica je hartija od vrijednosti koju izdaje skladitar koji je na osnovu zakona
ovlaen da za robu primljenu na skladitenje na zahtjev ostavodavca izda skladinicu. Ona se
sastoji od priznanice i zalonice. Priznanica i zalonica sadre naziv odnosno ime ostavodavca, njegovo sjedite, odnosno prebivalite, naziv i sjedite skladitara, naziv i broj skladinice,
mjesto gdje se skladite nalazi, vrstu, prirodu i koliinu robe, podatke o tome do kog iznosa
je roba osigurana, kao i druge podatke potrebne za raspoznavanje robe i odreivanje njene
vrijednosti.

Imalac skladinice ima pravo da zahtijeva da mu se preda roba oznaena u njoj. On
moe raspolagati robom oznaenoj u skladinici prenoenjem skladinice.
3.4 UGOVOR O KOMISIONU


Ugovor o komisionu je ugovor po kome se jedna strana - komisionar, obavezuje da u
svoje ime a za raun druge strane - komitenta, zakljui neki privredni ugovor, a komitent se
obavezuje da za to plati odreenu naknadu.

Ugovor o komisionu je dvostrano obavezni, teretni, imenovani i neformalni ugovor.

Ugovor se smatra zakljuenim kada se ugovorne strane sporazumiju o bitnim elementima ugovora. On po pravilu spada u ugovore po pristupu obzirom da se zakljuuje prihvatanjem optih uslova poslovanja komisionara.
59
UPRAVA ZA KADROVE
3.4.2. Obaveze komisionara

Obaveze komisionara su: uvanje robe, obavjetavanje o stanju robe, obavjetavanje o
promjenama na robi, izvrenje naloga komitenta, uvanje interesa komitenta, obavjetavanje
o imenima saugovaraa, obaveza voenja knjiga i polaganja rauna.

Komisionar ne odgovara za ispunjenje obaveze svog saugovaraa, izuzev ako je posebno
jemio da e on svoju obavezu ispuniti u kom sluaju ima pravo na posebnu proviziju
3.4.3. Prava komisionara - obaveze komitenta

Komisionar ima pravo na naknadu - proviziju, pravo na naknadu trokova, pravo na
predujam trokova i pravo omoguavanja obavljanja posla. Komisionar ima zakonsko zalono
pravo na stvarima koja su predmet ugovora o komisionu, dok se stvari nalaze kod njega ili
kod nekog koji ih dri za njega ili dok ima ispravu pomou koje moe raspolagati njima. On
ima pravo prvenstvene naplate iz vrijednosti tih stvari svojih potraivanja po osnovu svih
komisionih poslova sa komitentom, kao i po osnovu zajmova i predujmova datih komitentu
i to bez obzira da li su nastala u vezi sa tim stvarima ili nekim drugim. Takoe ima pravo
prvenstva naplate i za potraivanja koja je, izvravajui nalog, stekao za raun komitenta.
3.4.4. Odgovornost komisionara

Komisionar je duan da izvri nalog iz ugovora o komisionu prema primljenim upustvima s panjom dobrog privrednika, pazei pri tom na interese komitenta. Ako je zakljuio
posao pod nepovoljnijim uslovima od onih odreenih nalogom kada to nije smio, duan je
naknaditi komitentu razliku, kao i prouzrokovanu tetu. Komitent moe da odbije da prihvati zakljueni posao pod uslovom da o tome odmah obavijesti komisionara. Komisionar
odgovara komitentu za tetu ako je prodao robu licu za iju je prezaduenost znao ili mogao
znati.
3.5 UGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPANJU


Ugovor o trgovinskom zastupanju je takav ugovor u kome se zastupnik obavezuje da se
stalno stara da trea lica zakljuuju ugovore sa njegovim nalogodavcem i da sa treim licem,
po dobijenom ovlaenju zakljuuje ugovora u ime i za raun nalogodavca, a ovaj se obavezuje
da mu za svaki zakljueni ugovore isplati odreenu naknadu (proviziju).
60

Ugovor o trgovinskom zastupanju mora biti zakljuen u pismenoj formi. On spada
u dvostrano obavezne, teretne, imenovane i komutativne ugovore. Zastupnik vri poslove
posredovanja u ime i za raun nalogodavca. Ugovore moe zakljuiti samo ako je od njega
dobio posebno ili generalno punomoje. On nema pravo da zahtijeva ili prima ispunjenje
potraivanja svog nalogodavca, ako za to nije dobio posebno ovlaenje. Radi ouvanja prava
svog nalogodavca, zastupnik je ovlaen da ini potrebne izjave njegovom saugovarau i da
preduzima potrebne mjere obezbjeenja.
3.5.2. Obaveze zastupnika

Osnovna obaveza zastupnika je izvravanje naloga svog nalogodavca. Od datih naloga
moe odstupiti samo uz saglasnost nalogodavca i kada to zahtijevaju njegovi interesi. Zastupnik je duan da nalog izvrava lino i sve poslove duan je da izvri sa panjom dobrog
privrednika. On je duan da po upustvima nalogodavca uestvuje u zakljuenju poslova sa
treim licem do njegovog potpunog okonanja.

U svim poslovima koje preduzima duan je da se stara o interesima nalogodavca.
Duan je da daje nalogodavcu sva potrebna obavjetenja koja su od znaaja za pojedini posao
kako bi omoguio nalogodavcu da posao zakljui pod to povoljnijim uslovima. Zastupnik je
duan da izvjetava nalogodavca o zakljuenim ugovorima i o stanju njihovog izvrenja.

Zastupnik odgovara nalogodavcu za ispunjenje obaveze iz ugovora u ijem je zakljuenju
posredovao ili koje je po ovlaenju zakljuio u ime i za raun nalogodavca, samo ako je za to
posebno jemio. U tom sluaju ima pravo na posebnu naknadu - delkredere proviziju.

Obaveza zastupnika je i obaveza uvanja poslovne tajne. Ona postoji i poslije prestanka ugovora. Ako zastupnik oda poslovnu tajnu, nalogodavac moe zahtijevati naknadu tete
koju je zbog toga pretrpio.

Zastupnik je duan da vrati nalogodavcu sve stvari koje mu je predao na upotrebu za
vrijeme trajanja ugovora.
3.5.3. Obaveze nalogodavca

Obaveze nalogodavca su da preda zastupniku odreeni materijal i dokumentaciju, da
ga obavjetava o svojim odlukama za zakljuenje ugovora, da isplati zastupniku naknadu za
ugovore koji su zakljueni njegovim posredovanjem, kao i za ugovore koje je po ovlaenju
nalogodavca zastupnik zakljuio, da naknadi trokove koje je ovaj uinio u korist nalogodavca ili po njegovom nalogu. Visina provizije odreuje se ugovorom ili tarifom, a u nedostatku
takvog odreenja vai uobiajena provizija.

Radi obezbjeenja naplate svojih dospjelih potraivanja zastupnik ima zakonsko
zalono pravo na svotama koje je naplatio za nalogodavca po njegovom ovlaenju, kao i
na svim nalogodavevim stvarima koje je u vezi sa ugovorom primio od nalogodavca ili od
nekog drugog, dok se nalaze kod njega, ili kod nekog koji ih dri za njega, ili dok u rukama
61
UPRAVA ZA KADROVE
ima ispravu pomou koje moe raspolagati njima.
3.6 UGOVOR O POSREDOVANJU


Ugovor o posredovanju je takav ugovor u kome se posrednik obavezuje da nastoji da
nae i dovede u vezu sa svojim nalogodavcem lice koje bi sa njim pregovaralo o zakljuenju
odreenog ugovora, a nalogodavac se obavezuje da mu isplati odreenu naknadu, ako taj
ugovor bude zakljuen.

Ugovor o posredovanje spada u dvostrano obavezne, neformalne, imenovane, komutativne i teretne ugovore.
3.6.2. Zakljuenje ugovora

Ugovor o posredovanju je neformalan ugovor i za njegovo zakljuenje potrebno je da
se stranke sporazumiju o bitnim elementima ugovora.
Bitni element ovog ugovora je odreenje ugovora povodom ijeg zakljuenja se ulazi u
posredniki posao. Poslovi posredovanja dijele na razne vrste zavisno od predmeta posredovanja: trgovinsko, bankarsko, berzansko, pomorsko, transportno i sl.
3.6.3. Obaveze posrednika

Posrednik je duan da trai priliku za zakljuenje odreenog ugovora i ukae na nju
nalogodavcu, te da ga obavijesti o svim okolnostima od znaaja za namjeravani posao koje
su mu poznate ili bi mu morale biti poznate. On odgovara za tetu koju bi pretrpjela jedna
ili druga strana izmeu kojih je posredovao, a do koje je dolo zbog toga to je posredovao ili
za poslovno nesposobno lice za iju je nesposobnost znao ili mogao znati, ili za lice za koje je
znao ili mogao znati da nee moi izvriti obaveze iz ugovora. Takoe odgovara i za svaku
tetu nastalu njegovom krivicom.

Posrednik je duan da uva poslovnu tajnu i odgovara za tetu koja je za nalogodavca
nastala zbog toga to je, bez njegove dozvole, obavijestio nekog treeg o sadrini naloga i o
pregovorima ili o uslovima zakljuenog ugovora. Obaveza uvanja poslovne tajne traje i nakon izvrenja ugovora.

Posrednik je duan da vodi posredniki dnevnik u koji se upisuju svi podaci o ugovorima koji su zakljueni njegovim posredovanjem.
62

Nalogodavac je duan platiti posredniku naknadu. Ona se odreuje ugovorom ili
optim uslovima poslovanja, a u nedostatku ovih odreenja vai uobiajena provizija. Posrednik stie pravo na naknadu u asu zakljuenja ugovora za koji je posredovao, ako drugaije
nije ugovoreno.

Posrednik po pravilu nema pravo na naknadu trokova uinjenih u izvrenju naloga,
izuzev ako je to ugovoreno. Ako je ugovorom priznato pravo na naknadu trokova, posrednik
ima pravo na njihovu naknadu i u sluaju da ugovor nije zakljuen.

Posrednik gubi pravo na proviziju i naknadu trokova kada protivno ugovoru ili protivno interesima nalogodavca radi za drugu stranu.
3.7 UGOVOR O OTPREMANJU


Ugovor o otpremanju je takav ugovor u kome se otpremnik obavezuje da radi prevoza
odreene stvari zakljui u svoje ime a za raun nalogodavca, ugovor o prevozu i druge ugovore potrebne za izvrenje prevoza, kao i da obavi ostale uobiajene poslove i radnje, a nalogodavac se obavezuje da mu isplati odreenu naknadu (proviziju).

Ukoliko je ugovorom predvieno, opremnik moe zakljuivati ugovore o prevozu i
preduzimati druge pravne radnje u ime i za raun nalogodavca. Ugovor o otpremanju je
dvostrano obavezni, teretni i neformalni ugovor. On je ugovor po pristupu jer se zakljuuje
prihvatanjem optih uslova poslovanja peditera.
3.7.2. Obaveze peditera

Obaveze peditera su: organizovanje prevoza robe, postupanje po nalozima nalogodavca, uvanje interesa nalogodavca, upozorenja na nedostatke naloga i na nedostatke pakovanja,
obavjetavanje nalogodavca, uvanje robe, carinjenje robe, osiguranje robe ako je to izriito
ugovoreno i polaganje rauna.

Otpremnik odgovara za izbor prevozioca i drugih lica sa kojima je u izvrenje naloga
zakljuio ugovor, ali ne odgovara za njihov rad, osim ako je tu odgovornost preuzeo ugovorom.

Nalogodavac ima obavezu da mu se plati ugovorena provizija. Visina provizije utvruje
63
UPRAVA ZA KADROVE
se ugovorom. Ako nije utvrena ugovorom plaa se provizija utvrena optim uslovima. Nalogodavac je duan naknaditi otpremniku nune i korisne trokove koje je imao u vezi sa
izvrenjem naloga o otpremanju stvari.

Nalogodavac je duan da obavijesti otpremnika o osobinama stvari, a kada se u poiljci
nalaze dragocjenosti, hartije od vrijednosti i druge skupocjene stvari, duan je da saopti otpremniku njihovu vrijednost u asu predaje radi otpremanja.

Otpremnik ima zakonsko zalono pravo radi obezbjeenja svojih potraivanja na robi
nalogodavca koju ima u svojoj dravini ili u dravini ima ispravu pomou koje moe raspolagati robom.
3.8 UGOVOR O OSIGURANJU

3.8.1. Pojam i elementi

Ugovor o osiguranju je takav ugovor u kome se ugovara osiguranja obavezuje da plati
odreenu svotu osiguranja prema u ugovoru utvrenim uslovima, a osigurava se obavezuje
da, ako se desi dogaaj koji predstavlja osigurani sluaj, isplati osiguraniku ili nekom treem
licu naknadu, odnosno ugovorenu svotu ili uini neto drugo.

Ugovor o osiguranju je imenovani, dvostrano obavezni i teretni ugovor, ugovor sa
trajnim prestacijama, aleatorni ugovor, ugovor po pristupu i formalni ugovor. Ugovor je
zakljuen kada ugovarai potpiu polisu osiguranja ili listu pokria.

Bitni elementi ugovora o osiguranju su odreenje stvari ili lica koje se osigurava,
odreenje rizika, trajanje osiguranja i period pokria, odreenje osiguranog sluaja, sume
osiguranja, naknade iz osiguranja i premije osiguranja.

3.8.2. Obaveze osiguranika, odnosno ugovaraa osiguranja

Plaanje premije osiguranja osnovna je obaveza ugovaraa osiguranja. Pored toga,
ugovara osiguranja duan je prilikom zakljuenja ugovora o osiguranju prijaviti sve okolnosti
koje su od znaaja za ocjenu rizika, a koje su mu poznate ili mu nijesu mogle ostati nepoznate.
Takoe je duan da obavijesti osiguravaa o promjenama rizika i o tome da je nastupio osigurani sluaj.
3.8.3. Obaveze osiguravaa

Osigurava je duan da prihvati ponude za zakljuenje ugovora kod obaveznih osiguranja, da izda polisu osiguranja, da preda opte i posebne uslove osiguranja i da isplati naknadu iz osiguranja ili osiguranu sumu.
64
3.8.4. Vrste osiguranja

Polazei od kriterijuma predmeta osiguranja postoji osiguranje imovine i osiguranje
lica. Po kriterijumu naina nastanka postoji dobrovoljno i obavezno osiguranje. Po kriterijuma naina izravnavanja rizika postoji osiguranje, reosiguranje i saosiguranje. Po kriterijumu
broja predmeta osiguranja postoji pojedinano i kolektivno. Po kriterijumu naina organizovanja osiguranja postoji premijsko i uzajamno osiguranje.
3.8.5. Prestanak ugovora

Prestanak dejstva ugovora o osiguranju zavisi od ugovorenog roka trajanja osiguranja.
Ako je ugovorom o osiguranju odreeno vrijeme trajanja osiguranja, odnos osiguranja prestaje
istekom poslednjeg dana roka za koje je osiguranje ugovoreno.

Ako rok trajanja osiguranja nije odreen ugovorom, svaka strana moe raskinuti ugovor sa danom dospjelosti premije, uz pismeno obavjetenje drugoj strani najkasnije tri mjeseca
prije dospjelosti premije.

Osiguranja zakljuena na rok dui od pet godina mogu se raskinuti uz otkazni rok od
est mjeseci.

3.9 UGOVOR O ANGAOVANJU UGOSTITELJSKIH

KAPACITETA (UGOVOR O ALOTMANU)
3.9.1. Pojam

Ugovor o angaovanju ugostiteljskih kapaciteta je takav ugovor kojim se ugostitelj
obavezuje da u toku odreenog vremena stavi na raspolaganje turistikoj agenciji odreeni
broj leaja u odreenom objektu, kao i da prui ugostiteljske usluge licima koja uputi agencija
i da joj plati odreenu proviziju, a turistika agencija se obavezuje da nastoji da te kapacitete
popuni, odnosno da obavijesti u utvrenim rokovima da to nije u mogunosti da uini, kao
i da plati cijenu pruenih usluga ukoliko je koristila angaovane hotelske kapacitete. Ako nije
drugaije ugovoreno smatra se da je ugovor zakljuen na jednu godinu.

Ugovor o alotmanu je imenovani, dvostrano obavezni, teretni, ugovor sa trajnim prestacijama i formalni, jer mora biti zakljuen u pismenoj formi.
3.9.2. Obaveza turistike agencije

Obaveze turistike agencije su popunjavanje angaovanih kapaciteta, obavjetavanje o
popunjavanju, dostava liste gostiju, obaveza pridravanja ugovorenih cijena, obaveza plaanja
65
UPRAVA ZA KADROVE
ugostiteljskih usluga i obaveze izdavanja posebne pismene isprave (vauera).
3.9.3. Obaveze ugostitelja

Obaveze ugostitelja su stavljanje na korienje ugovorenih smjetajnih kapaciteta,
obaveza pruanja ugovorenog kvaliteta usluga, obaveza jednakog postupanja, obaveza ne mijenjanja cijena usluga i obaveza plaanja ugovorene ili uobiajene provizije turistikoj agenciji
na promet ostvaren na osnovu ugovora o alotmanu.
3.9.4. Pravo turistike agencije da odustane od ugovora

Turistika agencija ima pravo da privremeno odustane od ugovora a da time ne raskine
ugovor, niti da ima obaveze naknade tete, ako u ugovorenom roku poalje obavjetenje o
odustajanju od korienja. Ukoliko to ne uini u ugovorenom roku duna je ugostitelju naknaditi tetu.

Turistika agencija moe odustati od ugovora u cjelini, bez obaveze da naknadi tetu
ako obavjetenje o odustanku poalje u ugovorenom roku.

Ugovorom se moe odrediti posebna obaveza agencije da popuni angaovane ugostiteljske kapacitete, a ako to ne uini duna da je da plati ugostitelju naknadu po neiskorienom
leaju u danu. Tada turistika agencija ima pravo da putem blagovremenog obavjetenja otkae
ugovor djelimino ili u cjelini.

66
67
PITANJA

PRIVREDNA DRUTVA I PREDUZETNICI

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
Preduzetnik - pojam i odgovornost za obaveze

Ortako drutvo - pojam i osnovne karakteristike
Meusobni odnosi ortaka
Imovina ortakluka
Odnosi ortaka prema treim licima
Prestanak ortakluka
Komanditno drutvo - pojam i osnivanje
Rgistracija komanditnog drutva ukljuujui i registraciju promjena
Meusobni odnosi lanova komanditnog drutva
Akcionarsko drutvo - pojam i osnovne karakteristike
Jednolano akcionarsko drutvo
Simultano osnivanje akcionarskog drutva
Sukcesivno osnivanje akcionarskog drutva
Osnivaki akti akcionarskog drutva
Statut akcinarskog drutva
Registracija akcionarskog drutva
Skuptina akcionara - sastav i nadlenost
Redovna i vanredna skuptina akcionara
Sazivanje skuptine akcionara
Dnevni red skuptine akcionara
Kvorum i donoenje odluka skuptine akcionara
Odbor direktora akcionarskog drutva, sastav, izbor i ovlaenja
Izvrni direktor akcionarskog drutva
Restrukturiranje akcionarskog drutva
Spajanje akcionarskih drutava
Podjela akcionarskog drutva
Dobrovoljna likvidacija akcionarskog drutva
Skraeni postupak likvidacije
Imovinska i neimovinska prava akcionara
Posebna prava akcionara
Akcije
Obine i povlaene akcije
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.

Uplata i pravo pree kupovine akcija

Poveanje osnovnog kapitala akcionarskog drutva
Obveznice i zamjenljive obveznice
Drutvo sa ogranienom odgovornou - pojam, osnivanje i kapital drutva
Statut drutva sa ogranienom odgovornou
Organi drutva sa ogranienom odgovornou
Prenos udjela u drutvu sa ogranienom odgovornou
Pravo pree kupovine udjela u drutvu sa ogranienom odgovornou
Jednolano drutvo sa ogranienom odgovornou
STEAJNI POSTUPAK
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
Steajni dunik
Osnovi za pokretanje steajnog postupka
Predlog povjerioca za pokretanje steajnog postupka
Forma i sadraj predloga za pokretanje steajnog postupka
Prigovor na predlog povjerioca za pokretanje steajnog postupka
Pravne posledice prihvatanja predloga za pokretanje steajnog postupka
Namjera o reorganizaciji ili linoj upravi u steaju
Prigovor na izjavu o namjeri za reorganizaciju ili linu upravu u steaju
Organi postupka steaja
Status i odgovornost steajnog upravnika
Pravni ljekovi u steajnom postupku - prigovor, alba i zahtjev za prinudno
izvrenje
Ogranienja prenosa imovine u steajnom postupku
Moratorijum
Prijavljivanje potraivanja u steajnom postupku
Obraun potraivanja u steajnom postupku
Kamata na obezbijeena i neobezbijeena potraivanja
Utvrivanje potraivanje u steajnom postupku
Plan reorganizacije, rokovi za podnoenje plana i lica ovlaenja za podnoenje
plana
Glasanje i potvrivanje plana reorganizacije
Prodaja imovine steajnog dunika
Dioba steajne mase - prioriteti pri diobi
Zakljuenje steajnog postupka
Pravne posledice zakljuenja steajnog postupka
UGOVORI
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
92.
Ugovor o prodaji - pojam i bitni elementi

Obaveze prodavca i obaveze kupca
Odgovornost za materijalne nedostatke stvari kod ugovora o prodaji
Odgovornost za pravne nedostatke kod ugovora o prodaji
Ugovor o gradjenju - pojam i elementi
Obaveze izvoaa radova i obaveze naruioca
Odgovornost za nedostatke gradjevine
Odgovornost za solidnost gradjevine
Ugovor o uskladitenju i obaveze skladitara
Obaveze ostavodavca i odgovornost skladitara
Skladinica
Ugovor o komisionu - pojam i karakteristike
Obaveze komisionara i obaveze komitenta
Odgovornost komisionara
Ugovor o trgovinskom zastupanju - pojam i karakteristike
Obaveze zastupnika i obaveze nalogodavca kod ugovora o trgovinskom zastupanju
Ugovor o posredovanju - pojam, karakteristike i zakljuenje ugovora
Obaveze posrednika i obaveze nalogodavca
Ugovor o otpremanju
Obaveze peditera i obaveze nalogodavca
Ugovor o osiguranju
Ugovor o osiguranju - pojam, elementi i vrste osiguranja
Prestanak ugovora o osiguranju
Obaveze osiguranika, odnosno ugovaraa osiguranja i obaveze osiguravaa
Ugovor o angaovanju ugostiteljskih kapaciteta
Obaveze turistike agencije
Obaveze ugostitelja
Pravo turistike agencije da odustane od ugovora
LITERATURA
Komentar Zakona o privrednim drutvima,

prof. dr Dragan Radonji
Poslovno pravo,
prof. dr Marko Vasiljevi
Komentar Zakona o obligacionim odnosima,
prof. dr Slobodan Perovi
Propisi:
Zakon o privrednim drutvima,
Sl. list RCG, br. 6/02 i Sl. list CG, br. 17/07
Zakon o isolventnosti privrednih drutava,
Sl. list RCG, br. 6/02 i 6/02, 1/06 i 2/07
Zakon o obligacionim odnosima,
Sl. list SFRJ, br. 29/78, 39/85, 45/89, 57/89 i Sl.list SRJ, br. 31/93

Knjiga Osnovi Privredno-Pravnog Sistema

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Knjiga Osnovi Privredno-Pravnog Sistema

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VLADA CRNE GORE

PRIRUNIK ZA POLAGANjE STRUNOG ISPITA

tampanje ove publikacije struno i finansijski je podrao projekat Program

PRIVREDNA DRUTVA i PREDUZETNICI

1.3.8 Restrukturiranje drutva

2.10 Organi postupka steaja

3.4.2 Obaveze komisionara

PRIVREDNA DRUTVA I PREDUZETNICI

1.1 ORTAKO DRUTVO

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

1.1.2. Meusobni odnosi ortaka

1.1.3. Imovina ortakluka

1.1.4. Iskljuenje ortaka

1.1.5. Nasleivanje udjela

1.1.6. Odnosi ortaka prema treim licima

1.1.7. Prestanak ortakluka

1.2 KOMANDITNO DRUTVO

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

1.2.2. Registracija drutva

1.2.3. Meusobni odnosi lanova drutva

1.2.4. Prenos udjela

1.2.5. Prestanak drutva

1.3 AKCIONARSKO DRUTVO

1.3.2. Jednolano akcionarsko drutvo

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

1.3.3. Osnivanje akcionarskog drutva

1.3.4. Statut drutva

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

1.3.5. Registracija drutva

1.3.6. Organi drutva

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

sazove skuptinu u roku od 30 dana od dostavljanja zahtjeva akcionara na teret sredstava

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

1.3.7. Odbor direktora, sastav i izbor

1.3.8. Restrukturiranje drutva

Pod rekstrukturiranjem drutva podrazumijeva se spajanje, podjela na dva ili vie

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

1.3.9. Dobrovoljna likvidacija

1.3.9.1 Skraeni postupak likvidacije

1.3.10. Prava i obaveze akcionara

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

1.3.12. Uplata i pravo pree kupovine

1.3.13. Poveanje osnovnog kapitala

Poveanje osnovnog kapitala akcionarskog drutva moe se izvriti:

uveanim dostavljanjem CRPS izmjena statuta.

1.3.14. Smanjenje osnovnog kapitala

Osnovni kapital akcionarskog drutva moe se smanjiti na dva naina:

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

rima kojima se vraa dio ili cijeli ulog.

1.4 DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU

1.4.1. Pojam i osnivanje

1.4.2. Kapital drutva

1.4.3. Statut drutva

1.4.4. Organi drutva

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

koje preduzima izvrni direktor i one obavezuju drutvo.

1.4.5. Prenos udjela

vrijednosti u skladu sa pravilima o smanjenu osnovnog kapitala.

1.4.6. Pravo pree kupovine

1.4.7. Jednolano drutvo

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

2.2 Osnovi za pokretanje steajnog postupka