/-8'6.

$35$9$,35$9268(
8%261,,+(5&(*29,1,
,]YMHWDMRSURYHGELSUHSRUXNDXVHNWRUXSUDYRVXDX%L+
L]8QLYHU]DOQRJSHULRGLQRJSUHJOHGD
9LMHD]DOMXGVNDSUDYD8MHGLQMHQLKQDFLMD

+80$15,*+76$1'-8',&,$5<
,1%261,$$1'+(5=(*29,1$
$UHSRUWRQLPSOHPHQWDWLRQRIWKHUHFRPPHQGDWLRQVLQWKH
MXVWLFHVHFWRULQ%RVQLDDQG+HU]HJRYLQDIURPWKH8QLYHUVDO
3HULRGLF5HYLHZRIWKH81+XPDQ5LJKWV&RXQFLO

$GULMDQD+DQXL$PUD0HKPHGL(OPD'HPLU-HOHQD*DUDD
0DMD6DKDGL0LOHQD6DYL1HGLP+RJL5HQDWD'UDJL5DGL


Asocijacija za demokratske inicijative (ADI)

Univerzitet u Sarajevu Centar za ljudska prava

Association for Democratic Initiatives

University of Sarajevo Human Rights Center

u ime Mree pravde u Bosni i Hercegovini

on behalf of the Justice Network in Bosnia and

Herzegovina

Mrea pravde u Bosni i Hercegovini jeste mrea 64

nevladine organizacije, koje djeljuju u oblasti vladavine
prava i zatite ljudskih prava u cilju podrke efikasnosti,
neovisnosti i odgovornosti pravosudnog sistema Bosne i
Hercegovine, kao i kvalitetnog informisanja, obrazovanja
i zastupanja interesa graanki i graana u sektoru pravde.

Justice Network in Bosnia and Herzegovina is a network of

64 nongovernmental organisations that work in the field
of rule of law and protection of human rights in order to
support the efficiency, independence and accountability
of the judicial system of Bosniaand Herzegovina, as well
as quality information, education and advocacy for the
interests of citizens in the justice sector.

Copyright 2014
Asocijacija za demokratske inicijative (ADI) / Centar
za ljudska prava u Sarajevu, Zmaja od Bosne 8, 71000,
Sarajevo.

Copyright 2014
Association for Democratic Initiatives (ADI) / Human
Rights Center Sarajevo, Zmaja od Bosne 8, 71000
Sarajevo.

Autori: Adrijana Hanui, Amra Mehmedi, Elma Demir,

Jelena Garaa, Maja Sahadi, Milena Savi, Nedim
Hogi, Renata Dragi-Radi

Authors: Adrijana Hanui, Amra Mehmedi, Elma

Demir, Jelena Garaa, Maja Sahadi, Milena Savi,
Nedim Hogi, Renata Dragi-Radi

Urednik: Elma Demir

Editor: Elma Demir

Recenzija: Sanela Paripovi

Review: Sanela Paripovi

Lektori: Nina Kara, Saa Madacki

Proofreading: Nina Kara, Saa Madacki

Obrada teksta za DTP: Saa Madacki, Nina Kara

Text processing: Saa Madacki, Nina Kara

Izdavai: Asocijacija za demokratske inicijative (ADI)

/ Univerzitet u Sarajevu Centar za ljudska prava u ime
Mree pravde u BiH

Publishers:Association for Democratic Initiatives (ADI)

/ Human Rights Center Sarajevoon behalf of the Justice
Network in Bosnia and Herzegovina

Ova publikacija je objavljena uz podrku amerikog

naroda preko Amerike agencije za meunarodni razvoj
(USAID). Autori publikacije su odgovorni za njen sadraj
i stavovi koji su u njemu izneseni ne odraavaju stavove
USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Amerikih Drava.

This publication is published with the support of the

American people through the United States Agency for
International Development (USAID). The authors of the
publication are responsible for its contents, and the views
expressed in this publication do not necessarily reflect the
views of USAID or the United States.

Stavovi izneseni u ovoj publikaciji ne odraavaju nuno

stavove svih lanica Mree pravde u BiH.

Views presented in this publication do not necessarily

reflect the views of all members of the BiH Justice
Network.

www.mrezapravde.ba

(ADI)

SADRAJ / CONTENTS
Predgovor
Foreword
Uvod
Introduction

A.

STUDIJE / CASE STUDIES

Ostali u Ustavu Republike Srpske: normiranje nezastupljenosti i nesudjelovanja

u postupcima odluivanja
The Others in the Constitution of Republika Srpska: regulation of nonrepresentation and non-participation in decision making processes

25

Maja Sahadi

Strateko parnienje u zatiti od diskriminacije i besplatna pravna pomo: (ne)

jednak poloaj organizacija civilnog drutva u parninim postupcima u Bosni
i Hercegovini
Strategic litigation in protection against discrimination and free legal aid:
(unequal) position of civil society organisations in litigation proceedings

32

Milena Savi

Nevoljki tumai zakona: sudovi i segregacija u Bosni i Hercegovini

Reluctant Law interpretators: Courts and segregation in Bosnia and Herzegovina

46

Nedim Hogi

Naknada tete proizale iz ratnih zloina kroz parnine postupke u Republici

Srpskoj i Federaciji BiH opreni stavovi sudske prakse i meunarodni standardi
Remuneration of damages arising from war crimes in litigation cases in Republika
Srpska and the Federation of BiH opposite views in court practice and
international standards
Adrijana Hanui

54

Neujednaenost prava i statusa strunih saradnika i savjetnika u sudovima i

tuilatvima u Bosni i Hercegovini
Disparity in the rights and status of associates and advisers in courts and
prosecutor offices in BiH

62

Jelena Garaa

Politiki uticaj na izbor sudija ustavnih sudova: prekraji sudske neovisnosti

Political influence on appointment of judges in constitutional courts: violation of
judicial independence

71

Renata Radi-Dragi
Institucionalna korupcija i pravosue u Bosni i Hercegovini
Institutional corruption and judiciary in Bosnia and Herzegovina

81

Elma Demir

B.

MATRICE / MATRICES

Zabrana diskriminacije
Prohibition of discrimination
Nedim Hogi, Maja Sahadi

112

Zatita slobode govora i izraavanja

Protection of freedom of speech and expression
Renata Radi-Dragi

127

Besplatna pravna pomo

Free legal aid
Elma Demir

133

Nezavisnost pravosudnih institucija

Independence of judiciary institutions
Elma Demir

135

Nezavisnost sudija i tuilaca

Independence of judges and prosecutors
Jelena Garaa

137

Zatita branilaca ljudskih prava

Protection of human rights advocates
Maja Sahadi

141

Tranziciona pravda
Transitional justice
Adrijana Hanui

154

Obuka sudija i tuilaca iz oblasti ljudskih prava i primjene meunarodnih

standarda
Training of judges and prosecutors in the field of human rights and application
of international standards
Milena Savi

165

Biografije autora
Biographies of the authors

171

PREDGOVOR
Od svog nastanka, 1948. godine, sa nastankom Univerzalne deklaracije o
ljudskim pravima, meunarodni reim za ljudska prava zasnivao se na tradicionalnim
mehanizmima zatite prava razvijenih od strane Ujedinjenih nacija (UN), koje su
dale znaajnu ulogu dravama. Naime, drave su primarni akteri u meunarodnim
procesima provedbe, ali i monitoringa ljudskih prava, odnosno drave i istovremeno
garantuju prava, ali i vode proces praenja i izvjetavanja. U nedostatku kapaciteta UN
tijela da direktno prate stanje ljudskih prava u svim zemljama lanicama, onda kada
zemlje lanice propuste biti dovoljno samokritine, pokazalo se da vanu ulogu igraju
nevladine organizacije, ija je jedna od osnovnih uloga monitoring i izvjetavanje o
zatiti ljudskih prava i zagovaranje njihove bolje zatite kod domaih institucija vlasti i
meunarodnih organizacija. Efikasna zatita ljudskih prava zahtijeva snaan angaman
civilnog sektora i na dravnom, ali i na meunarodnom nivou, jer su organizacije civilnog
drutva jedini subjekti koji kontinuirano prate stanje na terenu, te rade na podizanju
svijesti o postojeim pravima i pozivaju donosioce odluka na odgovornost u sluaju
njihovog krenja. U tom pogledu revidiran je i proces praenja i izvjetavanja o stanju
ljudskih prava od strane Ujedinjenih nacija (UN) i od 2008. godine uspostavljen je novi
instrument: Univerzalni periodini pregled (UPP) od strane Generalne skuptine UN-a
rezolucijom 60/251 2006. godine, koja UPP definie kao novi meunarodni instrument
u borbi za ljudska prava kojeg UN Vijee za ljudska prava primjenjuje u procesu praenja
stanja ljudskih prava u dravama lanicama UN-a.
Svake etiri godine, svih 192 drave lanice UN-a, bivaju predmetom UPP
pregleda kroz koji se na univerzalan i jednoobrazan nain vri procjena ispunjavanja
meunarodnih obaveza i opredjeljenja u pogledu ljudskih prava u cilju stvaranja
demokratskog pritiska na vlade drava da unaprijede situaciju u svojoj dravi u pogledu
ljudskih prava, te da se bore protiv neravnopravnosti i svih oblika diskriminacije.
UPP se provodi kroz proces interaktivnog dijaloga kroz koji zemlja, ije se stanje
ljudskih prava prati, prezentira svoj izvjetaj, odgovara na pitanja i dobiva preporuke od
drugih zemalja. Potom se neformalno usvaja izvjetaj koji ukljuuje sve preporuke date
zemlji u pregledu, a koji se ponovo zvanino usvaja na sljedeoj redovnoj sjednici Vijea
za ljudska prava. Oko 16 zemalja UN-a jesu predmet pregleda u okviru svake sjednice
Vijea, a 48 ih je predmet pregleda svake godine.
Pored drava, UPP prua i mogunost ukljuivanja nevladinih organizacija
u ovaj proces. Naime, aktivnosti prije i nakon pregleda izvjetaja kljune su za
implementaciju konkretnih preporuka iz ishodnog dokumenta i tokom ovog perioda
nevladine organizacije mogu ostvariti znaajan uticaj kroz aktivnosti monitoringa,
analize i zagovaranja. Neki od instrumenata uea nevladinih organizacija u UPP
procesu su: angaman u konsultacijama s vladom svoje drave; podnoenje izvjetaja
interesnih grupa prema Vijeu za ljudska prava; lobiranje drugih drava za davanje
odreenih preporuka; prisustvovanje sjednicama UPP radne grupe, kao i prisustvovanje
i uestvovanje u sjednicama Vijea za ljudska prava; te popratne aktivnosti vezane za
zagovaranje za implementaciju preporuka.

Prepoznavajui vanost novo-uspostavljenog mehanizma za praenje ljudskih

prava, ali i ulogu, koju su u istom dobile nevladine organizacije, Mrea pravde u BiH
prihvatila je UPP kao instrument u svom radu, ve u aprilu 2010. godine. Nakon
konsultacija izmeu lanica, Mrea pravde se ukljuila u UPP proces kroz izradu UPP
preporuka za BiH, koje su predstavljene od strane trolane delegacije Mree pravde na
14. sjednici UN Vijea za ljudska prava, 11. juna 2010. godine u enevi. Pored pripreme
preporuka i njihovog predstavljanja u enevi, u organizaciji Mree pravde, odrana je i
obuka o ovom mehanizmu za predstavnike civilnog drutva i sektora pravde. Takoer,
za istu ciljanu grupu odrana su dva okrugla stola u Sarajevu i Banja Luci na kojima su
definisani zakljuci koji naglaavaju potrebu za efikasniju primjenu UPP preporuka u
pravosuu BiH.
Polazei od ovih zakljuaka, tokom stratekog planiranja Mree pravde u 2010.
godini, dogovoreno je da monitoring i izvjetavanje o stanju ljudskih prava kod domaih
i meunarodnih institucija predstavlja primarni oblik djelovanja Mree. Time je Mrea
pravde - koja okuplja 64 nevladine organizacije, a iji je osnovni cilj da prua podrku
institucijama vlasti u jaanju efikasnosti, neovisnosti i odgovornosti pravosudnog
sistema Bosne i Hercegovine, kao i kvalitetnog informisanja, obrazovanja i zastupanja
interesa graanki i graana u sektoru pravde - identificirala monitoring i izvjetavanje o
ljudskim pravima kao osnovni mehanizam pomou kojeg nastoji realizirati svoje ciljeve.
Razvoj pravosudnog sistema u BiH koji efikasno titi ljudska prava i promie vladavinu
prava, nije mogu bez detaljne i stalne procjene rada sistema koja prati usklaenost
domaeg zakonodavstva i meunarodnih standarda.
Sa ovim ciljem osnovana je i Radna grupa za izradu izvjetaja Univerzalni
periodini pregled (UPP) o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini Mree pravde,
koja ve od 2010. godine provodi proces monitoringa institucija sektora pravde na
osnovu procjene provedbe UPP preporuka na koje se obavezala Bosna i Hercegovina
u oblasti pravosua. Po etvrti put predstavnici nekoliko nevladinih organizacija, a ove
godine predstavnici Asocijacije za demokratske inicijative, Centra za informativnopravnu pomo Zvornik (CIPP), Centra za istraivako novinarstvo (CIN), Centra
za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, Udruenja Pravnik, Udruenja strunih
saradnika i savjetnika u sudovima i tuilatvima u BiH, i Udruenja za meunarodno
pravo - zajedniki su radili na monitoringu provedbe preporuka UN Vijea za ljudska
prava u pravosuu BiH u sektoru pravosua u periodu od 2013. do 2014. godine. Kao
rezultat ovog monitoring rada objavljuje se ve po etvrti put publikacija Ljudska prava i
pravosue u Bosni i Hercegovini: Izvjetaj o provedbi preporuka u sektoru pravosua u BiH
iz Univerzalnog periodinog pregleda Vijea za ljudska prava Ujedinjenih nacija (2011.
2012.).
Izvjetaj Ljudska prava i pravosue u Bosni i Hercegovini predstavlja nastavak
ve zapoetnog rada na primjeni UPP mehanizma i istovremeno predstavlja jedinstvenu
publikaciju ove vrste. Cilj objavljivanja navedene publikacije jeste uvid u proces
provedbe dobivenih preporuka UN Vijea za ljudska prava, odnosno od strane njenih
drava lanica, a nastalih kroz proces Univerzalnog periodinog pregleda (UPP).
Monitoring procesa provedbe UPP preporuka od strane lanica Mree pravde, fokusira
se na pravosudni sistem, odnosno ukljuuje samo one preporuke koje su identifikovane
8

kao krucijalne za unaprjeenje sektora pravosua u BiH. Pored opeg pregleda zatite
ljudskih prava kroz pravosue, autori su identifikovali i preporuke za donosioce odluka s
ciljem da podstaknu institucije vlasti na efikasniju i aurniju primjenu UPP preporuka u
sektoru pravde i kako bi ispotovale obaveze koje je preuzela Bosna i Hercegovina prema
meunarodnoj zajednici, ali i prema svojim graanima.
Nadamo se da e Izvjetaj biti koristan izvor informacija, ne samo predstavnicima
pravosua, nego i nevladinom sektoru, te da e inicirati i razvoj interesovanja za konkretne
akcije kod organizacija civilnog drutva za djelovanje u oblasti pravosua. Mrea pravde
e svakako nastaviti i u budunosti sa aktivnostima monitoringa zatite ljudskih prava u
sektoru pravde, te e nastojati razviti i daljnje aktivnosti kada je u pitanju izvjetavanje u
okviru Univerzalnog periodinog pregleda (UPP) prema domaim institucijama vlasti
ali, i meunarodnim organizacijama.
Uzevi kao osnovu rezultate monitoringa o stanju ljudskih prava u Bosni i
Hercegovini navedenih u Izvjetaju, Mrea pravde je provodila i pratee zagovarake
aktivnosti kako bi se jaao uticaj graanki i graana kroz organizacije civilnog drutva
na proces donoenja novih odluka i implementaciju postojeih propisa u oblasti pravde.
Na ovaj nain, Mrea pravde nastoji dati svoj doprinos u poticanju aktivnog odnosa
svojih lanica i civilnog drutva u cjelini ka razvoju nezavisnog, efikasnog, odgovornog
i zakonitog djelovanja pravosua u BiH.
Koristimo ovu priliku da se zahvalimo svima koji su bili ukljueni u realizaciju
pripreme analiza i izradu publikacije. Posebno se zahvaljujemo Amerikoj agenciji za
meunarodni razvoj (USAID), koja kroz Projekat razvoja sektora pravosua II prua
tehniku podrku Mrei pravde u BiH i njenim lanicama.

10

FOREWORD
Since its inception in 1948, with the adoption of the Universal Declaration of
Human Rights, the international humanrights regime was based on traditionalmechanisms
of protection of rights developed by the United Nations (UN),which gave a significant role
to thestates.Namely, the states are primary actors not only in the internationalprocesses
of implementation and monitoring of human rights but also inguaranteeing the rights
and runningthe process of self-monitoring and reporting.In the absence of capacities
ofthe UN bodies to directly monitor thehuman rights situation in all memberstates,
when member states fail to besufficiently self-critical, NGOs, whose fundamental
role is to monitor andreport on human rights protection andadvocate for better
protection thereofby local government institutions andinternational organizations, play
animportant role.Efficient protection ofhuman rights requires a strong engagement of
civil society at both national and international level, as civil societyorganizations are the
only entities thatcontinuously monitor the situation onthe ground and work on raising
awareness about existing rights and call thedecision makers for accountability incase of
their violation. In that sense, the process of human rights monitoring and reporting by
the United Nations had been reviewed and the new instrument has been in place since
2008: the Universal Periodic Review (UPR), established by the UN General Assembly
Resolution 60/251 from 2006, which defined the UPR as a new international instrument
in the promotion of human rights applied by the UN Human Rights Council in the
process of monitoring of human rights in the UN member states.
Every four years, all 192 UN member states present the UPRs, which in a
universal and uniform way assess the fulfilment of international obligations and
commitments on humanrights in order to exert democraticpressure on governments
to improvethe situation in terms of human rightsand to fight against inequalities and
allforms of discrimination.
The UPR is implemented through a process of interactive dialogue through
which a country whose human rights situation is reviewed, presents its report, answers
the questions and receives the recommendations from other countries. After that, a
report that includes all recommendations given to the country subject to the review is
informally adopted. The formal adoption of this report takes place at the next regular
session of the Human Rights Council. Around 16 countries of the UN are subject to
review within each session of the Council, while 48 UN countries are subject to review
every year.
In addition to the states, the UPR provides for a possibility of participation of
nongovernmental organisations in this process. Namely, activities before andafter review
are crucial for the implementation of specific recommendations from this document, and
duringthis period nongovernmental organizations can make a significant impactthrough
their monitoring, analysis and advocating activities.Some of theinstruments of
participation of NGOsin the UPR process are: involvementin consultations with the
government of their respective country; reporting by stakeholders to the Human Rights
Council; lobbying other countries for specificrecommendations; attendance at meetings
of the Working Group for UPR, aswell as attending and participating inmeetings of the
11

Human Rights Council; conducting supporting activitiesrelated to advocacy for the

implementation of the recommendations.
Recognizing the importance of the UPR as a new instrument for monitoring of
human rights and role assigned to nongovernmental organisations, the Justice Network
in Bosnia and Herzegovina adopted the UPR as a tool in their work already in April 2010.
Following the consultations with the Network members, the Justice Network became
involved in the UPR process through the development of the UPR recommendations
for BiH, which were presented by a three-member delegation of the Justice Networkon
the 14th session of the UN Councilfor Human Rights held on 11 June 2010in Geneva. In
addition to the preparationof recommendations and presentationthereof in Geneva, the
Justice Networkorganized and delivered training on thismechanism for representatives
of civilsociety and the justice sector.Also, tworoundtables were organized for the
sametarget group, one in Sarajevo and one inBanja Luka, defining the conclusions for
effective implementation of the UPR recommendations in theBiH judiciary.
Based on these conclusions, the Justice Network, within its strategic planning
in 2010, agreed that the monitoring and reporting on the human rights to domestic
and international institutions would be the primary activity of the Network. Thereby,
the Justice Network, which gathers 64 nongovernmental organisations and whose main
objective is to provide support to government institutions in strengthening efficiency,
independence and accountability of the judiciary system of Bosnia and Herzegovina, as
well as quality information, education, and advocating citizens interests in the justice
sector, identified the monitoring and reporting on human rights as the main mechanism
by which it seeks to achieve its objectives. Development of the judiciary system in BiH,
which efficiently protects human rights and rule of law, is not possible without detailed
and continuous assessment of the system for monitoring of compliance of national
legislation with international standards.
To this end, the Justice Network established a Working Group for development
of the Universal Period Review (UPR) on the situation of human rights in Bosnia and
Herzegovina, which has conducted a monitoring of the institutions in the justice sector
based on the assessment of implementation of the UPR recommendations which Bosnia
and Herzegovina assumed in the field of justice. For the fourth time, representatives
of the Association for Democratic Initiatives, Center for Information and Legal Aid
Zvornik, Center for Investigative Reporting, Human Rights Centreof the University
of Sarajevo, Association Lawyer, Association of associates and advisersin the courts
and prosecutor offices inBiH and Association for International Law have worked jointly
onmonitoring of implementation of recommendationsof the UN Councilfor Human
Rights in the judicial sector ofBosnia and Herzegovina in the period 2013-2014.As a
result ofthis work, this is the fourth time that the publication titled Human Rights and
Judiciary in Bosnia and Herzegovina: A report on implementation of the recommendations
for justice sector in Bosnia and Herzegovina from the Universal Periodic Review of the UN
Human Rights Council (2011 - 2012) was published.
The reportHuman Rights and Judiciary in Bosnia and Herzegovina represents a
continuation of work on the applicationthe UPR mechanism, but at the sametime, it is
12

also a unique publicationof this kind. The aim of publishing this report is to give an insight
into theprocess of implementation of recommendationsissued by the UN Councilfor
Human Rights, or by its memberstates, which were created in a processof Universal
Periodic Review (UPR).Monitoring of implementation of theUPR recommendations
by the membersof the Justice Network focuses onthe judicial system, and includes
onlythose recommendations that have beenidentified as crucial for improving thejustice
sector in BiH.In addition tomaking a general review of protectionof human rights
through the judiciary,the authors also identified recommendationsfor decision makers
aimed atencouraging the authorities to apply theUPR recommendations in justice
sectormore efficiently and promptly inorder to fulfil the assumed obligations of Bosnia
and Herzegovina towards boththe international community andits citizens.
We hope that this report will be a usefulsource of information not only
tojudiciary but also to nongovernmental sector, andwe hope it will initiate and develop
theinterest of civil society organizationsin taking concrete actions in the field ofjustice.
The Justice Network will certainlycontinue its activities aimed at monitoringof human
rights protection in thejustice sector, and will seek to developfurther activities related
to reportingto local government institutions andinternational organizations within
theUniversal Periodical Review (UPR).
Taking as a basis the results of monitoringof the human rights situation in Bosnia
and Herzegovina, the JusticeNetwork implemented the follow-up advocacy activities in
order to strengthen the influence of citizensthrough civil society organizationsin the
process of making of newdecisions and implementation of existingregulations in the
field of justice.In this way, the Justice Network willgive its contribution in encouragingan
active participation of its membersand civil society in the development ofindependent,
efficient, accountableand lawful work of the judiciary in Bosnia and Herzegovina.
We use this opportunity to thank allthose who were involved in the preparationof
analyses and development ofthis publication. We would like to give special thanks tothe
U.S. Agency for International Development (USAID), which providestechnical support
to the BiH JusticeNetwork and its members through theJustice Sector Development
Project II.

13

14

UVOD
etvrti izvjetaj Ljudska prava i pravosue u Bosni i Hercegovini, koji su
pripremile lanice Mree pravde za period od 2013. do 2014. godine ponovo ukazuje na
problem provedbe javnih politika u sektoru pravde i na usporene reformske procese u
proteklom periodu kada je proveden monitoring. Naime, zabiljeen je veoma ogranien
ili nikakav progres implementacije UPP preporuka od strane drave i njenih tijela.
Poseban izazov, kada je u pitanju zatita ljudskih prava, jeste primjena regulative u
praksi te nedostatak primjene zakona koji tite ljudska prava u skladu sa meunarodnim
standardima. Neujednaenost zakona izmeu jurisdikcija u Bosni i Hercegovini (BiH)
predstavlja ozbiljan izvor diskriminacije s obzirom da ovakvim pristupom razliite
teritorijalne jurisdikcije garantuju razliita prava graanima, kao i kriterije i procedure
u ostvarivanju istih zavisno od mjesta gdje ive ili rade. Time je pravo na jednak pristup
pravdi ugroeno, a sam pristup pravima kao i sudu uveliko je odreen socijalnim
statusom pojedinca zbog nepostojanja usklaenog i funkcionalnog sistema besplatne
pravne pomoi.
Nedostatak implementacije UPP preporuka u BiH je direktan rezultat a)
nepostojanja politike volje predstavnika vlasti da se ozbiljno posvete reformskim
procesima kao i b) loe koordinacije izmeu nadlenih institucija u prevenciji i
sankcionisanju uestalih krenja ljudskih prava u zemlji. Iako su odrane dvije radionice
u svrhu razvoja metodologije i mehanizma praenja provedbe UPP preporuka u BiH
u organizaciji UNDP Misije u BiH i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH,
stvarni uinak na terenu je izostao. Nije uspostavljeno koordinaciono tijelo za praenje
provedbe UPP preporuka koja bi omoguilo uspostavljanje formalne saradnje izmeu
dravnih institucija po pojedinim oblastima, niti su odrane obuke niti informativne
sesije za predstavnike niih nivoa vlasti.
Ovaj izvjetaj je pripremljen na osnovu procesa praenja i evaluacije a zasnovan
je na izraenoj metodologiji koja je obuhvatala identifikaciju mjerljivih indikatora za
svaku pojedinanu UPP preporuku, prikupljanje i obradu podataka u periodu od osam
mjeseci, te pripremu izvjetaja s dodatnim preporukama prema lokalnim donosiocima
odluka kako bi se UPP preporuke adekvatno i pravovremeno implementirale. S obzirom
da Mrea pravde djeluje u sektoru pravosua, praene su samo one UPP preporuke koje
se odnose na ovu oblast. Navedene preporuke su povezane u odreene oblasti, jer esto
preporuke, koje je Bosna i Hercegovina dobila kroz UPP proces, budu istog ili slinog
sadraja. U tom pogledu, dat je pregled provedbe pojedinanih UPP preporuka u osam
razliitih oblasti. Pored matrice koja prua pregled svih UPP preporuka, izvjetaj sadri
i sedam studija sluajeva koje se bave odreenim oblastima i temama koje se dotiu UPP
preporuke.
Maja Sahadi, autorica studije Ostali u Ustavu Republike Srpske: normiranje
nezastupljenosti i nesudjelovanja u postupcima odluivanja bavi se procjenom nivoa
demokratinosti postojeeg sustava u Bosni i Hercegovini s fokusom na Republiku
Srpsku, koja bi trebala se ogledati u jamenju i ostvarivanju zastupljenosti pripadnika
konstitutivnih i pripadnika Ostalih naroda u sustavu vlasti i njihovom ravnopravnom
sudjelovanju u postupcima odluivanja. Ona tvrdi da je zamjetna zatienost pripadnika
15

konstitutivnih naroda koja podrazumijeva jamenje manje prava pripadnicima

Ostalih naroda a koji, sukladno tomu, (gotovo) ne uivaju ustavnu zatitu i/li jamstva
zastupljenosti u organima vlasti i sudjelovanja u postupcima odluivanja. Iako se
radi o legitimnom sredstvu koje svoju legitimnost crpi iz ustavnih tekstova, ne smiju
se pogodovanjem konstitutivnosti, zanemarivati interesi svih naroda u BiH. Unato
izmjenama i dopunama koje je nakon stupanja na snagu Opeg okvirnog sporazuma
za mir u Bosni i Hercegovini pretrpio Ustav Republike Srpske, i dalje su zadrani
diskriminacijski elementi na normativnoj razini u Ustavu, koji niti danas nisu otklonjeni.
Ipak, u trenutanom ustavnom ustrojstvu Republike Srpske, oni koji se izjanjavaju kao
pripadnici Ostalih, nalaze se barem, ad normam, u neto povoljnijem poloaju. Iako
pripadnicima Ostalih u Republici Srpskoj nije garantirana svejednakost, ipak ostvaruju
viu razinu zastupljenosti i sudjelovanja u vlasti, za razliku od dravne razine u Bosni i
Hercegovini i razine Federacije Bosne i Hercegovine.
Sljedee dvije studije bave se procjenom uloge organizacija civilnog drutva
u procesima strateke litigacije. Autorica Milena Savi u studiji Strateko parnienje
u zatiti od diskriminacije i besplatna pravna pomo: (ne) jednak poloaj organizacija
civilnog drutva u parninim postupcima u Bosni i Hercegovini tvrdi da osiguranje
ravnopravnog tretmana udruenjima graana i drugim organizacijama civilnog
drutva pred svim sudovima u Bosni i Hercegovini od bitnog je znaaja za zatitu od
diskriminacije, pravilno obavljanje sudske funkcije, i ostvarivanje integriteta, nezavisnosti
i nepristrasnosti kao osnovnih preduslova za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Meutim, njena analiza ukazuje da organizacije civilnog drutva nemaju jednak tretman
u sudskim postupcima, te da je potrebno usaglasiti relevantno zakonodavstvo. Nedim
Hogi, autor studije Nevoljki tumai zakona: sudovi i segregacija u Bosni i Hercegovini,
analizom dva predmeta u kojima je nevladina organizacija Vaa Prava pokuala da,
koristei se Zakonom o zabrani diskriminacije (ZZD) izdejstvuje sudske presude
kojima se obrazovni sistem Hercegovako - neretvanskog i Srednjebosanskog kantona
proglaava diskriminatornim na osnovu postojee segregacije u tzv. dvjema kolama
pod jednim krovom. Iz obrazloenja sudskih presuda za pomenute predmeta mogu se
utvrditi neki od sistemskih problema sa kojima se nae pravosue suoava: fokus na
tumaenje proceduralnih, ali ne i materijalnih odredbi zakona i oekivanja da pravosue
bude avangarda borbe za zatitu od diskrimincije.
Adrijana Hanui dotakla se problema reparacija u studiji Naknada tete
proizale iz ratnih zloina kroz parnine postupke u Republici Srpskoj i Federaciji BiH
opreni stavovi sudske prakse i meunarodni standardi. Analizom sudske prakse autorica
pokazuje da pojedinci koji su preivjeli ratne zloine i kojima prema meunarodnim
standardima, kao rtvama masovnih povreda ljudskih prava i ozbiljnih povreda
meunarodnog humanitarnog prava, pripada pravo na raznovrsne oblike reparacija,
koje podrazumijevaju na prvom mjestu novane kompenzacije (ukljuujui materijalnu
i nematerijalnu odtetu), ali i druge mjere usmjerene ka omoguavanju restitucije,
rehabilitacije, satisfakcije, te garancije neponavljanja su ponovo rtve politiko-pravnog
sistema u BiH. U Bosni Hercegovini jo uvijek nije uspostavljen kolektivni administrativni
mehanizam kojim bi se rtvama ratnih zloina obezbijedila kompenzacija za tetu koju
su pretrpjele tokom rata. Istovremeno, one rtve koje su doekale krivino procesuiranje
poinjenih zloina pravosudne institucije sa njihovim imovinsko-pravnim zahtjevima
16

usmjerenim prema poiniteljima krivinih djela redovno se upuuju na graanske

parnice. U takvoj situaciji, mnogi graani su se u posljednjih nekoliko godina odluili
svoja prava pokuati ostvariti sudskim putem, podnoenjem tubi za naknadu tete
protiv odgovornih entiteta (Republike Srpske ili Federacije BiH), a u nekim sluajevima
istovremeno i protiv drave Bosne i Hercegovine. U tom poduhvatu su, meutim, naili
na nepremostive prepreke koje se ogledaju prvenstveno u oprenim stavovima sudske
prakse primjenom kojih se mnogi tubeni zahtjevi odbijaju, i to iz niza razloga koji su
detaljno obrazloeni u samoj studiji.
U studiji Neujednaenost prava i statusa strunih saradnika i savjetnika u
sudovima i tuilatvima u BiH autorica Jelena Garaa ukazuje da neujednaenost u
statusnom i materijalnom poloaju strunih saradnika u pravosudnih institucijama
u BiH, dovodi do odliva strunih i ve obuenih kadrova iz pravosua, s obzirom da
isti nemaju jednaku niti materijalnu niti statusnu podlogu za samostalan rad. Poloaj
strunih saradnika i savjetnika u sudovima i tuiteljstvima u Federaciji BiH regulisan
je razliitim sistemskim propisima koji se primjenjuju na jednom ili vie nivoa vlasti
u Bosni i Hercegovini, i unutar nje Federaciji BiH. Tako npr., strune saradnike na
opinskim sudovima imenuje Visoko sudsko i tuiteljsko vijee BiH, i to kao nosioce
pravosudne funkcije, dok se ostali struni saradnici i savjetnici u drugim sudovima i
tuiteljstvima biraju putem procedure kojom posreduje Agencija za dravnu slubu
FBiH, a u kojoj konanu odluku o prijemu/postavljenju donosi predsjednik suda ili
glavni tuitelj. Ustavni sud Federacije BiH pak autonomno, bez iijeg posredovanja,
donosi odluku o prijemu/postavljenju strunih saradnika i savjetnika. Poloaj strunih
sradnika u sudovima u Republici Srpakoj, prvenstveno je regulisan Zakonom o sudovima
Republike Srpske (Sl. glasnik Repulike Srpske br. 37/12 ). Navedeni Zakon, propisao
je da u osnovnim sudovima i okrunim privrednim sudovima, mogu biti imenovani
struni saradnici, dok u Okrunim sudovima, Viem privrednom sudu, kao i Vrhovnom
sudu, mogu biti imenovani vii stuni saradnici. Sve kategorije strunih saradnika,
odnosno i strune saradnike i vie strune saradnike, imenuje Predsjednik suda i to
na neodreeno vrijeme. Do donoenja Zakona o sudovima u RS 2012. godine, struni
saradnici u Osnovnim sudovima u RS imali su status nosioca pravosudne funkcije, te su
bili birani i imenovani od strane Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH.
Studija Politiki uticaj na izbor sudija ustavnih sudova: prekraji sudske neovisnosti
autorice Renata Radi-Dragi predstavlja uvid u dosadanju prasku imenovanja studija
ustavnih sudova u BiH u cilju procjene nezavisnosti ovih procesa. Ona navodi da iako
su u BiH ispunjeni zakonski i institucionalni uvjeti za nezavisnost pravosua, sama
nezavisnost je dovedena u pitanje kod izbora sudija ustavnih sudova u BiH. Naime, VSTV
nije direktno nadleno za izbor sudija ustavnih sudova, ve o njihovom izboru odluuju
politiari iz parlamentarnih skuptina. Posljednjih nekoliko godina parlamentarci su
radije birali sudije koje imaju duu politiku karijeru a ne pravosudnu. To je dovelo do
situacije gdje neki od sudija nisu raskinuli politike veze koje su imali prije imenovanja
u pravosue i to je naruilo ugled sudova kao nepristranih institucija. Takoer, pod
uticajem politike u Ustavnom sudu RS donesen je Pravilnik o radu koji je suprotan
ustavnim odredbama, a Ustavni sud FBiH zbog uticaja politike na izbor sudija ve par
godina funkcionira u nepotpunom sastavu. Autorica zakljuuje da iako ustavno pravo ne
daje opteprihvaene standarde za sastav i izbor sudija ustavnih sudova, ve svaka zemlja
17

kreira vlastita rjeenja, ipak bi trebalo preispitati dosadanju praksu imenovanja sudija
u BiH kako bi se osigurao legitimitet izabranih sudija po osnovu strune kompetencije i
moralnog digniteta.
Elma Demir u studiji Korupcija u pravosuu nastoji da procjeni nivo i oblike
korupcije u pravosudnim institucijama polazei od raspoloivih podataka. Naime, veina
pokazatelja korupcije u pojedinim sektorima zasnivaju se na indeksima koji predstavljaju
stavove i miljenja pojedinaca, najee graana. Kao takvi, oni predstavljaju ogranien
pokazatelj stvarne zastupljenosti i rasprostranjenosti nekog drutvenog problema kao
to je korupcija. Koristei studije i novinske tekstove objavljene od strane Centra za
istraivako novinarstvo (CIN), autorica je provela analizu medijskog sadraja u cilju
procjene oblika koruptivnih djela u BiH, te upoznatosti i ukljuenosti pravosudnih
institucija u iste. Time studija pokuava dati odgovor na pitanja da li postoji korupcija u
pravosudnim institucijama i ako postoji u kojim oblicima se javlja? U posljednjem dijelu
rada dati su prijedlozi koji bi trebali doprinjeti suzbijanju koruptivnih djela u sektoru
pravde.
Kao i prethodnih godina, izvjetaj Ljudska prava i pravosue u Bosni i Hercegovini,
lanice Mree pravde aktivno koriste u svojim aktivnostima, a prije svega u zagovaranju
za reforme u sektoru pravde, kako bi se argumentovano obraale institucijama vlasti.
Nadamo se da e ponueni izvjetaj u istu ili slinu svrhu posluiti i drugim nevladinim
organizacijama i mreama civilnog drutva, te da e i institucije vlasti uzeti u razmatranje
preporuke koje su autori izvjetaja pripremili u cilju efikasnije zatite ljudskih prava kroz
pravosudni sistem, te implementirati ista ne samo kroz zakonska rjeenja, ve i u praksi.
Dugorono, izvjetaj i sveukupno djelovanje Mree pravde u ovom pogledu, treba
doprinijeti uspostavljanju vladavine prava i jednakog pristupa pravdi za sve graane u
Bosni i Hercegovini.
Vanost efikasnost pravosudnog sistema u zatiti ljudskih prava je krucijalna
u svakom demokratskom sistemu: jedino sektor pravde garantira zatitu od krenja
prava graana od strane javnih ili privatnih institucija, kao i pojedinaca pred sudom ili
kroz druge mehanizme rjeavanja sporova. Procjena nivoa potivanja osnovnih prava i
sloboda graana u BiH nije mogua bez uvida u zatitu ljudskih prava kroz pravosue.

18

INTRODUCTION
The fourth reportHuman Rights and Judiciary in Bosnia and Herzegovinafor the
period 2013-2014prepared by the Justice Network members yet again points to a problem
of implementation of public policies in the justice sector and stagnating reform processes
over the period of monitoring. Namely, there has been limited or no progress in terms
of the implementation of the UPR recommendations by the state and its institutions.
A particular challenge for protection of human rights is the application of regulations
in practice and failure to implement laws protecting human rights in accordance with
the international standards. Absence of harmonisation of laws between jurisdictions in
Bosnia and Herzegovina (BiH) is a major source of discrimination considering that this
means that different territorial jurisdictions guarantee different rights to their citizens
and have different criteria and procedures for exercise of such rights, depending on the
place of their residence or employment. The equal access to justice is thereby jeopardised
and the access to rights and courts is to a large degree determined by ones social status,
due to the lack of harmonised and functional system of free legal aid.
Lack of implementation of the UPR recommendations in BiH is a direct result
of the a) absence of political will among governmental representativesto commit
themselves to reform processes and b) poor coordination among competent institutions
in prevention and sanctioning of frequent violations of human rights in the country.
Despite the UNDP Mission in BiH and the BiH Ministry of Human Rights and Refugees
having two workshops to develop methodology and mechanism for monitoring of the
UPR recommendations in BiH, there was no great effect on the ground. A coordination
body for monitoring of implementation of the UPR recommendations, which would
enable the establishment of a formal cooperation between public institutions in different
areas, has not been established. Also, education or training sessions for representatives
of lower level authorities have not been organised.
This report was prepared on the basis of the monitoring and evaluation
process and it was based on the developed methodology, which included identification
of measurable indicators for each individual UPR recommendation, collection and
processing of data in the period of eight months and preparation of the report with
additional recommendations for local decision makers so that the UPR recommendations
can be adequately and timely implemented. As the JusticeNetwork works in the
judicial sector,only UPR recommendations relatingto this area were monitored. These
recommendations are grouped in certain fields, as the recommendations given to Bosnia
and Herzegovina in the UPR process frequently have the same or similar content.
Accordingly, an overview of theimplementation of individual UPR recommendations
is presented for eight different fields. In addition to a matrix containing an overview of
all UPR recommendations, the report contains seven case studies dealing with certain
fields and topics related to the UPR recommendations.
Maja Sahadi, the author of the case study The Others in the Constitution
of Republika Srpska: regulation of non-representation and non-participation in decision
making processesassesses, with the focus on Republika Srpska,to what degree is the
existing system in Bosnia and Herzegovina democratic, which should be reflected
19

in guarantees for and implementation of representation of constituent peoples and

representatives of the Others in the system of government and their equal participation
in the decision making process. She claims that the protection of constituent peoples
is noticeable, which implies fewer rights for members of the Others, who, accordingly,
(almost) do not enjoy constitutional protection and/or guarantees for representation
in government bodies and participation in the decision making processes. Although
this is a legitimate means whose legitimacy is based on the constitutional texts, the
interests of all other peoples in BiH should not be discriminated in favour of constituent
peoples. Despite the amendments to the Constitution of Republika Srpska adopted after
the General Peace Agreement in Bosnia and Herzegovina had entered into force, the
discriminatory elements at a normative level in the Constitution were preserved and
have not been removed ever since. However, under the current constitutional system
in Republika Srpske, those declaring themselves as members of the Others are, at least
ad normam, in a more favourable position, considering that although the members
of the Others in Republika Srpska are not guaranteed full equality, the level of their
representation and participation in the government is higher compared to the state level
of Bosnia and Herzegovina and the Federation of Bosnia and Herzegovina.
The next two case studies focus on the assessment of the role of civil society
organisations in the strategic litigation proceedings. The author, Milena Savi, in the case
study Strategic litigation in protection against discrimination and free legal aid: (unequal)
position of civil society organisations in litigation proceedings in Bosnia and Herzegovina
claims that the provision of equal treatment for citizens associations and other civil
society organisations before all courts in Bosnia and Herzegovina is very important for
protection against discrimination, proper performance of court function and achieving
the integrity, independence and impartiality, as preconditions for protection of human
rights and fundamental freedoms. However, her analysis indicates that the civil society
organisations do not have equal treatment in court processes and that it is necessary
to harmonise relevant legislation. Nedim Hogi, the author of the case study Reluctant
interpreters of the law: courts and segregation in Bosnia and Herzegovina, analysed two
cases in which the nongovernmental organisation Your Rights attempted, based on the
Law on Prohibition of Discrimination, to obtain court verdicts declaring the education
systems of the Herzegovina-Neretva Canton and Central Bosnia Canton discriminatory,
due to the existing segregation in the so called two schools under one roof . Analysing
the reasoning of the two court verdicts in the aforesaid cases, it is possible to identify
some of systematic problems facing our judiciary: the focus is on interpretation of
procedural and not material provisions of the law and expectation that the judiciary is to
be the avant-garde of the struggle for protection against discrimination.
Adrijana Hanui, in the case study Remuneration of damages arising from war
crimes in litigation cases in Republika Srpska and the Federation of BiH opposite viewsin
court practice and international standards, writes about the problem of reparations.
Analysing the court practice, the author demonstrates that individuals who survived war
crimes and who,as victims of mass violations of human rights and serious violations
of international humanitarian law in accordance with international standards, are
entitled to various forms of reparation, primarily monetary compensation (including
material and nonmaterial indemnification) and also to other measures intended to
20

facilitate restitution, rehabilitation, satisfaction and guarantees of non-repetition

are once more the victims of political and legal system in Bosnia and Herzegovina.A
collective administrative mechanism which would secure compensation to victims of
war crimes for the damages suffered during the war has not been established in Bosnia
and Herzegovina yet. Simultaneously,victims of the war crimes that had been processed
in criminal proceedings are instructed by judiciary institutions to bring a civil action
against perpetrators of such crimes demanding indemnification for the damages
suffered.In such a situation, many citizens have, over the past several years, decided to
seek their rights in courts by bringing lawsuits against responsible entities (Republika
Srpska or the Federation of BiH) and in some cases, at the same time against the state
of Bosnia and Herzegovina, demanding compensation for the damages. However, in
this endeavour they have encountered insurmountable obstacles, reflected primarily
in opposite views inthe court practice, based on which many claims are rejected for
different reasons thoroughly elaborated in the case study itself.
In the case study Disparity in the rights and status of associates and advisers in
courts and prosecutor offices in BiH, its author Jelena Garaa points that the disparities in
the status and material position of associates in judiciary institutions in BiH leads towards
drain of professional and already trained staff from the judiciary, considering that they
do not have equal statutory or material basis for independent work. Position of associates
and advisors in courts and prosecutor offices in the Federation of BiH is governed by
different systematic regulations applied on one or several levels of government in Bosnia
and Herzegovina and the Federation of BiH. For example, associates in municipal courts
are appointed by the High Judiciary and Prosecutorial Council of BiH as holders of a
judicial office, while other associates and advisors in other courts and prosecutor offices
are appointed in a procedure run by the Civil Service Agency of the Federation of BiH
and the final decision on employment/appointment is made by a court president or
chief prosecutor. The Constitutional Court of the Federation of BiH, on the other side,
autonomously without anyones mediation makes decision on employment/appointment
of associates and advisors. Position of associates in the courts in Republika Srpska is
primarily regulated by the Law on Courts of Republika Srpska (Official Gazette of R.
Srpska no. 37/12). This Law stipulates that associates may be appointed in basic courts
and commercial district courts, while senior associates may be appointed in district
courts, high commercial courts and in the Supreme Court. All categories of associates,
i.e. associates and senior associates, are appointed by acourt president for an indefinite
term. Prior to the adoption of the Law on Courts in RS in 2012, associates in basic courts
in RS had a status of a holder of judicial office and were selected and appointed by the
High Judiciary and Prosecutorial Council of BiH (HJPC BiH).
The case studyPolitical influence on appointment of judges in constitutional courts:
violation of judicial independence by Renata Radi-Dragi provides an insight into the
practice of appointment of judges in constitutional courts in BiH, with the objective
to assess the independence of these processes. She claims that although the legal and
institutional requirements for judicial independence in BiH have been fulfilled, the
independence is put at risk when it comes to selection of judges in constitutional courts
in BiH. Namely, the HJPC does not have a direct competence for selection of judges in
constitutional courts, but their appointment is decided on by politicians in parliaments.
21

In the past several years, parliamentarians rather selected judges who had longer political
than judicial career. This resulted in a situation in which some of the judges never severed
political ties they had had prior to their appointment, which jeopardised the reputation
of courts as independent institutions. In addition to that, under the influence of politics,
the Constitutional Court of RS adopted Rules of Procedure which are not in compliance
with the constitutional provisions, while vacantpositions in the Constitutional Court of
the Federation of BiH have not been filled for several years due to the influence of politics
on selection of judges. The author concludes that although the constitutional law does
not define general standards for composition and selection of judges in constitutional
courts and each country creates its own solutions, it should be necessary to re-examine
the current practice of appointment of judges in BiH in order to ensure legitimacy of
appointed judges based on their professional merit and moral dignity.
Elma Demir, in the case study Corruption in judiciary, tries to assess the level
and form of corruption in judiciary institutions on the basis of the data available.
Namely, majority of indicators of corruption in individual sectors are based on indexes
representing views and opinions of individuals, mainly citizens. As such, they represent a
limited indicator of real prevalence and presence of a social problem such as corruption.
Using the studies and articles published by the Center for Investigative Reporting, the
author conducted an analysis of media contents with the objective to assess the form
of corruption in BiH and awarenessof judiciary institutions ofsuch activities and their
involvement in them. Thereby, this study is an attempt to answer the questions whether
corruption in judiciary institutions exists and if it does, in which form. The last segment
of the study gives proposals which should contribute to the fight against corruption in
the justice sector.
As in previous years, the members of the Justice Network actively use the report
Human Rights and Judiciary in Bosnia and Herzegovina in their activities, primarily in
advocating for reforms in the justice sector, in order to be able to argumentatively address
the government institutions. We hope that other nongovernmental organisations and
civil society networks will use this report for the same or similar purposes and that
government institutions will consider the recommendations prepared by the authors
of the report with the objective of the efficient protection of human rights through the
judicial system and implement them, not only through legislation, but in practice as well.
In the long term, the report and overall work of the Justice Network should contribute to
the establishment of rule of law and equal access to justice for all citizens in Bosnia and
Herzegovina.
The importance of the judicialsystem in protecting human rights is crucial to
every democratic system:only the justice sector guarantees theprotection of civil rights
against violationsby public or private institutions aswell as the rights of individuals
beforethe court or through other mechanismsof dispute resolution.Assessment ofthe
level of respect for fundamental rightsand freedoms of citizens in BiHis not possible
without an insight intoprotection of human rights through thejudiciary.

22

STUDIJE
CASE STUDIES

23

24

OSTALI U USTAVU REPUBLIKE SRPSKE: NORMIRANJE

NEZASTUPLJENOSTI I NESUDJELOVANJA U POSTUPCIMA ODLUIVANJA
O odrivosti pariteta konstitutivnih dralaca vlasti naspram disimilacije (pre)Ostalih
Maja Sahadi
1. UVODNA RAZMATRANJA
Demokratinost postojee sveukupnosti sustava u Bosni i Hercegovini, trebala
bi se ogledati u jamenju i ostvarivanju zastupljenosti pripadnika konstitutivnih i
pripadnika Ostalih naroda u sustavu vlasti i njihovom ravnopravnom sudjelovanju u
postupcima odluivanja. Meutim, upravo je razlikovanje pripadnika konstitutivnih
naroda od pripadnika (svih) Ostalih podloga na temelju koje se uspostavljaju pravni,
politiki, drutveni, ekonomski i drugi odnosi na svim razinama u Bosni i Hercegovini.
Notorijetet je da ustavni sustav pretpostavlja iskljuiva prava pripadnika konstitutivnih
naroda oportuno naglaavajui njihovu posebnost u okvirima multietnikog drutva
u Bosni i Hercegovini. Time se, istovremeno, nagovjetava nezastupljenost ili
podzastupljenost i nesudjelovanje u postupcima odluivanja pripadnika Ostalih u odnosu
na pripadnike konstitutivnih naroda na svim razinama u Bosni i Hercegovini. Zamjetno
je da zatienost pripadnika konstitutivnih naroda podrazumijeva jamenje manje prava
pripadnicima Ostalih naroda koji, sukladno tomu, (gotovo) ne uivaju ustavnu zatitu i/
li jamstva zastupljenosti u organima vlasti i sudjelovanja u postupcima odluivanja. Iako
se radi o legitimnom sredstvu koje svoju legitimnost crpi iz ustavnih tekstova, ne smiju
se pogodovanjem konstitutivnosti, zanemarivati interesi ostalosti koji se, u protivnom,
doivljavaju kao beznaajni. Namjera ustavotvorca, tko god on bio, da se uspostave i
ustale etnonacionalne kvote na svim razinama dravne vlasti u Bosni i Hercegovini,
uvjetovala je da su etnika komponenta i proporcionalitet subjektivno iznueni, dok
je graanska okosnica potisnuta u drugi plan. Termin konstitutivni narodi proeo je
ustavne norme na svim razinama i u izravnoj je svezi s razmjernom zastupljenosti
konstitutivnih naroda u tijelima dravne vlasti u Bosni i Hercegovini. Jednako je i sa
ustavnim ustrojstvom Republike Srpske. Unato izmjenama i dopunama koje je nakon
stupanja na snagu Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini1 pretrpio
Ustav Republike Srpske2, i dalje su zadrani diskriminacijski elementi na normativnoj
razini u Ustavu, koji niti danas nisu otklonjeni.3 Ipak, u trenutanom ustavnom ustrojstvu
Republike Srpske, oni koji se izjanjavaju kao pripadnici Ostalih, nalaze se barem, ad
normam, u neto povoljnijem poloaju. Iako pripadnicima Ostalih u Republici Srpskoj
nije garantirana svejednakost, ipak ostvaruju viu razinu zastupljenosti i sudjelovanja
1

General Framework Agreement for Peace in Bosnia and Herzegovina, UN Doc. A/50/790 (1995) i S/1995/999 (1995)
od 30. listopada 1995. godine.

2
8VWDY5HSXEOLNH6USVNH6OXEHQLJODVQLN5HSXEOLNH6USVNHEU
L
3
=DGHWDOMQLMHREUD]ORHQMHXVXJODDYDQMD8VWDYD5HSXEOLNH6USVNHVD8VWDYRP%RVQHL+HUFHJRYLQHQDNRQ
SRWSLVLYDQMD'D\WRQVNRJPLURYQRJVSRUD]XPDYLGMHWL*ROLMDQLQ6DQMD5HSXEOLND6USVNDX%DQRYL'DPLUL
*DYUL6DDXU'UDYDSROLWLNDLGUXWYRX%RVQLL+HUFHJRYLQL6DUDMHYR8QLYHUVLW\3UHVVSS

25

u vlasti, za razliku od dravne razine u Bosni i Hercegovini i razine Federacije Bosne i

Hercegovine.
2. USTAV REPUBLIKE SRPSKE O OSTALIMA
Etnika pripadnost u Bosni i Hercegovini proima dravno ustrojstvo u
cijelosti, s obzirom da kolektivna prava tri konstitutivna naroda, utemeljena u ustavnim
tekstovima, imaju prevlaujui utjecaj u odnosu na prava pojedinca. Unato injenici
da se pripadnicima konstitutivnih naroda ne bi trebalo jamiti vie prava u odnosu
na pripadnike Ostalih, to u praksi nije uvijek sluaj. Na koncu, to je i potvreno
u presudi Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi i Finci protiv Bosne i
Hercegovine4. Europski sud za ljudska prava u presudi je naveo da diskriminacija znai
razliito postupanje prema osobama koje se nalaze u slinoj situaciji bez objektivnog i
razumnog opravdanja. Upravo nepostojanje objektivnog i razumnog opravdanja znai
da sporna razlika ne slijedi legitiman cilj ili da nema razumnog odnosa srazmjernosti
izmeu sredstava koja se koriste i cilja koji se eli postii.5 S tim u vezi, upuuje se
na zadravanje naela srazmjerne zastupljenosti konstitutivnih naroda, istovremeno ne
iskljuujui druge skupine. To znai da se naelo srazmjerne zastupljenosti pripadnika
konstitutivnih naroda mora primijeniti, s obzirom na prava koja im se garantiraju i
meusobne odnose koji se na taj nain tite. Meutim, naelo srazmjerne zastupljenosti
istovremeno mora, ako ve drugaije ne moe, biti svedeno na razinu iznimke, usprkos
posebnim pravima koja se garantiraju konstitutivnim narodima u smislu zastupljenosti
i sudjelovanja u postupcima odluivanja u organima dravne vlasti, u ovom sluaju
organa vlasti u Republici Srpskoj. Ovo stoga to doslovna primjena naela srazmjerne
zastupljenosti konstitutivnih naroda vodi iskljuivanju (pre)Ostalih. Manjkavost presude
je, meutim, u tome to presuda ne daje rokove za izvrenje, niti upuuje na nain
izvrenja. No, oigledno upuuje na to da je neophodno doraditi pravni sustav u Bosni i
Hercegovini na nain da se otklone povrede Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim
slobodama i pripadajuih protokola6. Ratificiranjem Konvencije o ljudskim pravima
i temeljnim slobodama sa prateim protokolima bez rezervi, Bosna i Hercegovina se
obvezala na ispunjavanje standarda sadranih u Konvenciji. Stoga neusuglaavanje
4
Pogledati: 6HMGLL)LQFLSURWLY%RVQHL+HUFHJRYLQHQRL(&+5,,1DLPH(XURSVNLVXG
]DOMXGVNDSUDYDMHSURVLQFDJRGLQHGRQLRSUHVXGXXSUHGPHWX6HMGLL)LQFLSURWLY%RVQHL+HUFHJRYLQHX
pogledu suglasnosti ustavnih odredbi sa Konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama u korist podnositelja
SUHGVWDYNH'UDYOMDQL%RVQHL+HUFHJRYLQH'HUYR6HMGLL-DNRE)LQFLSRGQLMHOLVXSUHGVWDYNH6XGXXNRMLPDVX
QDYHOLGDVXNDRSULSDGQLFLURPVNHRGQRVQRLGRYVNHQDFLRQDOQHPDQMLQHRQHPRJXHQLGDVHNDQGLGLUDMXQDL]ERULPD
]D3UHGVMHGQLWYR%RVQHL+HUFHJRYLQHL'RPQDURGD3DUODPHQWDUQHVNXSWLQH%RVQHL+HUFHJRYLQH]ERJHWQLNRJ
SRULMHNODNDRWRWRLQHSULSDGQLFLNRQVWLWXWLYQLKQDURGDX%RVQLL+HUFHJRYLQL7HPHOMHPSRGQHVND6XGMHRGOXLYDR
RSRYUHGDPDVDGUDQLPXODQFLPDL.RQYHQFLMHNRMLVHRGQRVHQD]DEUDQXPXHQMDSUDYRQDGMHORWYRUQR
SUDYQRVUHGVWYRL]DEUDQXGLVNULPLQDFLMHODQDN3URWRNRODEUQD.RQYHQFLMXNRMLVHRGQRVLQDSUDYRQDVORERGQH
L]ERUHLODQDN3URWRNRODEUNRMLVHRGQRVLQDRSX]DEUDQXGLVNULPLQDFLMH
5

Pogledati: 6HMGLL)LQFLSURWLY%RVQHL+HUFHJRYLQHQRL(&+5,,

.RQYHQFLMDROMXGVNLPSUDYLPDLWHPHOMQLPVORERGDPD&(761R81761RVWXSLODQDVQDJX

03. rujna 1953. godine.

26

domaeg zakonodavstva sa odredbama Konvencije i nepotivanje odredbi Konvencije,

ne ispriava. No, i godinama poslije donoenja odluke i dalje se eka kako e (i da li
e uope) odluka Suda utjecati na izmjene pravnih propisa u Bosni i Hercegovini.
Neosporno je da politiki dogovor, u pogledu predmeta izmjena, predstavlja izazov kada
su u pitanju osjetljiva ustavnopravna pitanja. No, svakako ne bi trebalo da predstavlja
izazov za pridravanje odredaba koje proizilaze iz prethodno preuzetih obveza.
Ne ograniavajui se samo na normiranje sadrano u Ustavu Republike Srpske,
pripadnicima Ostalih u Republici Srpskoj je, temeljem Ustava i poslovnika Narode
skuptine Republike Srpske i Vijea naroda Republike Srpske7 zajameno, primjerice:
osnivanje zastupnikog/delegatskog kluba u Narodnoj skuptini Republike Srpske i Vijeu
naroda Republike Srpske; mogunost imenovanja predsjedatelja i potpredsjedatelja
Narodne skuptine Republike Srpske i Vijea naroda Republike Srpske kao i imenovanja
predsjedatelja i potpredsjedatelja radnih tijela, kolegija; predlaganje amandmana na
Ustav Republike Srpske; srazmjerna zastupljenost u javnim institucijama u Republici
Srpskoj; i drugo. Meutim, Ustav sadri i niz odredbi koje izazivaju izravnu ili neizravnu
diskriminaciju pripadnika Ostalih: u Narodnoj skuptini Republike Srpske garantira
se obveza zastupljenosti konstitutivnih naroda, ali ne i pripadnika Ostalih; pripadnici
Ostalih uestvuju u postupku veinskog glasovanja, dok im je utjecaj sporedan kada
se glasuje u postupku zatite vitalnog interesa konstitutivnog naroda; predsjednik i
potpredsjednici Republike Srpske mogu biti samo predstavnici konstitutivnih naroda;
predsjednik i potpredsjednici Vlade Republike Srpske, takoer, mogu biti samo
predstavnici konstitutivnih naroda; u sastavu Vlade Republike Srpske, predsjednik Vlade
moe imenovati jednog ministra iz reda Ostalih, i to iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog
naroda; i tako redom.
Kada je u pitanju normiranje poloaja pripadnika Ostalih u Ustavu Republike
Srpske moe se govoriti o nekoliko aspekata diskriminacije. U lanku 69. Ustava
Republike Srpske predvia se da se, ukljuujui funkciju predsjednika Vlade Republike
Srpske, predsjedatelja Narodne skuptine Republike Srpske, predsjedatelja Vijea naroda
Republike Srpske, predsjednika Vrhovnog suda Republike Srpske i republikog javnog
tuitelja, najvie dvije funkcije mogu povjeriti pripadnicima jednog konstitutivnog
naroda ili Ostalih. No, navedenom odredbom se ne garantira da pripadnicima svakog
konstitutivnog naroda ili Ostalih mora biti povjerena barem jedna od navedenih
funkcija, odnosno minimalna zastupljenost. U lanku 71. propisano je da e najmanje
etiri lana jednog konstitutivnog naroda biti zastupljena u Narodnoj skuptini. Ustavom
se, dakle, normira samo obveza zastupljenosti pripadnika konstitutivnih naroda, ali ne i
pripadnika Ostalih. To praktino znai da pripadnici Ostalih mogu, ali ne moraju nuno,
biti zastupljeni. U lanku 71. Ustava Republike Srpske sastav Vijea naroda Republike
7

Poslovnik Narodne skuptine Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske br. 31/11 i Poslovnik Vijea naroda
Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske br. 101/10 i 34/11.

27

Srpske utvruje se kao paritetan, tako da svaki konstitutivni narod mora biti zastupljen
jednakim brojem predstavnika. Propisuje se da Vijee ine po osam predstavnika
svakog konstitutivnog naroda i etiri predstavnika pripadnika Ostalih. No, iako u
Vijeu naroda Republike Srpske, delegati iz reda Ostalih ostvaruju puno vii stupanj
zastupljenosti i sudjelovanja u radu u odnosu na Dom naroda Parlamenta Federacije
Bosne i Hercegovine, pa imaju i, primjerice, svoj klub, nedvojbeno je da se ne radi o
uobiajenom gornjem domu zakonodavnog tijela. Pritom je u postupcima odluivanja
uloga pripadnika Ostalih sporedna kada se glasuje u postupku zatite vitalnog interesa
konstitutivnog naroda. Delegati u Vijeu naroda Republike Srpske ne uestvuju u
usvajanju pravnih akata zajedno sa Narodnom skuptinom Republike Srpske. Putem
Vijea se tek kontroliraju pravni akti usvojeni u Narodnoj skuptini u smislu zatite
vitalnog interesa konstitutivnih naroda. Pritom, delegati iz kluba pripadnika Ostalih
ne uzimaju uee dalje od rasprava o vitalnim interesima konstitutivnih naroda. To
svakako i ne predstavlja logian slijed postupka za zatitu vitalnog interesa konstitutivnog
naroda. Naziv vijea znakovito upuuje na narode, ali se putem Vijea istaknuto tite
samo interesi pripadnika konstitutivnih naroda, za razliku od interesa pripadnika
Ostalih koji se razvidno zanemaruju. I pored ustavne garancije zatite prava etnikih
i drugih manjina, za pripadnike Ostalih ne postoje propisani postupci zatite njihovih
prava, time niti isticanje prigovora vitalnog interesa, ma ta on mogao predstavljati za
pripadnike Ostalih. Stoga, zagarantirano mjesto u Vijeu naroda Republike Srpske ne
predstavlja nikakvu korist za pripadnike Ostalih s obzirom da ostvaruju zastupljenost
ali ne i ravnopravno sudjelovanje u radu Vijea. Ustav Republike Srpske u lanku 80.
propisuje izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske koji se biraju od
pripadnika razliitih konstitutivnih naroda. Ova ustavna norma posljedica je primjene
naela konstitutivnosti naroda. No, istovremeno je diskriminacijskog karaktera,
s obzirom da pripadnici Ostalih ne mogu biti birani na funkcije predsjednika i
potpredsjednika Republike Srpske. Time se ustavnom normom istovremeno omoguuje
omisija Ostalih u izvrnoj vlasti u Republici Srpskoj, te im se uskrauje pasivno birako
pravo, kada je u pitanju kandidiranje i izbor na mjesto predsjednika i potpredsjednika
Republike Srpske, ime su izravno diskriminirani. Ustav Republike Srpske u odredbama
koje se odnose na Vladu Republike Srpske utvruje da se lanovi Vlade imenuju od
pripadnika tri konstitutivna naroda. Pritom predsjednik i potpredsjednici Vlade
ne mogu biti pripadnici istog konstitutivnog naroda, a predsjednik Vlade ima dva
zamjenika koji takoer moraju biti pripadnici razliitih konstitutivnih naroda. U lanku
92. koji definira sastav Vlade Republike Srpske navodi se da u prijelaznom periodu,
do potpunog provoenja Aneksa 7. Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i
Hercegovini, predsjednik Vlade Republike Srpske moe imenovati jednog ministra iz
reda Ostalih iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda, dok e obveza imenovanja
jednog ministra iz reda Ostalih u Vladi Republike Srpske postojati tek nakon potpunog
provoenja Aneksa 7. Partikularizam pripadnika konstitutivnih naroda u izvrnoj vlasti
i ovdje dolazi do izraaja ustavnim normiranjem nemogunosti izbora i imenovanja
pripadnika Ostalih na prethodno navedene pozicije u vlasti, ime se jo jednom
28

ostvaruje izravna diskriminacija pripadnika Ostalih. Na to se nadovezuje i problem

potpune sprovedbe Aneksa 7., nakon koje e pripadnicima Ostalih biti zagarantirana
zastupljenost i sudjelovanje u Vladi Republike Srpske. Meutim, utvrivanje potpune
sprovedbe Aneksa 7. oteano je upravo zbog nepreciznosti navedenih odredbi. ini se
najprimjerenijim ustvrditi da bi to trebao da bude zadatak Visokog predstavnika u Bosni
i Hercegovini kako i propisuje Opi okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini u
Aneksu 10.
3. OTKLANJANJE DISKRIMINACIJE U USTAVU REPUBLIKE SRPSKE
SPRAM OSTALIH
Neovisno o tome kako shvatali pripadnike Ostalih, kao zaseban kolektivitet ili
kao skupinu pojedinaca razliitog nacionalnog, etnikog, vjerskog i drugog porijekla,
normiranje u ustavnom tekstu Republike Srpske koje podrava izuzimanje pripadnika
Ostalih od prava i obveza koje se jame iskljuivo konstitutivnim narodima, protuustavna
je pretpostavka kako u Republici Srpskoj, tako i na drugim razinama u Bosni i Hercegovini.
Status ostalosti koji proizilazi iz injenice da se pripadnici Ostalih ne izjanjavaju kao
pripadnici jednog od konstitutivnih naroda ne smije voditi zadravanju ustavnopravnih
prednosti konstitutivnih naroda. Ovdje valja uzeti u obzir da je u postupku ocjene
ustavnosti u predmetu U 5/988, Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da se niti jedna
od skupina ne promatra kao veinska, nego se promatraju kao ravnopravne. Stoga niti
jedna od skupina konstitutivnih naroda nije povlatena u odnosu na drugu skupinu te
ne moe imati prevlast u strukturama dravne vlasti. Isto tako, Ustavni sud je utvrdio da
definicija konstitutivnog naroda ne igra ulogu kada je u pitanju zabrana diskriminacije
izmeu skupina, po bilo kojem osnovu. Sukladno ovome, ne ini se presudnim da je
pripadnike Ostalih neophodno definirati bilo kao kolektivitet bilo kao pojedince iji naziv
i pripadnost tzv. Ostalima proizilazi iz injenice izjanjavanja da bi ostvarili izvjesna prava
i obveze. Vladavina prava podrazumijeva ostvarivanje prava i sloboda skupina, odnosno
njihovih kolektivnih prava, ali i prava pojedinaca, neovisno sa kojom se skupinom, i
ukoliko se, poistovjeuju. Pretpostavka je demokratske drave zastupljenost i uee u
postupcima odluivanja bez diskriminacije. S tim u vezi, etnonacionalno izjanjavanje
ili neizjanjavanje ne smije biti temelj za onemoguavanje zastupljenosti i/ili uea
u postupcima odluivanja pojedinaca ili skupina na bilo kojoj razini vlasti, odnosno
ne smije sluiti kao razjedinjavajui initelj. Posljedino, stavljanje nekog ili neke od
konstitutivnih naroda u povlaten poloaj u strukturama vlasti je diskriminirajue
spram drugog/drugih konstitutivnih naroda, ali je takoer stavljanje konstitutivnih
naroda u povlaten poloaj spram tzv. Ostalih, diskriminirajue. Dominacija, kakva god,
je diskriminirajua. No, shvaanje o njenoj prihvatljivosti proizilazi iz injenice da se
ostvarivanje pojedinanih graanskih i politikih prava temelji upravo na pripadnosti
8

2GOXND8VWDYQRJVXGD%RVQHL+HUFHJRYLQH8W]Y2GOXNDRNRQVWLWXWLYQRVWLQDURGD

29

kolektivitetu i prekluziji individualiteta. Izborno pravo se, pritom, uvjetuje srazmjernom

zastupljenosti najnieg broja rezerviranih mjesta za pripadnike svakog konstitutivnog
naroda a nadovezuje se na obvezu zastupljenosti temeljem naela konstitutivnosti naroda.
Ustavni sud je stoga ocijenio da sustav vlasti koji rezervira mjesta u institucijama vlasti
samo za pripadnike izvjesnih etnikih skupina, kri pravo na uee u izborima, pravo
sudjelovanja u vlasti i voenja javnih poslova i pravo na jednak pristup javnim slubama
za sve one osobe ili graane koji ne izraavaju pripadnost odreenoj etnikoj skupini. To
stoga jer je njima unaprijed onemogueno da se kandidiraju na poloaje u institucijama
vlasti temeljem svoje nepripadnosti. Ustavni sud Bosne i Hercegovine ocijenio je da su
politika prava, posebice izborna prava, ukljuujui i pravo kandidiranja, temeljna prava,
s obzirom da seu u srce demokratske, odgovorne vlade sukladno ustavnim normama
ali i meunarodnim standardima. Sustavno iskljuivanje osoba, temeljem njihovog
nacionalnog ili etnikog podrijetla iz zastupanja i sudjelovanja u vlasti predstavlja
ozbiljno naruavanje temeljnih prava, zbog ega se ne moe podrati ni u kom sluaju.
Sukladno navedenome, prijedlozi izmjena Ustava Republike Srpske u cilju
otklanjanja diskriminatornih odredbi spram pripadnika Ostalih mogu se saeti na
sljedei nain:
a) Propisati obvezu zastupljenosti pripadnika Ostalih u Narodnoj skuptini
Republike Srpske u lanku 71. Ustava;
b) Propisati mogunost kandidiranja i izbora pripadnika Ostalih na mjesto
predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske u lanku 80. Ustava;
c) Propisati mogunost imenovanja pripadnika Ostalih na mjesto predsjednika i
potpredsjednika Vlade Republike Srpske u lanku 92. Ustava; i
d) Propisati obvezu zastupljenosti pripadnika Ostalih na mjestu jednog ministra
u Vladi Republike Srpske i prije zavretka prijelaznog perioda navedenog u
lanku 92. Ustava.

4. ZAKLJUNA RAZMATRANJA
Jasno je da se ozbiljna krenja izbornih prava nikako ne mogu legitimizirati.
Predstavnici Ostalih moraju postati dio sustava u smislu zastupljenosti i uea u
postupcima odluivanja da bi se izbjeglo krenje individualnih politikih prava koja
su oigledno predmet povrede u odnosu na preferiranje kolektivnih prava. Da bi se to
ostvarilo, neophodno je prilagoditi postojei ustaljeni konstitutivni proporcionalitet koji
bi odgovorio na potrebitost individualne jednakopravnosti pripadnika Ostalih i graana
uope. To podrazumijeva zadravanje srazmjernosti zastupljenosti i sudjelovanja
u postupcima odluivanja pripadnika konstitutivnih naroda ali bez iskljuivanja
pripadnika Ostalih. Nesumnjivo je da Ustav Republike Srpske jami irok raspon
ljudskih prava i sloboda i zabranu diskriminacije. Meutim, ustavni tekst, u odnosu
na poloaj pripadnika Ostalih, na vie mjesta sadri odredbe koje su u suprotnosti sa
30

naelom zabrane diskriminacije to se, istovremeno, podudara sa nastojanjem da se

zadovolji etniki paritet koji poiva na konstitutivnosti. Pritom, zadovoljavanje naela
konstitutivnosti naroda doprinosi odravanju etnikog konformiteta spram svih onih koji
se ne izjanjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda. Ovakvo dovitljivo patentiranje
etnike proporcije putem ustavnopravnog osiguravanja prvenstva u primjeni kolektivnih
prava uz tvrdoglavo prilagoavanje u primjeni ustavnih normi kojima se tite kolektivna
prava, a derogiraju prava ostalih, negativno utjee na uspostavljanje i djelovanje vlasti u
Republici Srpskoj.
Oigledno je da je i u ustavnom tekstu Republike Srpske, kao i na drugim
razinama u Bosni i Hercegovini, prisutna sklonost ouvanju interesa konstitutivnih
naroda. No, ta sklonost izigravanja pretpostavke jednakog postupanja spram
pripadnika Ostalih neto je slabije izraena u odnosu na, primjerice, Federaciju Bosne
i Hercegovine. Oigledno je i da su trenutane ustavnopravne norme koje se odnose na
jamstva paritetne zastupljenosti i sudjelovanja u postupcima odluivanja u organima
vlasti konstitutivnih naroda u Republici Srpskoj nespojivi sa naelom pravne drave.
Jasno je da e odravatelji konstitutivnih uvstava, neovisno o svojim stavovima, morati
da se odreknu preovladavajuih pariteta u svoju korist. To stoga to se produbljivanje
diskriminatornog postupanja sukladno diskriminacijskim odredbama ustavnog teksta u
Republici Srpskoj mimoilazi sa osiguravanjem potpune primjene odluke Europskog suda
pravde i osiguravanjem jednakosti i jednakopravnosti svih onih koji se ne izjanjavaju
kao pripadnici konstitutivnih naroda. Ono to je izvjesno, jeste da e se morati izvriti
barem djelomine izmjene i dopune Ustava Republike Srpske da bi se usuglasile sa
presudom Europskog suda pravde u predmetu Sejdi i Finci protiv Bosne i Hercegovine.

5. Reference
General Framework Agreement for Peace in Bosnia and Herzegovina, UN Doc.
A/50/790 (1995) i S/1995/999 (1995) od 30. listopada 1995. godine.
Golijanin, Sanja (2012). Republika Srpska, u Banovi, Damir i Gavri, Saa (ur.):
Drava, politika i drutvo u Bosni i Hercegovini. 437458. Sarajevo: University Press, pp.
439441.
Sejdi i Finci protiv Bosne i Hercegovine, no. 27996/06 i 34836/06, ECHR 2009-II.
Konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, CETS No. 005, 213
UNTS 222 (No. 2889).
Poslovnik Narodne skuptine Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike
Srpske br. 31/11.
Poslovnik Vijea naroda Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske
br. 101/10 i 34/11.
Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine U 5/98.
Ustav Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske br. 8/92, 15/92,
19/92, 21/92, 28/94, 8/096, 15/96, 16/96, 21/96, 30/02, 31/02, 69/02, 31/03, 98/03, 22/05
i 48/11.
31

Strateko parnienje u zatiti od diskriminacije i besplatna pravna pomo: (ne)

jednak poloaj organizacija civilnog drutva u parninim postupcima u Bosni i
Hercegovini
Milena Savi

Uvod
Ljudska prava i osnovne slobode predstavljaju primarno obiljeje pravnog
sistema svake drave. Garancija tih prava i sloboda, njihovo potivanje i zatita
predstavljaju kljunu drutvenu ulogu drave, iz ega ona crpi svoj legitimitet.
Ideja o ljudskim pravima je stara koliko i organizovani oblici ljudske zajednice.
Pratimo je na dva paralelna nivoa i to teoretskoj u djelima filozofa, pravnih i politikih,
i na nivou konkretnih pravnih akata relevantnih za razvoj demokratije i ljudskih prava.
Ljudska prava i podvoenje svih akata drave pod opte norme, ine znaenje pojma
vladavina prava.
U normativnom dijelu Ustava Bosne i Hercegovine, u poglavlju o ljudskim
pravima i osnovnim slobodama, proklamovana je obaveza Bosne i Hercegovine i oba
njena entiteta, da osiguravaju najvii nivo meunarodno priznatih ljudskih prava i
osnovnih sloboda.9 Ustavotvorac pri tome posebno mjesto daje Evropskoj konvenciji o
zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, propisujui da e se ljudska prava i osnovne
slobode sadrani u njoj i u njenim protokolima primjenjivati direktno, uz potivanje
njenog prioriteta nad svim ostalim zakonima.10
U tom smislu se izriito normira da Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, ustanove,
organi vlasti, te organi kojima posredno rukovode entiteti ili koji djeluju unutar entiteta,
su podvrgnuti, odnosno primjenjuju ljudska prava i osnovne slobode, koji su sadrani u
ovoj konvenciji i njenim protokolima.11
Ljudska prava i osnovne slobode su predmet regulisanja i u drugim pravnim
aktima unutranjeg prava, s tim da njihov ustavni nivo obezbjeuje zatitu u potivanju
minimalnih garancija. Ustavni nivo je garancija efikasne institucionalne zatite tih prava,
ne samo u domenu njihove pojedinane primjene, ve i u sluaju izmjena i dopuna
postojeeg prava ili stvaranju novog prava. Sve je vei broj univerzalnih i regionalnih
meunarodnih akata koji ne predstavljaju samo nadogradnju meunarodnih standarda
u primjeni i zatiti osnovnih sloboda i ljudskih prava, nego se njihov spisak stalno
proiruje, tj. nadopunjuje.

8VWDY%RVQHL+HUFHJRYLQHODQ,,WDNDGRVWXSDQQDwww.ustavnisud.ba

10

,VWRODQ,,WDND

11

8VWDY%L+ODQ,,WDNDGRVWXSDQQDwww.ustavnisud.ba

32

Njihovo ograniavanje pojedincu, dozvoljeno je samo u mjeri u kojoj to osigurava da ih

i drugi mogu koristiti pod jednakim uslovima.12
Studija nastoji analizirati sadanji pravni osnov za strateko parnienje u zatiti od
diskriminacije u kontekstu ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomo (1), te ulogu
i (ne) jednak poloaj organizacija civilnog drutva u parninim postupcima u Bosni
i Hercegovini (2), a nakon ega e se u zakljunom dijelu ove studije dati odreene
preporuke za unapreenje postojeeg stanja na osnovu uoenih propusta, slabosti i
nekonzistentnosti pravnih propisa u ovoj oblasti i njihovoj praktinoj implementaciji
(3).

1. Ravnopravnost i nediskriminacija (meunarodni i domai pravni akti)

Principi ravnopravnosti i nediskriminacije su sastavni dio svih ugovora i
deklaracija o ljudskim pravima. Ne-diskriminacija je sama po sebi i ljudsko pravo, ali i
najbitniji element svih drugih ljudskih prava. Pravila o ravnopravnosti i nediskriminaciji
se mogu pronai na meunarodnom, nadnacionalnom i dravnom nivou.
Neki meunarodni ugovori o ljudskim pravima daju formulaciju ove obaveze
veoma kratko i jednostavno, kao na primjer Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i
osnovnih sloboda: Visoke strane ugovornice obezbijedie svakome u svojoj nadlenosti
prava i slobode opisane u Dijelu I ove Konvencije.13 Prema tome, drava je duna da
osigura ljudska prava svim licima u svojoj nadlenosti (pod svojom jurisdikcijom).
Dodatno, obaveza jednakopravnosti u uivanju ljudskih prava i sloboda je posebno
naglaena definisanjem obaveze drava potpisnica da se Uivanje prava i sloboda
predvienih ovom konvencijom osigurava ... bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi...14.
Iako je princip zabrane diskriminacije kljuni princip Aneksa IV Dejtonskog
mirovnog sporazuma, i iako je Bosna i Hercegovina pristupila brojnim meunarodnim
instrumentima koji nude obaveze za uspostavljanje mehanizama za zatitu od
diskriminacije, diskriminacija u bosanskohercegovakom drutvu je prisutna i
predstavlja veoma znaajan problem.
Ustavna odredba lana II Ustava Bosne i Hercegovine, ima karakter ustavnog
naela, i glasi: uivanje prava i sloboda predvienih u ovom lanu ili u meunarodnim
sporazumima navedenim u Anexu I ovog Ustava, osigurano je svim licima u Bosni i
Hercegovini bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao to je pol, rasa, boja, jezik,
vjera, politiko ili drugo miljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa
nacionalnom manjinom, imovina, roenje ili drugi status.15 Takoe, snagu ustavnog
naela ima i odredba Ustava prema kojoj se drava Bosna i Hercegovina obavezuje ostati
12

1HR0LOLHYL/MXGVNDSUDYD6DUDMHYRVWUL

13

ODQ(YURSVNH.RQYHQFLMHROMXGVNLPSUDYLPDLRVQRYQLPVORERGDPD

14

,VWRODQ

15

8VWDY%L+ODQ,,WDND

33

ili postati strana ugovornica meunarodnih sporazuma pobrojanih u Aneksu I Ustava16.

Kao to se vidi, u pitanju je princip koji se mora potivati od strane svih subjekata,
a koji su duni da primjenjuju i djeluju u skladu sa meunarodnim pravnim aktima
koji obavezuju dravu Bosnu i Hercegovinu, i koji se odnose na ljudska prava i osnovne
slobode. Aneks I Ustava Bosne i Hercegovine sadri 18 najznaajnijih meunarodnih
akata iz oblasti ljudskih prava i osnovnih sloboda.17
Odredba o obaveznosti potivanja naela ljudskih prava i osnovnih sloboda,
koja je navedena u lanu II Ustava Bosne i Hercegovine, isto tako je navedena i u Ustavu
Federacije Bosne i Hercegovine18. Odredba Ustava Republike Srpske, koja propisuje da
e se u sluaju razliitosti u odredbama o pravima i slobodama izmeu Ustava Republike
Srpske i Ustava Bosne i Hercegovine primjenjivati one odredbe koje su za pojedinca
povoljnije, takoe znai i obavezu potivanja Ustava Bosne i Hercegovine.
Sa stanovita ideje ljudskih prava i osnovnih sloboda bitno je odrediti ulogu i
mjesto nezavisnog sudstva. Tako Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih
sloboda propisuje pri utvrivanju svojih graanskih prava i obaveza ili podizanja neke
kaznene optube protiv njega, svako ima pravo na poteno i javno suenje u razumnom
roku, pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, ustanovljenim zakonom.19
Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, obuhvata irok
krug graanskih i politikih prava, i vie puta je dopunjavana posebnim Protokolima
koji ine sastavni dio Konvencije. Danas ovu konvenciju smatraju najefikasnijim
meunarodnim ugovorom o ljudskim pravima u svijetu. Ustavom Bosne i Hercegovine
je izriito normirano prava i slobode predvieni u Evropskoj konvenciji o zatiti
ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u
Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.20
Prema stavu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Evropska konvencija prua
minimum zatite u pogledu ljudskih prava i osnovnih sloboda, dok Ustav Bosne i
Hercegovine daje iru zatitu. Tako, prema lanu VI/3b Ustava BiH, svako ko je bio
stranka u odreenom postupku i ko ima presudu bilo kog suda za koju smatra da su
njom povrijeena odreena prava, moe da podnese apelaciju Ustavnom sudu (Odluka
AP 3044/07nod 16.07.2009.).21

16

,VWRODQ,,WDND

17

3RGLVWLPUHGQLPEURMHPUHGQLEURMQDYHGHQHVXHWLULHQHYVNHNRQYHQFLMHR]DWLWLUWDYDUDWDLQMLKRYDGYD

protokola.
18

ODQ,,8VWDYD)HGHUDFLMH%RVQHL+HUFHJRYLQH

19

ODQVW(YURSVNHNRQYHQFLMHR]DWLWLOMXGVNLKSUDYDLRVQRYQLKVORERGD

20

ODQ,,WDND8VWDYD%RVQHL+HUFHJRYLQHGostupno na www.ustavnisud.ba

21

8VWDYQL VXG %L+ RGOXND  EURM$3  RG  MXOD JRGLQH X NRMRM VH 8VWDYQL VXG SR]LYD QD VYRM VWDY
XVWDQRYOMHQXVYRM2GOXFLEURM$3RGIHEUXDUDJRGLQHGRVWXSQRQDZZZwww.ustavnisud.ba

34

Posebnim inom ratifikacije konvencija je proglaena sastavnim dijelom njenog

pravnog sistema.
Na taj nain u Bosni i Hercegovini uspostavljeno je sljedee pravno stanje:
- stvorena je njena obaveza da kontinuirano usaglaava svoje zakonodavstvo sa
Evropskom konvencijom,
- da se organi vlasti Bosne i Hercegovine moraju pridravati standarda utvrenih
u ovoj konvenciji pri odluivanju o pravima pojedinaca, uz obavezu, ako je to potrebno,
da je direktno primjenjuju,
- da se pojedinci pri ostvarivanju i zatiti svojih prava na nju mogu direktno
pozivati,
- da se zatita prava koja su sadrana u konvenciji mogu traiti pred Evropskim
sudom za ljudska prava, ije su odluke konane i obavezujue.
Dakle, utvrena je obaveza Bosne i Hercegovine, da garantovana prava potuje,
podvrgne se meunarodnom nadzoru u pogledu utvrivanja zagarantovanih prava,
njihovog potivanja i pravne zatite, te postojanja efikasnog institucionalnog mehanizma
zatite na nivou drave. Ovakva realizacija odreenih meunarodnih obaveza nije
ograniena njihovim porijeklom (ugovor, obiaj ili neki drugi izvor). Stvarno ukljuivanje
u meunarodni sistem ljudskih prava podrazumijeva niz mjera koje e korisnicima
prava i osnovnih sloboda omoguiti stvarno uivanje osnovih prava i sloboda za sve.
Univerzalna/Opta deklaracija o pravima ovjeka22, je osnovni i najznaajniji
dokument Ujedinjenih nacija, a time i ukupne meunarodne zajednice, o sistemu ljudskih
prava i sloboda. Deklaracija prihvata sve dotadanje tekovine razvoja tradicionalnih
ljudskih prava, ali i postavlja osnove za uspostavljanje novih generacija ljudskih prava.
U preambuli Deklaracije to je iskazano na nain: S obzirom na to da su priznavanje
uroenog dostojanstva i jednakih i neotuivih prava svih lanova ljudske porodice
osnov slobode, pravde i mira u svijetu ....
Lista sloboda i prava koju ona garantuje djeluje imponzantno, naroito zato
to jo uvijek veliki dio ovjeanstva ne uiva ova prava. Tako se garantuje, primjerice,
jednakost u dostojanstvu i u pravima bez diskriminacije po osnovu rase, pola, boje
koe, jezika, vjere, politikog ili drugog uvjerenja ili miljenja, nacionalnog i drutvenog
porijekla, imovine, roenja ili bilo kojeg pravnog statusa.23
U savremenom svijetu ne postoji pravni sistem pojedine drave u koji nisu
inkorporirana odreena pravna pravila meunarodnog prava. Da bi lica u nadlenosti
drave mogla da koriste svoja meunarodna zagarantovana prava, ona moraju da im
budu pravno dostupna. Ona moraju da postanu dio prava te drave. Inkorporacija
22

*HQHUDOQDVNXSWLQD81MHGHFHPEUDJRGLQHXVYRMLOD8QLYHU]DOQX2SWXGHNODUDFLMXRSUDYLPDRYMHND

2YDMGDQVHRELOMHDYDNDRPHXQDURGQLGDQOMXGVNLKSUDYD

23

.DVLP7UQND8VWDYQRSUDYRGUXJRL]PLMHQMHQRLGRSXQMHQRL]GDQMH6DUDMHYRJRGLQHVWU

35

meunarodnih normi u unutranje pravo zavisi od ustavnog sistema te drave. Na taj

nain meunarodno i unutranje pravo sve vie postaju sastavni dijelovi cjeline pravnog
poretka svake drave. Ova prava ne ine suprostavljene cjeline, ve naprotiv, ona se
meusobno nadopunjavaju i tek tada predstavljaju cjelinu.
Meutim, kljuna je razlika to domae pravo karakterie subordinacija pravnih propisa
u ovisnosti od vrste pravnog akta, organa koji ga donosi i materije koja se regulie, dok
se meunarodno pravo zasniva na principu koordinacije, jer mu se drave potinjavaju
na osnovu slobodno izraene volje jednakih subjekata. I u dravama koje su u svojim
ustavima ustanovile katalog ljudskih prava i osnovnih sloboda, vai pravilo da se veliki
broj tih prava i osnovnih sloboda dodatno reguliu zakonima. U zakonima se detaljnije
razrauju ustavna opredjeljenja o ovim pravima, te propisuje nain i postupak njihovog
ostvarivanja i njihova zatita.
Ovdje je potrebno ukazati na dva kljuna pitanja. Prvo, da regulisanje ljudskih prava
i osnovnih sloboda u zakonima prua pravnu sigurnost samo pod uslovom ako su u
dotinoj dravi ta prava predmet regulisanja ustavom, ili zakonom koji ima ustavni
rang. Ovo iz razloga to tada ustav daje osnov i okvir njegovog regulisanja u zakonu,
to se pored ostalog osigurava i ocjenom njegove ustavnosti. U suprotnom, ukoliko bi
ljudska prava bila propisivana samo zakonima, postoji znaajan rizik da bi tada imali
veliki broj zakona iste pravne snage, to bi moglo dovesti do razliitih i suprotnih rjeenja
u praksi, i samim tim i razliitog nivoa primjene i potivanja ljudskih prava.

1.1. Zakon o zabrani diskriminacije

Nakon mnogih rasprava u Bosni i Hercegovini usvojen je Zakon o zabrani
diskriminacije u julu 2009. godine, a stupio je na snagu u avgustu 2009.24 Iako je lanom
1. Zakona propisano da e ovaj zakon dati okvir za ostvarivanje jednakih prava i
mogunosti svim licima u BiH i urediti sistem zatite od diskriminacije, samo nekoliko
drugih odredbi odnosi se na ove garancije. U stvari, sutina ovog zakona se vidi u samom
naslovu: to je zakon koji zabranjuje diskriminaciju i kao takav uspostavlja mehanizam za
zatitu od diskriminacije.
Diskriminacija, u smislu ovog Zakona, odnosi se na svako razliito postupanje,
ukljuujui svako iskljuivanje, ograniavanje ili davanje prednosti na osnovu stvarne ili
pretpostavljene osobine prema bilo kojoj osobi ili grupi osoba na osnovu njihove rase, boje
koe, jezika, vjere, etnike pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog porijekla, povezanosti
s nacionalnom manjinom, politikog ili drugog uvjerenja, imovinskog stanja, lanstva
u sindikatu ili drugom udruenju, obrazovanja, drutvenog poloaja i pola, polnog
izraavanja ili orijentacije, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da
bilo kojem licu onemogui ili ugroava priznavanje, uivanje ili ostvarivanje, osnovnih
prava i sloboda u svim oblastima javnog ivota.25

24 =DNRQR]DEUDQLGLVNULPLQDFLMH6OXEHQLJODVQLN%L+EURM
25 ODQ=DNRQDR]DEUDQLGLVNULPLQDFLMH6OXEHQLJODVQLN%L+EURM
36

Zakon je uspostavio nove posebne antidiskriminacijske parnine postupke sa novim

pravilima prilagoenim specifinoj prirodi zatite rtava diskriminacije. Zakon se u
momentu usvajanja oslanja na postojee parnine postupke u pravnom sistemu BiH, a
parnini proces za diskriminaciju slijedi opta pravila utvrena ovim zakonima. Tu je
i nekoliko izuzetaka od opteg pravila, kao to je teret dokazivanja, kolektivne tube i
koritenje statistikih podataka koje su usmjerene za posebne vrste postupaka za zatitu
od diskriminacije. Ova pravila odnose se samo na sluajeve diskriminacije u parninom
postupku, a ne u postupku pred Ustavnim sudom.

1.1.1. Postupci za zatitu od diskriminacije

Prema odredbama Zakona o zabrani diskriminacije svaka osoba ili grupa osoba
koja smatra da je diskriminisana moe traiti zatitu svojih prava putem postojeih
sudskih i upravnih postupaka. Zakon propisuje mogunost podnoenja posebne tube
za zatitu od diskriminacije, osoba ili grupa osoba koje su izloene bilo kojem obliku
diskriminacije, prema odredbama ovog zakona, ovlateni su da podnesu tubu i da trae
utvrivanje diskriminacije26. Mogue je podnijeti: tubu za utvrivanje diskriminacije,
tubu za zabranu ili otklanjanje diskriminacije, tubu za naknadu tete, tubu da se
presuda kojom je utvrena povreda na jednako postupanje, na troak tuenog objavi u
medijima, u sluaju kada je diskriminacija poinjena kroz medije (tampane, printane i
elektronske), odnosno bilo koje vrste.
Kada se svi tubeni zahtjevi zasnivaju na istom injeninom i pravnom osnovu,
zahtjevi se mogu istai zajedno (kumulativno) u jednoj tubi o kojoj se odluuje u
parninom postupku, ako su svi zahtjevi u meusobnoj vezi i ako je isti sud stvarno
nadlean za svaki od tih sluajeva.
O ovim tubama odluuje nadleni sud primjenjujui odredbe zakona o
parninom postupku koji se primjenjuje u Bosni i Hercegovini, ako Zakonom o zabrani
diskriminacije nije drugaije odreeno. Sud i druga tijela koja sprovode postupak duna
su radnje u postupku preduzimati hitno, da sve tvrdnje o diskriminaciji budu to prije
ispitane.
Veoma je bitno napomenuti da su zakonski rokovi za podnoenje posebne
tube za zatitu od diskriminacije izuzetno kratki, iznose tri mjeseca od dana saznanja o
uinjenoj povredi prava, a najdalje jednu godinu od dana uinjene povrede.
Kada je u pitanju teret dokazivanja, prema Zakonu o zabrani diskriminacije, on
lei na navodnom prekriocu, koji je duan da dokae da nije prekrio princip jednakog
postupanja ili zabrane diskriminacije u predmetu rasprave.

26 =DNRQDR]DEUDQLGLVNULPLQDFLMHODQ

37

1.1.2. Uestvovanje treih lica u postupku zatite od diskriminacije

U postupku koji se pokree po posebnim tubama za zatitu od diskriminacije,
moe se kao trea strana na strani osoba ili grupe osoba koje tvrde da su rtve
diskriminacije, pridruiti tijelo, organizacija, ustanova, udruenje ili drugo lice koje se
u okviru svoje djelatnosti bavi zatitom od diskriminacije osoba ili grupe osoba o ijim
se pravima odluuje u postupku. Sud e dopustiti uestvovanje tree strane samo uz
pristanak osobe na ijoj strani se trea strana eli umijeati. I ono to je bitno napomenuti
je da, prema zakonskoj odredbi, bez obzira na ishod ove parnice, trea strana sama snosi
trokove svog uestvovanja u parnici.

2. Strateko parnienje u zatiti od diskriminacije u kontekstu podnoenje

kolektivnih tubi
Strateko parnienje je jedna vrsta voenja parnica u javnom interesu, gdje se
pravo koristi kao instrument za unapreenje ljudskih prava ugroenih grupa, odnosno
zajednica. Dakle, strateke parnice koriste se kao zakonske mogunosti da bi dolo do
promjena u pravu, strategijama i praksi koje su vanije od pojedinanih sluajeva u zatiti
od diskriminacije. Ukratko, koristimo sudski sistem da bismo doli do irih drutvenih
promjena.
Davanje mogunosti udruenjima graana i drugim organizacijama civilnog
drutva da uestvuju u postupcima zatite od diskriminacije i na meunarodnom i
domaem nivou, lei u injenici da spreavanje diskriminacije predstavlja djelatnost
od javnog interesa, te da svaki dobro ureen pravni sistem treba da sadri razliite
modalitete uea udruenja graana i drugih organizacija civilnog drutva u borbi
protiv diskriminacije. Zato djelovanje organizacija civilnog drutva u postupcima za
zatitu od diskriminacije moemo okarekterisati kao poseban oblik parnienja u javnom
interesu.
Poseban znaaj NVO-ima u ovom domenu, barem u zemljama Evropske Unije,
dale su direktive u oblasti zatite od diskriminacije koje od drava zahtijevaju da u
svojim pravnim sistemima, u cilju obezbjeivanja to efikasnije zatite od diskriminacije,
omogue nevladinim organizacijama da djeluju u ime rtava diskriminacije ili kao
podrka ovim osobama u postupcima povodom zatite od diskriminacije27.
U Bosni i Hercegovini se stratekim voenjem parnica u veini sluajeva bave
udruenja graana i druge organizacije civilnog drutva, to moe imati veliku ulogu
u stvaranju sudske prakse u zatiti od diskriminacije po bilo kom osnovu. Meutim,
odluka da li e udruenje graana ili neka druga organizacija civilnog drutva pokrenuti
postupak u odreenom sluaju zavisi od mnogih okolnosti, ukljuujui neke specifine
okolnosti koje se odnose samo za nevladin sektor. Na primjer, zavisnost od donacija ili
misije organizacije, kao i odreena procesna zakonska ogranienja, razliita zakonska
27

 $QWLGLVNULPLQDFLMVNL SURJUDP )RQGD RWYRUHQR GUXWYR %L+ $QDOLWLND 1HLVNRULWHQL SRWHQFLMDO XORJD L ]QDDM
QHYODGLQLKRUJDQL]DFLMDX]DWLWLRGGLVNULPLQDFLMHX%RVQLL+HUFHJRYLQL6DUDMHYRVWU

38

rjeenja u parninim postupcima u BiH kada je u pitanju uloga udruenja graana i

drugih organizacija civilnog drutva u ovim postupcima, nedostatak jedinstvenog
zakonskog okvira za sistem besplatne pravne pomoi na cijeloj teritoriji BiH i slino.
Prema Zakonu o zabrani diskriminacije28, udruenja graana, ustanove ili
druge organizacije koje su registrovane u skladu sa propisima koji reguliu udruivanje
graana u Bosni i Hercegovini, a imaju opravdan interes za zatitu interesa odreene
grupe ili se u okviru svoje djelatnosti bave zatitom od diskriminacije odreene grupe
osoba, mogu da podnesu kolektivnu tubu za zatitu od diskriminacije protiv osobe koja
je povrijedila pravo na jednako postupanje, ako uine vjerovatnim da je postupanjem
tuenog povrijeeno pravo na jednako postupanje veeg broja osoba koja preteno
pripadaju grupi ija prava tuilac trai.

2.1. Besplatna pravna pomo u postupcima zatite od diskriminacije: (ne)

jednak poloaj organizacija civilnog drutva u parninim postupcima u
Bosni i Hercegovini
U demokratskim drutvima mogunost efikasne zatite ugroenih i povrijeenih
prava jedan je od osnovnih uslova za ostvarivanje principa vladavine prava. Pravna
zatita koja se prua mora zadovoljiti odreene standarde koji izviru iz prava na pravino
suenje, osnovnog ljudskog prava garantovanog meunarodnim dokumentima o
ljudskim pravima i Ustavom Bosne i Hercegovine, njenih entiteta i Statuta Brko
Distrikta BiH. Pravino suenje podrazumijeva da su pojedinci ravnopravni u pristupu
pravdi i da pred sudom i drugim organima javne vlasti mogu djelotvorno, pod jednakim
uslovima i bez diskriminacije, da tite i ostvaruju svoja prava. Da bi se to ostvarilo,
svakom pojedincu mora biti dostupna pravna pomo, to podrazumijeva dunost
drave da obezbijedi pruanje pravne pomoi zadovoljavajueg kvaliteta, besplatne ili
sa smanjenim trokovima, kada lice kome je pravna pomo potrebna nije u stanju da je
plati ili kada pruanje pravne pomoi nameu razlozi pravinosti.
Obaveza Bosne i Hercegovine da stvori uslove za uivanje i zatitu prava na
pravnu pomo izvire iz univerzalnih meunarodnih dokumenata o ljudskim pravima,
koji garantuju pravo na pristup pravdi i pravino suenje. lanom 10. Opte deklaracije
o pravima ovjeka predvieno je da: svako ima potpuno jednako pravo na pravino i
javno suenje pred nezavisnim i nepristranim sudom koji e odluiti o njegovim pravima
i obavezama i o osnovanosti svake krivine optube protiv njega. Pravo na djelotvoran
pristup pravdi i pravino suenje garantuje i Meunarodni pakt o graanskim i
politikim pravima kojim je predvieno da su svi jednaki pred sudovima i da svako ima
pravo da, zakonom odreeni nadleni, nezavisni i nepristrasni sud, nepristrano i javno
ispita njegov predmet i odlui o opravdanosti svake krivine optube koja je protiv njega
podignuta ili spora o graanskopravnim pravima i obavezama29 .
28

=DNRQR]DEUDQLGLVNULPLQDFLMHODQ

29

0HXQDURGQL SDNW R JUDDQVNLP L SROLWLNLP SUDYLPD ODQ  VWDY  2YDM GRNXPHQW MH usvojen Rezolucijom
*HQHUDOQHVNXSWLQH81D$;;,GHFHPEUDJRGLQHLVWXSLRMHQDVQDJXPDUWDJRGLQH,

39

Obaveza razvijanja sistema pravne pomoi proizlazi i iz Evropske konvencije o zatiti

ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja je sastavni dio pravnog sistema Bosne i
Hercegovine. lanom 6. Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda
garantovano je pravo na pravino suenje, kao posebno ljudsko pravo bazirano na
idejama prirodne pravde, ije je ostvarivanje od sutinske vanosti za razvoj demokratije
i principa vladavine prava. Konvencijski standard pravinog suenja ukljuuje itav
niz posebnih prava, kao to su pravo na djelotvoran pristup sudu, pravo na sasluanje,
jednakost u korienju procesnih ovlaenja, pravo na nepristrasan i nezavisan sud
ustanovljen zakonom, pravo na javnost u postupku itd. Prema tome, drava je duna
da stvori adekvatan normativni okvir pravne pomoi i obezbijedi uslove za uivanje i
zatitu ovog prava.
U Bosni i Hercegovini, ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomo30, i
omoguavanje pristupa sudu bez diskriminacije jo uvijek nije u cjelosti zakonski ureeno
na cijeloj teritoriji drave. Osiguranje ravnopravnog tretmana pred svim sudovima
u Bosni i Hercegovini od bitnog je znaaja za pravilno obavljanje sudske funkcije, i
ostvarivanje integriteta, nezavisnosti i nepristrasnosti kao osnovnih preduslova za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Da je visina sudskih trokova od uticaja na ostvarivanje prava na pristup sudu iz
lana 6. st.1. Konvencije, vidi se na primjeru iz presude u sluaju Airey protiv Irske, koju
je donio Evropski sud za ljudska prava.31
U ovoj presudi, Sud utvruje da su u ovom sluaju povrijeeni slijedei lanovi
Konvencije: lan 6. stav 1. zbog toga to je gospoi Aireyi, bilo praktino onemogueno
da pokrene postupak pred sudom zbog visokih trokova; lan 8. zbog toga to drava
nije obezbijedila pristupaan pravni postupak za utvrivanje prava i obaveza koja su
regulisana propisima o porodinim odnosima; lan 13. zbog toga to nije postojao
djelotvorni pravni lijek pred domaim vlastima za krenja prava na koja se podnositeljica
aplikacije alila i lan 14. u vezi sa lanom 6. stav 1., zbog toga to je sudska rasprava
bila pristupanija osobama koje su mogle da plate trokove postupka, a ne i osobama
bez finansijskih sredstava. Interesantan je stav Suda iznesen u ovoj presudi, da iako
Konvencija ne sadri izriitu odredbu o davanju besplatne pravne pomoi u graanskim
sporovima lan, 6. stav 1. Konvencije u izvjesnim sluajevima nalae dravi da obezbijedi
pravnog zastupnika, ako je pravna pomo neophodna.
Ako posmatramo odredbe Zakona o zabrani diskriminacije koji daje pravni okvir
za djelovanje udruenja graana i drugih organizacija civilnog drutva u postupcima
zatite od diskriminacije, da se zakljuiti da su ovim zakonom normirani opti,
jedinstveni principi njihovog djelovanja u borbi protiv diskriminacije u BiH. Meutim,
procesne uloge date udruenjima graana i drugim organizacijama civilnog drutva
30

=DNRQREHVSODWQRMSUDYQRMSRPRLX5HSXEOLFL6USVNRM6OXEHQLJODVQLN56EURM

31

%HRJUDGVNLFHQWDU]DOMXGVNDSUDYDSUHVXGHLRGOXNH(YURSVNRJVXGD]DOMXGVNDSUDYDSUHVXGDXVOXDMX$LUH\SURWLY
,UVNH-RKDQQD$LUH\L,UNLQMDLPDHWYHURGMHFHLSRWLHL]VNURPQHSRURGLFH8MXQXJRGLQHQMHQVXSUXJMH
QDSXVWLRGRPLYLHVHQLMHYUDWLR3RNXDODMHGDREH]ELMHGLDGYRNDWDXVXGVNRMUDVWDYLDOLQLMHGDQDGYRNDWQLMHHOLRGD
MH]DVWXSDMHUQLMHLPDODGRYROMQRVUHGVWDYDGDVDPDSODWLWURNRYHSRVWXSNDDX,UVNRMQLMHSRVWRMDODEHVSODWQDSUDYQD
SRPRXVOXDMXNDGDVHWUDLVXGVNDUDVWDYDSUHVXGDMHGRVWXSQDQDwww.bgcentar.org.rs/index./ odluke.

40

razliito su regulisane u zakonima o parninim postupcima u Bosni i Hercegovini, to

se umnogome manifestuje i u razliitosti sudske prakse u ovoj oblasti. Ova injenica
ima znaajan uticaj i na ostvarivanje naela pravne sigurnosti rtava diskriminacije na
cijelom podruju drave BiH, i to na ravnopravanost bez bilo kog oblika diskriminacije.
U Zakonu o parninom postupku Republike Srpske32 i Zakonu o parninom
postupku Federacije BiH33, sve do 2013. godine, normiran je na identian nain procesni
poloaj udruenja graana i drugih organizacija civilnog drutva u postupcima po
podneenim tubama za zatitu od diskriminacije.
Naime, prema Zakonu o parninom postupku u Federaciji BiH34, punomonik
moe biti advokat, advokatsko drutvo ili uposlenik slube za besplatnu pravnu pomo,
kao i, za pravne osobe uposlenik te pravne osobe. Takoe, ovaj Zakon normira da sud
moe, izuzetno, s pravnim uinkom u odreenoj parnici, priznati svojstvo stranke i onim
oblicima udruivanja koji nemaju stranaku sposobnost, ako utvrdi da, s obzirom na
predmet spora, u sutini udovoljavaju bitnim uslovima za sticanje stranake sposobnosti,
a posebno ako raspolau imovinom na kojoj se moe sprovesti izvrenje35.
Meutim, u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku
u Republici Srpskoj iz 2013. godine36, normirano je decidno (bez do sada nepotrebnih
dilema od strane sudova) da udruenja, organi, ustanove ili druge organizacije koje su
osnovane u skladu sa zakonom, koje se u sklopu svoje registrovane djelatnosti, bave
zatitom zakonom utvrenih kolektivnih prava i interesa graana, mogu (kada je takvo
ovlaenje posebnim zakonom izriito predvieno i uz uslove predviene tim zakonom)
podnijeti tubu za zatitu kolektivnih prava i interesa protiv fizikog ili pravnog lica koja
obavljanjem odreene djelatnosti ili uopteno radom, postupanjem, pa i proputanjem,
tee povreuje ili ozbiljno ugroava takva kolektivna prava i interese. Takoe, pri tome
zakonodavac propisuje da ova prava i interesi mogu biti interesi koji se tiu ovjekove
okoline i ivotne sredine, moralni, etniki, potroaki, antidiskriminacioni i drugi
interesi, koji su zakonom zagarantovani i koji moraju biti tee povrijeeni ili ozbiljno
ugroeni djelatnou, odnosno uopte postupanjem lica protiv kojeg se tuba podnosi.
Imajui u vidu navedeno, ova studija nastoji da analizira i skrene panju na
trenutnu pravnu neujednaenost u pogledu procesnog poloaja i mogunosti uea
udruenja graana i drugih organizacija civilnog drutva u parninom postupku pred
sudovima u zatiti od diskriminacije u Bosni i Hercegovini. Drugim rijeima, ovakva
32

=DNRQRSDUQLQRPSRVWXSNX6OXEHQLJODVQLN5HSXEOLNH6USVNHEURML

33

=DNRQRSDUQLQRPSRVWXSNX6OXEHQHQRYLQH)HGHUDFLMH%L+EURML

34

=DNRQXRSDUQLQRPSRVWXSNXX)HGHUDFLML%L+ODQ

35

=DNRQXRSDUQLQRPSRVWXSNXX)HGHUDFLML%L+ODQ

36

=DNRQXRL]PMHQDPDLGRSXQDPD=DNRQDRSDUQLQRPSRVWXSNX6OXEHQLJODVQLN5HSXEOLNH6USVNHEURM
FODQD

41

nejednaka pravna situacija dodatno limitira udruenja graana i druge organizacije

civilnog drutva u borbi protiv diskriminacije, posebno u pogledu podnoenja
kolektivnih tubi za zatitu od diskriminacije. tavie, u pojedinim sudovima, prilikom
otvaranja rasprave na roitima u kojima se udruenja graana i druge organizacije
civilnog drutva pojavljuju u ulozi tuioca ili umjeaa (trea strana), deava se da
roita, u uvodnom dijelu, zapoinju sa rijeima npr. tamo neke organizacije...., pa se s
razlogom postavlja pitanje da li je to needukovanost sudija o legislativi iz ove oblasti ili
je to povreda naela sudske nepristrasnosti i sudske nezavisnosti?
Neovisnost sudstva bitno je demokratsko naelo utemeljeno na irem zahtjevu za
vladavinom prava. To je sloen teorijski koncept, to obuhvaa niz pitanja objektivnosti,
nepristrasnosti, potenog i visoko strunog sudbenog postupanja. U Nacrtu naela
sudbene neovisnosti iz 1981. godine, to ga je izradila skupina pravnih strunjaka iz vie
zemalja (Nacrt naela iz Sirakuze), ona se odreuje na nain: Svaki je sudac slobodan
odluiti predmet sukladno svojoj ocjeni injeninog stanja i svojem razumijevanju prava,
bez bilo kakvog neprimjerenog utjecaja, sugestija ili pritisaka, izravnih ili neizravnih, s
bilo koje strane.37
Znai, pri ovoj pravnoj analizi mora se imati u vidu i uloga sudske vlasti u Bosni i
Hercegovini, koja je veoma specifina, jer u Ustavu Bosne i Hercegovine nije predviena
klasina podjela vlasti. Sudska vlast je Ustavom potpuno izostavljena, osim Ustavnog
suda Bosne i Hercegovine koji ima druge nadlenosti. Sud Bosne i Hercegovine osnovan
je naknadno zbog injenice na nivou drave nije postojao sud opte nadlenosti. Ova
injenica je od uticaja na ostvarivanje uloge sudske vlasti.
U Bosni i Hercegovini postoji dosta faktora koji koe ostvarenje efikasne,
kvalitetne i nezavisne uloge sudske vlasti, a koji su rezultat tranzicije u kojoj se naa
drava nala. S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina sloena drava i da nastoji da
postane lanica Evropske unije, od sutinske je vanosti da se adekvatno uredi odnos sva
tri nivoa vlasti, posebno iz razloga to e, uskoro, evropski prostor postati jedinstveno
ekonomsko i pravno podruje, a to za posljedicu ima efikasno ostvarivanje ljudskih
prava i sloboda.38
Sa stanovita ideje ljudskih prava i osnovnih sloboda bitno je odrediti ulogu i
mjesto nezavisnog sudstva. Tako Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih
sloboda propisuje pri utvrivanju svojih graanskih prava i obaveza ili podizanja neke
kaznene optube protiv njega, svako ima pravo na poteno i javno suenje u razumnom
roku, pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, ustanovljenim zakonom.39
Pravo na poteno i javno suenje u sebi integrie i pravo na pristup sudskim presudama
i drugim odlukama sudova, osim u sluajevima kada je u interesu pravde ili prava osoba
involviranih u postupak, javnost iskljuena. U kontekstu navedenog, mora se imati u
37

2SLUQLMH6PLOMNR6RNROL%UDQNR6PHUGHO8VWDYQRSUDYR=DJUHEVWU

38

0DD$OLMHYL8ORJDVXGVNHYODVWLX%RVQLL+HUFHJRYLQL$QDOL3UDYQRJIDNXOWHWD8QLYHU]LWHWDX=HQLFLVWU

VWUXQLUDGGRVWXSDQQDZZZXQ]HEDYGRFVDQDOL
39

ODQVW(YURSVNHNRQYHQFLMHR]DWLWLOMXGVNLKSUDYDLRVQRYQLKVORERGD.

42

vidu da se sudska nezavisnost ogleda i u dobrom i sveobuhvatnom obrazloenju sudske

odluke, i javnom objavljivanju sudskih odluka, naroito putem zbirki, zbornika sudske
prakse, kako bi obrazloenja bila dostupna najiroj javnosti. Meutim, i po pitanju
ostvarivanja ove garancije sudske nezavisnosti i nepristrasnosti, postoje odreeni
problemi u praksi i pravne nedoreenosti u Bosni i Hercegovini. Naime, udruenja
graana i druge organizacije civilnog drutva vrlo esto nemaju uvida u sudske odluke
kada su u pitanju parnini postupci za zatitu od diskriminacije.
Nedostatak uvida u sudsku praksu, kao i nedostatak slubene evidencije koju bi
prema Zakonu o zabrani diskriminacije trebali da vode sudovi, kao i druge institucije
javne vlasti, djeluje kao oteavajua oklonost u ostvarivanju povjerene zakonske uloge
udruenjima graana i drugim organizacijama civilnog drutva u zatiti od diskriminacije
u parninim i drugim postupcima.
Tako Centar za sudsku dokumentaciju VSTV BiH raspolae bazom sudskih
odluka, ali za sada je ova baza, osim sudijama, njihovim strunim saradnicima i
advokatima, nedostupna za iru javnost, na to se ve dui period ukazuje u slinim
studijama kao na izraen problem koji mora biti rijeen u interesu ostvarivanja jedne od
bitnih principa transparentnog djelovanja sudske vlasti, promoviranja vladavine prava i
izgradnje povjerenja javnosti u sudski sistem. Meutim, bez elje da se bilo ko kritikuje,
potrebno se podsjetiti na jednu od meunarodnih garancija sudske nezavisnosti
i nepristrasnosti, a to je javno objavljivanje sudskih odluka, ime se treba omoguiti
iroj javnosti dostupnost ovim odlukama, a ne samo uskoj profesionalnoj zajednici u
pravosuu, kakva je sada situacija u Bosni i Hercegovini. Pri tom je ovo veoma vano
posebno kada su u pitanju sluajevi diskriminacije i odluke sudova po podneenim
tubama za zatitu od diskriminacije.

3. Zakljuak
U demokratskim drutvima mogunost efikasne zatite ugroenih i povrijeenih
prava jedan je od osnovnih uslova za ostvarivanje principa vladavine prava. Pravna
zatita koja se prua mora zadovoljiti odreene standarde, koji izviru iz prava na pravino
suenje, osnovnog ljudskog prava garantovanog meunarodnim dokumentima o
ljudskim pravima.
Pravino suenje podrazumijeva da su pojedinci ravnopravni u pristupu pravdi
i da pred sudom i drugim organima javne vlasti mogu djelotvorno, pod jednakim
uslovima i bez diskriminacije, da tite i ostvaruju svoja prava.
Da bi se to ostvarilo, svakom pojedincu mora biti dostupna pravna pomo, to
podrazumijeva dunost drave da obezbijedi pruanje pravne pomoi zadovoljavajueg
kvaliteta, besplatne ili sa smanjenim trokovima, kada lice kome je pravna pomo
potrebna nije u stanju da je plati ili kada pruanje pravne pomoi nameu razlozi
pravinosti.

43

Preporuuje se:
- Potrebno je to prije omoguiti svim graanim u Bosni i Hercegovini ostvarivanje prava
na besplatnu pravnu pomo, pristup sudu bez diskriminacije na cijeloj teritoriji drave.
- Osiguranje ravnopravnog tretmana udruenjima graana i drugim organizacijama
civilnog drutva pred svim sudovima u Bosni i Hercegovini od bitnog je znaaja za
zatitu od diskriminacije, pravilno obavljanje sudske funkcije, i ostvarivanje integriteta,
nezavisnosti i nepristrasnosti kao osnovnih preduslova za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda.
- U godinje programe Centara za edukaciju sudija i tuilaca u FBiH i RS (CEST-ova) i
Pravosudne komisije Brko Distrikta BiH, obavezno planirati edukaciju sudija na teme
stratekog parnienja u postupcima zatite od diskriminacije, kao i o vaeoj legislativi u
pogledu uloge i znaaja udruenja graana i drugih organizacija civilnog drutva u BiH
u postupcima zatite od diskriminacije, te o meunarodnim standardima ljudskih prava
koja se odnose na ovu oblast, uz koritenje komparativne prakse sudova u procesima po
podneenim tubama za zatitu od diskriminacije iz drugih drava, posebno iz drava
lanica EU i SAD.

Izvori
Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, dostupna na: www.echr.
coe.int/Convention_Bos.pdf.
Generalna skuptina UN, Univerzalna (Optu) deklaraciju o pravima ovjeka od
10.12.1948.
Ustav Bosne i Hercegovine, dostupan na: www.ustavnisud.ba
Kasim Trnka, Ustavno pravo, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Sarajevo 2006.
Neo Milievi, Ljudska prava, Sarajevo, 2007.
Maa Alijevi, Uloga sudske vlasti u Bosni i Hercegovini, Anali Pravnog fakulteta
Univerziteta u Zenici, str.2. struni rad dostupan na: www.unze.ba/v2/docs/anali/
Smiljko Sokol i Branko Smerdel, Ustavno pravo, Zagreb, 1998.
Ustavni sud BiH, odluka broj: AP 3044/07 od 16.jula 2009.godine, u kojoj se Ustavni sud
poziva na svoj stav ustanovljen u svoj Odluci broj: AP 39/03 od 27.februara 2004.godine,
dostupno na:www. www.ustavnisud.ba
Zakon o zabrani diskriminacije, Slubeni glasnik BiH, broj: 59/09.
Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi u Republici Srpskoj, Slubeni glasnik RS, broj:
120/08.
Zakon o parninom postupku u Federaciji BiH, Slubene novine Federacije BiH, broj:
53/03, 73/05 i 22/06.
Zakon o parninom postupku u Republici Srpskoj, Slubeni glasnik Republike Srpske,
broj: 53/03, 85/03, 75/05, 63/07, 49/09 i 61/13).
Antidiskriminacijski program Fonda otvoreno drutvo, BiH, Analitika:Neiskoriteni
potencijal, uloga i znaaj nevladinih organizacija u zatiti od diskriminacije u Bosni i
44

Hercegovini, Sarajevo, 2012.

Beogradski centar za ljudska prava, presude i odluke Evropskog suda za ljudska prava,
presuda u sluaju Airey protiv Irske, , presuda je dostupna na www.bgcentar.org.rs/
index./ odluke.

45

Nevoljki tumai zakona: sudovi i segregacija u Bosni i Hercegovini

Nedim Hogi

1. Uvod
Jo i prije nego to e Zakon o zabrani diskriminacije (ZZD) u BiH biti donesen,
mogunosti koje je pruao u oblasti stratekog parnienja smatrale su se jednom od
glavnih prilika za poboljanje stanja u Bosni i Hercegovini u oblasti zatite ljudskih
prava. Dralo se da e usvajanje zakona otvoriti prostor nevladinim organizacijama da,
podizanjem tubi za zatitu od diskriminacije koje e rezultirati presudama kojima se
tubeni zahtjevi usvajaju, dovedu do paradigmatinog pomaka u oblastima drutvenog
ivota u kojima je diskriminacija osobito izraena.
U ovom radu se koncentriemo na dva predmeta u kojima je nevladina
organizacija Vaa Prava pokuala da, koristei se ZZD-om, izdejstvuje sudske presude
kojima se obrazovni sistem Hercegovako - neretvanskog i Srednjebosanskog kantona
proglaava diskriminatornim na osnovu postojee segregacije u tzv. dvjema kolama
pod jednim krovom. Predmet nae analize su razlozi odbijanja ovih tubenih zahtjeva.
Nastojimo se usredotoiti na dva koja smatramo najbitnijim: prepoznavanje postojeeg
problema kao politikog i samim tim, onog koji je van sfere sudskog odluivanja, i
prava nevladinih organizacija da zastupaju interese graana u sudskim sporovima.
Smatramo da se iz analize ova dva problema, odnosno njihovog obrazloenja u sudskim
presudama kojima se bavimo, mogu utvrditi neki od sistemskih problema sa kojima
se nae pravosue suoava. Ti problemi su: fokus na tumaenje proceduralnih, ali ne i
materijalnih odredbi zakona, i oekivanja da pravosue bude avangarda borbe za zatitu
od diskrimincije.
Ne osvremo se na druge problematine aspekte ove odluke, u prvom redu
duinu trajanja roka za podnoenje tube po ZZD, i ne uputamo se u dublje razmatranje
ovog problema iz dva razloga. Prvi je to je ovaj problem ve naglaen u prologodinjem
izvjetaju Mree pravde o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, a drugi je to se veliki
broj analiza ve bavio ovim pitanjem.40 Mi se ne bavimo kvalitetom antidiskriminacionog
zakonodavstva ve kvalitetom rada sudova, njihovom odvojenosti od drugih grana
vlasti, ali i povezanou sa opim drutvenim tendencijama. U konanici, analiziramo
da li se moe oekivati da e rad sudova po osnovu Zakona o zabrani diskriminacije, bez
ikakvih mjera u sferi javne politike dati eljeni rezultat: zatitu prava graana.

40

3ULPMHUD UDGL $OHNVDQGUD ,YDQNRYL 7DPDPRYL 1DVWDYDN GLVNULPLQDFLMH SUDYRVXGQLP VUHGVWYLPD ORJLNH
DNUREDFLMHLDSVXUGLGUXJRVWHSHQHRGOXNH$QDOLWLND6DUDMHYRGRVWXSQRQDKWWSZZZDQDOLWLNDEDVLWHVGHIDXOWOHV
SXEOLNDFLMHNRPHQWDUBBGYLMHBVNROHBSRGBMHGQLPBNURYRPBQDOBMXOSGISULVWXSOMHQR

46

2. Sudski postupci u Mostaru i Travniku

2.1. Procesni poloaj tuitelja
Prvi strateki parnini postupak koji se ticao ZZD-a inicirala je nevladina
organizacija Vaa Prava. Tubom podignutom pred Opinskim sudom u Mostaru
osporili su zakonitost organizovanja obrazovnog sistema u Hercegovako - neretvanskom
kantonu, tvrdei da je model u praksi diskriminatoran jer proizvodi segregaciju
uenika. Pored ZZD, u tubi su iscrpno navedeni i brojni primjeri iz prakse Evropskog
suda za ljudska prava, kao i drugih meunarodnih obaveza koje proizilaze za Bosnu i
Hercegovinu po osnovu ratifikovanih meunarodnih ugovora kojima se tite ljudska
prava. U ovom se postupku Vaa Prava pojavljuju kao zastupnik roditelja iako su i sama
zastupana po punomoniku - advokatu. Bez namjere da ulazimo u pravo Vaih Prava
da u postupku budu zastupana po osobi za koju cijene da e najbolje zatiti interese
njih i roditelja za ija prava se bore, moramo najprije utvrditi da li je pitanje njihove
aktivne legitimacije sporno prema vaeem zakonodavstvu u BiH. Ovo tim prije to
i drugostepeni sud u Mostaru, kao i prvostepeni sud u Travniku nalazi da je upitno
da se Vaa Prava pojavljuju u ulozi zatite interesa djece odnosno roditelja.41 Zakon o
parninom postupku FBiH eksplicitno ne daje ovlatenja nevladinim organizacijama da
se pojavljuju kao zastupnici graana u sudskim postupcima, ve jedino kao uposlenici
slube za besplatnu pravnu pomo42. Zbog toga one svoje ovlaenje za ukljuivanje u
postupak crpe iz ZZD, koji im daje pravo podnoenja kolektivnih tubi, odnosno otvara
put za toliko bitno strateko parnienje.43
Prvostepeni sud nije naao za potrebno da u obrazloenju presude ire raspravlja
pravo na uee u sudskom postupku Vaih Prava, ve je jednostavno konstatovao da na
osnovu lana 17. tuitelj ima to pravo. Ipak, ini se da su i u Vaim pravima bili svjesni
upitnosti svoje procesne pozicije jer, dok se u tubi navodi da su zastupani po izvrnom
direktoru, u daljem toku sudskog postupka bili su zastupani po advokatu. Drugostepeni
sud, meutim, ne komentariui ovu injenicu nalazi da nema dokaza da su se roditelji,
kao zakonski zastupnici uenika obratili tuitelju, pa utvruje da stoga tuitelj nije
ni ovlaen za podnoenje tube. Na stajalitu smo da je izvan svake sumnje tuitelj
imao aktivnu legitimaciju za podnoenje tube, jer je to i smisao postojanja stratekog
parnienja, kao procesnog instituta i norme sadrane u l.17. ZZD, ali moramo upozoriti
na jednu anomaliju. Naime, uee nevladinih organizacija u sudskom postupku u Bosni
i Hercegovini nije poelo sa donoenjem ZZD. Primjera radi, Vaa Prava ve dugi niz
godina sastavljaju podneske i zastupaju graane koji, najee zbog slabog imovnog
stanja, nemaju adekvatan pristup pravdi. Podvodei nevladine organizacije pod termin
slube za besplatnu pravnu pomo, u koje spadaju i dravni organi koji se bave ovom
problematikom (u FBiH su to kantonalni Zavodi za pravnu pomo, a u RS Centar za
besplatnu pravnu pomo) procesni poloaj nevladinih organizacija se dovodi u pitanje.
Ovo pitanje nije od vanosti samo za primjenu antidiskriminacionog zakonodavstva.
41

3UHVXGD.DQWRQDOQRJVXGDX0RVWDUXEURM3V3RGVWUSUHVXGD2SLQVNRJVXGDX
7UDYQLNXEURM33RGJRGLQHVWU

42

=DNRQRSDUQLQRPSRVWXSNX)%L+O6OQRYLQH)%L+

43

=DNRQR]DEUDQLGLVNULPLQDFLMHX%L+6OJODVQLN%L+ODQ

47

Pred Bosnom i Hercegovinom se nalaze i obaveze iz Aarhuske konvencije koja, izmeu

ostalog, normira i uee nevladinih organizacija u postupcima pristupa informacijama
od javnog znaaja u domenu okolia. Ova konvencija koja ima primat nad domaim
zakonodavstvom predvia i uee nevladinih organizacija u sudskim postupcima.
Posve je realno zamisliti situaciju u kojoj se, ostanemo li pri sadanjim zakonskim
rjeenjima, nevladinim organizacijama osporava pravo na uee u sudskim postupcima.
Napomenimo da e se i u ovim postupcima raditi o investicionim projektima koji
e biti u vezi sa krupnim politikim interesima. Vaa Prava, kao i druge organizacije
koje se bave pruanjem besplatne pravne pomoi, ne uivaju gotovo nikakvu podrku
bosanskohercegovakih vlasti na bilo kojem nivou. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi
kojim bi se jednoobrazno i sistematski uredila ova materija na dravnom nivou, nije
doneen ni nakon vie od est godina nastojanja da se donese. Zakoni iz ove oblasti koji
su doneseni na kantonalnom i entitetskom nivou ne samo da razliito tretiraju korisnike,
ve im, u sluaju Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi Republike Srpske, ne nude zatitu
u oblasti upravnog postupka i upravnog spora. Oigledno je da iz ova dva propusta,
nepostojanja pravnog okvira za besplatnu pravnu pomo i nedovoljno preciznog
normiranja procesnog poloaja nevladinih organizacija, proizilaze mogunosti razliite
interpretacije stratekog parnienja.44 Radi se o relativno novom institutu koji nije testiran
u praksi i iji je prvi test imao biti sudski postupak o veoma sloenom i osjetljivom
pravnom i politikom pitanju.

2.2 Odgovor vlasti

Odgovor vlasti na potrebu za javnopolitikim djelovanjem u ovoj oblasti ne
postoji. Iz sudskog spisa je jasno da je, na prijedlog organizacije Vaa Prava u toku
postupka sasluana pomonica ministra u Ministarstvu za ljudska prava BiH, i to na
okolnosti postojanja meunarodnih obaveza BiH u vezi sa problemom dvije kole
pod jednim krovom, ali jedino to se iz njenog svjedoenja moe zakljuiti da su vlasti
BiH poduzele kao konkretan angaman, je da su obavijestile kantonalne organe o
njihovim obavezama. Izuzev toga, postoje odreeni napori koje poduzima Ministarstvo
obrazovanja FBiH u domenu kreiranja zajednike jezgre nastavnih planova i programa
u FBiH. Cilj ovog programa je da uspostavljanjem zajednikih nastavnih sadraja, osim
u grupi tzv. nacionalnih predmeta osiguraju pretpostavke za inkluzivno obrazovanje u
svim kolama, po modelu koji se koristi u Brko Distriktu. No, Federalno ministarstvo
obrazovanja zapravo nema nadlenosti nad kantonalnim planovima i programima, tako
da se njegova uloga svodi na koordinirajuu i savjetodavnu. Ne biljeimo ni znaajnije
djelovanje politikih partija na nalaenju kompromisnog rjeenja, ili trgovanje ovim
pitanjem u sklopu rjeenja tzv. hrvatskog pitanja kroz implementaciju presude Sejdi
Finci Europskog suda za ljudska prava.

44

8 RYRP ]ERUQLNX VH SURFHVQLP SRORDMHP QHYODGLQLK RUJDQL]DFLMD LVFUSQR EDYLOD 0LOHQD 6DYL X SRJODYOMX SRG
QD]LYRP6WUDWHNRSDUQLHQMHX]DWLWLRGGLVNULPLQDFLMHLEHVSODWQDSUDYQDSRPRQHMHGQDN
SRORDMRUJDQL]DFLMDFLYLOQRJGUXWYDXSDUQLQLPSRVWXSFLPDX%RVQLL+HUFHJRYLQL

48

2.3. Meunarodne obaveze Bosne i Hercegovine

Veliki broj dokaza predloenih u oba postupka odnose se na meunarodne
obaveze BiH u oblasti obrazovanja i ljudskih prava. To su izvjetaji pojedinih predstavnika
institucija za ljudska prava, kao i sasluanje pomonice ministra za ljudska prava, Salihe
uderije na okolnosti postojanja meunarodnih obaveza. Jasno je da iz ovih dokaza
proizilazi dunost drave Bosne i Hercegovine na usklaivanje svog pravnog okvira i
administrativnih praksi sa meunarodnim standardima. No, nejasno je da predstavnici
meunarodne zajednice ne zauzimaju politiki stav prema ovom pitanju. Izuzetak su
predstavnici Vijea Evrope u naoj zemljii koji esto upozoravaju na obaveze u ovom
smislu. Ali, Vijee Evrope, kao to smo mogli vidjeti u sluaju implementacije presude
Sejdi - Finci nije institucija koja ima politiku snagu da pokrene rjeavanje ovog
problema. Europska Unija i njeni predstavnici koji tu snagu imaju, svojim dranjem
ne pokazuju namjeru da je koriste. U izvjetaju Europske komisije o napretku Bosne
i Hercegovine za 2013. godinu problem dvije kole pod jednim krovom se pominje
uzgred, kao jedna od prepreka s kojima se obrazovni sistem suoava. Sudski postupci
kojima se bavimo u ovoj analizi se pominju, ali se navodi da se problem mora rijeiti
politikim sredstvima.45 Nejasno je zbog ega se onda institucije Evropske unije aktvnije
ne angauju na rjeavanju ovog pitanja. Ovo tim prije to je sadanji model dvije kole
pod jednim krovom zapravo kreacija predstavnika meunarodne zajednice odnosno
Organizacije za sigurnost i saradnju u Europi (OSCE). No, izuzev lanaka objavljenih
u periodu usvajanja ovog rjeenja gdje se - po naem miljenju sasvim ispravno meunarodnu zajednicu optuuje za minkanje monstruma46 u javnosti ne zapaamo
mnogo kritika na raun meunarodne zajednice kao ni poziva da ona ovo stanje
promijeni.
Razloge zato nema aktivnosti na ovom polju, pored ve standardne mantre da
se politiari u Bosni i Hercegovini trebaju dogovoriti, nalazimo i u tome da su politiki
predstavnici hrvatskog naroda u BiH naklonjeni zadravanju postojeeg stanja. Ovo je
vidljivo iz izjava koje su uslijedile nakon donoenja prvostepene presude, ali i iz sudskog
postupka voenog pred Opinskim sudom u Travniku. U ovom su se postupku kao
umjeai (intervenijenti) na strani tuenog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i
sporta SBK pojavili predstavnici kolskih odbora iz dvije kole pod jednim krovom.
kolski odbori su organi upravljanja kolom u kojima su, pored predstavnika ministarstva
obrazovanja i predstavnici roditelja i nastavnika. Podrka kolskih odbora ministarstvu
ne moe se shvatiti drugaije nego kao podrka postojeem segregacijskom obrazovnom
modelu.

45

,]YMHWDMRQDSUHWNX%RVQHL+HUFHJRYLQH]DJRGLQXGRVWXSDQQDKWWSHFHXURSDHXHQODUJHPHQWSGINH\B
GRFXPHQWVSDFNDJHEDBUDSSRUWBSGISULVWXSOMHQR

46
,YDQ/RYUHQRYLPLQNDQMHPRQVWUXPD)HUDO7ULEXQHEUVWUQDYHGHQRSUHPD$PDU
1XPDQRYL5HSUH]HQWDFLMDIHQRPHQDGYLMHNROHSRGMHGQLPNURYRPXERVDQVNRKHUFHJRYDNLPWDPSDQLP
PHGLMLPDVWU6DUDMHYR

49

2.4. Politika sutina tubenih zahtjeva i neki primjeri tumaenja zakona u BiH
Osjetljivost i politika sutina tubenih zahtjeva u pitanju, nije promakla
drugostepenom sudu u Mostaru. Zauzeo je stav da sud nije duan da rjeava politike
probleme, a zahtjev tuitelja onako kako je postavljen prevazilazi okvire tubenog
zahtjeva i najvie spada u domen politikog problema. Sud ovaj stav temelji i na zavrnoj
rijei tuitelja jer je ovaj naveo da se otvoreno moe rei da se u ovom sluaju radi
o nerijeenom politikom problemu iz perioda 1992 - 1995. Zbog toga, sud smatra
da tubeni zahtjev prevazilazi okvire tubenog zahtjeva i da je nejasan i neizvriv. 47
Oigledna kritika koja se moe uputiti sudu je da je pojam okvir tubenog zahtjeva
pravni standard koji se u svakom konkretnom sluaju definie. Sud ne definie ta su
to okviri tubenog zahtjeva u kojem se tuitelj mogao kretati, ili koji je to okvir koji
sud smatra dozvoljenim u tubama zbog diskriminacije. Sasvim netipino za nau
pravnu praksu, sud definie predmet spora kao politiki i kao takvog oznaava ga
nepodobnim za pravno odluivanje. U predmetima koji se i mogu okarakterizirati
kao politiki osjetljivi, sudovi tee da se upuste u definisanje odreenih formalnih ili
procesnih nedostataka (primjera radi, nedostatak procesne legitimacije opisan gore) da
bi odbacili tubeni zahtjev. No, ukoliko pomno analiziramo tumaenje zakona u Bosni
i Hercegovini vidjeemo da ekanje sudova na reakciju izvrne ili zakonodavne vlasti
uope nije nepoznata pojava. Primjera radi, bosanskohercegovaki pravni sistem, uz
hrvatski, srpski i makedonski jo uvijek poznaje institut autentinog (vjerodostojnog)
tumaenja zakona. Ova, po naem miljenju, protivustavna i antidemokratska praksa
kojom se naruava princip podjele vlasti tekovina je koju batinimo iz Ustava SSSR-a
iz 1936. godine. 48 Vlade i parlamenti svih razina vlasti u BiH49 rado joj pribjegavaju u
situacijama kada donesu lo ili neprimjenjiv zakon, ili naprosto nisu zadovoljni sadrajem
odreene odredbe. U tim se sluajevima parlament oituje i njegova zakonodavno
pravna, odnosno, na nivou BiH, ustavno pravna komisija ili odbor, donese tumaenje
norme koje postaje obavezujue. Na taj se nain izbjegava sudska procedura, kao i
procedura regularnog mijenjanja zakona. Jedan takav sluaj nedavno se dogodio na
nivou FBiH, kada je Federalni Parlament autentino protumaio odredbu l. 5. Zakona
o komisiji za vrijednosne papire FBiH, na nain da mandat lanova Komisije jo uvijek
vai, premda taj mandat niti je produen, niti, drimo li se logikog i gramatikog
tumaenja zakona koji jasno kae da mandat lanova Komisije traje pet godina, moe
vaiti. Vidimo, dakle, da za razliku od sudova koji su u svojoj praksi materijalne zakone
skloni interpretirati usko, a procesne iroko, parlamenti nemaju taj problem: bilo koja
norma se moe interpretirati na bilo koji nain.
Pored toga, bosanskohercegovaki su sudovi, kao i sudovi drugih europskih
zemalja koje nisu lanice EU, dio pravne tradicije i kulture koja pravo tumai formalistiki
i pozitivistiki i koja je nesklona ak i najblaem obliku sudakog aktivizma.50 Ovdje
47

6YLQDYRGLL]SUHVXGH.DQWRQDOQRJVXGD0RVWDURSFLW

48

6LQLD5RGLQ'HPRNUDWVNRSOXUDOLVWLNDNULWLNDLQVWLWXWDW]YYMHURGRVWRMQRJWXPDHQMD]DNRQD,QIRUPDWRU
=DJUHE
49
9LGL3RVORYQLN3UHGVWDYQLNRJGRPD)%L+O3RVORYQLN9ODGH5HSXEOLNH6USVNHONDRL
RGJRYDUDMXHSRVORYQLNHVYLKNDQWRQDOQLKVNXSWLQDX%L+
50

2SLUQLMHX7DPDUDDSHWD&RXUWV/HJDO&XOWXUH$QG(8(QODUJHPHQW&URDWLDQ<HDUERRNRI(XURSHDQ/DZDQG

50

pod sudakim aktivizmom ne mislimo nuno na odluke kojima se zadire u ispravnost

ustavnih principa zemlje, ve na odluke kojima se interpretiraju obaveze drave definisane
meunarodnim sporazumima, kao i tumaenje materijalnog prava. Kao i sudovi u
drugim istonoeuropskim zemljama, tumaenje prava naih sudova je pozitivistiko,
formalistiko i birokratsko. Postupanje sudova u antidiskriminacionim predmetima koje
smo ovdje analizirali smatramo izrazom ovakvog mentaliteta. No, pored ovoga postoji
itav niz drugih primjera iz kojih se da zakljuiti ogranienost sudakog odluivanja.
Jedan od njih su orijentacioni kriteriji Vrhovnog suda FBiH u oblasti naknade
nematerijalne tete. U praksi, oni znae da prilikom odluivanja o naknadi tete zbog
pretrpljenog straha, duevnih bolova, ili umanjenja ivotne sposobnosti, sud ne odluuje
slobodno ve je vezan za orijentacione kriterije Vrhovnog suda.51 Ovakva ogranienja
poznaju i drugi pravni sistemi, ali iz razliitih razloga. U Sjedinjenim Amerikim
Dravama, ogranienja na dosuivanje ove vrste tete se odreuju zato to se smatra
da porote koje utvruju dosueni iznos ne raspolau dovoljno strunim znanjem da bi
mogle adekvatno iskazati stepen utvrene nematerijalne tete.52 U Republici Hrvatskoj,
unato postojanju orijentacionih kriterija, sudovi sve ee sude na osnovu konkretnog
stanja u predmetu, slobodno utvrujui visinu odtete na osnovu okolnosti predmeta.
Umjesto da individualiziraju nematerijalnu tetu posmatrajui svaku situaciju kao
jedinstvenu sudovi se vrsto dre orijentacionih kriterija Vrhovnog suda podvodei
pod njih gotovo svaku situaciju u postupcima za ostvarenje nematerijalne tete. Stoga,
smatramo da tumaenje zakona od strane sudova treba biti prepoznato kao problem
u naoj pravosudnoj zajednici i da su neophodni napori Centra za edukaciju sudova
i tuilaca i Visokog sudskog i tuilakog vijea kako bi se ovaj problem prevaziao.
Takoer, trebamo biti svjesni injenice da u ovakvim predmetima ne postoji stroga
distinkcija izmeu prava i politike.

3. ZAKLJUAK
Model provoenja ZZD iji su glavni instrumenti sudovi, Ombudsman i
nevladine organizacije, ne funkcionie. U situaciji u kojoj organi zakonodavne i izvrne
vlasti ne ine nita, odnosno zadravaju se samo na deklarativnom provoenju visokih
standarda ljudskih prava, iluzorno je oekivati da e sudovi predvoditi borbu protiv
segregacionog obrazovnog sistema koji uiva podrku veine politikih partija u Bosni i
Hercegovini, ali i velikog broja graana koji ive na podrujima gdje segregacija postoji.
Bosanskohercegovaki sudovi nemaju aktivistiko iskustvo i tradiciju, a tamo gdje su je i
imali radilo se, kao to smo pokazali na primjeru biveg Doma za ljudska prava, odnosno
Ustavnog suda BiH, o fenomenu kratkog daha. Meutim, i komparativna iskustva nam
govore da je za suzbijanje diskriminacije, osobito diskriminacije u segmentu obrazovanja,
3ROLF\9RO1R)
51
2ULMHQWDFLRQLNULWHULMLLL]QRVL]DXWYULYDQMHYLVLQHSUDYLQHQRYDQHQDNQDGHQHPDWHULMDOQHWHWH8SRUHGLVD
WHNVWRP2VORERHQMH=DWRVXL]RVWDYOMHQHUDWQHUWYHKWWSZZZRVORERGMHQMHEDYLMHVWLELK]DVWRVX
L]RVWDYOMHQHUDWQH]UWYHSULVWXSOMHQR
52

0LFKDHO-6DNV/LVD$+ROOLQJHU5RVHOOH/:LVVOHU'DYLG/HH(YDQV$OOHQ-+DUW5HGXFLQJ9DULDELOLW\LQ&LYLO
-XU\$ZDUGV/DZDQG+XPDQ%HKDYLRU9RO1R-XQVWU

51

neophodna ira graanska akcija koja e ukljuivati javnu debatu i kampanju javnog
zagovaranja. Takva kampanja je, u sluaju dvije kole pod jednim krovom, izostala.
Izostao je i bilo koji vid politikog angamana izvrne vlasti na bilo kojem nivou. Pisma
u kojima Ministarstvo za ljudska prava BiH pledira za uvoenje zajednikih jezgri
nastavnih planova i programa, s obzirom na ustavnu poziciju ovog ministarstva, teko
moemo smatrati angamanom. Isto vai i za nastojanja Ministarstva obrazovanja FBiH
za kreiranjem zajednike jezgre nastavnih planova i programa. Jednako tako, udi i
odsustvo bilo kakvog angamana nevladinih organizacija na zagovaranju ukidanja
segregacije u obrazovanju ova dva kantona.
U novembru 2013. godine, lan Predsjednitva BiH eljko Komi je, nakon
eskalacije problema sa pravom na obrazovanje uenika u kolama u Konjevi polju i
Vrbanjcima, pokrenuo zahtjev za ocjenu ustavnosti entitetskih i kantonalnih zakona
o osnovnom obrazovanju kao i nastavnih planova i programa kantona i entiteta RS.53
Presuda Ustavnog suda BiH u ovoj pravnoj stvari predstavljae odgovor najvieg suda u
Bosni i Hercegovini na pitanje da li je segregacija djece ustavna i utvrdie postojanje ili
nepostojanje prava na obrazovanje u oblasti tzv. nacionalne grupe predmeta. Meutim,
sve i da Ustavni sud BiH donese presudu u kojoj e utvrditi ovo pravo, to nee znaiti
kraj segregacije u kolama u Bosni i Hercegovini, niti kraj pravnih i politikih bitaka o
ovom problemu. Podsjetimo da je u SAD od usvajanja presude u uvenom predmetu
Brown v. Board of Education pa do konanog sprovoenja ove odluke prolo trinaest
godina. Neki autori smatraju da u SAD i danas postoji segregacija, s tim to se ona
odlikuje ne u formalnim zaprekama za upis djece u kole, ve klasnim razlikama koje
omoguavaju bogatijem bjelakom stanovnitvu upis u privatne kole, dok se Amerikanci
afrikog porijekla upisuju u dravne kole. Drugi autori znaaj presude Brown v. Board
of Education ne vide u dokidanju segregacije, ve u ohrabrenju pokreta za graanska
prava da nastavi svoju borbu za eliminaciju rasne diskriminacije54, pri emu ova situacija
egzistira iako je donoenju presude Vrhovnog suda prethodila dugotrajna kampanja za
jednakost i zabranu rasne diskriminacije u junim dravama SAD. Ova se kampanja
nastavila i dugo poslije donoenja presude. U javnoj debati koja je pratila ova deavanja,
neki od najuglednijih amerikih javnih intelektualaca, poput Hanne Arendt, kritikovali
su injenicu da je rasna integracija u SAD zapoela u sferi obrazovanja, dok su barijere
u ostalim sferama drutvenog ivota mnogo sporije otklanjane. Takoer, Arendtova
je smatrala da se kod odluivanja o integraciji kola balansiraju tri prava: pravo na
drutveni ivot koje obuhvaa pravo na izbor drutva u kojem se neko kree, prava
drave da svoje graane obrazuje u skladu s vrijednostima na kojima poiva i prava
roditelja na odgoj djece. Stoga, iako se ne moemo sloiti sa distinkcijom izmeu prava i
politike koju Kantonalni sud u Mostaru nastoji uspostaviti u obrazloenju svoje presude,
slaemo se da je za rjeavanje problema segregacije u bosanskohercegovakim kolama
neophodno mnogo vie od sudskih presuda i tumaenja ZZD-a. Ono to nam se ini
53

=DKWMHY]DRFMHQXXVWDYQRVWL=DNRQDRRVQRYQRPREUD]RYDQMXLYDVSLWDQMX5HSXEOLNH6USVNH6OXEHQLJODVQLN
5HSXEOLNH6USVNHEUL=DNRQDRVUHGQMHPREUD]RYDQMXLYDVSLWDQMX5HSXEOLNH6USVNH6OXEHQL
JODVQLN5HSXEOLNH6USVNHEUL=DNRQDRRVQRYQRPREUD]RYDQMXLYDVSLWDQMXL=DNRQDR
VUHGQMHPREUD]RYDQMXLYDVSLWDQMXVYLKGHVHW.DQWRQDX)HGHUDFLML%RVQHL+HUFHJRYLQHEU8
54

3UHJOHGGHEDWHSUXDHVHM5REHUWD%R\QWRQD)IRU(IIRUW%URZQY%RDUGRI(GXFDWLRQD)DLOXUHDW)LIW\"
dostupno na KWWSZZZUREHUWER\QWRQFRPDUWLFOH'LVSOD\SKS"DUWLFOHBLG SULVWXSOMHQR

52

jo vanije je da, ukoliko elimo izbjei segregaciju u kolama, u angaman za promjenu

politike i drutvene svijesti moramo krenuti to prije, inae nam prijeti situacija u kojoj
e segregacija formalno biti ukinuta, ali e nastaviti da egzistira kroz politiku upisivanja
djece u kole bez formalnog etnikog predznaka, ali u praksi etniki iste.

53

Naknada tete proizale iz ratnih zloina kroz parnine postupke u Republici Srpskoj i
Federaciji BiH opreni stavovi sudske prakse i meunarodni standardi
Adrijana Hanui

Pojedincima koji su preivjeli ratne zloine prema meunarodnim standardima,

kao rtvama masovnih povreda ljudskih prava i ozbiljnih povreda meunarodnog
humanitarnog prava, pripada pravo na raznovrsne oblike reparacija, koje podrazumijevaju
na prvom mjestu novane kompenzacije (ukljuujui materijalnu i nematerijalnu
odtetu), ali i druge mjere usmjerene ka omoguavanju restitucije, rehabilitacije,
satisfakcije, te garancije neponavljanja. Ovim pravima odgovara korelativna obaveza
drave da uspostavi sistem koji e obezbjediti njihovo puno i efektivno uivanje. U Bosni
Hercegovini jo uvijek nije uspostavljen kolektivni administrativni mehanizam kojim bi
se rtvama ratnih zloina obezbijedila kompenzacija za tetu koju su pretrpjele tokom
rata. Istovremeno, one rtve koje su doekale krivino procesuiranje poinjenih zloina
pravosudne institucije sa njihovim imovinsko-pravnim zahtjevima usmjerenim prema
poiniteljima krivinih djela redovno upuuju na graanske parnice. U takvoj situaciji,
mnogi graani su se u posljednjih nekoliko godina odluili svoja prava pokuati ostvariti
sudskim putem, podnoenjem tubi za naknadu tete protiv odgovornih entiteta
(Republike Srpske ili Federacije BiH), a u nekim sluajevima istovremeno i protiv drave
Bosne i Hercegovine. U tom poduhvatu su, meutim, naili na nepremostive prepreke
koje se ogledaju prvenstveno u oprenim stavovima sudske prakse primjenom kojih se
mnogi tubeni zahtjevi odbijaju, i to iz vie razloga.
Studija prikazuje na koji nain sudovi irom BiH tumae pozitivno pravo koje
se vezuje za naknadu tete nastale u ratu, te nastoji dati odgovor na pitanje da li je takvo
tumaenje u skladu s relevantnim meunarodnim standardima ljudskih prava.
U cilju davanja odgovora na ovo pitanje, na poetku su prikazani stavovi sudske
prakse u dva entiteta u Bosni i Hercegovini (1), nakon ega je dat kratak osvrt na
relevantne meunarodne standarde (2). Najzad su izneseni zakljuci s odgovarajuim
preporukama (3).

1. Naknada tete proistekle iz ratnih zloina kroz sudsku praksu irom BiH
U Bosni i Hercegovini, stavovi sudske prakse povodom pitanja ostvarivanja
prava na naknadu tete proistekle iz rata se uveliko razlikuju zavisno od sudske instance
pred kojom se to pitanje postavlja, odnosno od entiteta u okviru kojeg se o tubenim
zahtjevima odluuje.

54

Osnovna pravna dilema oko koje su se razvili opreni stavovi jeste na koji
nain treba tumaiti odredbe lanova 376. i 377. Zakona o obligacionim odnosima55
(u daljem tekstu: ZOO) kojima se regulira primjena zastarnih rokova na potraivanje
naknade tete, odnosno na potraivanje naknade tete prouzrokovane krivinim djelom.
lan 376. ZOO-a, stav 1. i 2., za potraivanje naknade tete predvia primjenu opteg
zastarnog roka od pet godina od kada je teta nastala (takozvani objektivni zastarni rok),
te u okviru njega rok od tri godine od kada je oteenik saznao za tetu i za lice koje je
tetu uinilo (subjektivni zastarni rok). Kada je rije o potraivanju naknade tete koja
je prouzrokovana krivinim djelom, lan 377. ZOO-a predvia primjenu specifinog
pravnog reima koji se razlikuje od ovog opteg pravila. Naime, prema ovim odredbama,
ako je za krivino gonjenje predvien dui rok zastarjelosti, zahtjev za naknadu tete
prema odgovornom licu zastarjeva kada istekne vrijeme odreeno za zastarjelost
krivinog gonjenja. Obzirom da, u skladu sa meunarodnim pravom (prvenstveno
Konvencijom o nezastarjevanju ratnih zloina i zloina protiv ovjenosti iz 1968.
godine56) i domaim krivinim zakonodavstvom, krivino gonjenje i izvrenje kazne ne
zastarijeva za krivina djela genocida, zloina protiv ovjenosti, te ratnih zloina, kao
ni za krivina djela za koja po meunarodnom pravu zastarjelost ne moe nastupiti57,
primjenom lana 377. ZOO-a, niti odtetni zahtjev usmjeren prema odgovornom licu
ne podlijee zastarnim rokovima.
Ipak, sudovi irom Bosne i Hercegovine su zauzeli razliite, meusobno
suprostavljene stavove u odgovoru na zahtjeve za naknadu tete podnesene od strane
rtava ratnih zloina na osnovu ovih zakonskih odredbi.
Tako sudovi u Republici Srpskoj istiu da se lan 377., stav 1., ZOO-a primjenjuje
samo u sluaju utvrivanja odgovornosti za tetu neposrednog poinitelja krivinog
djela, ali ne i kada se naknada tete zahtijeva od lica koje za nju odgovara po pravilima
odgovornosti za drugog, odnosno po principu objektivne odgovornosti entiteti, kao i, u
odreenom broju sluajeva, drava Bosna i Hercegovina. Pored toga, njihov dominantan
stav jeste da se odredbe ovog lana primjenjuju samo u sluaju da je prethodno voen
krivini postupak, i da je on okonan pravosnanom osuujuom presudom kojom je
utvreno postojanje krivinog djela i odgovornosti za utvreno djelo.58 Iz navedenih
razloga, kako se to navodi u jednoj presudi, nema ni mjesta pozivanju tuilaca na
razliite meunarodne konvencije koje se tiu zatite ljudskih prava i spreavanja djela

55

=DNRQRREOLJDFLRQLPRGQRVLPD6OXEHQLOLVW5%L+EUL6OXEHQHQRYLQH)%L+L


56

8UHGERPRUDWLNDFLML.RQYHQFLMHMXMHUDWLNRYDOD6)5-6OOLVW6)5-PHXQDURGQLXJRYRULLGUXJLVSRUD]XPL
broj 50/70.
57

9LGLQSUODQ.ULYLQRJ]DNRQD%L+6OXEHQLJODVQLN%L+EURM
LLOLOSUHX]HWRJ.ULYLQRJ]DNRQD6)5-
58

8YH]LVRYLPSLWDQMHPVHXSRMHGLQLPSUHVXGDPDUHIHULUDQDSUDYQRVKYDWDQMH*UDDQVNRJRGMHOMHQMD9UKRYQRJVXGD
6UELMHXWYUHQRXYH]LVWXPDHQMHPRGUHGEL=22DQDVMHGQLFLRG

55

ratnih zloina. 59
Kao rezultat takvog pravnog tumaenja, na tubene zahtjeve direktnih ili indirektnih
rtava ratnih zloina, u praksi se primjenjuju opti zastarni rokovi od tri, odnosno pet
godina od dana kada je oteenik doznao za tetu, odnosno od dana kada je teta nastala,
pri emu se, kao poetak raunanja toka roka zastare uzima 19. 06. 1996. godine, kao
dan kada je Odlukom Narodne Skuptine Republike Srpske ukinuto ratno stanje i stanje
neposredne ratne opasnosti, polazei od toga da je tog dana tuiteljima nedvojbeno bio
omoguen pristup Sudu. Shodno tome je zauzeto stanovite da je krajnji, objektivni rok
zastare u ovim sluajevima isticao 19. 06. 2001. godine, te se tube, koje najveim dijelom
jesu podnesene nakon ovog datuma, u Republici Srpskoj redovno odbijaju.60
Ovakvo stajalite onemoguava efikasnu zatitu osnovnih ljudskih prava
pojedinaca koji su previjeli ratne strahote, i stoga nije usklaeno s meunarodnopravnim standardima. Opte je poznata injenica da procesuiranje ogromnog broja
poinjenih ratnih zloina i trenutno, dvije decenije nakon rata, kao i u predstojeim
godinama, ostaje veliki izazov s kojim se suoava BiH pravosue, pri emu je upitno
koliko e rtava ovih zloina uopte doivjeti krivino procesuiranje preivljenih
strahota. Broj ve procesuiranih sluajeva trenutno je daleko od prieljkivanog, na to
se konstantno upuuje kako na domaem, tako i meunarodnom nivou61, to postavlja
istovremeno i pitanje povrede osnovnog prava rtve zloina na provoenje ex officio,
brze, temeljite, nezavisne i nepristrasne istrage, te na identifikovanje, procesuiranje i
adekvatno kanjavanje odgovornih za poinjene zloine, koje je zagarantovano brojnim
meunarodnim konvencijama koje obavezuju Bosnu i Hercegovinu62. Upravo u odgovoru
na ovakvu situaciju, brojne rtve su odluile podnijeti aplikacije pred meunarodnim
mehanizmima za zatitu ljudskih prava, kao to su Evropski sud za ljudska prava i
Komitet za ljudska prava Ujedinjenih nacija.63
U takvim okolnostima, uslovljavati ostvarivanje naknade tete proistekle iz
ratnih zloina potrebom dokazivanja, od strane pojedinca, postojanja krivine presude,
i ograniavati podnoenje tube kratkim zastarnim rokovima od 3 i 5 godina, jeste
nelogino i stavlja na pojedinca nedopustiv i neotklonjiv teret. Oito je da je do 1999.
59

3UHVXGD2VQRYQRJVXGDX%DQMD/XFLEU33RG

60

9LGLQSUSUHVXGD2VQRYQRJVXGDX%DQMD/XFLEU33RGSUHVXGD2NUXQRJVXGDX
%LMHOMLQLEU3*RG

61
9LGLQSUXWRPVPLVOXVDHWDNL]YMHWDMD9LVRNRJVXGVNRJLWXLODNRJYLMHD]DJRGLQXXODQNX1HXLQNRYLWR
SURFHVXLUDQMHUDWQLK]ORLQDX%L+DXJXVWQDKWWSZZZEDONDQLQVLJKWFRPHQDUWLFOHQHX&'LQNRYLWR
SURFHVXLUDQMHUDWQLK]OR&'LQDXELK
62

,]PHXRVWDORJ(YURSVNDNRQYHQFLMDR]DWLWLOMXGVNLKSUDYDLRVQRYQLKVORERGD]DYLVQRRGNRQNUHWQLKRNROQRVWL
VOXDMDODQRYLLL0HXQDURGQLSDNWRJUDDQVNLPLSROLWLNLPSUDYLPD]DYLVQRRGNRQNUHWQLKRNROQRVWL
VOXDMDODQRYLL

63
6DPRQHYODGLQDRUJDQL]DFLMD75,$/MHRGJRGLQHSRGQLMHODDSOLNDFLMDSUHGRYLPPHKDQL]PLPDNRMHVH
SUYHQVWYHQRWLXSULVLOQLKQHVWDQDNDDVLVWLUDMXLQDWDMQDLQSUHNRXLPHSRVUHGQLKLOLQHSRVUHGQLKUWDYDUDWQLK
]ORLQD9LHLQIRUPDFLMDQDKWWSZZZWULDOFKRUJHQKRPHKWPO

56

i 2001. godine, odnosno u roku od 3, odnosno 5 godina po prestanku rata, otkada se

rauna poetak roka zastare, malo koja istraga o poinjenim zloinima bila zapoeta,
a jo manje okonana provoenjem krivinog postupka i usvajanjem odgovarajue
krivine presude. Pored toga, kanjenje u procesuiranju ratnih zloina u BiH, iako
donekle razumljivo njihovom masovnou i sloenou, ne moe biti stavljen na teret
pojedincu koji je rtva takvih zloina, obzirom da krivino gonjenje u BiH, u skladu sa
naelom oficijelnosti, ostvaruje nadleni javni organ nezavisno od volje osobe koja je
oteena krivinim djelom. Imajui u vidu da nadleni organi BiH ovakvim kanjenjem
u ispunjavanju svojih proceduralnih pozitivnih obaveza ve kre prethodno navedena
osnovna ljudska prava lica oteenih ovim krivinim djelima, ovakvim postupanjem
sudova se na ove inicijalne povrede ljudskih prava nadovezuje i de facto onemoguavanje
rtvama da ostvare svoje pravo na naknadu tete koja im je priinjena.
Isti efekat ima i problematino tumaenje Zakona o obligacionim odnosima
prema kojem postoji razliit pravni reim za odgovornost po principu objektivne
odgovornosti u smislu odredbi lana 170.-174. ZOO-a, od odgovornosti pojedinaca
po osnovu krivice u skladu sa odredbama lana 154. i 158. istog zakona. Prema stavu
Vrhovnog Suda Republike Srpske, koji slijede niestepeni sudovi u Republici Srpskoj,
na objektivnu odgovornost Republike Srpske i Federacije BiH, kao organizatora opasne
djelatnosti za tetu koju su pretrpjela lica u periodu ratnih dejstava, treba primijeniti
opti zastarni rok iz lana 376. ZOO-a, a ne privilegovani rok iz lana 377. ZOO-a, koji
se odnosi na tetu proisteklu iz krivinog djela.64 Na taj nain je Vrhovni sud Republike
Srpske odluio ak i u sluaju u kojem je proveden krivini postupak i postoji pravosnana
presuda Osnovnog suda u Banja Luci, kojom je utvrena odgovornost fizikog lica za
silovanje poinjeno u ratu, pri emu bi objektivnu odgovornost snosila Federacija BiH,
obzirom na to da je navedeno lice bilo pripadnik Teritorijalne odbrane Republike BiH.65
Ni na jednom mjestu, meutim, nije dato detaljno, jasno i razumno obrazloenje zato i
na kojem pravnom osnovu se zasniva tumaenje da odgovorno lice prema kojem se, u
smislu lana 377. ZOO-a, moe istai zahtjev za naknadu tete u okviru zastarnog roka
predvienog i za samo krivino gonjenje, ne moe biti kako fiziko lice, prema principu
subjektivne, tako i pravno lice, prema principu objektivne odgovornosti. U nedostatku
takvog obrazloenja, koje bi zadovoljavalo osnovne standarde prava na pravino
suenje zagarantovanog lanom 6. Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava, ovakvo
tumaenje se doima proizvoljnim.
Za razliku od dominantne sudske prakse u Republici Srpskoj, sudovi u Federaciji
BiH ne primjenjuju opte zastarne rokove na zahtjeve za naknadu tete proistekle iz ratnih
zloina. Vrhovni sud Federacije BiH66 je, naime, 2011. godine zauzeo pravni stav da se u
ovim postupcima imaju primjeniti opa pravila odtetnog prava sadrana u odredbama
64

3UHVXGD9UKRYQRJVXGD5HSXEOLNH6USVNHEU35HYRG

65

3UHVXGD9UKRYQRJVXGD5HSXEOLNH6USVNHEU35HYRG

66

5MHHQMH9UKRYQRJVXGD)HGHUDFLMH%RVQHL+HUFHJRYLQHEURM35HYRGJRGLQH

57

Zakona o obligacionim odnosima, u nedostatku zakonske regulative kojom bi drava

BiH ili njen entitet Federacija BiH, na naelima drutvene solidarnosti, ravnomjernog
snoenja javnog tereta, te pravinog i brzog obeteenja, regulisala pitanje obeteenja
graana za tete iz ratnog perioda, i to neovisno o injenici da li je tetnik utvren,
krivino gonjen ili oglaen krivim, te obzirom na to da oteeni ima pravo na naknadu
one tete koja je posljedica smrti, tjelesne povrede ili oteenja zdravlja. Pozivajui se
na stav Ustavnog suda BiH izraen u vie odluka67, Vrhovni sud je u svom obrazloenju
naveo kako drava ima pozitivnu obavezu da svakome ko je rtva hapenja i pritvora,
to je bio predmet postupka u konkretnom sluaju, plati naknadu i da je ta obaveza
apsolutna, a da to pravo zavisi iskljuivo o utvrenju da li je rije o nezakonitom liavanju
slobode, kao i da posljedice nedostatka propisa koje treba da donese zakonodavna vlast,
a pogotovo kada zakon utvruje odreeno pravo, ne mogu snositi graani. Zakljuio
je da ne podlijee zastari zahtjev za naknadu tete prouzrokovane nekim od krivinih
djela protiv ovjenosti i meunarodnog prava za koja krivini zakon ne predvia
zastarijevanje krivinog gonjenja i izvrenja kazne, te da ako parnini sud utvrdi
postojanje odreenog krivinog djela za koje je izostalo voenje krivinog postupka, iz
bilo kojeg razloga, zastarjelost naknade tete treba cijeniti u smislu l. 377. ZOO, a pod
pojmom odgovorno lice podrazumjeva se kako poinitelj krivinog djela, tako i lice
koje odgovara za tetu koja je uinjena krivinim djelom mada sam nije uinitelj tog
djela.
U presudi Ustavnog suda BiH, na koju se pozivaju sudovi u Federaciji BiH, broj
AP-3223/06 od 17. 03. 2009. godine se istie da lan 5. stav 5. Evropske konvencije trai
da oni koji su bili rtve nezakonitog hapenja ili pritvora moraju imati ostvarivo pravo
na naknadu. () lan 5. stav 5. Evropske konvencije trai pravni lijek pred sudom, to
znai da se takav pravni lijek mora dodijeliti pravno obavezujuom odlukom. Kad je
rije o formi pravnog postupka kojim se moe ostvariti pravo na naknadu tete, domae
vlasti imaju irok prostor za djelovanje ().68 Ustavni sud BiH se prije toga, u odluci
AP-289/03 od 19. 11. 2004. godine, ve bio izjasnio da s obzirom da, prema lanu 100.
Krivinog zakona, zastarjelost krivinog gonjenja za predmetna krivina djela ne moe
nastupiti, ne moe nastupiti niti zastarjelost potraivanja naknade tete. U takvoj pravnoj
situaciji, Ustavni sud smatra da nepostojanje pravosnane osuujue presude donesene
u krivinom postupku ne znai da teta nije nastala izvrenjem krivinog djela.69

67

$3RGJRGLQH$3RGJRGLQH

68

3UHVXGH8VWDYQRJVXGD%L+PRJXHMHSUHX]HWLVDVWUDQLFHZZZFFEKED

69

7DND

58

2. Naknada tete proizale iz ratnih zloina i meunarodni standardi

Analiza relevantnih meunarodnih standarda ljudskih prava ukazuje da su
stavovi Ustavnog suda BiH i Vrhovnog suda Federacije BiH uveliko s njima usklaeni
rtve ratnih zloina imaju pravo na naknadu tete neovisno o bilo kakvim rokovima
zastare, i to kako od poinitelja, tako i drugih odgovornih pravnih lica, pri emu drava
i njeni entiteti imaju posebne pozitivne obaveze da im obezbjede ostvarivanje punih i
efektivnih mjera reparacija, ukljuujui kompenzaciju.
Pravo na reparaciju, koje obuhvata, izmeu ostalog, pravo na naknadu nematerijalne
tete, je afirmisano brojnim odredbama meunarodnog prava, kao to su lan 8.
Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, lanovi 2.(3) i 9.(5) Meunarodne
konvencije o graanskim i politikim pravima, lanovi 5.(5) i 13. Evropske konvencije o
zatiti ljudskih prava, lan 14. Konvencije protivmuenja i drugih surovih, neljudskih ili
poniavajuih kazni i postupaka (u daljem tekstu: Konvencije protiv muenja) i lan 6.
Meunarodne konvencije o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije.70
Smjernice Komiteta Ministara Vijea Evrope o iskorjenjivanju nekanjivosti za
ozbiljne povrede ljudskih prava predviaju proceduralnu obavezu drava da poduzmu
sve odgovarajue mjere kako bi ustanovili dostupne i efektivne mehanizme kojim se
osigurava da rtve ozbiljnih krenja ljudskih prava dobiju brzu i adekvatnu reparaciju
za pretrpljenu tetu.71 Prema lanu 14. Konvencije protivmuenja, rije je o razliitim,
prvenstveno pravosudnim institucijama, kao to su krivini, parnini, ustavni i specijalni
sudovi za zatitu ljudskih prava.72
Konkretno u odgovoru na pitanje zastarnih rokova, Komitet UN-a protiv
muenja je u svom, nedavno izdatom Generalnom komentaru br. 3 o implementaciji
lana 14. Konvencije protiv muenja i drugih surovih, neljudskih ili poniavajuih
kazni i postupaka, istakao da obzirom na kontinuiranu prirodu efekata muenja,
zastarni rokovi ne bi trebali biti primjenjivani, jer oni rtvama uskrauju reparacije,
kompenzaciju i rehabilitaciju koju im je potrebno osigurati. Za mnoge rtve, protok
vremena ne umanjuje tetu i u nekim sluajevima teta moe biti uveana kao rezultat
posttraumatskog stresa koji zahtijeva medicinsku, psiholoku i socijalnu podrku, koji
su esto nedostupni onima koji nisu dobili reparaciju. Drave lanice trebaju osigurati
70

9LGLWDNRH81%DVLF3ULQFLSOHVDQG*XLGHOLQHVRQWKH5LJKWWRD5HPHG\DQG5HSDUDWLRQIRU9LFWLPVRI9LRODWLRQVRI
,QWHUQDWLRQDO+XPDQ5LJKWVDQG+XPDQLWDULDQ/DZXVYRMHQLUH]ROXFLMRP*HQHUDOQHVNXSWLQHEURG
SULQFLSLODQ5LPVNRJVWDWXWDL]5HSDUDWLRQWR9LFWLPV'UDIW$UWLFOHVRQ5HVSRQVLELOLW\RI6WDWHV
IRU,QWHUQDWLRQDOO\:URQJIXO$FWVODQG&RPPHQWDU\WRWKH'UDIW$UWLFOHVRQ6WDWH5HVSRQVLELOLW\, komentar o
ODQRYLPDDQG5HSRUWRIWKH6SHFLDO5DSSRUWHXURQ7RUWXUHDQGRWKHU&UXHO,QKXPDQRU'HJUDGLQJ7UHDWPHQWRU
3XQLVKPHQWGRF$+5&RGSDU,$&+5&DVH9LOODJUiQ0RUDOHVDQGRWKHUV6WUHHW&KLOGUHQ
Y*XDWHPDODSUHVXGDRG6HU&1R&RQFXUUHQW2SLQLRQRI-XGJH$$&DQoDGR7ULQGDGHSDU
71

&RXQFLORI(XURSH&RPPLWWHHRI0LQLVWHUV*XLGHOLQHVRQ(UDGLFDWLQJ,PSXQLW\IRU6HULRXV+XPDQ5LJKWV
9LRODWLRQV6HNFLMD;9,

72

Vidi: 5HSRUWRIWKH6SHFLDO5DSSRUWHXURQ7RUWXUHDQGRWKHU&UXHO,QKXPDQRU'HJUDGLQJ7UHDWPHQWRU
3XQLVKPHQWGRF$+5&RGSDU

59

da sve rtve muenja ili neovjenog tretmana, neovisno o tome kada je povreda
nastupila ili da li je bila provedena od strane ili uz saznanje nekog prethodnog reima,
imaju mogunost pristupa njihovim pravima na pravni lijek i da dobiju reparaciju.73 U
tom smjeru, i u UN Osnovnim naelima i smjernicama za ostvarivanje prava na pravni
lijek i reparacije rtava tekih krenja meunarodnog prava, ljudskih prava i ozbiljnih
povreda meunarodnog humanitarnog prava, istie se da se odredbe o zastarjelosti
nee primjenjivati na teka krenja meunarodnog prava ljudskih prava i ozbiljne
povrede meunarodnog humanitarnog prava koje predstavljaju zloine na osnovu
meunarodnog prava. 74
Kada je rije o drugom spornom pravnom pitanju uslovljavanje ostvarivanja
prava na naknadu tete prethodno pravosnano okonanom utvrivanju krivine
odgovornosti, meunarodni standardi takoe daju znaajne smjernice. Tako se u
Komentaru lana 14. Konvencije protiv muenja navodi da (...) parnini postupak
ne treba biti ovisan o zavretku krivinog postupka (...) kompenzacija ne treba biti
neopravdano odgoena do utvrivanja krivine odgovornosti. Civilna odgovornost
treba biti dostupna neovisno o krivinim postupcima i u te svrhe je potrebno uvesti
potrebne zakone i institucije.75 U tom kontekstu vrijedi posebno potcrtati tumaenje
meunarodnih obaveza drava lanica iz Konvencije protiv muenja, prema kojem
u sluaju da domae zakonodavstvo zahtijeva provoenje krivinih postupaka prije
nego to se moe traiti parnina odteta, onda odsustvo ili neopravdano kanjenje s
tim krivinim postupcima predstavlja propust drave lanice da provede svoje obaveze
zahtijevane Konvencijom.76.
Evropski sud za ljudska prava je takoe imao priliku za zauzimanje stava po
ovom pitanju, prilikom tumaenja standarda Evropske konvencije o zatiti ljudskih
prava, te je utvrdio da oslobaanje od krivine odgovornosti ne bi trebalo onemoguiti
utvrivanje, zasnovano na blaem teretu dokazivanja civilne odgovornosti za plaanje
kompenzacije za tetu proizalu iz istih injenica77
Bitno je napomenuti kako i Konvencija Vijea Evrope o kompenzaciji rtava
krivinih djela sa elementima nasilja iz 1983. godine78, izriito obavezuje drave lanice
da, polazei od principa pravinosti i drutvene solidarnosti, daju doprinos naknadi
tete rtvama krivinih djela sa elementima nasilja kada ista nije uopte, ili nije u
potpunosti raspoloiva iz drugih izvora, naroito ukoliko poinitelj nije otkriven, ili se

&$7*HQHUDO&RPPHQW1RGRF&$7&*&RGSDU

73
74

81%DVLF3ULQFLSOHVDQG*XGLHOLQHVRQWKH5LJKWWRD5HPHG\DQG5HSDUDWLRQIRU9LFWLPVRI9LRODWLRQVRI,QWHUQDWLRQDO
+XPDQ5LJKWVDQG+XPDQLWDULDQ/DZ*ODYD,9SULQFLSLL=DVWDUMHORVW

&$7*HQHUDO&RPPHQW1RGRF&$7&*&RGSDU

75
76

,ELG.

77

B(6/-35LQJYROGY1RUZD\WDND.

78

ODQ.RQYHQFLMH

60

ne moe krivino goniti ili kazniti. 79

4. Zakljuak
rtve najteih zloina meunarodnog prava poinjenih tokom rata u Bosni i
Hercegovini su po vie osnova u nezavidnom poloaju. Jedan od njih jeste nedostatak
kolektivnog administrativnog mehanizma kojima bi drava i njeni entiteti obezbijedili
na pravian i ravnopravan nain adekvatnu naknadu nematerijalne tete proizale
iz ovih zloina. Relevantni meunarodni standardi, kao i stavovi pojedinih domaih
sudova u BiH, ukazuju na potrebu da se rtvama ovih zloina na principima pravinosti,
drutvene solidarnosti, punog i brzog obeteenja, putem odgovarajuih programa
i zakonske regulative, prui mogunost naknade nastale tete neovisno o tome da li
je poinitelj utvren, krivino gonjen ili oglaen krivim, i bez primjene bilo kakvih
ograniavajuih zastarnih rokova. U tom smislu, vlasti u BiH trebaju bez daljeg odlaganja
posvetiti panju ovom pitanju. U meuvremenu, potrebno je praksu domaih sudova
uskladiti sa zahtjevima meunarodnog prava koje obavezuju Bosnu i Hercegovinu, te
u tom smislu omoguiti efikasnu zatitu prava rtava ratnih zloina na odtetu, bez
primjene neopravdano restriktivnih tumaenja vaeih normi. To bi ujedno doprinijelo
i ujednaavanju sudske prakse, kao bitnog faktora osiguranja pravne sigurnosti i
javnog povjerenja u pravosue.80 Graani e svakako nastaviti koristiti pravne lijekove
posredstvom kojih e im se na viim instancama, pred kojim se ocjenjuje usklaenost
ovakve sudske prakse sa meunarodnim standardima, vrlo vjerovatno u konanici
omoguiti priznanje i uivanje prava. S tim povezani trokovi, i za dravu i njene
entitete, su stoga, prije ili kasnije neizbjeni. Racionalno i blagovremeno organizovanje
kolektivnog mehanizma odtete, uz primjenu ujednaenih uslova i kriterija, predstavlja
najbolje rjeenje kako za dravu, tako i za pojedince koji ve dvije decenije ekaju na
pravdu i adekvatno obeteenje.

79

=DYLHGHWDOMDRPHXQDURGQLPVWDQGDUGLPDLVXGVNRMSUDNVLX%L+YLGLWDNRH$GULMDQD+DQXL75,$/
2GWHWQLSRVWXSFLELYLKORJRUDDX%RVQLL+HUFHJRYLQLSULND]QHXMHGQDHQHVXGVNHSUDNVHSRVWRMHLKSUDYQLKGLOHPD
LUHOHYDQWQLKPHXQDURGQLKVWDQGDUGD

80

3RVWRMDQMHYLHSUDYQLKVLVWHPDLIUDJPHQWDFLMDSUDYRVXDX%L+VXXSUDNVLWHNRXVNODGLYLVDMHGQLPRGRVQRYQLK
]DKWMHYD SUDYQH VLJXUQRVWL  NRQ]LVWHQWQRVW ]DNRQRGDYVWYD L VXGVNH SUDNVH 9LGL 0LOMHQMH 9HQHFLMDQVNH NRPLVLMH R
SUDYQRMVLJXUQRVWLLQHRYLVQRVWLSUDYRVXDX%RVQLL+HUFHJRYLQL2SLQLRQRQ/HJDO&HUWDLQW\DQGWKH,QGHSHQGHQFHRI
-XGLFLDU\LQ%RVQLDDQG+HU]HJRYLQDEURGWDND

61

Neujednaenost prava i statusa strunih saradnika i savjetnika u sudovima i

tuilatvima u Bosni i Hercegovini
Jelena Garaa

I. Uvodne napomene o organizaciji pravosua u Federaciji BiH i

Republici Srpskoj
Pravosue u Federaciji BiH ini mrea redovnih sudova koja se sastoji od
opinskih sudova ija teritorijalna nadlenost se protee na podruju jedne ili vie opina
(lokalnih jedinica), meu kojima je po broju stanovnika najvee podruje teritorijalne
nadlenosti Opinskog suda u Sarajevu koje zahvata itav prostor Kantona Sarajevo
(po nezvaninim statistikama broji blizu pola miliona stanovnika). Svaki kanton u
Federaciji BiH ima po jedan kantonalni/upanijski sud ija nadlenost se po teritoriju
prostire na podruju cijelog kantona. Kantonalni/upanijski sudovi su uglavnom
sudovi drugostepene, odnosno apelacione nadlenosti, s djelominim izuzecima kad je
u pitanju krivina oblast, gdje posjeduju nadlenosti da rjeavaju i u prvom stepenu
(za krivina djela ija je propisana kazna zatvor u trajanju duem od deset godina), te
kad je u pitanju upravna oblast (rjeavanje upravnih sporova). Na nivou Federacije BiH
ustanovljen je Vrhovni sud Federacije BiH koji sutinski predstavlja najviu instancu
sudske vlasti u Federaciji BiH. Pored navedenih, izvan okvira redovnog sudstva, na
nivou Federacije BiH ustanovljen je Ustavni sud Federacije BiH koji se bavi pitanjima iz
domena ustavnopravne materije81.
Kad je rije o tuiteljstvima, vaee zakonodavstvo u Federaciji BiH nije
predvidjelo jedinstvenu regulativu za sva tuiteljstva u ovom entitetu, tako da svaki
kanton ima razliite propise o organizaciji tuiteljstva. Meutim, broj tuiteljstava je
jednak u svim kantonima po jedan u svakom kantonu dok je na nivou Federacije
BiH konstituisano Federalno tuiteljstvo Federacije BiH koje za razliku od tuiteljstava u
kantonima, nema prvostepene nadlenosti.
Pravosue u Republici Srpskoj je organizovano na slinim principima kao i
pravosue u Federaciji BiH. Pravosudnu mreu u ovom entitetu Bosne i Hercegovine,
ini mrea redovnih sudova koja se sastoji od osnovnih sudova meu kojima je Osnovni
sud u Banjaluci, najvei osnovni sud u Republici Srpskoj kako u pogledu teritorijalne
nadlenosti, tako i u pogledu broja sudija, dok se za podruje dva ili vie osnovnih
sudova osnivaju Okruni sudovi, ija se stvarna nadlenost podudara sa stvarnom
nadlenou Kantonalnih sudova u FBiH Takoe i u Republici Srpskoj na entitetskom
nivou je ustanovljen Vrhovni sud Republike Srpske, kao i Ustavni sud Republike
Srpske. Za razliku od FBiH, u Republici Srpskoj, pored pobrojanih redovnih sudova,
postoje i sudovi posebne nadlenosti, a to su Okruni privredni sudovi i Vii privredni
sud. Okruni privredni sudovi, kao prvostepeni sudovi, osnivaju se za podruje koje
pokrivaju okruni sudovi, dok se Vii privredni sud, kao drugostepeni sud, osniva za
teritoriju Republike Srpske i njegovo sjedite je u Banjaluci.
81

=DNRQRVXGRYLPDX)HGHUDFLML%L+6OQRYLQH)%L+EU

62

Okruni privredni sudovi u prvom stepenu odluuju u parninim i vanparninim

sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog prometa robe, usluga,
vrijednosnih papira, vlasnikih i drugih stvarnih prava na nekretninama, kao i prava i
obaveza proisteklih iz vrijednosnih papira, u kojima su obje stranke u postupku pravno
ili fiziko lice, koje u svojstvu samostalnog preduzetnika obavlja privrednu ili drugu
registrovanu djelatnost, dok je Vii privredni sud osnovan kao drugostepeni sud, koji
prije svega odluuje po albama izjavljenih protiv odluka Okrunih privrednih sudova82.
Kada je rije o organizaciji tuilatava u Republici Srpskoj, treba rei da u
ovom entitetu postoje Okruna tuilatva i Republiko tuilatvo, s tim to se Okruna
tuilatva osnivaju za podruje okrunih sudova, a Republiko tuilatvo za teritoriju
Republike Srpske83.

II. Poloaj strunih saradnika i savjetnika u sudovima i tuiteljstvima u

Federaciji BiH
Poloaj strunih saradnika i savjetnika u sudovima i tuiteljstvima u Federaciji
BiH regulisan je razliitim sistemskim propisima koji se primjenjuju na jednom ili
vie nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, i unutar nje Federaciji BiH. Tako npr., strune
saradnike na opinskim sudovima imenuje Visoko sudsko i tuiteljsko vijee BiH, i to
kao nosioce pravosudne funkcije, dok se ostali struni saradnici i savjetnici u drugim
sudovima i tuiteljstvima biraju putem procedure kojom posreduje Agencija za dravnu
slubu FBiH, a u kojoj konanu odluku o prijemu/postavljenju donosi predsjednik suda
ili glavni tuitelj. Ustavni sud Federacije BiH pak autonomno, bez iijeg posredstva,
donosi odluku o prijemu/postavljenju strunih saradnika i savjetnika.
Izuzevi strune saradnike na nivou opinskih sudova, svi drugi struni saradnici
i savjetnici u sudovima i tuiteljstvima u Federaciji BiH su u statusu dravnih slubenika
i imaju jednaka prava sa svim ostalim dravnim slubenicima u Federaciji BiH. Prijem
svih strunih saradnika i savjetnika se u svakom sluaju vri putem javnog konkursa.
Strune saradnike u opinskim sudovima karakterie gotovo potpuna samostalnost u
poslu, tako da oni samostalno donose sudske odluke, provode sve radnje u postupku,
no i pored toga, njihova prava nisu jednaka sa pravima drugih nositelja pravosudnih
funkcija. Tako npr., za isti rad, struni saradnik u opinskim sudovima prima duplo
manju platu od sudije koji radi istu vrstu predmeta (npr. vanparnica ili spor male
vrijednosti).
Predmeti u kojima su struni saradnici u opinskim sudovima ovlateni
samostalno postupati i donositi odluke su sporovi male vrijednosti (predmet spora
do 3.000,00 KM), vanparnini i izvrni postupci. Ostali struni saradnici i savjetnici u
sudovima i tuiteljstvima rade preteno pod nadzorom ili po ovlatenju sudije, odnosno
tuitelja.
82

=DNRQRVXGRYLPD5HSXEOLNH6USVNH6OJODVQLN56EU

83

=DNRQRWXLODWYLPD5HSXEOLNH6USVNH6OJODVQLN56EU

63

Prisutan je disbalans u pogledu materijalnog statusa i prava iz radnog odnosa

izmeu strunih saradnika u opinskim sudovima, i strunih saradnika i savjetnika u
ostalim sudovima i tuiteljstvima. Struni saradnici u opinskim sudovima koji su na
svoje pozicije imenovani od strane Visokog sudskog i tuiteljskog vijea BiH prije jula/
srpnja 2013.godine, jedina su grupa iz ove zajednice iji radni odnos je predvien u
ogranienom trajanju od est godina.

III. Poloaj strunih saradnika i savjetnika u sudovima i tuilatvima u

Republici Srpskoj
Poloaj strunih saradnika u sudovima u Republici Srpskoj, prvenstveno je
regulisan Zakonom o sudovima Republike Srpske (Sl. glasnik Repulike Srpske br.
37/12). Navedeni Zakon, propisao je da u osnovnim sudovima i okrunim privrednim
sudovima, mogu biti imenovani struni saradnici, dok u Okrunim sudovima, Viem
privrednom sudu, kao i Vrhovnom sudu, mogu biti imenovani vii stuni saradnici.
Sve kategorije strunih saradnika, odnosno i strune saradnike i vie strune saradnike,
imenuje Predsjednik suda i to na neodreeno vrijeme.
Do donoenja Zakona o sudovima u RS 2012. godine, struni saradnici u
Osnovnim sudovima u RS imali su status nosioca pravosudne funkcije, te su bili birani
i imenovani od strane Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH, kao i u Federaciji
BiH. Donoenjem navedenog zakona u RSu, poloaj strunih saradnika u opinskim
sudovima i nain njihovog izbora se znaajno promijenio, dok je u FBiH, poloaj
strunih sradnika u opinskim sudovima ostao nepromijenjen, te su struni saradnici
u FBiH u opinskim sudovima i dalje nosioci pravosudne funkcije, koje bira i imenuje
Visoko sudsko i tuilako vijee BiH.
Treba napomenuti, da su odlukom Ustavnog suda Republike Srpske broj
105/08 od 11.11.2008. godine, proglaene kao neustavne odredbe Zakona o parninom
postupku, Zakona o izvrnom postupku i Zakona o vanparninom postpuku RS, a
koje odredbe su do donoenja navedene Odluke Ustavnog suda RS, davale mogunost
strunim saradnicima u RS da samostalno postupaju u parninom, izvrnom, kao i
vanparninom prvostepenom postupku, a to je podrazumjevalo samostalno voenje
postupaka, tj. odravanje roita, kao i samostalnost strunih saradnika u prvostepenom
postupku pri donoenju sudskih odluka nakon zavrenog postupka, odnosno samostalnu
izradu i potpisivanje sudskih odluka84.
Osnovna razlika u statusnom poloaju strunih saradnika u osnovnim sudovima
u RS naspram strunih saradnika u u opinskim sudovima FBiH, prozilazi iz sadraja
odredbe lana 71. stav 1. Zakona o sudovima Republike Srpske (Sl. glasnik Repulike
84
85HSXEOLFL6USVNRMRYRRYODWHQMHMHXNLQXWRVWUXQLPVDUDGQLFLPDVWXSDQMHPQDVQDJXQRYRJ=DNRQDRVXGRYLPD
566OJODVQLN56EUVOLMHGHLSULWRPHRGOXNX8VWDYQRJVXGD56RGJRGLQHSUHPDNRMRM
VWUXQLVDUDGQLFLQHPRJXREDYOMDWLVXGLMVNXIXQNFLMX0HXWLPVXWLQD]DGDWDNDVWUXQLKVDUDGQLNDX56XRVWDODMHLVWD
NDRLRQLKX)%L+MHULMHGQLLGUXJLSRVWXSDMXXSRMHGLQLPSUHGPHWLPDVWLPWRVWUXQLVDUDGQLFLX2VQRYQLPVXGRYLPD
X56QHPRJXIRUPDOQRVDPRVWDOQRGRQRVLWLRGOXNHYHVDPRQDFUWHRGOXND

64

Srpske br. 37/12), koja odreuje da struni saradnik moe, po ovlatenju i neposrednim
nadzorom sudije, sprovoditi odreene radnje u sudskom postupku, dok stav 3. istog
lana taksativno odreuje koji su to postupci u kojima struni saradnici mogu sprovoditi
radnje propisane u stavu 1. istog lana ovog Zakona85.
Pored toga, odredbom lana 2. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o platama
i drugim naknadama sudija i tuilaca u RS (Sl. glasnik RS br. 116/12), struni saradnici
u RS vie nisu nosioci pravosudne funkcije86.
Imajui u vidu da su struni saradnici u sudovima i tuilatvima u Republici
Srpskoj, zadueni sa velikim brojem predmeta (npr. u Osnovnom sudu Banja Luka struni
saradnik na Mal referatu dui prosjeno oko 5000 predmeta), strunim saradnicima
su upravo zbog svih gore navedenih izmjena u statusnom poloaju, u njihovom radu
dodjeljeni sudije mentori koji potpisuju odluke koje izrauje struni saradnik.
Meutim, imajui u vidu veliki broj predmeta koji struni saradnici mjeseno
zavre, samim tim vei je i broj izjavljenih albi na te odluke. U preovladavajuem
broju albi, kao albeni navodi istie se povreda postupka u smislu da postupak nije
vodio sudija koji je potpisao odluku i da sudija nije bio prisutan na roitima, ve da
je postupak vodio struni saradnik. Ovi albeni navodi istiu se ne samo od strane
advokata kao punomonika stranaka, ve i od stranaka koje se samostalno zastupaju
u sudskim postupcima, a to ukazuje na to da su i pravno neuka lica upoznata sa ovim
problemom u postupanju strunih saradnika i saznanjem da e isticanjem ovih navoda,
njihova alba u veini sluajeva biti usvojena.
Treba istai i to, da u strukturi prvostepenih sudova u RS, najvei procenat
zauzimaju tzv. komunalni predmeti, koji se rjeavaju u izvrnom ili parninom
postupku (sporovi male vrijednosti), a to su upravo predmeti sa kojima su zadueni
struni saradnici, pa je jasno da bi struni saradnici izuzetno mnogo mogli doprinjeti
svojim radom u rjeavanju i smanjenju broja predmeta, ukoliko bi se taksativno odredilo
koje su to radnje koje struni saradnici mogu preduzimati u sudskim postupcima.
Praksa i stavovi drugostepenih sudova u Republici Srpskoj, po dostavljanju spisa
na odluivanje po albi u kojoj je kao albeni navod istaknuto da sudija koji je potpisao
odluku, nije prisustvovao i vodio roite, ve da je to inio struni saradnik, je slijedei :




85

kao prvo predsjednik vijea nadlenog drugostepenog suda dostavlja zahtjev

prvostepenom sudu, sa zahtjevom da se sudija koji je potpisao spornu odluku
(sudija mentor) izjasni da li je taj sudija prisustvovao roitu i vodio postupak
ili ne,
nakon to sudija mentor dostavi svoje izjanjenje (iji sadraj zavisi od sudije
do sudije, jer nema zauzetog jedinstvenog stava), drugostepeni sudovi takoe
postupaju razliito, odnosno u nekim predmetima prvostepene odluke se

9LGLODQVWDYRYHL=DNRQDRVXGRYLPD5HSXEOLNH6USVNH6OJODVQLN56EU

86

9LGLODQ=DNRQDRL]PMHQDPDLGRSXQL=DNRQDRSODWDPDLGUXJLPQDNQDGDPDVXGLMDLWXLODFDX566O
JODVQLN56EU

65

ukidaju, iako se sudija nije izjasnio da nije bio prisutan na roitima tokom
postupka, dok u drugim predmetima po istim albenim predmetima,
drugostepeni sudovi potvruju odluke prvostepenog suda, te u svojim odlukama
na jasan i nedvosmislen nain obrazlau da injenica da je struni saradnik
vodio postupak ne utie na zakonitost i pravilnost prvostepene presude.
Prema tome, jasno je da uslijed nepostojanja taksativnog odreenja nadlenosti
u postupanju strunih saradnika u pravosuu u RS, dolazi do razliitog postupanja
drugostepenih sudova, a to prouzrokuje vie tetnih posljedice, kao to su :





pravna nesigurnost,
nepovjerenje graana u pravni sistem RS, kao i pravni sistem BiH u cjelini,
gubljenja autoriteta sudova,
poveanja procenta ukidnosti odluka, tj. smanjenja kvaliteta rada prvostepenih
sudova u
postupcima u kojima struni saradnici mogu postupati,



to sve opet dovodi do vraanja spisa na ponovno odluivanje prvostepenom

sudu i samim tim nepotrebnog odugovlaenja sudskih postupaka, a u konanici
i poveanja broja predmeta sa kojim su prvostepeni sudovi zadueni.

Sve navedene negativne posljedice proizilaze iz razliitog tumaenja odredbe

lana 71. stav 1. Zakona o sudovima Republike Srpske (Sl. glasnik Repulike Srpske br.
37/12), s obzirom da je samo paualno odreeno da struni saradnik moe, po ovlatenju
i pod neposrednim nadzorom sudije, sprovoditi odreene radnje u sudskom postupku,
bez da je jasno i precizno odreeno koje su to radnje u postupku koje struni saradnik
moe preduzimati, a u skladu sa njihovim izmjenjenim statusnim poloajem prema
kojem su sada definisani kao radnici suda i nisu vie nosioci pravosudne funkcije.
Ovo posebno, jer se od strunih saradnika u sudovima i tuilatvima u RS, i
dalje zahtijeva puna mjesena norma u radu kao kad su bili nosioci pravosudne funkcije,
a koja se moe postii samo ako struni saradnik ima zakonsko pravo da postupa u
odgovarajuim sudskim postupcima, a strunim saradnicima nije ni u interesu niti u cilju
da praksu i edukaciju steknu na nezakonit nain, krei u svom radu zakonske propise
koje odreuju nadlenost strunih saradnika u njihovom svakodnevnom postupanju.
Ovo bi predstavaljalo apsurd, da struni saradnici svojim radom u sudskim postupcima
primjenjuju pravo i pravne propise, a da sami ne znaju svoja prava.
Imajui u vidu sve navedeno, pokazuje se kao neminovno da se odredbom
lana 71. stav 1. Zakona o sudovima, mora taksativno propisati koje su to radnje koje
struni saradnici mogu preduzimati u propisanim postupcima, tj. jasno propisati da
li to podrazumijeva voenje postupka ili samo izradu nacrta odluka i sl., kao to su
odredbom lana 71. stav 4. Zakona o sudovima taksativno propisana prava i dunosti,

66

tj. poslovi viih strunih saradnika u Vrhovnom sudu RS u njihovom radu87. Takoe,
iz svih naprijed navedenih razloga, moralo bi se na jasan nain mora propisati ta sve
podrazumjeva neposredan nadzor sudije.
Pored svega, kao najbolje rjeenje u smislu regulisanja poloaja strunih
saradnika u RS bilo bi izjednaavanje njihovog statusnog poloaja sa poloajem strunih
saradnika u opinskim sudovima u FBiH, ko to je to uostalom bio sluaj do novembra
mjeseca 2008. godine i donoenja gore navedene Odluke Ustavnog suda RS, te vraanje
strunim saradnicima u RS statusa nosioca pravosudne funkcije, kao i ponovno
regulisanje da strune saradnike u RS imenuje VSTV.
Takoe, treba istai da neujednaenost u poloaju straunih saradnika u
sudovima i tuilatvima u FBiH i RS, postoji i na polju materijalnih prava ovih lica.
Naime, poetkom tekue godine, stupio je na snagu Zakon o izmjenama i
dopuni Zakona o platama i drugim naknadama sudija i tuilaca u RS (Sl. glasnik RS br.
116/12), kojim su osnovne mjesene plate strunih saradnika u sudovima i tuilatvima
u Republici Srpskoj, umanjene za 10%, te im je ukinuto je pravo na neto naknadu za
godinji odmor u iznosu od 50% od osnovne mjesene plate, a brisane su i odredbe o
pravu strunih saradnika u sudovima i tuilatvima u RS na plaeni godinji odmor u
trajanju od 20 radnih dana, kao i pravo na plaeno odsustvo u trajanju od dva (2) radna
dana za zadovoljenje vjerskih potreba, te im je ukinuto i pravo na vanredno plaeno
odsustvo u ukupnom trajanju od sedam (7) plaenih dana odmora u kalendarskoj
godini, odnosno brisanjem ovih odredbi iz navedenog Zakona strunim saradnicima se
uspostavljaju prava u skladu sa propisima o radnim odnosima zaposlenih u organima
uprave, dok strunim saradnicima u opinskim sudovima u FBiH ova prava nisu
umanjivana.
Ovo takoe strune saradnike u sudovima u RS stavlja u nepovoljniji i
diskriminatoran poloaj u odnosu na strune saradnike u sudovima u FBiH, iako su
imenovani radi obavljanja iste vrste poslova, te u praksi u svakodnevnom radu i jedni i
drugi obavljaju iste zadatke i poslove u istim vrstima predmeta i pri tome primjenjuju iste
procesne zakone iz svog entitetskog zakonodavstva88. Posebno treba napomenuti da je
posljednim izmjenama Zakona o parninom postupku RS89 povean iznos vrijednosti za
sporove male vrijednosti u kojim predmetima prvenstveno postupaju struni saradnici
(sa 3,000 KM na 5,000 KM), dok je istima istovremeno ukinut status nosioca pravosudne
funkcije, te paualno odreena njihova nadlenost u postupanju, a smanjena su i njihova
mjesena primanja.
U pogledu strunih saradnika u tuilatvima u RS, njihov statusni poloaj
regulisan je na nain da se isti biraju putem konkursne procedure u kojoj konanu
odluku o prijemu/postavljenju donosi glavni tuitelj, a imaju poloaj radnika.
87

9LGLRGUHGEDODQDVWDY=DNRQDRVXGRYLPD566OJODVQLN56EU

88

=DNRQRL]PMHQDPDLGRSXQL=DNRQDRSODWDPDLGUXJLPQDNQDGDPDVXGLMDLWXLODFDX566OJODVQLN56EU


89

=DNRQRL]PMHQDPD=DNRQDRSDUQLQRPSRVWXSNX566O*ODVQLN56EU

67

IV. Edukacija i educiranost unutar zajednice

Edukacija svih strunih saradnika/ca i savjetnika/ca u sudovima i tuiteljstvima
u BiH se provodi u okviru programa Centra za edukaciju sudaca i tuitelja Federacije
BiH i Centra za edukaciju sudija i tuilaca Republike Srspke, a po istom modelu i
programu. Struni saradnici i savjetnici obavezno prolaze Centrov program poetne
obuke u trajanju od tri godine. Vano je istai da svi struni saradnici i savjetnici rade s
poloenim pravosudnim ispitom. Taj ispit je preduvjet za njihov angaman u pravosuu.
Svakako da u skladu sa mogunostima, struni saradnici i savjetnici u sudovima
i tuiteljstvima u FBiH i u RS, pohaaju i ostale vidove obuke za koje iskau interes,
neovisno da li se provode u organizaciji Centra za edukaciju ili neke druge organizacije
koja vri edukaciju namijenjenu, izmeu ostalih, i djelatnicima u pravosuu.

V. Mogunosti napredovanja
Sistem imenovanja na pozicije u pravosuu formalno ne daje garancije da e
neko ko je ve struni saradnik ili savjetnik u sudovima i tuiteljstvima biti imenovan
na pozicije sudije ili tuitelja. Javni konkurs za upranjene sudijske i tuiteljske pozicije
raspisuje se pod jednakim uslovima za sve pravnike sa poloenim pravosudnim ispitom
i minimalno tri godine radnog iskustva u struci poslije poloenog pravosudnog ispita.
injenica je da mogunost rada na sudskim i tuiteljskim predmetima daje prednost
u pogledu znanja onim kandidatima koji se nalaze na pozicijama strunih saradnika i
savjetnika, no bez obzira na to, Visoko sudsko i tuiteljsko vijee BiH je predvidjelo da i
oni pristupe tzv. kvalifikatornom testiranju koje e u budunosti biti sastavni dio naina
imenovanja na pozicije sudije i tuitelja.
Praktino je svakom ko se nalazi na poziciji strunog saradnika ili savjetnika
data mogunost da po isteku perioda od tri godine od poloenog pravosudnog ispita,
moe konkurisati na neku od upranjenih sudijskih i tuiteljskih pozicija. Za oekivati
je da u praksi, Visoko sudsko i tuiteljsko vijee koje imenuje sudije i tuitelje, prednost
daje onim strunim saradnicima i savjetnicima koji su pokazali odline rezultate u
okviru svog prethodnog radnog angamana, naroito kad su u pitanju struni saradnici
s nivoa opinskih sudova, koji pored samostalnog postupanja, redovno izvjetavaju
Vijee o svojim rezultatima koji sadre Vijeu bitne podatke o broju zavrenih predmeta
i kvalitetu sudskih odluka.
Meutim, upravo se ovdje moe uoiti jo jedna od razlika u neujednaenom
statusnom poloaju strunih saradnika u opinskim sudovima u FBiH naspram strunih
saradnika u osnovnim sudovima u RS, iako i jedni i drugi obavljaju zapravo iste vrste
poslova i rasporeeni su na istim referatima. Naime, ukoliko Vijee BiH ubudue
prilikom imenovanja na sudsku ili tuilaku poziciju da prednost strunim saradnicima
u opinskim sudovima u FBiH na osnovu rezultata koji ovi struni saradnici redovno
dostavljaju Vijeu u formi mjesenih, polugodinjih i godinjih izvjetaja, struni
saradnici u RS nee moi da raunaju da e njihov rad, kvalitet i rezultat biti uzet u obzir
od strane Vijea prilikom njihovog apliciranja na poziciju sudije ili tuioca, s obzirom da
68

struni saradnici u osnovnim sudovima u RS prema odredbama Zakona o sudovima RS

vie nisu nosioci pravosudne funkcije, te se njihovi rezultati i izvjetaju ne dostavljalju
Vijeu. Odnosno, njihov rad, kvalitet i rezultati ostaju neopaeni od strane Vijea koje
bira i imenuje sudije i tuioce, pa se samim tim ova kategorija strunih saradnika u
RS direktno stavlja u nepovoljniji poloaj u odnosu na istu takvu kategoriju strunih
saradnika u FBiH.
Takoe, donoenjem Pravilnika o kvalifikacionom testiranju kandidata za
nosioce pravosudnih funkcija u pravosuu BiH90 i Kataloga ispitnih pitanja91 od strane
Vijea, uspostavljen je model ponovnog pismenog testiranja kandidata koji apliciraju za
pozicije sudija i dodatnih sudija na opinskim/osnovnim i viim privrednim sudovima,
te na pozicije kantonalnih/okrunih/javnih tuilaca i to po sistemu brzih odgovora (100
pitanja za 100 minuta), dok su oblasti koje su obuhvaene testiranjem ve obuhvaene
prilikom polaganja pravosudnog ispita. Imajui u vidu navedeno, jasno je da se postavlja
pitanje svrhe ponovnog testiranja lica koje su sve oblasti predviene katalogom ispitnih
oblasti, ve uspjeno poloili prilikom polaganja pravosudnog ispita. Ovo posebno ako
se ima u vidu da je poloen pravosudni ispit osnovni uslov prilikom apliciranja na mjesto
sudije ili tuioca, kao i da kvalifikaciono pismeno testiranje obavezno i za lica koja ve
nekoliko godina kao nosioci pravosudne funkcije donose sudske ili tuilake odluke,
dovode u pitanje kvalitet tih odluka.

VI. ZAKLJUAK
Imajui u sve navedeno, jasno je da neujednaenost u statusnom i materijalnom
poloaju strunih saradnika u osnovnim i opinskim sudovima u Bosni i Hercegovini,
dovodi prije svega do pravne nesigurnosti i nepovjerenja graana u pravni sistem BiH
u cjelini, kao i gubljenja autoriteta sudova. Pored toga, ovakav razliit status strunih
saradnika, dovodi do odliva strunih i ve obuenih kadrova iz pravosua, s obzirom da
isti nemaju jednaku niti materijalnu niti statusnu podlogu za samostalan rad, a kako je
to ve naprijed detaljno opisano.
Sve navedeno ukazuje da bi se jednakim regulisanjem i materijalnog i statusnog
poloaja strunih saradnika i savjetnika u sudovima i tuilatvima na cijeloj teritoriji
Bosne i Hercegovine, otklonile sve potekoe i problemi sa kojima se svakodnevno
susreu i stranke u sudskim postpucima, kao i struni saradnici u svom radu, te bi
jednako regulisanje poloaja i statusa strunih saradnika u cijeloj Bosni i Hercegovini
doprinjelo kvalitetnijem i aurnijem radu pravosudnog sistema BiH, te bi i stranke
na taj nain imale mogunost da svoja prava ostvaruju na efikasniji nain u sudskim
postupcima, a osnovni i temeljni korak ka ujednaavanju poloaja bilo bi da svi struni
saradnici u prvostepenim sudovima u BiH budu nosioci pravosudne funkcije, te da
budu birani i imenovani na neodreeno vrijeme od strane Visokog sudskog i tuilakog
vijea BiH, kako je to uostalom bio sluaj do 2008. godine.
90

Dostupno na: KWWSZZZSUDYRVXGMHEDYVWYIDFHVSGIVHUYOHW"SBLGBGRF 

91

Dostupno na: KWWSZZZSUDYRVXGMHEDYVWYIDFHVSGIVHUYOHW"SBLGBGRF 

69

IZVORI :
- Zakon o sudovima u Federaciji BiH (Sl. novine FBiH br. 38/05, 22/06),
- Zakon o sudovima Republike Srpske (Sl.glasnik RS br. 37/12),
- Zakon o tuilatvima Republike Srpske (Sl. Glasnik RS br. 55/2),
- Odluka Ustavnog suda RS br. 105/08 od 11. 11. 2008. godine
- Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o platama i drugim naknadama sudija i tuilaca
RS ( Sl. Glasnik RS br. 116/12 )
- Pravilnik o kvalifikacionom testiranju kandidata za nosioce pravosudnih funkcija u
pravosuu
BiH http://www.pravosudje.ba/vstv/faces/pdfservlet?p_id_doc=21651
- Zakon o izmjenama Zakona o parninom postupku RS ( Sl. Glasnik RS br. 61/13 )
- Katalog ispitnih pitanja http://www.pravosudje.ba/vstv/faces/pdfservlet?p_id_
doc=21648

70

Politiki uticaj na izbor sudija ustavnih sudova-prekraji sudske neovisnosti

Renata Radi-Dragi

1. Uvodne napomene
Neovisnost pravosua predstavlja preduslov za vladavinu prava u svakoj zemlji i
nuna je pretpostavka za pravino suenje. Svakom graaninu je Ustavom zagarantirano
pravo da o njegovom sporu odluuju nepristrasan sudija i tuitelj.92
Visoko sudsko i tuilako vijee Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) je propisalo
kodekse za nositelje pravosudnih institucija prema kojima sudije i tuitelji svoju funkciju
trebaju obavljati nezavisno u odnosu na zakonodavnu i izvrnu vlast, javnost, medije i
druge institucije drutva kao i u odnosu na strane u postupku.
Prema kodeksima sudijske i tuilake etike nositelji pravosudnih funkcija svoj
posao trebaju obavljati na osnovu zakona i vlastite procjene injenica, podravajui
nezavisnost pravosua sa individualnog i institucionalnog aspekta.93 Sudija ne smije
imati neprikladne veze sa zakonodavnom i izvrnom vlasti, biti lan politike stranke,
a mora se suzdravati i od ponaanja koje bi moglo kod javnosti izazvati utisak da je
politiki aktivan.
VSTV BiH je samostalna i nezavisna institucija u BiH koja ima zadatak da
osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosue. Vijee, koje ine sudije,
tuitelji i advokati, zadueno je, uz ostalo, za imenovanje sudija i tuitelja, za disciplinsku
odgovornost sudija i tuitelja, kao i za prestanak njihovog mandata.94
U BiH su ispunjeni zakonski i institucionalni uvjeti za nezavisnost pravosua,
meutim ta nezavisnost je dovedena u pitanje kod izbora sudija ustavnih sudova u BiH.
Naime, VSTV nije direktno nadlean za izbor sudija ustavnih sudova, ve o njihovom
izboru odluuju politiari iz parlamentarnih skuptina. Posljednjih nekoliko godina
parlamentarci su radije birali sudije koje imaju duu politiku karijeru a ne pravosudnu.
To je dovelo do situacije gdje neki od sudija nisu raskinuli politike veze koje
su imali prije imenovanja u pravosue i to je naruilo ugled sudova kao nepristrasnih
institucija. Takoer, pod uticajem politike u Ustavnom sudu RS donesen je Pravilnik o
radu koji je suprotan ustavnim odredbama, a Ustavni sud FBiH zbog uticaja politike na
izbor sudija ve par godina funkcionira u nepotpunom sastavu.

92

1H]DYLVQRVWVXGRYDMHGHQLUDQD8VWDYRP)HGHUDFLMH%RVQHL+HUFHJRYLQHL8VWDYRP5HSXEOLNH6USVNH

93

(WLNLNRGHNV]DVXGLMHL(WLNLNRGHNV]DWXLWHOMHKWWSZZZKMSFEDGF"FLG  pristupljeno na dan 09. 11.

JRGLQH
94

=DNRQR9LVRNRPVXGVNRPLWXLODNRPYLMHX%L+6OXEHQLJODVQLN%L+EURM

71

U ovoj studiji autor opisuje ulogu i znaaj ustavnih sudova u BiH, opisuje naine
na koji se biraju sudije i ukazuje na situacije u kojima je nezavisnost ustavnih sudova
dovedena u pitanje.
2. Ustavni sudovi u BIH: nadlenosti i izbor sudija
Na vrhu bosanskohercegovakog pravosudnog sistema nalazi se Ustavni sud
BiH, koji je uspostavljen 1997.95 godine na osnovu Ustava BiH. Prema Ustavu ovaj Sud
jedini ima nadlenost da odluuje o bilo kojem sporu koji se javlja po pitanju Ustava
izmeu dva entiteta ili izmeu BiH i jednog ili oba entiteta te izmeu institucija BiH.
Sporove moe pokrenuti lan Predsjednitva, predsjedavajui Vijea ministara BiH,
predsjedajui ili njegov zamjenik bilo kojeg doma Parlamentarne skuptine, jedna
etvrtina lanova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skuptine, ili jedna etvrtina
lanova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.
Ustavni sud BiH ima apelacionu nadlenost u pitanjima koja su sadrana u
Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u BiH. Nadlean
je po pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u BiH u pogledu toga da li je zakon
kompatibilan sa Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim
slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima BiH, ili u pogledu postojanja ili
domaaja nekog opeg pravila meunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda.
U BiH postoje i dva entitetska ustavna suda. Ustavni sud Federacije Bosne i
Hercegovine (FBiH) ustanovljen je Ustavom FBiH96 i djeluje od 1994. godine. Ovaj Sud
je nadlean za rjeavanje sporova izmeu kantona, izmeu kantona i federalne vlasti,
izmeu grada i njegovog kantona ili federalne vlasti, izmeu opine i grada, izmeu
opine i njihovih kantona ili federalne vlasti, izmeu institucija federalne vlasti ili unutar
pojedinih institucija federalne vlasti. Ustavni sud FBiH nadlean je i za ocjenu ustavnosti
Zakona koje moe pokrenuti predsjednik ili potpredsjednici Federacije BiH, premijer ili
njegovi zamjenici ili jedna treina lanova bilo kog doma Parlamenta FBiH. Ovaj Sud
odluuje i o pitanju zatite vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda.
Ustavni sud Republike Srpske (RS) je ustanovljen Ustavom RS.97 Prema
podacima sa zvanine web stranice sa radom je poeo 1994. godine. Ustavni sud RS
odluuje o saglasnosti zakona i drugih propisa i opih akata sa Ustavom, odluuje o
saglasnosti propisa i opih akata sa zakonom, rjeava sukob nadlenosti izmeu
organa zakonodavne, izvrne i sudske vlasti, rjeava sukob nadlenosti izmeu organa
Republike, grada i optine, odluuje o saglasnosti programa statuta i drugih optih akata
95

9LHRXVWURMX8VWDYQRJVXGD%L+QDOD]LVHQD]YDQLQRMZHEVWUDQLFLhttp://www.ccbh.ba/bos/article.
SKS"SLG  NDW  SNDW SULVWXSOMHQRQDGDQ
96

8VWDY)%L+VWXSLRMHQDVQDJXJRGLQH6OXEHQHQRYLQH)HGHUDFLMH%RVQHL+HUFHJRYLQHEU


97

8VWDY56MHGRQHVHQ6OXEHQLJODVQLN5HSXEOLNH6USVNHEU
L

72

politiih organizacija sa Ustavom i zakonom, odluuje o saglasnosti zakona, drugih

propisa i optih akata Narodne skuptine sa odredbama Ustava o zatiti vitalnih interesa
konstitutivnih naroda.
Zakonodavstvo je predvidjelo da sva tri ustavna suda ini po devet sudija.
Mandat sudija Ustavnog suda BiH i Ustavnog suda FBiH je do 70 godina, osim ako
sami ne podnesu ostavku ili ne budu razrjeeni dunosti odlukom drugih sudija tih
sudova. Sudiji Ustavnog suda RS prestaje mandat kada to sam zatrai ili kada bude
osuen za krivino djelo koje ga ini nedostojnim za obavljanje funkcije; kada trajno
izgubi sposobnost za obavljanje funkcije, kao i iz drugih razloga utvrenih Ustavom ili
zakonom.98 Sudije ustavnih sudova u BiH ne biraju se na isti nain.
Prema Ustavu BiH, etiri suca bira Predstavniki dom FBiH, dva suca bira
Skuptina Republike Srpske, a tri bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava
nakon konsultacija sa Predsjednitvom BiH.
Postoji mogunost da se ovo uskoro promjeni. Poslanik Parlamentarne skuptine
u BiH, Petar Kuni je krajem novembra 2013. godine pokrenuo poslaniku inicijativu da
se donese Zakon o Ustavnom sudu BiH. Tim Zakonom bi se okonao mandat stranih
sudija s obzirom, kako se navodi u prijedlogu, da je u postojeoj situaciji naruen opi
pravni princip o teritorijalnom i personalnom vaenju prava.
No, do eventualne izmjene postojeih pravila, na snazi je praksa da se sudije
Ustavnog suda BiH biraju na nain da entitetski parlamenti raspisuju natjeaj za sudije,
nakon ega nadlene Komisije za izbor i imenovanja razmatraju prijave, obavljaju
intervjue sa kandidatima i utvruju prijedlog kandidata parlamentu. Konana odluka se
donosi veinom u Predstavnikom domu FBiH i Narodnoj skuptini Republike Srpske.
Zvonko Mijan, registrar Ustavnog suda BiH, izjavio je medijima da je kljuni
problem pri izboru kvalitetnih sudija u ovu pravosudnu instituciju nespremnost
skuptinskih poslanika da procjene kvalitet kandidata iz pravnog ugla. Poslanici koji
odluuju o imenovanjima sudija nisu pravnici, ve ljekari, inenjeri i ljudi drugih
struka koji, prema njegovom miljenju, jednostavno ne mogu procijeniti ko je dovoljno
kvalifikovan za obavljanje te dunosti. Da je mene neko postavio u komisiju da biram
nekog ljekara ja bih se zahvalio i rekao ja to ne mogu i ne znam, rekao je Mijan u izjavi
medijima.99
Ustav BiH ne definie pitanje etnike pripadnosti sudija, ali se u praksi parlamenti
uvijek opredjeljuju za nacionalni klju. Tako sudije Ustavnog suda BiH u pravilu ine
dva Srbina, dva Hrvata i dva Bonjaka, te tri strana dravljana. Pozicija predsjednika i
potpredsjednika i njihova rotacija je vezana za nacionalnu pripadnost konstitutivnog
naroda.
98

0DQGDWVXGLMDXVWDYQLKVXGRYDGHQLUDQLVXGUDYQLPLHQWLWHWVNLP8VWDYLPD

99

,VWUDLYDQMH&HQWUD]DLVWUDLYDNRQRYLQDUVWYRL]6DUDMHYDhttps://reportingproject.net/court/index.
SKS"RSWLRQ FRPBFRQWHQW WDVN YLHZ LG  ,WHPLG SULVWXSOMHQRQDGDQ

73

U Ustavu BiH se navodi da e izabrane sudije biti istaknuti pravnici visokog

moralnog ugleda i da svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima pravo glasa moe biti
izabran za sudiju. Jasniji kriteriji za izbor sudija nisu definirani ni Ustavom ili drugim
zakonom a niti Pravilnima Ustavnog suda. Prema miljenju pravnika nepostojanje
jasnijih kriterija za izbor sudija dovelo je do toga da je u posljednih osam godina najmanje
troje sudaca Ustavni sud BiH birao direktno iz politike stranke sa veim iskustvom u
politici nego u pravosuu.
Prema miljenju sudije Suda BiH Branka Peria, objavljenom u studiji o izboru
sudija ustavnih sudova nakon kontroverznih imenovanja sudija postalo je jasno da
je izostanak jasnih procedura za izbor i imenovanje sudija Ustavnog suda BiH irom
otvorio vrata direktnom uticaju politike na ustavno pravosue. 100
Profesor Kasim Trnka, koji je bio jedan od kandidata za sudiju Ustavnog suda
BiH smatra da postupak kandidovanja i izbora sudija Ustavnog suda do sada nije bio
potpuno transparentan i da javnost nije imala uvida u biografije predloenih kandidata.
Intervjui su se odvijali pred uim tijelima i bez prisustva javnosti. Kandidati nisu izlagali
svoja stanovita i vizije o tome kako e ostvarivati funkciju za koju su se kandidovali.101
Problem izbora sudija Ustavnog suda BiH definiran je i Strategijom za reformu
sektora pravde u BiH za period od 2008. 2012.102 godine kao obaveza Visokog sudskog
tuilakog vijea BiH da izvri analizu utemeljenosti potrebe za usklaivanjem procedure
izbora sudija Ustavnog suda BiH sa postojeim procedurama izbora sudija ustavnih
sudova entiteta. Naime za izbor sudija Ustavnog suda FBiH i Ustavnog suda RS vae
stroija pravila nego za njihove kolege u dravnom sudu.
Na izbor entitetskih ustavnih sudija djelimino utie VSTV. Vijee ima
nadlenost da raspisuje konkurs, razmatra aplikacije, provodi intervjue i nadlenim
ustavnim tijelima dostavlja listu kandidata sa najboljim kompetencijama. Prema Zakonu,
u obzir e se uzimati godine radnog iskustva koje kandidat ima u radu kao sudija, tuilac,
advokat ili drugo relevantno pravno iskustvo nakon poloenog pravosudnog ispita,
akademsko iskustvo i dostignua kandidata kao i ostale informacije koje Vijee smatra
relevantnim za podobnost kandidata da radi kao sudija ustavnog suda. Vijee moe
predloiti i profesore i docente pravnih fakulteta u BiH.
Na osnovu liste koju dobiju od VSTV-a, sudije Ustavnog suda FBiH predlae
predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednika, a za konano imenovanje je
potrebna potvrda veine delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju. Budui da su
100

%UDQNR3HUL,]ERUVXGLMDXVWDYQLKVXGRYDX%,+NRQWURYHU]HLPRJXDUMHHQMD)RQGDFLMD&HQWDU]DMDYQR
pravo

101

.DVLP7UQND1XQRVWUHYL]LMHXVWDYQLKUMHHQMDRL]ERUXVXGLMDXVWDYQLKVXGRYDX%,+)RQGDFLMD&HQWDU]D
javno pravo

102

6WUDWHJLMDMHREMDYOMHQDQD]YDQLQRMVWUDQLFL0LQLVWDUVWYDSUDYGH%,+http://www.mpr.gov.ba/organizacija_
QDGOH]QRVWLSODQLUDQMDBNRRUGLQDFLMDVWUDWHVNDBSODQLUDQMDVWUDWHJLMDGHIDXOWDVS["LG  ODQJ7DJ EV%$,
SULVWXSOMHQRQDGDQ

74

predsjednik i oba potpredsjednika Federacije BiH predstavnici konstitutivnih naroda,

za imenovanje se trai konsenzus predstavnika konstitutivnih naroda u BiH. Meutim,
predstavnici politike ve godinama ne mogu se usuglasiti oko izbora sudija Ustavnog
suda tako da ova pravosudna institucija ve godinama djeluje u nepotpunom sazivu. U
Ustavnom sudu FBiH trenutno postoji sedam sudija.
U Republici Srpskoj, predsjednik Republike predlae Narodnoj skuptini
kandidate za predsjednike i sudije Ustavnog suda na prijedlog VSTV. S obzirom na
postojei saziv Narodne skuptine, izbor sudija veinom predstavlja volju predstavnika
jednog naroda. U sazivu Ustavnog suda FBiH je devet sudija, stim da su prole godine
dvojica sudija izabrani iz stranke koja je ve dui niz godina na poziciji u izvrnoj i
zakonodavnoj vlasti.

3. Krenja sudske neovisnosti

Nekolicina pravnika meu kojima je i profesor Ustavnog prava na fakultetu u
Tuzli, g. Kasim Trnka, upozoravaju da uticaj politike na izbor sudija dovodi u pitanje
neovisnost pravosua i negativno se odraava na funkcioniranje ustavnih sudova. Uz
imenovanje politiara u Ustavni sud BiH i Ustavni sud RS, tu je i problem donoenja
Poslovnika o radu Ustavnog suda RS koji je suprotan odredbama Ustava RS, kao i
viegodinja opstrukcija kod imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH to oteava rad ove
pravosudne institucije.
Sa pozicije potpredsjednika Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD),
na poziciju sudije Ustavnog suda BiH 2007. godine izabran je g. Krstan Simi. On je
uz politiku podrku imao i profesionalne kvalifikacije. Iako je prelaskom na sudaku
funkciju trebao raskrstiti sa politikom strankom, vrlo brzo nakon njegovog imenovanja
pokazat e se da to nije uinio. Sudija Simi je u maju 2009. uputio pismo svom bivem
stranakom efu Miloradu Dodiku, koji je u to vrijeme bio predsjednik Vlade RS. U
pismu sudija Simi opisuje svoju poziciju u Ustavnom sudu i proces donoenja odluka u
Ustavnom sudu, komentira odreene predmete o kojima se odluivalo u Ustavnom sudu
ili o kojima se jo uvijek odluuje.
Izmeu ostalog, sudija Simi je u pismu naveo: Nisam siguran kada su u pitanju
strateke odluke (politike) da na strance ne moe uticati OHR, ali sudije pojedinci nisu
u mogunosti izvriti bilo kakvo lobiranje na strance, a u sporovima kao to je Malbai
ne treba lobirati Bonjake i Hrvate, jer njima je uvijek evidentan interes Federacije i
slino.103 U tom pismu je sudija Simi naveo: Uvijek Ti stojim na raspolaganju ali u frci
i trci koja Te okruuje bojim se da malo koristi moje iskustvo i mogunosti, a moj stav
nije da Ti se nameem, jer sam svjestan u kakvim problemima bitie.

103

'HWDOMHSLVPDMHREMDYLR8VWDYQLVXG%L+XRGOXFLNRMRPMHUD]UMHLRGXQRVWLVXGLMX.UVWDQD6LPLD7HNVWRGOXNH
MHREMDYOMHQLQDZHEVWUDQLFLVXGDLX6OXEHQRPJODVQLNX%L+EURMRG

75

Nakon to je pismo dospjelo u javnost, sudija Simi je sazvao press konferenciju u kojoj
se pravdao da je termin efe, kojim se u pismu obratio predsjedniku Vlade RS, argon
koji njih dvojica koriste pri oslovljavaju. On je tvrdio i da nije bilo politikog uticaja na
odluke koje je donosio.
Zbog tog pisma i oite veze koju je Simi imao sa strankom, tadanji predsjednik
Suda Miodrag Simovi pokrenuo je odluku o smjeni Simia sa sudake funkcije. O
njegovoj smjeni odlueno je na vanrednoj sjednici Ustavnog suda BiH u maju 2010.
godine. U odluci je navedeno da je Simi svjesno naruio ugled i dostojanstvo Ustavnog
suda BiH, i ugled i dostojanstvo sudija.
U javno objavljenoj odluci navedeno je da je neprikladno da sudija Ustavnog
suda ima pisanu komunikaciju sa predstavnicima politikih partija i izvrne vlasti na
nain na koji je to uinio sudija Simi. Navedeno je da Ustavni sud mora biti nezavisan
i nepristran ustavni organ, te da nezavisnost i nepristranost Ustavnog suda pretpostavlja
da su sudije Ustavnog suda slobodne, da ne moraju polagati raun bilo kome, kao i
da nisu vezani bilo ijim uputama a da se iz sadraja pisma objektivnom posmatrau
stvara neotklonjiv utisak da sudija Krstan Simi nije prekinuo odnos sa svojom bivom
politikom strankom i njenim predsjednikom, te da je spreman da i dalje ima takve
kontakte. tavie, on ih i inicira.
Mada su se kolege ogradile od sudije Simia, ovim je poljuljan ugled Ustavnog
suda BiH kao nezavisne institucije. Simi je nakon sudake, karijeru nastavio u politici.
Stranka SNSD ga je imenovala za delegata u Domu naroda dravnog parlamenta.
Sadanja potpredsjednica Ustavnog suda BiH, ga Seada Palavri imenovana je
u ovu pravosudnu instituciju iz politike, sa funkcije zastupnika u Predstavnikom domu
Parlamenta FBiH. Imenovana je u decembru 2005.godine sa pozicije potpredsjednice
Stranke demokratske akcije (SDA). U vrijeme imenovanja nije imala iskustvo u
pravosuu. lan radne grupe koja je birala kandidate, sudija Kantonalnog suda u
Mostaru Nurko Pobri, priznao je medijima104 da su njeni protiv kandidati bili istaknuti
pravnici i univerzitetski profesori.
Meutim, Palavri je dobila naklonost petolane radne grupe koju je oformila
Komisija za izbor i imenovanje. lan te radne grupe je, uz sudiju Pobria, bila i sutkinja
Marija oli iz Kantonalnog suda u Odaku. Oni su glasali protiv prijedloga da ga
Palavri ue u ui izbor kandidata. Oboje su se zalagali za izbor Kasima Trnke, koji je
stekao znaajno pravosudno iskustvu radei kao sudija Ustavnog suda FBiH i predratni
sudija Ustavnog suda BiH.
Oni su nadglasani od strane ostalih lanova radne grupe parlamentaraca
od kojih su dva bila iz reda SDA. Palavrieva je tako uvrtena na listu kvalifikovanih
104

3UHX]HWRL]LVWUDLYDQMD&HQWUD]DLVWUDLYDNRQRYLQDUVWYR6DUDMHYRKWWSZZZFLQEDPLMHVDQMHSROLWLNHXL]ERU
sudija/SULVWXSOMHQRQDGDQ

76

kandidata. Kasnije joj je tajnim glasanjem u Parlamentu FBiH povjeren sudski mandat.
Dvije godine nakon izbora, pred Palavrievu e doi sudski spor koji je na
Ustavnom sudu BiH imao njezin bivi stranaki kolega Hazim Vikalo iz Tuzle. Palavri
e u njegovom predmetu pisati izdvojeno miljenje s kojim e Vikala podrati. Vikalo
je bivi premijer Tuzlanskog kantona koji je pravosnano osuen u septembru 2006.
na etiri mjeseca zatvora zbog zloupotrebe slubenog poloaja. Nakon presude alio
se Ustavnom sudu BiH na pravino suenje. Sudije Ustavnog suda odbili su njegovu
apelaciju kao neosnovanu. U obrazloenju presude navedeno je da Ustavni sud zakljuuje
da nema krenja prava na pravino suenje jer nisu pronaeni elementi koji bi ukazali da
su redovni sudovi ocijenili dokaze proizvoljno ili da je dokazni postupak zloupotrebljen
na apelantovu tetu u smislu prava na pravian postupak.105
Meutim, sudija Palavi je u izdvojenom miljenju napisala da se ne slae
sa takvom odlukom. Ona je navela da Ustavni sud odreene navode Vikala nije ni
razmatrao, te da je analizom presude konstatirala da je bilo povreda krivinog postupka
i da je Vikalo presuen za djelo za koje nije ni optuen. Iako njezino miljenje nije u
konanici uticalo na odluku, ipak je pokazalo da sve sudije nemaju isti stav po ovom
predmetu.
Sutkinja Palavri je imala izdvojeno miljenje i u sluaju spora koji je na
Ustavnom sudu BiH vodio njezin njezin bivi stranaki kolega g. Sulejman Tihi. U
sporu koji je g. Tihi podnio u septembru 2005. godine kao lan Predsjednitva BiH,
zatraio je preispitivanje ustavnosti izbora lanova Predsjednitva BiH. Veina sudija
Ustavnog suda bila je stava da nemaju nadlenost za odluivanje po ovom pitanju, osim
sudije Constance Grewe i Seade Palavri.106
Profesor ustavnog prava g. Kasim Trnka kae da izdvojeno miljenje nije nita
neobino u sudskoj praksi ali da bi ono u ovom sluaju moglo zvuati kao politika
podrka kolegama. Izdvojena miljenja su valjana ako sa strunog stanovita dovode u
pitanje veinsko miljenje, ali ne i iz razloga politike konotacije. Ti sluajevi oigledno
miriu na politiku podrku. kae Trnka.
Za njega je sporan izbor sudija po politikoj liniji: Politiki su pristrasni, a oni
iskljuivo moraju da se pridravaju ustava. Graani gube povjerenje u takvog sudiju. On
je stranaki i on e navijati uvijek za one interese koji toj stranci odgovaraju kae Trnka.
On podsjea da su na Ustavnom sudu BiH i sporovi izmeu institucija, i onda taj sudija
moe navijaki djelovati u odnosu na svoju stranku.
Iako su kriteriji za izbor sudija entitetskih ustavnih sudova otriji nego za
Ustavni sud BiH, ipak se desilo da su i u Ustavnom sudu RS izabrana dvojica sudija sa
viegodinjim djelovanjem u izvrnoj vlasti. Aktualni predsjednik Ustavnog suda RS,
g. Derard Selman izabran je na ovu funkciju u junu 2012. sa pozicije potpredsjednika
105

2GOXNDRGRSXVWLYRVWLLPHULWXPXRGPDMDSUHGPHW$3

106

3UHGPHW8RGJRGLQH

77

Vlade RS. Posljednjih est godina bio je lan Vlade u mandatu g. Milorada Dodika,
koji je poslije sa pozicije Predsjednika Republike Srpske predloio Selmana za sudiju
Ustavnog suda RS.
U ovoj instituciji za sudiju je u junu prole godine izabran je i g. Zoran Lipovac.
On je bio ministar uprave i lokalne samouprave od 2006. do 2011. godine, u vrijeme
mandata g. Milorada Dodika na mjestu premijera Vlade. Lipovac je na mjesto ministra
doao sa pozicije zamjenika glavnog tuitelja u Banja Luci107. Opozicija tvrdi da je
Lipovac ministarskom funkcijom nagraen nakon to je predmet u kojem je g. Dodik
bio optuen za zloupotrebu poloaja pao na Osnovnom sudu u Banja Luci. Predmet je
pao jer tuilatvo nije skupilo dovoljno dokaza da g. Dodik bude presuen. Lipovac je
bio jedan od tuitelja u tom predmetu.
Imenovanju Selmana i Lipovca za sudije Ustavnog suda RS protivila se
opozicija u Narodnoj skuptini RS.108 Kao argumentaciju su naveli da su njih dvojica
lanovi vladajue stranke u RS. Poslanik SDP-a g. Slobodan Popovi je rekao da njihovo
imenovanje znai da nemamo nezavisno pravosue. Ako neko ima iluzije da je mogue
ostati nezavisan u sudstvu a biti dio partije onda je to drugo, rekao je Popovi. Entitetski
predsjednik Milorad Dodik koji je kandidate i predloio, rekao je da je uvjeren da e
sudije odgovoriti najbolje svom zadatku
Kasim Trnka kae da je Ustavni sud RS, vjerovatno zbog velikog prisustva
politiara napravio jednu skandaloznu star, a to je da je donio Poslovnik o radu suprotan
Ustavu RS u dijelu koji se tie zatite vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih
naroda. Prema Poslovniku o radu Ustavnog suda RS109, o prihvatljivosti zahtjeva o zatiti
vitalnih nacionalnih interesa odluuje dvotreinska veina Vijea Ustavnog suda RS.
Vijee se sastoji od sedam lanova, dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan lan iz
reda ostalih. lanove Vijea imenuje Sud.
Prema Zakonu o Ustavnom sudu Republike Srpske110 potreban je glas najmanje
dvojice sudija da bi Sud odluio da je rije o vitalnom nacionalnom interesu.
Trnka objanjava da to u praksi znai da vie ne vrijedi odluka dvojice, nego je
potrebna odluka petorice sudija a to e znaiti da e se rjetko neto proglaavati tetnim
po vitalni nacionalni interes nekog konstitutivnog naroda.
107

%LRJUDMDVXGLMH=RUDQD/LSRYFDREMDYOMHQDMHhttp://www.ustavnisud.org/Sudija.
DVS["VXGLMD  FDW  VXEFDW  LG  ODQJ KUYSULVWXSOMHQRQDGDQ

108

7HNVWSRGQDVORYRP2SR]LFLMDSURWLYLPHQRYDQMDVXGLMD8VWDYQRJVXGD56REMDYOMHQhttp://www.klix.ba/vijesti/
ELKRSR]LFLMDSURWLYLPHQRYDQMDVXGLMDXVWDYQRJVXGDUVSULVWXSOMHQRQDGDQ

109
3RVORYQLNRUDGX8VWDYQRJVXGD56MHGRQHVHQQDVMHGQLFL6XGDRGUDQRM2EMDYOMHQMHX6OXEHQRP
JODVQLNX5HSXEOLNH6USVNHEURMRG
110

=DNRQR8VWDYQRPVXGX5HSXEOLNH6USVNH6OXEHQLJODVQLN56EURMRGJRGLQH

78

Prema Ustavu RS, vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definisani

na sljedei nain: ostvarivanja prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni
u zakonodavnim, izvrnim i pravosudnim organima vlasti, jednaka prava konstitutivnih
naroda u procesu donoenja odluka o pitanjima obrazovanja, vjeroispovjesti, jezika,
njegovanja kulture, tradicije i kulturnog nasljea, sistema javnog inofrmisanja i drugim
pitanjima.
Od poetka 2011. do novembra 2013. godine, Vijee za zatitu nacionalnih
interesa Ustavnog suda RS raspravljalo je o 15 zahtjeva za utvrivanje povrede vitalnog
nacionalnog interesa. U samo jednom zahtjevu kod Zakona o dopunama Zakona
o praznicima Republike Srpske koji je Narodna skuptina RS izglasala na sjednici
2.6.2011. godine, utvrena je povreda vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog
bonjakog naroda. U ostalim sluajevima odlueno je da zahtjev nije prihvatljiv ili da
nije povrijeen vitalni nacionalni interes.111
Trnka kae da u komparativnom pravu ne postoji sud u svijetu koji je sam iz
politikih razloga praktiki promijenio ustavnu odredbu. Nema nikakve anse da se
bonjaci i hrvati izbore za vitalni nacionalni interes. Onda su graani drugog reda u RSu.
U Federaciji BiH, zbog uticaja politike na izbor sudija Ustavnog suda FBiH,
odnosno njihove nemogunosti da se dogovore oko izbora sudija, ova institucija ve
godinama ne funkcionie u punom sastavu. Umjesto devet sudija, u Ustavnom sudu
FBiH radi sedam. Zbog toga Ustavni sud FBiH ne moe da sastavi Vijee za zatitu
vitalnog nacionalnog interesa jer nema sudije iz svih konstitutivnih naroda. To politika
koristi na nain da se u brojnim odlukama u institucijama vlasti pokree pitanje vitalnog
nacionalnog interesa, pa ak i u situacijama u kojima je oito da ne postoji veza sa
zatitom vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog naroda. Ipak, zbog nemogunosti
da se preispita vitalni nacionalni interes blokirano je donoenje brojnih odluka.
Prema pisanju medija blokade izbora nedostajuih sudaca Ustavnog suda FBiH
traju od 2008. godine,112 kada Parlament nije prihvatao kandidata g. Andriju Kolaka,
kojeg je predlagala tadanja predsjednica FBiH ga Borjana Krito, pa je 2011. godine
bio sporan prijedlog potpredsjednika FBiH g. Svetozara Pudaria koji je za sudiju
predlagao stranaku kolegicu gu Lidiju Kora, a potom je uslijedilo i niz drugih
spornih prijedloga.
111
2GOXNH9LMHD]D]DWLWXYLWDOQRJQDFLRQDOQRJLQWHUHVDREMDYOMHQHVXQDZHEVWUDQLFLhttp://www.ustavnisud.org/
'RFDVS["VXEFDW  FDW  LG  ODQJ FLUSULVWXSOMHQRQDGDQ
112

7HNVW %+ ]ORXSRWUHEH YLWDOQRJ QDFLRQDOQRJ LQWHUHVD DXWRUD $OPLUD 7HU]LD REMDYLR MH SRUWDO http://www.
EDOFDQLFDXFDVRRUJEKV]RQH%RVQDL+HUFHJRYLQD%L+]ORXSRWUHEHYLWDOQRJQDFLRQDOQRJLQWHUHVD,
SULVWXSOMHQRQDGDQ

79

Trenutno je VSTV utvrdio deset kandidata za izbor dvoje nedostajuih sudija

Ustavnog suda FBiH. Na listi se nala i ga Alma olo, visoka dunosnica SDA odnosno
lanica Upravnog odbora Savjeta ove stranke. Predsjednica Ustavnog suda FBiH Kata
Senjak dala je miljenje na listu VSTV-a kojim se usprotivila imenovanju olo u Ustavni
sud FBiH. Sud ne dovodi u pitanje strune reference kandidata ali je miljenja da nije
primjereno, a radi dojma objektivne nepristrasnosti Suda, da se za sudiju imenuje osoba
koja obavlja visoku politiku odnosno stranaku dunost navodi se u miljenju ustavnog
suda. 113 Lista kandidata je proslijeena predsjedniku i potpredsjednicima FBiH.
Sam Ustavni sud bi trebao da bude vrhovna garancija potovanja vladavine
prava a politici oito odgovara da nema takve institucije i onda blokiraju njihov proces
imenovanja, a onda poteu vitalni nacionalni interes i dobivaju na vremenu kae
profesor Trnka.

4. Umjesto zakljuka
Nadlenosti ustavnih sudova u BiH su od kljune vanosti za funkcionisanje
drave na naelima ustavnosti i zakonitosti. Povjerenje javnosti u ustavne sudove moe
se osigurati samo ako u njima zasjedaju vrhunski strunjaci u pravnim oblastima. Prema
miljenju sudije Branka Peria da bi se to osiguralo, neophodno je zakonom propisati
jasne uslove za izbor i standardizovane procedure za identifikaciju strunih znanja i
sposobnosti. ini se da upravo taj segment nije danas u dovoljnoj mjeri razraen.114
Prema postojeoj literaturi iz ustavnog prava ne postoje opteprihvaeni
standardi za sastav i izbor sudija ustavnih sudova, ve svaka zemlja kreira vlastita
rjeenja. Cilj bi trebalo biti osiguranje legitimiteta izabranih sudija po osnovu strune
kompetencije i moralnog digniteta.
Tijekom 2012. godine Ured disciplinskog tuitelja je zaprimio ukupno 1.229
pritubi na rad sudaca i tuitelja u BiH115, to je znaajno poveanje u odnosu na godinu
ranije. U informaciji VSTV-a ne navodi se da li su se neke od pritubi odnosile na
politiku pripadnost nositelja pravosudnih funkcija. albe su se uglavnom odnosile
na nezadovoljstvo sudakom odlukom ili obustavom istrage. Osim sudije Simia nije
zabiljeeno da je drugi sudija ostao bez posla zbog veze sa politikom. Ipak, zbog svega
navedenog postavlja se pitanje mogu li sudije koji su u pravosue doli preko politike biti
potpuno neovisni u svom odlukama?!
U dravama gdje se principi nezavisnosti i nepristranosti u djelovanju pravosudnih
institucija dosljedno provode, nisu dozvoljene situacije u kojima izvrna, zakonodavna i
sudska vlast zadiru u nadlenost jedna druge, kao to je to sluaj u BiH.
113

7HNVWRORVSRUQDMHUMHODQLFD6'$REMDYOMHQX'QHYQRPDYD]X

114

%UDQNR3HUL,]ERUVXGLMDXVWDYQLKVXGRYD%,+)RQGDFLMD&HQWDU]DMDYQRSUDYR

115

3RGDFLL]JRGLQMHJL]YMHWDMD9679]DJRGLQX

80

Institucionalna korupcija i pravosue u Bosni i Hercegovini116*

Elma Demir
Kada pljaka postane nain
ivota za grupu ljudi koji ive
zajedno u drutvu, oni kreiraju
za sebe pravni sistem koji to
dozvoljava i moralni kodeks
koji ga velia.Frederic Bastiat
Poetkom ove godine svjedoili smo masovnim protestima koje su graani,
obespravljeni radnici, bivi borci, nezaposleni, izbjeglice, penzioneri, i mladi organizirali
zajedno sa sindikatima i drugim organizacijama civilnog drutva kako bi iskazali
nezadovoljstvo radom institucija vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH). Pored rastue
nezaposlenosti i porasta siromatva, jedan od glavnih uzroka pomenutih protesta i
trajkova je i rasprostranjena korupcija koja naruava drutvene odnose i koja sama
doprinosi neefikasnosti rada javnih institucija, te time postaje i uzrok razliitih oblika
diskriminacije. Korupcija predstavlja pojavu zloupotrebe povjerene ovlasti u javnom ili
privatnom sektoru u cilju sticanja line koristi ili koristi za nekoga drugog.117 To znai i
financijsku ili materijalnu korist, kao i ne-materijalnu korist koje su veinom vezane za
ostvarivanje profesionalnih i politikih ambicija.118 Time korupcija ne podrazumijeva
iskljuivo mito u novcu nego i razliite vrste protuusluga koje imaju odreenu vrijednost,
kao to je dobivanje nekretnina, radnih mjesta, privilegovano uee u javnim tenderima
ili procedurama, itd. Kada je u pitanju korupcija u javnom sektoru ona podrazumijeva
naruavanje i nepotivanje zakona i zakonskih procedura, kao i profesionalne etike i
morala. Korupcija poveava trokove javnih usluga, te time pojedinci i pravna lica plaaju
ne samo cijenu odreene usluge nego i dodatno mito. U korumpiranom sistemu, svi
oni koji nemaju dovoljno finansijskih sredstava da kupe odreenu uslugu, ili nemaju
poznanstva koja e im omoguiti pristup usluzi bez naknade, nalaze se u nepovoljnijem
poloaju od onih koji na takve usluge mogu raunati. Upravo nejednak tretman graana
po osnovu lanstva u politikim partijama, ili zbog porodinih veza i boljeg finansijskog
poloaja119, ponukao je graane da izau na ulice i trae uspostavljanje stvarnog
demokratskog poretka i vladavine prava.
116*

3ULSUHPDRYHVWXGLMHNDRLSUDWHHLVWUDLYDQMHSURYHGHQRMHXRNYLUXSURMHNWD-DDQMHSUDYRVXGQH]DWLWHOMXGVNLK
SUDYDX%RVQLL+HUFHJRYLQLNUR]81SURFHV8QLYHU]DOQRJSHULRGLQRJSUHJOHGD,,, te se zahvaljujem Asocijaciji za
GHPRNUDWVNHLQLFLMDWLYH$',&HQWUX]DOMXGVNDSUDYD8QLYHU]LWHWDX6DUDMHYXNDRLWLPX86$,'3URMHNWDUD]YRMD
VHNWRUD SUDYRVXD ,, 86$,' -6'3 ,, QD LVND]DQRM SRGUFL ,VWRYUHPHQR GXJXMHP YHOLNX ]DKYDOQRVW 5HQDWL 5DGL
'UDJLL&HQWUX]DLVWUDLYDNRQRYLQDUVWYR&,1]DSULVWXSED]DPDVWXQLVDYMHWLLQIRUPDFLMHNDRL6DQHOL3DULSRYL
L-DVHQNL)HUL]RYLQDVWUXQLPSUDYQLPVDYMHWLPD
117

'HQLFLMDNRUXSFLMHNRMXNRULVWL7UDQVSDUHQF\,QWHUQDWLRQDO6OLQXGHQLFLMXNRULVWLL6YMHWVNDEDQND

118

5RGULJXH]'LDQDL(KULFKV/LQGDHGV*OREDO&RUUXSWLRQ5HSRUW&RUUXSWLRQLQ-XGLFLDO6\VWHPV>*OREDOQL
L]YMHWDMRNRUXSFLML.RUXSFLMDXSUDYRVXGQLPVLVWHPLPD@7UDQVSDUHQG\,QWHUQDWLRQDO&DPEULGJH8QLYHUVLW\
3UHVV&DPEULGJH
119

Zakon o zabrani diskriminacije BiH definie diskriminaciju kao dovoenje u nepovoljniji poloaj bilo koje osobe
ili grupe osoba u pristupu i ostvarivanju zagarantiranih prava po osnovu politikog ili drugog uvjerenja, socijalnog
porijekla, i imovnog stanja, izmeu ostalog.

81

Naelo vladavine prava podrazumijeva princip upravljanja prema kojem su sve

osobe, institucije i preduzea, javne i privatne, ukljuujui i samu dravu, odgovorne na
osnovu zakona koji se trebaju javno objavljivati, jednako provoditi i neovisno presuivati,
a koji su u skladu s meunarodnim normama i standardima ljudskih prava. To zahtijeva,
takoer, mjere koje trebaju osigurati potivanje naela nadreenosti prava, jednakost
pred zakonom, odgovornost na temelju zakona, pravednosti u primjeni zakona, diobe
vlasti, sudjelovanje u donoenju odluka, pravne sigurnosti, izbjegavanje proizvoljnosti
kao i proceduralnu i pravnu transparentnost.120 Centralnu ulogu u uspostavljanju
vladavine prava odnosno u kreiranju pravne drave ima pravosudni sistem. Koruptivna
praksa u pravosudnom sistemu naruava efikasno i nepristrasno dijeljenje pravde i
tumaenje zakona sa najautoritativnijeg nivoa, ime se podrivaju temelji vladavine
prava, a time i socijalne pravde u drutvu. Time koprucija u pravosuu predstavlja
krenje fundamentalnih postulata demokratske drave. U takvim okolnostima, usljed
nepovjerenja u pravosudni sistem, potencijalni korisnici sudskih usluga, uzimaju
pravdu u svoje ruke traei alternativne naine rjeavanja svojih problema, najee
zaobilazei redovne procedure i nadlena tijela, i takvom praksom ukorijenjuju korupciju
duboko u sve pore drutva. Sa druge strane, upravo zbog odsustva valjane reakcije na
negativne koruptivne pojave u drutvu, razliiti oblici korupcije se sistemski integriraju
u svim oblicima drutvenog ivota, od privrede do socijalnih usluga siromanim.
Sistemska korupcija je maligna bolest demokratskog drutva koju je nuno odstraniti
u najranijem obliku.
Upravo ovaj problem je najvea boljka bosanskohercegovakog drutva.Graani,
mediji, nevladine organizacije, i meunarodne organizacije godinama ukazuju na visok
nivo korupcije u pravosudnom sistemu u BiHkao i svim ostalim sektorima drave,
posebice u zdravstvu, obrazovanju, javnoj administraciji i javnim preduzeima.121 Na
koji nain onda da se drutvo u BiH suoi sa korupcijom ukoliko je i njen osnovni
mehanizam podlegao ovoj negativnoj pojavi? Kao to e ovo istraivanje pokazati, efikasno
suoavanje s korupcijom u BiH zahtijevati e, prije svega, fokus na institucionalne oblike
korupcije te jaanje nezavisnosti pravosudnih institucija. Naime, definicija korupcije u
pravosuu koju koristi Transparency International podrazumijeva neprimjereni uticaj
na istrane i sudske postupke od strane bilo kojeg organa u okviru pravosudnog sistema.
Meutim, ova analiza ukazuje na injenicu da pravosudna korupcija izlazi izvan okvira
pravosudnog sistema, te je direktno vezana za vodee zakonodavne i izvrne institucije
u dravi.
Zato se uopte javlja korupcija u pravosuu? Struna lica koji ine pravosudni
sistem mogu koristiti svoje vjetine, znanja i uticaj kako bi titili istinu i interese svih
graana, to veina i ini u praksi. Meutim, oni takoer mogu zapostaviti ove vrijednosti,
koristei svoju funkciju da bi se obogatili ili unaprijedili svoje karijere i uticaj.122 Korupcija
u pravosuu naruava pravdu, navodi Globalni izvjetaj Transparency International o
120

9ODGDYLQD]DNRQDLWUDQ]LFLMVNDSUDYGDXNRQLNWQLPLSRVWNRQLNWQLPGUXWYLPD2EUDDQMHJHQHUDOQRJVHNUHWDUD
81D6LJXUQRVQRYLMHH81D6

121
9DQRMHQDJODVLWLGDLVDPRFLYLOQRGUXWYRNDRLPHXQDURGQD]DMHGQLFDNRMDGMHOXMHX%L+QLMHLPXQDQDNRQLNW
LQWHUHVDLNRUXSFLMXWHELVYDNDNREXGXDLVWUDLYDQMDWUHEDODGDVHEDYHLRYRPSUREOHPDWLNRP
122

,ELG

82

korupciji iz 2007. godine i naglaava da time korupcija u pravosudnom sistemu rtvama

i optuenima negira jedno od osnovnih ljudskih prava - pravo na pravino i nepristrano
suenje.123U sluaju kada je pravosue korumpirano, ono djeluje kao instrument zatite
poinioca koruptivnih djela ime se mijenja institucionalna funkcija ovog dijela vlasti, a
koja treba da djeluje u ime zatite javnog interesa i svakog pojedinca. Zabiljeene parole
sa bh. protesta upravo ukazuju na ovu pojavu u BiH: Sudovi i policija, svi su zatitnici
bande na vlasti, Kad nepravda postane zakon, otpor postaje dunost, i Tuioce na
sud.124
Iako su ovakve i sline optube veoma este u javnom diskursu, istraivanja koja
analiziraju korupciju u pravosuu u BiH su rijetka. Naime, optube o rasprostranjenosti
korupcije u pravosuu esto se baziraju na pojedinanim sluajevima, upitnicima
o percepciji zastupljenosti korupcije, dok studije koje analiziraju prakse korupcije
ne postoje. Upravo ova kratka studija nastoji popuniti postojeu prazninu i ponuditi
odreenu sistematizaciju koruptivnih djela u pravosuu. U tom smislu, izostavljena
je analiza institucionalno-pravnog okvira za borbu protiv korupcije kao i statistika
procesuiranja korupcije od strane tuilatava i sudova, s obzirom da su detaljniji podaci o
ovim aspektima borbe protiv korupcije dostupni zainteresiranim pojedicima u studijama
koje su citirane u ovom radu. Identifikacija i klasifikacija razliitih oblika korupcije i
koruptivnih praksi u pravosuu ima i za cilj da postavi osnovu za budua izuavanja
procesa odluivanja i administrativnih procedura u pravosudnim institucijama, koje
bi se trebale unaprijediti i izmjeniti u skladu sa identifikovanim problemima i slabim
takama kada je u pitanju procesuiranje korupcije u tuilatvima i sudovima u BiH.
U tom smislu ovaj rad se fokusira na institucionalnu korupciju, te se dotie problema
podmiivanja samo ovla.
Metodologija, odnosno pristup izuavanju korupcije u pravosuu nije
jednostavan. S obzirom da je rije o nezakonitim praksama, teko je dobiti podatke
o uestalosti ove pojave kao i o konkretnim praksama. Iako je korupcija esta tema
u medijima i openito u bosansko-hercegovakom javnom diskursu, provedena
istraivanja125 ukazuju da graani samo djelomino razumiju ovu pojavu. S obzirom da
postoji veoma malo raspoloivih podataka, autorica analize nastojala je prikupiti i sama
odreene podatke kroz kvantitativnu analizu kao i intervjue sa nosiocima pravosudnih
funkcija i sa pojedincima koji su prijavili korupciju nadlenim institucijama. Koristei
istraivake prie (N=131) o nezakonitom djelovanju javnih institucija objavljene od
strane Centra za istraivako novinarstvo (CIN), autorica je analizirala njihov medijski
sadraj u cilju identifikacije i klasifikacije koruptivnih djelatnosti u razliitim institucijama
vlasti, ukljuujui i pravosue.126 S obzirom da se medijski sadraj veine medija u BiH
123

5RGULJXH] 'LDQD L (KULFKV /LQGD HGV *OREDO &RUUXSWLRQ 5HSRUW   &RUUXSWLRQ LQ -XGLFLDO 6\VWHPV
7UDQVSDUHQG\,QWHUQDWLRQDO&DPEULGJH8QLYHUVLW\3UHVV&DPEULGJH

124

*RRJOH,PDJHV3URWHVWL%RVQDL+HUFHJRYLQD

125

3RJOHGDM,]YUQLVLH,VSLWLYDQMHMDYQRJPQLMHQMD86$,'3URMHNDWUD]YRMDVHNWRUDSUDYRVXD,,86$,'
-6'3,,6DUDMHYR,VWUDLYDQMHSRND]XMHGDYHLQDJUDDQDGHQLHNRUXSFLMXNDRDNWX]LPDQMDPLWDWHPRUDOQR
RVXXMXLVWL6GUXJHVWUDQHGDYDQMHPLWDQLMHYLHQRNDRMHGQDNRSUREOHPDWLQR

126

6RE]LURPQDQHPRJXQRVWJHQHUDOL]DFLMHSRGDWDND]ERJRJUDQLHQRVWLDQDOL]HLGRVWXSQRVWLSRGDWDNDRYDVWXGLMD
QDVWRMLGDWLVDPRMHGDQSRYUQLSUHJOHGSRMDYHNRUXSFLMHXSUDYRVXXGDLGHQWLFLUDQDMHHREOLNHNRUXSFLMHLSURFMHQL

83

ne moe uzeti kao vjerodostojan, ova analiza fokusirala se samo na istraivake prie
Centra za istraivako novinarstvo (CIN) jer metoda istraivanja i verifikacija svih
podataka koje organizacija objavi je zasnovana na najmodernijim standardima u oblasti
istraivakog novinarstva te nizu provjera koje ukljuuju i miljenje pravnika i drugih
strunjaka na svaku objavljenu priu. Na kraju ovog rada, dati su prijedlozi javnim
institucijama ali i organizacijama civilnog drutva za efikasniji pristup borbiprotiv
korupcije koja ve godinama naruava drutvene odnose u BiH i time ugroava osnovna
ljudska prava njenih graana.

Rasprostranjenost korupcije u bh. pravosuu

Podaci o nivou rasprostranjenosti korupcije u pravosuu u BiH zasnivaju se
jedino na indeksima percepcije, odnosno na stavovima pojedinaca koji su uestvovali
u datim istraivanjima. Globalni barometar korupcije kojeg objavljuje Transparency
International stavlja Bosnu i Hercegovinu na 72. mjesto od 177 zemalja po nivou
transparentnosti svoje vlasti. Ovaj indeks percepcije za 2013. godinu navodi da 65%
ispitanika iz BiH tvrdi da je pravosue u BiH korumpirano ili izrazito korumpirano.
U poreenju sa rezultatima percepcije u drugim sektorima - u politikim partijama
77%; javnoj administraciji 67%; policiji 62% - ovaj podatak ukazuje da je nepovjerenje
graana prema pravosuu na slinom nivou kao prema ostalim javnim institucijama.
Interesantan je i podatak da 32% ispitanika priznaje da su dali mito policiji, dok njih 16%
priznaje da su mito dali nosiocima pravosudnih funkcija u 2013.godini.
Istraivanje javnog mnijenja koje je proveo tim USAID Projekta razvoja sektora
pravosua II (USAID JSDP II) pokazuje sline rezultate: sudovi i tuilatva percipiraju
se kao korumpirani i podloni mitu. Veina ispitanika smatra da su sudije i tuioci
manje korumpirani nego ministri, parlamentarci, naelnici opina, carinski i poreski
slubenici, te ljekari, ali da su korumpiraniji od univerzitetskih profesora, nastavnika,
vjerskih elnika, medija, policije, NVO i vojske. Dodatno, javno mnijenje izgleda
podijeljeno kada je u pitanju percepcija korupcije u pravosuu: oko polovina ispitanika
(43,47%) oznaava pravosudne institucije kao nisu transparentne dok njih 42.53% je
miljenja da su pravosudne institucije samo donekle ili veoma transparentne. Vie od
pola ispitanika (52,8%) ne vjeruje da su tuioci nepristrasni u voenju predmeta niti
da pripremaju optunice na osnovu pravnog postupka, dok skoro polovina ispitanika
(48,2%) ne smatra da su sudije nepristrasne. Meutim, ono to je evidentno iz provedenog
istraivanja jeste da [p]ostoji jasna percepcija da novac odluuje u predmetima te da je
iznad injenica i zakona kako u parninim tako i krivinim predmetima.127
Analiza istraivakih pria Centra za istraivako novinarstvo (CIN) potvruje
postojanje i koritenje koruptivnih praksi u pravosuu.Od 131. istraivake prie koje
su zabiljeile nezakonit rad institucija, njih 13,74% odnosi se na pravosudne institucije,
RSLQLYR]DVWXSOMHQRVWLRYHSRMDYH7LPHGDWLRSLVLSRMDYDLREOLNDNRUXSFLMHQHSUHGVWDYOMDMXLVFUSQLSUHJOHGVWYDUQRJ
stanja u praksi pravosudnih institucija.
127

,]YUQLVLH,VSLWLYDQMHMDYQRJPQLMHQMD86$,'3URMHNDWUD]YRMDVHNWRUDSUDYRVXD,,86$,'-6'3,,

6DUDMHYR

84

ukljuujui i dravno Tuilatvo, Sud BiH, kao i niz opinskih sudova. Grafikon 1
prikazuje djelatnosti javnih institucija pri kojima je zabiljeen neprimjeren uticaj i
korupcija. Odreene funkcije koje pripadaju pravosudnim institucijama su zabiljeene
kao est instrument nezakonitih radnji, odnosno izrazito su podlone korupciji, a
to su: imenovanja advokata po slubenoj dunosti, steajni postupci, zapoljavanje
i sudsko vjetaenje128. Time su ujedno koruptivna djela vezana za ove postupke
najrasprostranjeniji oblici korupcije.

Grafikon 1: Javne institucije u kojima su zabiljeene nezakonite radnje i korupcija

Proces imenovanja advokata po slubenoj dunosti predstavlja radnju

posebno podlonu korupciji jer entitetski zakoni koji ureuju ovu oblast ne sadre
jasno precizirane kriterije. Naime, entitetski zakoni o krivinom postupku navode
da optueni ima pravo na advokata po slubenoj dunosti kojeg imenuje sud ukoliko
optueni ne moe pokriti trokove suenja zbog finansijskih razloga i u sluaju kada
je mogua zatvorska kazna dua od 3 godine ili kada je to u interesu pravde. Meutim,
ostaje nejasno koji kriteriji se primjenjuju kada sud imenuje advokata kao i kriteriji koji
se koriste za odreivanje kada optueni ne moe snositi trokove odbrane.129 Naime,
128

Godinji izvjetaj Institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH za 2013. godinu potvruje rezultate analize, te kada
su u pitanju albe graana koje su ombudsmeni zaprimili a odnose ne na pritube na pristranost sudskih vjetaka, pa i
prijateljskih veza sa suprostavljenom stranom, te neprofesionalno i nesavjesno vjetaenje.

129
9LGL3ULMHGORJ]DNOMXDNDDGYRNDWD0LUVDGD6LSRYLDSRWSUHGVMHGQLND$GYRNDWVNHNRPRUH)HGHUDFLMH%L+NRMH
MH GRVWDYLR DNWRP EURM  RG GDQD  'HYHWD .RQIHUHQFLMH .RQIHUHQFLMD PLQLVWDUD SUDYGH X %RVQL L
+HUFHJRYLQL6DUDMHYR

85

pomenuti zakoni propisuju da e se osumnjieni/optueni prvo pozvati da izabere

branioca, a ako to ne uini da e to umjesto njega uiniti sud, pri emu nije precizirano
na koji tano nain e sud izvriti odabir advokata. Kako su sudski postupci veoma
skupi, posebice oni krivine prirode, rijetko koji optuenik moe finansirati odbranu,
pa je esta pojava da gotovo svi optuenici dobivaju dobru pravnu zatitu, a esto se
ova pomo daje i politiarima i kriminalcima odnosno pojedincima koji su dobrog
imovinskog stanja. Centar za istraivako novinarstvo (CIN) objavio je nedavno listu
advokata koji su obavljali funkciju advokata po slubenoj dunosti u periodu od 2005.
do 2010. godine, koja pokazuje da su neki advokati znatno favorizirani od strane sudova.
Vano je naglasiti da su izmjenama i dopunama Zakona o krivinom postupku BiH iz
2009. godine anse za malverzaciju prilikom postavljanja branioca u predmetima koji se
vode pred Sudom BiH znatno smanjene jer je istim propisano da e Sud BiH, u sluaju
postavljanja branitelja, osumnjienog odnosno optuenog prvo pozvati da sam izabre
branitelja sa predoene liste, pa ukoliko osumnjieni, odnosno optueni sam ne izabere
branitelja sa predoene liste, branitelja e postaviti Sud redoslijedom s liste advokata. Isto
tako, propisano je i da kad pozvani advokat nije u mogunosti da preuzme odbranu,
Sud BiH poziva sljedeeg advokata s liste advokata. Advokatska komora FBiH uputila
je zahtjev za izmjenu odnosno dopunuZakona o krivinom postupku FBiH u ovom
pogledu kako bi se sprijeile koruptivne prakse u i entitetskim sudovima.130
Dodatno, posebno je interesantna injenica da rtve odnosno oteene osobe u
istom krivinom predmetu ne mogu ostvariti pravnu pomo dok osumnjieni/optueni
mogu.131 Naime, zakoni o krivinim postupcima daju mogunost sudovima da u
krivinom postupku odlue o odtetnom zahtjevu. Meutim, u praksi sudovi to gotovo
nikada ne ine i ne koriste navedeno zakonsko ovlatenje da u okviru istog krivinog
postupka odlue i o odtetnom zahtjevu oteene osobe, ve se umjesto toga oteene
osobe upuuju da svoj zahtjev za naknadu tete ostvaruju u parninom postupku. Time
se primoravaju rtve odnosno oteene osobe da pokreu dodatne parnice u kojima se
treba naknadno utvrditi materijalna i nematerijalna teta. Na taj nain se stvaraju ne
samo trokovi za oteenu osobu koja je prinuena pokrenuti parnicu kako bi ostvarila
svoj zahtjev, ve se i sudovi nepotrebno zatrpavaju dodatnim predmetima. S obzirom
da zakoni o krivinom postupku, kao i zakoni o besplatnoj pravnoj pomoi, nisu
jasno precizirali pravo na besplatnu pravnu pomo rtvama odnosno oteenima kod
ostvarivanja zahtjeva za naknadu tete u okviru krivinog postupka, ovakva vrsta pomoi
se ne prua u praksi. Dodatno, besplatna pravna pomo u graanskim parnicama nije
dostupna u svim jurisdikcijama u BiH i mnoge rtve odnosno oteene osobe ostaju
130

3ULMHGORJ ]DNOMXDND NRML WUHEDMX GD EXGX XJUDHQL X =DSLVQLN VD  .RQIHUHQFLMH PLQLVWDUD SUDYGH$GYRNDWVND
NRPRUD)%L+6DUDMHYR

131

,DNRVXXVYRMHQL=DNRQR]DWLWLVYMHGRNDSRGSULMHWQMRPLXJURHQLKVYMHGRNDX%L+NDRLSUDWHL3URJUDP]DWLWH
VYMHGRNDNRMLXYRGHSUDYRQDSUDYQXSRPRSRPHQXWLPVYMHGRFLPDWH$NFLMVNLSODQ]DUDYQRSUDYQRVWVSRORYDNDRL
=DNRQRUDYQRSUDYQRVWLVSRORYDL6WUDWHJLMD]DSUHYHQFLMXLERUEXSURWLYQDVLOMDX%L+NRMLVDGUHSRVHEQHPMHUHNRMH
XNOMXXMXSUDYQRVDYMHWRYDQMHLSUXDQMHEHVSODWQHSUDYQHSRPRL]DWLHQLPVYMHGRFLPDNDRLUWYDPDSRURGLQRJL
VHNVXDOQRJQDVLOMDLVWLVHQHSULPMHQMXMXXSUDNVLMHURVWDMHQHMDVQRNRSUXDQDYHGHQXSUDYQXSRPRDQLWLVX]DNRQL
R NULYLQRP SRVWXSNX XVNODHQL VD JRUH SRPHQXWRP UHJXODWLYRP7DNRHU LDNR X VYRMLP .RGHNVLPD HWLNH DGYRNDWL
RGQRVQRHQWLWHWVNHDGYRNDWVNHNRPRUHWUHEDMXSUXDWLEHVSODWQXSUDYQXSRPRWHLDNRLPVHSRMHGLQFLHVWRREUDDMX
XSUDNVLULMHWNRDGYRNDWLSUXDMXSUDYQXSRPRSURERQR.DRSRVOMHGLFHRYLKQHGRVWDWDNDXSUDNVLVHMDYOMDMXUD]OLLWH
QHJDWLYQHSRMDYHNRMHVXSRVWDOHSRVHEQRRLJOHGQHXSUHGPHWLPDSURFHVXLUDQMDUDWQLK]ORLQDLQDVLOMDXSRURGLFL

86

bez pravne pomoi i ne mogu ostvariti ista prava kao osumnjieni/optueni. Postavlja
se pitanje zato jo uvijek rtve odnosno oteene osobe nisu ukljuene u mjere pravne
zatite. Meutim, evidentno je ko beneficira od ovakve prakse u sudovima.
Korupcija pri zapoljavanju, a posebice nepotizam kao i praksa kupovine radnog
mjesta su posebno uestale pojave u svim sektorima, pa i u pravosuu. Tokom pripreme
ove studije, autorica je dobila niz informacija o pojedinanim sluajevima korupcije pri
zapoljavanju. tovie, intervjuisane osobe ukazivale su i na injenicu da u odreenim
sudovima rade osobe sve sa istim prezimenom i iz istog mjesta, tj. da su svi zaposleni
iz jedne porodice. Pravni strunjaci ukazuju i na netransparentnu praksu imenovanja
i napredovanja u slubi, te esto tuioci ili sudije koji sakriju ili neprofesionalno vode
predmete budu nagraeni boljom funkcijom.132
Grafikon 2: Aktivnosti javnog i privatnog sektora u okviru kojih su zabiljeene pojave
neprimjerenog uticaja i korupcije

132

9LGL5RQGL6DQHOD2PHUGL-DVPLQDL3LULMD(GLQD1HRYLVQRVWVXGLMDLWXLODFD/MXGVNDSUDYDLSUDYRVXHX
%RVQLL+HUFHJRYLQL,]YMHWDMRSURYHGELSUHSRUXNDXVHNWRUXSUDYRVXDX%L+L]8QLYHU]DOQRJSHULRGLQRJSUHJOHGD
9LMHD]DOMXGVNDSUDYD8MHGLQMHQLKQDFLMD$VRFLMDFLMD]DGHPRNUDWVNHLQLFLMDWLYH0UHDSUDYGHX%L+
6DUDMHYRPDUW

87

Institucionalna korupcija i pravosue

Pored niza drugih nezakonitih praksi u radu pravosudnih institucija, ono to
posebno izdvaja koruptivne prakse kod imenovanja advokata po slubenoj dunosti
kao i zapoljavanju u pravosudnim institucijama jeste uestalost, rasprostranjenost
i indirektni uticaj koji se stvara na sudske postupke i pravosue. Time ovakve prakse
poprimaju oblik koji obino i sporadino davanje/primanje mita nema. Naime, oblici
i prakse koruptivnog ponaanja u pravosudnim institucijama se mogu svrstati u dvije
glavne kategorije: institucionalna ili sistematska korupcija i podmiivanje. Bez obzira da
li je u pitanju manji ili vei oblik koristi, sistematska korupcija u pravosuu osigurava
da korupcija koja se ukorijenila u svakom drugom podruju dravne i ekonomske
aktivnosti ostaje izvan zakona.
Upravo najveu prijetnju bh. drutvu predstavlja ova njena karakteristika, jer
ukoliko se ne sankcionie ili ne sprijei na neki drugi nain - korupcija postaje prihvaena
praksa. Time korupcija esto poprima oblike sistematske ili institucionalne korupcije
koja ima razliite karakteristike od podmiivanja, kao druge kategorije koruptivnih
djela. Ovaj oblik korupcije koja naruava cjelokupni politiki sistem ili odreeni
sektor a Lawrence Lessig, profesor Harvardskog univerziteta, naziva je institucionalna
korupcija. Lessig definie institucionalnu korupciju kao ekonomiju uticaja koja slabi
mo i kapacitete institucija da ispune svrhu zbog koje su osnovane.133 Ova vrsta
korupcije ukljuuje i prakse koje nisu nuno nezakonite iako mogu biti predmet
zabrinutosti i kritike dobro informisanih pojedinaca i grupa ali se najee smatraju
neetinim od strane svih relevantnih aktera unutar institucije.134 Klasina pojava kod
ovog oblika korupcije jeste izmjena procedura i zakonskih akata koje mijenjaju samu
svrhu postojanja institucije esto kako bi ista sluila interesima pojedinaca a najee
za linu korist (novac, status, ambicije, i sl.). Time institucionalna korupcija predstavlja
rasprostranjenu ili sistematsku korupciju i fokusirana je na institucije a ne na pojedince.
Analiza istraivakih pria Centra za istraivako novinarstvo (CIN), kao i
dodatno kvalitativno istraivanje, ukazali su da je upravo najvei problem bh. pravosua
institucionalna korupcija koja omoguava podmiivanje. Naime, pregled oblika
korupcije koji naruavaju vladavinu prava pokazuje da isti izlaze izvan okvira djelovanja
pravosudnih institucija jer se provode u oblasti nadlenosti zakonodavne i izvrne
vlasti u BiH. Ovi oblici korupcije odnosno koruptivne prakse i metode se koriste kako
bi se sistematski uruila vladavina prava, a posebice naruila efikasnost i nezavisnost
pravosua u BiH. Time ovaj trei nivo vlasti se znatno slabi u odnosu na izvrnu vlast. U
tom pogledu, zabiljeene su sljedee prakse:
x Asimetrina decentralizacija institucija i nejasna podjela nadlenosti izmeu
razliitih organa vlasti;
x Minimalna izdvajanja i ulaganja iz javnog budeta za rad pravosudnih
133
/HVVLJ/DZUHQFH3UHGJRYRU,QVWLWXFLRQDOQDNRUXSFLMDGHQLFLMD-XOLDVRSLV]DSUDYRPHGLFLQXL
HWLNX
134

/HVVLJ:LNL,QVLWXWLRQDO&RUUXSWLRQ/HVVLJ:LNL,QVWLWXFLRQDOQDNRUXSFLMD

88

institucija, inspekcija, ureda za reviziju, i drugih kontrolnih mehanizama;

x Decentralizirano finansiranje pravosudnih institucija i ovisnost istih od
nadlenih institucija izvrne vlasti u finansijskom pogledu (kanjenje
budetskih transfera za plate i redovne poslove sudova i tuilatava, i sl.);
x Angaovanje pravnih strunjaka i advokata u pripremi/analizi zakona i drugih
pravnih akata s ciljem kreiranja razliitih rjeenja javnih politika koje sadre
rupe u zakonu kao i nedoreenosti, to onemoguava potpunu ili djeliminu
primjenu odreenog zakona;
x Politiko uplitanje u imenovanja nosioca pravosudnih funkcija;
x Masovna i neosnovana pomilovanja poionioca krivinih djela135;
x Prijetnje, ucjene i napadi;
x Manipulacija materijalnim statusom
(imenovanja, plate, uslovi rada, itd.)136;

nosioca

pravosudnih

funkcija

x Kanjavanje i mobing pojedinih nosioca pravosudnih funkcija koji savjesno

obavljaju svoj posao ili se smatraju previe nezavisnim kao i onih koji prijave
korupciju ili druge oblike nezakonitog rada u javnom sektoru (transfer na
udaljene lokacije; nazadovanje u slubi; otkazi ili novane kazne; neosnovane
disciplinske mjere; oduzimanje predmeta i dodjeljivanje istog podobnim
pojedincima)
x Neprovoenje istraga i podizanja optunica po slubenoj dunosti;
x Marginalizacija uloge internih revizorskih tijela unutar institucija (nejasne,
komplikovane i dugotrajne upravne i albene procedure unutar institucija;
nepostojanje posebnih odjela za internu kontrolu i reviziju,
x Politika nekanjavanja i neefikasnih sankcija i kazni.
Pored ovih praksi zabiljeeno je podmiivanje koje moe a i ne mora biti proizvod
sistematske odnosno institucionalne korupcije. Podmiivanje predstavlja korupciju koja
se moe desiti u svim istranim i sudskim procesima i interakcijom sa pravosudnim
135
9LGL &HQWDU]D LVWUDLYDNRQRYLQDUVWYR 3RPLORYDQMHIXQNFLRQHULPDUDGRYDQMHNDR L &,1 /LVWX SRPLORYDQLK
IXQNFLRQHUD6DUDMHYR'RVWXSQRQD,QWHUQHWXKWWSZZZFLQEDSRPLORYDQMHIXQNFLRQHULPDUDGRYDQMH

136 'RVWRMQLXVORYL]DSROMDYDQMDLUDGD]DQRVLRFHSUDYRVXGQLKIXQNFLMDPRJXPRWLYLUDWLVXGVNRRVREOMHGDQHWUDL
LOLX]PHPLWR6XGDFNRMLUDGLX]DMHGQLFLJGMHVHVWUXNDSRWXMHLGREURNRPSHQ]LUDHPDQMHYMHURYDWQRX]HWLPLWRRG
VWUDQNHXQHNRP]HPOMLQRPLOLSRURGLQRPVSRUXXRGQRVXQDVXGLMHNRMLUDGHXORLMLPXVORYLPDUDGD,DNRMHHYLGHQWQD
LPDQLSXODFLMDPDWHULMDOQLPVWDWXVWRPQRVLRFDSUDYRVXGQLKIXQNFLMDRYDMDVSHNWLQVWLWXFLRQDOQHNRUXSFLMHQLMHREUDHQX
RYRPUDGXGHWDOMQLMH]ERJLQMHQLFHGDMH0UHDSUDYGHREMDYLODYHQHNROLNRDQDOL]DQDRYXWHPX9LGLUDQLMHL]YMHWDMH
/MXGVNDSUDYDLSUDYRVXH

89

institucijama. Obino podmiivanje podrazumijeva plaanje za usluge koje su dio

redovnog rada institucija, a esto se koristi kako bi se ubrzalo ili usporilo procesuiranje
predmeta, kako bi se odobrile ili odbile apelacije, ili kako bi se uticalo na sudiju u
cilju donoenja eljene odluke. Vano je naglasiti da podmiivanje ne podrazumijeva
iskljuivo primanje mita, nego i davanje mita, mada bosansko-hercegovaka javnost ne
osuuje davanje mita jednako kao primanje istog.137
Institucionalna korupcija generalno predstavlja najveu prijetnju bosanskohercegovakom drutvu. Institucionalna korupcija ne podrazumijeva postojanje zavjera
na visokom politikom nivou iako ih ne iskljuuje. Naime, u odreenom vremenskom
periodu donosioci odluka mogu znaajno uticati na sadraj zakona i drugih propisa u
zemlji, te tako dizajnirati iste u linu korist. Nakon odreenog vremena, sama svrha
postojanja odreenih javnih institucija i programa su izmjenjeni tako da djeluju u ime
i tite interese male grupe pojedinaca. Masovna krenja ljudskih prava kao i visoka
stopa organiziranog i privrednog kriminala evidentirana u brojnim istraivanjima
i izvjetajima kako nevladinih organizacija, kao i izvjetajima javnih institucija i
meunarodnih organizacija samo su neki od pokazatelja koji upuuju na sistematski
problem nekanjavanja ili nevodoljnog sankcionisanja korupcije i kriminala u BiH,
odnosno ukazuje na sistematsku neefikasnost pravosudnog sistema da uspostavi
vladavinu prava u BiH. Naravno, ovu ulogu nema samo pravosue nego i vrhovne
dravne i entitetske zakonodavne i izvrne institucije jer se upravo iz prethodno date
liste vidi da nadlenosti i odgovornost za veinu koruptivnih djela imaju zakonodavna i
izvrna vlast.

Metode institucionalne korupcije

Kada je u pitanju institucionalna korupcija, glavni mehanizam koji se koristi od strane
predstavnika politikih partija, zakonodavne i izvrne vlasti jeste dizajniranje pravnoinstitucionalnog okvira koji omoguava uticaj na pravosue ali i koji slabi efikasnost i
koordinaciju pravosudnih organa. Nedavna izjava Marinka avare za medije najbolje
ilustruje svrhu ovakvog pristupa. Oni [Vlada] samo predlau zakone kako bi uspostavili
kontrolu nad ovim procesom kako bi sami sebe zatitili.138 Prvenstveno, ovaj pristup
ogleda se u konstantnoj proizvodnji javnih institucija, zakona, strategija i akcionih
planova kao i izmjeni istih. Ogromna sredstva iz javnih budeta se izdvajaju za nove
institucije, dok se postojee zanemaruju, iako imaju potrebne nadlenosti. Tako se na
primjer pristup u borbi protiv korupcije fokusirao na kreiranje nove institucije, a ne
na jaanje postojeih mehanizama. Ovaj pristup detaljnije je pojanjen u ovom radu
kasnije. Ono to je vano istai jeste da ovakav pristup omoguava predstavnicima
vlasti da daju utisak rada odnosno aurnosti u rjeavanju problema, ali istovremeno ne
137

86$,'3URMHNDWUD]YRMDVHNWRUDSUDYRVXD,,86$,'-6'3,,SURYHRMHLVSLWLYDQMHMDYQRJPLMHQMDXJRGLQL

NRMHMHSRND]DORGDNRQFHSWNRUXSFLMHQLMHSRWSXQRMDVDQRSRMMDYQRVWLX%L+,VWUDLYDQMHMHSRND]DORGDJUDDQLQHRVXXMX
GDYDQMHPLWDNROLNRLSULPDQMHLVWRJLHVWRRSUDYGDYDMXRGUHHQHDVSHNWHNRUXSFLMHLLQLVHGDSUDYHUD]OLNXL]PHXRQLKNRML
SODDMXLRQLKNRMLSULPDMXPLWRQHXYLDMXLGDVXRGJRYRUQLLRQLNRMLSULPDMXLRQLNRMLSODDMXPLWR

138

0DULQNRDYDUDL]MDYDFLWLUDQDX$QWLNRUXSWLYQL]DNRQLSUHGGHOHJDWLPDPDMD+UYDWLSUHGGLOHPRP2VORERHQMH


90

podrazumijeva i stvarnu implementaciju regulative.

Pristup koji se esto koristi kako bi se naruila nezavisnost i efikasnost
pravosudnih institucija jeste kreiranje policy rjeenja koja omoguavaju direktno
odluivanje i uticaj od strane predstavnika politikih partija na pravosudne procese.
Najbolji primjer jeste nedavna inicijativa za izmjenu Zakona o visokom sudskom i
tuilakom vijeu BiH (VSTV BIH) kako bi se izmjenila procedura imenovanja tuioca
u smislu prenosa nadlenosti sa VSTV-a na dravno odnosno entitetska zakonodavna
tijela. Uplitanje u nadlenosti pravosudnih organa ogleda se i kroz dovoenje u pitanje
rad i ustavnost dravnih pravosudnih institucija, kao i same ustavnosti postojanja Suda
BiH i Tuilatva BiH, kao i odrivosti pravosudnih reformi u BiH. Tako je Narodna
skuptina Republike Srpske, na inicijativu tadanjeg predsjednika RS Milorada Dodika,
usvojila Odluku o posljedicama antidejtonskog i neustavnog instaliranja pravosua na
nivou Bosne i Hercegovine i (ne)djelovanja Tuilatva BiH i Suda BiH u predmetima
ratnih zloina kako bi se diskreditirale ove institucije dok se u medijima ranije pisalo o
podizanju optunice protiv Dodika od strane Tuilatva BiH.
Dodatno, institucionalna asimetrija, decentralizacija i nejasna podjela
nadlenosti izmeu pravosudnih organa pokazali su se kao jedan od glavnih uzorka
loeg procesuiranja kriminala i korupcije u BiH. Sistem pravosua u BiH sainjavaju
sudovi i tuilatva na svim nivoima vlasti zajedno sa tijelima za provoenje zakona
ija uloga je da pruaju podrku pravosudnim tijelima. Ovaj pristup u dizajniranju
pravosudnog sistema rezultirao je postojanjem etiri nepovezana sistema policije,
sudova i tuilatava jer isti nisu u sistemu meusobne subordinacije nego se njihovi
odnosi zasnivaju na saradnji i pruanju uzajamne pomoi u skladu sa vaeim zakonskim
propisima. Policijski sistem je takoer decentraliziran i podrazumijeva postojanje
entitetskih i kantonalnih ministarstava za unutranje poslove, koja takoer imaju vanu
ulogu u otkrivanju krivinih djela i provoenju istraga vezanih za kriminal i korupciju,
a neka i posebna odjeljenja za organizirani i privredni kriminal i korupciju. U okviru
Ministarstva sigurnosti BiH djeluju agencije koje se bave suzbijanjem organizovanog
kriminala i korupcije: Dravna agencija za istrage i zatitu (SIPA), Granina policija BiH
(GP BiH), i Ured za saradnju s Interpolom. Takoer, vanu ulogu ima VSTV BiH pri
kojem djeluje i Ured disciplinskog tuioca a ije nadlenosti podrazumijevaju rjeavanje
albi na rad tuioca i sudija i time rad na otkrivanju i sankcionisanju korupcije unutar
pravosua. Vano je naglasiti da decentralizirano ureenje drave ne predstavlja samo
po sebi problem, ve konstantni otpor od strane entitetskih i kantonalnih vlada da
usklade svoje djelovanje tj. da koordiniraju svoje aktivnosti, to je od javnog interesa
svake pravosudne institucije u zemlji jer efikasna koordinacija podrazumijeva efikasniju
identifikaciju i sankcionisanje krivinih djela. Otpor koji je uloen protiv reforme
policijskih struktura u BiH najbolje ilustruje ovu injenicu. Dejtonsko ureenje u BiH se
zloupotrebljava kako bi postojei institucionalni ili policy nedostatci ne bi se otklonili.
Vodeu ulogu u otkrivanju i procesuiranju korupcije i kriminala trebale bi
imati dravne pravosudne institucije. U okviru Tuilatva BiH je uspostavljen Posebni
odjel za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju, dok u Sudu BiH takoer
postoji paralelan odjel. Usvajanjem Zakona o suzbijanju organizovanog i najteih oblika
privrednog kriminala RS, ustanovljeno je Specijalno tuilatvo Republike Srpske i
91

posebno Odjeljenje u okviru Okrunog suda u Banja Luci za suzbijanje organiziranog

i najteih oblika privrednog kriminala. Time Specijalno tuilatvo djeljuje paralelno sa
postojeim Tuilatvom RS. Slino je i u Federaciji BiH, gdje je Vlada pripremila skup
zakona namijenjenih borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Posljednji dodatak ovom institucionalnom mnotvu jeste Agencija za prevenciju
korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH. Iako je Agencija osnovana prije
nekoliko godina, jo uvijek nije u funkciji jer nisu dodjeljena finansijska sredstva za njen
rad. Smaji u svojoj studiji o suzbijanju organiziranog kriminala i korupcije u BiH navodi
da se ovakav sistem unutranje sigurnosti, obiljeen etnonacionalnim, birokratskim i
asimetrinim podjelama, odraava negativno i na politiku suzbijanja organiziranog
kriminala i korupcije u BiH.139 Saradnja izmeu institucija nije redovna i efikasna, niti
su nadlenosti jasno podijeljene i jasne. (Upravo je pitanje nadlenosti suda pokrenuto
u toku procesuiranja visokopozicioniranih politiara u BiH i koriteno je kao osnova za
odbacivanje optubi).
Istovremeno, pored osnivanja novih institucija, institucije zakonodavne i
izvrne vlasti redovno usvajaju strategije i akcione planove koji imaju za cilj efikasnije
procesuiranje korupcije i kriminala u BiH. Dakle, vano je naglasiti da je osnovni
strateki pristup u borbi protiv korupcije osnivanje novih institucija i usvajanje
planova, dok je jaanje postojeih kapaciteta za borbu protiv korupcije kroz pravosue
zanemareno. Tako su usvojene i Strategija za borbu protiv korupcije i Strategija Bosne
i Hercegovine za borbu protiv organizovanog kriminala i pratei Akcioni planovi
koji sadre veoma iroko definisane mjere koje prije svega ukljuuju izradu i izmjenu
zakona, dok razvoj mehanizama za primjenu istih nije u fokusu. Takoer, 2008. godine
usvojena je i Strategija za reformu sektora pravde u BiH koja ukljuuje i podkategoriju
Neovisnost i harmonizacija, a unutar koje su predviene aktivnosti institucionalnog
jaanja nezavisnosti institucija kroz centralizaciju finansiranja pravosudnih institucija i
harmonizaciju sudskih odluka. Naalost, implementacija pomenutih stratekih planova
nije tekla u skladu sa planom i institucije nisu pokazale znaajnije rezultate u svom radu.
Iako usvajanje stratekih planova i osnivanje novih institucija ne ukazuje direktno na
korupciju, ovakav pristup ukazuje na injenicu da se ve tokom jedne decenije - koliko ve
bh. pravosue prolazi kroz procese reformi - kontinuirano bira iste metode koje se nisu
pokazale kao efikasne u borbi protiv korupcije ili jaanju vladavine prava u BiH. Time se
reforme provode samo formalno ali ne i u stvarnoj praksi jer izostaje jaanje ili kreiranje
mehanizama koji e omoguiti provoenje stratekih planova i zakona. Prije svega,
veoma esta pojava da se usvajaju zakoni i akcioni planovi bez popratnih finansijskih
sredstava odnosno da se ne izdvajaju sredstva iz javnih budeta za implementaciju istih
ukazuje na nedostatak predanosti i ozbiljnosti pomenutim reformama.
Istraivanje Transparency International BiH o procesuiranju korupcije pred
tuilatvima u BiH za period 2011-2012. upravo potvruje ovu injenicu: iako postojei
materijalno-pravni okvir prua adekvatnu osnovu za efikasno suzbijanje svih oblika
koruptivnih delikata u BiH, samo procesuiranje korupcije je na nezadovoljavajuem
139

Smaji, Mirza. Kriminalna politika politika suzbijanja organiziranog kriminala u Bosni i

Hercegovini. Godinjak Fakulteta politikih nauka u Sarajevu 2010/2011. Sarajevo, 2011.

92

nivou. Naime, provedeno istraivanje je pokazalo da je od 26.979 istraga koje su tuilatva

u BiH provela u 2012. godini, 5,4% istraga provedeno za koruptivna i krivina djela
protiv slubene i druge odgovorne dunosti. Od 15.555 optunica koliko je podignuto
u 2012. godini od strane svih tuilatava u BiH, samo njih 1,4% ine predmeti vezani
za procesuiranje korupcije. Meutim, podaci postaju posebno poraavajui kada se
analizira i rad sudova. Transparency International BiH u pomenutom istraivanju za
period 2011-2012 godina navodi da je od 26 predmeta za krivina djela protiv slubene
i druge odgovorne dunosti pred Sudom BiH, samo njih 15 zavreno osuujuom
presudom. Od 237 predmeta na sudovima u Federaciji BiH njih 125 su sadravali
osuujue presude, dok je u Republici Srpskoj situacija takoer veoma slina - od 230
predmeta koji su voeni na sudovima u ovom entitetu, njih 127 zavrilo je osuujuom
presudom. S obzirom da BiH ima 74 redovna suda, ovi podaci ukazuju na veoma
ogranienu uinkovitost pravosua u procesuiranju korupcije.
Evropska komisija u svom Izvjetaju o napretku Bosne i Hercegovine za 2013.
godinu navodi da je BiH jo uvijek u ranoj fazi borbe protiv korupcije, te dodaje da iako
je pokrenuto nekoliko krivinih postupaka i istraga protiv javnih slubenika visokog
rangai dalje je nizak ukupan nivo djelotvornih istraga, krivinih postupaka i
presuda u predmetima korupcije. Zajedniki istrani timovi i mehanizmi za otkrivanje
korupcije tek trebaju biti razvijeniBroj potvrenih optunica je jo uvijek skroman
te ostaje nizak broj konanih presuda.140 Vodei se rezultatima pomentog izvjetaja,
Evropski parlament usvojio je Rezoluciju u februaru ove godine u kojoj, izmeu ostalog,
izraava zabrinutost zbog velike korupcije koja je vrlo prisutna na svim razinama javnog
ivota i sloenih veza izmeu politikih i poslovnih aktera te medija; poziva na ubrzanje
provedbe strategije za borbu protiv korupcije i na pojaanje uinkovite istrage, progona
i kanjavanja sluajeva korupcije.141
Nedostatak sistematskog procesuiranja organiziralnog kriminala i korupcije,
kao i visokopozicioniranih politiara u BiH ukazuje na institucionalnu korupciju
u pravosuu. Do sada je bilo nekoliko pokuaja u pokretanju sudskih procesa protiv
visokopozicioniranih politiara, ali kao to pokazuje statistika, veina je zavrila
neuspjeno. Nedavno su podignute optunice protiv predsjednika FBiH ivka Budimira
i zamjenika premijera FBiH Jerka Ivankovi Lijanovi za krivina djela protiv slubene
dunosti. esto se ovakve optunice koriste u politike svrhe, tj. politike obraune, te se
optunice podiu kada to slui politikom interesu. Istraivanje koje je autorica Luiati provela na temu krivinog procesuiranja visokopozicioniranih politiara u BiH
koristei studije sluaja pokazalo je da je od ukupno 326 predmeta procesuiranih pred
Odjelom II Suda BiH samo u 8 predmeta optunica podignuta protiv visokopozicioniranih
politiara. Od tog broja 6 predmeta je rezultiralo oslobaanjem optuenih, jedan
predmet je rijeen nagodbom, dok je jedno lice osueno u prvostupanjskom postupku,
ali samo za dio optunice. Navedena analiza predmeta koji su voeni protiv Edhema
Biakia, Dragana ovia i Mladena Ivania identificirala je brojne neregularnosti u
pravosudnom sistemu koje su omoguile oslobaajue presude u ova tri predmeta.
140

(YURSVNDNRPLVLMD,]YMHWDMRQDSUHWNX%RVQHL+HUFHJRYLQH]DJRGLQX

141

5H]ROXFLMD(XURSVNRJSDUODPHQWDRGYHOMDHRL]YMHXRQDSUHWNX%RVQHL+HUFHJRYLQH]D

93

Lui-ati naglaava sljedee:

- Sud BiH tumai isti zakon na razliite naine u razliitim predmetima;
- tokom suenja Sud obustavlja postupak pod izlikom da za isti nije nadlean;
- nepravilna uporaba dokaza i nedosljedan postupak u vezi sa doputenou dokaza;
- koritenje apsolutne zastare: eka se i po deset godina da bi se zapoeo odreeni postupak.
I pored postojeih dokaza, pomenuti politiari su osloboeni. Vano je
napomenuti da tokom istraivanja autorici Lui-ati Tuilatvo BiH nije stavilo na
raspolaganje optunice i druge dokumente koji bi inae trebali biti dostupni javnosti,
niti je ijedan tuilac koji je uestvovao u navedenim postupcima htio uestvovati u
istraivanju. Interesantna je i injenica iz 2011. godine kada je Centar za istraivako
novinarstvo (CIN) izvjestio javnost da je nestalo 40 originalnih dokumenta iz tuilakog
spisa iz predmeta ovi-Lijanovii, na to ukazuje i prepiska izmeu Tuilatva i Suda
Bosne i Hercegovine (BiH) i Tuilatva Kantona Sarajevo (KS), ukljuujui slubene
carinsku dokumentaciju kao i izjave svjedoka. Na upite medija vezano za ovaj sluaj,
tadanji dravni tuilac, Milorad Barain, odgovara da nije rije o vanim dokumentima,
ve, navodno, o neka tri dokumenta iz carine koje je lako ponovo nai ako neko eli da
ih pronae.

Grafikon 3: Analiza uloge pravosudnih institucija u slujevima korupcije, CIN Baza

istraivakih pria

Odreene informacije o uinkovitosti pravosua u procesuiranju korupcije

nudi i analiza reakcija pravosudnih institucija u vezi zabiljeenih djela korupcije koja su
obraivana u okviru CIN-ovih istraivakih pria. Istraivanje pokazuje da su institucije
94

reagovale u 65% sluajeva, ali je ipak bilo kakva reakcija izostala u 35% predmeta.
Interesantna je i injenica da je samo u 15% sluajeva pokrenut sudski postupak, iako
analiza ukazuje na trend da graani prijavljuju korupciju.
Naime, grafikon 4. (nie u tekstu) pokazuje da je prijava korupcije najee
upuena nadlenim tuilatvima, dok se drugi mehanizmi zatite od korupcije ne koriste
u dovoljnoj mjeri 142. S jedne strane, ovi podaci ukazuju da su tuilatva prepoznata kao
kljuni mehanizam u istrazi i sprjeavanju korupcije dok, sa druge strane, statistika daje
negativnu sliku uinkovitosti tuilatava jer znatno manji procenat predmeta zavri na
sudu.

Grafikon 4: Analiza uloge pravosudnih institucija u sluajevima korupcije, CIN Baza

istraivakih pria

Pored mogue korupcije unutar samih tuilatava koje zaustavlja ili usporava
daljne istrage, jedan od uzroka sudskog procesuiranja korupcije je i veliki broj prijava
koje zaprimaju ova tijela.
Interesantna injenica kada je u pitanju sankcionisanje nezakonitog djelovanja u
javnom sektoru jeste i vremenski period u kojem su se odvijale gore prikazana krivina
djela ili prekraji. Naime, analiza je ukljuivala i pregled vremenskog raspona od
momenta kada je krivino djelo ili prekraj zabiljeen do momenta kada je sankcionisano,
ukoliko je uopte i sankcionisano. Analiza ovog vremenskog raspona pokazuje da su
142

,QVSHNFLMHWULWDUDGDLRVWDOHLQVSHNFLMHVXWDNRHUMDYQDWLMHODNRMDVXSUHSR]QDWDNDRYDDQ
PHKDQL]DPXUMHDYDQMXNRUXSFLMHPHXWLPSUDNVDXND]XMHGDLVWDLPDMXRJUDQLHQHQDGOHQRVWL
SRVHELFHXYLGXVDQNFLRQLVDQMDLOLNDQMDYDQMDLQVWLWXFLMDLSRMHGLQDFDNRMLNUH]DNRQ

95

se nezakonite radnje ak u 12,6% odvijale due od 10 godina, dok veina sluajeva

nezakonitog djelovanja odnosno 77% od zabiljeenih nezakonitih radnji u okviru ovog
istraivanja odvija se tri godine ili due.
Analiza istraivakih pria CIN-a ukljuivala je i identifikaciju svrhe odnosno
povod koruptivnom djelovanju i iz svake prie evidentno je da 99% nezakonitih radnji
imalo je za cilj sticanje line imovinske koristi ili zarade, dok je ostatak nezakonitih djela
vezan za sticanje imovinske dobiti ili uticaja za odreenu politiku stranku. Grafikon
5. (nie u tekstu) prikazuje vrste i prakse nezakonitih radnji koje su zabiljeene u svim
institucijama koje su bile predmet analize istraivakih pria. Oigledno je da korupcija
predstavlja samo jedan oblik nezakonitog djelovanja nosioca javnih funkcija, te se
najee javlja paralelno sa nesavjesnim radom u slubi, sukobom interesa, zloupotrebom
poloaja. U tom pogledu, svako rjeenje u oblasti javne politike treba uzeti u obzir
povezanost odreenih pojava i praksi. Tako na primjer, efikasna borba protiv korupcije
treba da podrazumijeva punu primjenu zakona o sukobu interesa u svim institucijama,
i sl.
Pored injenice da je korupcija u pravosuu esto povezana sa sukobom
interesa i nesavjesnim radom u slubi, istraivanje je takoer pokazalo da je mogue
identifikovati prakse podmiivanja u sudskim postupcima. Tabela 1. daje pregled ovih
praksi slijedei pravosudni proces kroz koje prolaze predmeti krivine prirode. U biti,
sve prakse predstavljaju funkcije i operacije koje provode pravosudne institucije pod
neprimjerenim uticajem. Ono to je oigledno jeste da korupcija predstavlja izmjenu
svrhe cijelog postupka, te stvara nejednak odnos izmeu suprostavljenih strana u
postupku.

96

Grafikon 5: Oblici nezakonitnog djelovanja i neprimjerenog uticaja u

javnim institucijama

Pored navedenih praksi, neophodno je naglasiti da praksa neobjavljivanja

dokumentacije i openito postavljanje razliitih barijera u pristupu sudu i sudskim
materijalima je metoda koja se koristi od strane svih pravosudnih aktera. Stranke u
postupku dobivaju limitirane informacije o sudskom procesu, dok organizacije civilnog
drutva (OCD) koje rade na monitoringu rada javnih institucija kao i mediji svoj pristup
ostvaruju koristei Zakon o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI). Iako je ZOSPI
usvojen na dravnom i

97

Tabela 1: Koruptivne prakse u pravosuu

Praksa

3URFHV

Izmjena injenica u datim izjavama

Policijska istraga
Mijenjanje dokaza*
Predmet ili dio materijala je izgubljen*
Predmet je na ekanju u ladici*
Tuilatvo

Dodjeljivanje predmeta podobnom tuiocu

Namjerno zanemarivanje istrage ili dijela istrage
Izmjena liste optubi
Podizanje optunice bez dovoljno dokaznog materijala
Odobravanje/odbijanje optunice u korist strane koja je dala mito

Prvostepeni sud

Dodjeljivanje predmeta podobnom sucu*

Dodjeljivanje datuma koje favorizuje jedna strana*
Podmiivanje svjedoka*
Nezakazivanje roita*
Odobravanje neozbiljnih ili nepotrebnih zahtjeva u cilju dueg suenja*
Ukljuivanje ili iskljuivanje dokaza*
Donoenje sudske odluke u korist strane koja je dala mito*
Preblage/minimalne kazne*

Drugostepeni
sud
Izvrenje
krivinih
sankcija

Donoenje odluke o prihvatanju ili odbijanju albe u korist strane koja je

dala mito
Odgaanje izvrenja sudske presude
Neizvravanje sudske presude
*Praksa se ponavlja na kasnijim instancama sudskog postupka

98

i entitetskim nivoima vlasti143 jo 2001. godine na zahtjev Visokog predstavnika za

Bosnu i Hercegovinu, njegova primjena jo nije posve zaivila. Zakon navodi da svaka
osoba ima pravo pristupa informacijama u najveoj moguoj mjeri a u skladu s javnim
interesom, pri emu su javna tijela duna takve informacije uiniti dostupnim.144 Iako
je provedba ovog Zakona bila nepotpuna i neujednaena,145 u posljednjih je nekoliko
godina ovaj Zakon postao veoma vaan instrument za nevladine organizacije i grupe
graana koje su potraivale pristup javnim podacima, ukljuujui i organizacije koje
pruaju besplatnu pravnu pomo.146 Prole godine je Parlamentarna skuptina Bosne
i Hercegovine razmatrala izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI)
kojim bi se znaajno ograniio pristup javnim informacijama i dokumentima.147 Naime,
ovim izmjenama bi potencijalno moglo biti onemogueno objavljivanje bilo kojih javnih
dokumenata koji sadre line podatke. Ovi podaci u nekim sluajevima mogu obuhvatati
podatke od velikog javnog znaaja, kao to su podaci o koritenju javnog budeta za
socijalnu zatitu, zdravstvenu zatitu i naknade za nezaposlene, kao i informacije o
zaposlenim u javnom sektoru, ili podaci koji se odnose na sve sudske odluke koje nisu
ukljuene u ogranieni spisak sluajeva od javnog interesa (ratni zloini, organizirani
kriminal, korupcija, terorizam, utaja poreza i drugi predmeti koji predstavljaju sluajeve
od javnog interesa), kao i potencijalne druge informacije u vezi sudskih postupaka koji
su u toku ili nakon izricanja presude. Pobornici predloenih izmjena navode da su one
opravdane zbog potrebe usklaivanja ZOSPI-ja sa Zakonom o zatiti linih podataka u
BiH.148 Povodom ovog sluaja, mnoge nevladine organizacije su se obratile Ministarstvu
pravosua putem javnih konsultacija zalaui se za ouvanje prava na pristup javnim
informacijama u svom sadanjem obliku. Ova graanska inicijativa se pokazala uspjena
i sprijeila je usvajanje predloenih izmjena ZOSPI-ja.
Ipak, pravosue je samoinicijativno izmjenilo svoja pravila u vezi pristupa
sudskim materijalima vodei se Miljenjem Agencije za zatitu linih podataka, te je
uslijedila rapidna anonimizacija optunica, presuda, izjava i drugih materijala kako
bi se navodno oni uskladili sa Zakonom o zatiti linih podataka u BiH. Think thank
organizacija Analitika je provela istraivanje o anonimizaciji sudskih akata:

143

=DNRQRVORERGLSULVWXSDLQIRUPDFLMDPDX%RVQLL+HUYHJRYLQL6OXEHQLOLVW%L+EU
=DNRQRVORERGLSULVWXSDLQIRUPDFLMDPDX)HGHUDFLML%RVQHL+HUYHJRYLQH6OXEHQLJODVQLN)%+EU
=DNRQRVORERGLSULVWXSDLQIRUPDFLMDPDX5HSXEOLFL6USVNRM6OXEHQLJODVQLN56EU1HVOXEHQL
SULMHYRGLVDHQJOHVNRJMH]LNDUD]OLLWLK=263,MDVXGRVWXSQLQDZHEVWUDQLFL9LVRNRJSUHGVWDYQLNDhttp://www.ohr.int/
RKUGHSWOHJDOODZVRIELKSXEOLFLQIRDVS

144

=263,ODQ

145

3RJOHGDWL+RGL$PUD2VLJXUDYDQMHWUDQVSDUHQWQRVWLLRGJRYRUQRVWLYODGH2PRJXDYDQMHSULVWXSD
LQIRUPDFLMDPD)RQGRWYRUHQRGUXWYR%L+6DUDMHYRPRJXHSULVWXSLWLRQOLQH
KWWSZZZRVIELKRUJEDLPDJHV3URJBGRFV3')3SGISB6WXGLHV(1*BB$PUDB+RG]LFSGI

146

6DYL0LOHQD'RNOHMHGRDRPRMSUHGPHW"3ULPMHQD=DNRQDRVORERGLSULVWXSDLQIRUPDFLMDPDXVHNWRUX
SUDYGH0UHDSUDYGHX%L+PRJXHSULVWupiti online: KWWSZZZPUH]DSUDYGHEDPSEKODWLQLFDW[WSKS"LG 

147

&HQWDU]DLVWUDLYDNRQRYLQDUVWYR=DNRQRNRMHPVHMDYQRVWQHSLWD]DWLWDOLQLKSRGDWDNDLOL]DWLWD
LQVWLWXFLMD".OL[$SULODFFHVVLEOPRJXHSULVWXSLWLRnline: KWWSZZZNOL[EDYLMHVWLELK]DNRQRNRMHPVH
MDYQRVWQHSLWD]DVWLWDOLFQLKSRGDWDNDLOL]DVWLWDLQVWLWXFLMD
148

=DNRQR]DWLWLOLQLKSRGDWDNDX%RVQLL+HUFHJRYLQL6OXEHQLOLVW%L+EU

99

Od 2010. godine naovamo [] zabiljeen je trend restrikcija u pristupu

informacijama sa suenja, koje se, kako se navodi u relevantnim
zvaninim dokumentima,uvode u interesu zatite linih podataka
optuenih, osuenih i drugih uesnika u postupku. Konkretno,
restrikcije se ogledaju u anonimiziranju linih podataka pojedinaca
(pri emu anonimizacija, u ovom kontekstu, podrazumijeva zamjenu
ili isputanje odreenih podataka, odnosno objavljivanje podataka u
takvoj formi na osnovu koje se konkretne osobe ne mogu identificirati),
te naziva pravnih osoba, opina i gradova u sudskim odlukama i
tuilakim aktima objavljenim na internetu. U pojedinim sluajevima,
anonimiziraju se i sudske odluke i optunice distribuirane javnosti na
drugi nain naprimjer, na osnovu pojedinanog zahtjeva.Konano,
prema iskustvima predstavnika medija koji prate rad pravosua,
pojedini sudovi i tuilatva, pored toga to uope ne objavljuju vlastite
dokumente na internetu, ne dostavljaju ih ni na osnovu pismenog
zahtjeva anonimizirane ili ne.149
Anonimizacija je formalizirana kada je Visoko sudsko i tuilako vijee BiH
(VSTV BiH) usvojilo u septembru 2011 godine Politiku o objavljivanju sudskih odluka,
koja preporuuje da sudovi i tuilatava u BiH ponu anonimizirati presude i optunice
koristei Uputstvo za anonimizaciju sudskih odluka koje objavljuje Centar za sudsku
dokumentaciju VSTV-a.Tako je i Sud BiH u martu 2012. godine usvojio Pravilnik o
ostvarivanju pristupa informacijama pod kontrolom Suda i o saradnji sa zajednicomkoji
takoer predvia anonimizaciju svih sudskih odluka prije njihovog objavljivanja prema
javnosti. Organizacije civilnog drutva odgovorile su na ovu praksu zahtjevajui izmjenu
pravila jer ista su u sukobu sa cijelom svrhom pravosudnih procesa, te se njima kri
pravo javnosti na pristup informacijama koje je zagarantovano Evrpskom konvencijom
za zatitu ljudskih prava i sloboda. Prije godinu dana, VSTV BiH je izmjenio svoju
politiku ali izmjena pravila u praksi jo uvijek nije zaivjela. Pojedine sudske odluke
u Bazi podataka sudskih odluka koje VSTV stavlja na raspolaganje javnosti, su jo
uvijek anonimizirane. Nakon vie od godinu dana ekanja, Sud BiH je takoer izmjenio
svoj Pravilnik. Meutim, opa zatvorenost pravosudnih institucija, kao i nedavni
pokuaji formalizacije takvih odnosa, ukazuje na institucionalnu politiku koja ne
favorizira transparentnost i kao takva titi poinioce koruptivnih djela i slubenike koji
nesavjesno obavljaju svoje funkcije. U tom pogledu, moe se govoriti o sistematskoj ili
institucionalnoj korupciji u pravosuu koja kroz pravne procese pokuava da mijenja
svrhu javnih institucija.
Neizvravanje sudskih presuda predstavlja ne samo jedan ogroman problem
u pravosuu koje godinama zanemaruju sve vlasti u BiH, nego i ova praksa doprinosi
sistemskoj korupciji u pravosuu. Naime, ukoliko pojedinac doeka rjeenje suda
u njegovu korist, to ponovo nije garancija da e se sudska presuda i izvriti. Ovaj
problem se javlja ne samo kada su izvrioci privatne ve i javne institucije. Institucija
149

erimovi, Emina; Hodi, Edin i Mehmedi, Amra. Anonimizacija sudskih i tuilaih akata u Bosni i Hercegovini:
(ne)mogui kompromis izmeu zatite linih podataka i prava na informaciju o krivinim postupcima. Analitika
Centar za drutvena istraivanja. Sarajevo, 2014.

100

Ombudsmena za ljudska prava BiH godinama zaprima mnogobrojne albe graana koje
ukazuju na dugotrajnost sudskih postupaka (i time na odgaanje izvrenja presude)
i na neizvravanje sudskih presuda. U svom Godinjem izvjetaju za 2013. godinu,
ombudsmeni navode da neaurnost sudova i dugo trajanje sudskih postupaka ozbiljno
oteavaju graanima pristup sudu i uzrok su brojnih krenja prava graana na efikasnu
zatitu od strane suda u razumnom rokuovo ozbiljno ugroava efikasnu zatitu bilo
kojeg ugroenog prava ako stranka sudsku zatitu mora ekati godinama.150 esta je
praksa drugostepenih sudova da vraaju predmete ponovo na prvostepene sudove,
ime se procesi ponovo produuju a tuioci maksimalno iscrpljuju kako psihiki
tako i finansijski. U 2013. godini ova institucija zaprimila je 606 albi na rad sudova i
sudske administracije, dok je slian broj albi zaprimila i 2012. godine (637). U svom
obrazloenju, ombudsmeni navode da je ovakva situacija od koristi jedino poiniocima
kaznenih djela i drugih radnji za koje nikada ne moraju da odgovaraju ili plate odtetu,
bez obzira da li je rije o pojedincima iz privatnog ili javnog sektora. Veliki broj albi koje
graani podnose ombudsmenima odnose se na nemogunost izvrenja presuda kada je
izvritelj opina, kanton ili entitet. U skladu sa zakonom isplata ovih sredstava je mogua
samo onda ako imaju sredstva predviena za tu namjenu u budetima institucija, to
navedena tijela ne predviaju ili uveliko smanjuju izmjenama budeta. Isplate u vezi
sa postupcima koje su osobe dobile protiv Republike Srpske i Federacije BiH vre se
u obveznicama i stranke nisu zadovoljne okolnostima niti rokovima. Dodatno, javne
institucije su zapoele praksu evidentiranja ovih obaveza prema graanima kao javni
dug.151 est problem kada su u pitanju sporovi iz radnih odnosa jeste nemogunost
graana da ostvare svoje trabine usljed nelikvidnosti poduzea u kojima su radili. U
vezi istog ombudsmeni predlau ratifikaciju lana 25. Europske socijalne povelje kojim
se jami pravo radnika na zatitu njihovih trabina u sluaju nesolventnosti poslodavca.
Takoer, pravna lica esto ne izvravaju sudske odluke i ne potuju date rokove, te su
stranke koje su u sudskom postupku ostvarili pravo na potraivanje primorane da se
ponovo obraaju sudu za zahtjevom za izvrenje sudske presude u skladu sa Zakonom o
izvrnom postupku, to otvara proces koji ponovo moe trajati nekoliko godina. Uestalost
prakse nedobrovoljnog izvrenja sudskih odluka indicira da se ne radi o sporadinim
sluajevima. U odsustvu efikasnog provoenja prisilnog izvrenja od strane sudskih
organa, metod ciljanog odugovlaenja izvravanja sudskih odluka putem odsustva
dobrovoljnog izvrenja sudskih odluka i zloupotrebe svih procesnih mogunosti koje
dovode do odugovlaenja postupka izvrenja, ima za cilj da oteena strana ne dobije
odtetu ili zadovoljenje pravde. Na taj nain i ova praksa predstavlja oblik institucionalne
korupcije koja mijenja glavnu svrhu pravosua i sudskih postupaka. O institucionalnoj
korupciji moe se govoriti i kada su u pitanju neprovoenje odluka Ustavnog suda BiH
kao i odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Istraivanje koje je nedavno
provelo Udruenje za istraivanja i politike studije u Sarajevu pokazalo je da Ustavni
sud je izdao 80 odluka o neizvrenju do marta 2013. godine. Studija pokazuje da veina
odluka koja nisu izvrene rezultat su:

150

*RGLQMLL]YMHWDM,QVWLWXFLMH2PEXGVPHQD]DOMXGVNDSUDYD%L+]DJRGLQX

151

,ELG

101

[D]e jure i de facto blokada politikih elita [...] koji se odrava u

neprimjenjivanju/odugovlaenju primjene odluka Ustavnog suda
koje potencijalno utjeu na promjenu na ustavnog i politikog
sistema Bosne i Hercegovine. Blokada se primjenjuje bez obzira
da li se radi o odlukama o vitalnom nacionalnom interesu ili
ocjenama ustavnosti. Ovaj iri drutveni, pravni i politiki
ambijent treba imati u vidu i kada se radi i o individualnim
apelacijama pred Ustavnim sudom a problem je dalje uslonjen
strukturalnim problemima u pravosuu i generalno problemima
u trajanju sudskih i upravnih postupaka, te tekoama u
primjenama sudskih odluka. 152
Javlja se pitanje zato se pojedinci i institucije koje ne izvravaju odluke Ustavnog
suda BiH ne kanjavaju na osnovu lana 239 Krivinog zakona BiH. Pomenuto istraivanje
ukazuje na stav Tuilatva BiH koje tvrdi da je veoma teko dokazati krivinu odgovornost
u sluajevima neizvrenja odluke Ustavnog suda koje imenuju zakonodavno tijelo ili
vladu kao izvrioca zbog individualizacije odgovornosti, s obzirom da je Krivini zakon
ograniio odgovornost na slubenu osobu. Takva bi se osoba mogla teretiti za poinjenje
krivinog djela samo u sluaju da slubena osoba namjerno prikrije komunikaciju iz
Ustavnog suda.153 Meutim, Udruenje navodi da prepreke izvrenju odluka Ustavnog
suda nisu takve prirode jer nastaju kao posljedica izostanka relevantnog zakonodavnog
djelovanja. im predstavnik zakonodavnog tijela pokae da su poduzeti koraci ka
izvrenju odluke Ustavnog suda na primjer zaduenjem Vijea Ministara da predloi
traeno zakonsko rjeenje gubi se mogunost krivine odgovornosti bilo koje slubene
osobe iz tog zakonodavnog tijela, bez obzira na krajnji ishod takvog prijedloga. Glasanje
poslanika i predstavnika u zakonodavnim tijelima ne moe imati elemente krivinog
djela samo zato jer ne vodi ka izvrenju odluke Ustavnog suda.154
Ova analiza ukazuje na sistematski problem nekanjavanja pojedinaca i
institucija za neizvravanje sudskih odluka. Kao i u sluaju sa drugim vrstama krivinih
djela, kreirano je zakonsko rjeenje koje onemoguava kanjavanje a time mijenja i svrhu
djelovanja pravosudnih institucija. U sluaju Ustavnog suda BiH, ukoliko se odluke
ovog tijela ne provode, a vezane su za zatitu prava garantiranih Ustavom, dovodi se u
pitanje pravilno funkcionisanje cijelog politikog sistema. Naime, Ustavni sud upravo
slui kao instrument promjena kljunih zakona i usklaivanja istih sa meunarodnim
standardima, te time utie na kreiranje i konstantno prilagoavanje pravnog sistema
politikoj, ekonomskoj i socijalnoj situaciji u zemlji i svijetu. Trenutno, Ustavni sud
BiH zbog nemogunosti da ispuni svoju funkciju je taoc politikih elita kojima ne
odgovara izmjena trenutnog politikog sistema a time i odnosa moi.
Kada su u pitanju nosoioci sudskih i tuilakih funkcija, naravno da su svi pojedinano
152

%DQRYL'DPLU0XKDUHPRYL6DQHODL.DSR'HQDQD-DDQMHNDSDFLWHWD8VWDYQRJVXGD%RVQHL+HUFHJRYLQH
NDNRSREROMDWLSULPMHQXLL]YUHQMHRGOXND"8GUXHQMH]DLVWUDLYDQMDLSROLWLNHVWXGLMH&HQWDU]DSROLWLNHVWXGLMH
6DUDMHYR

153

,ELG

154

,ELG

102

odgovorni pred zakonom i kada su u pitanju svi oblici korupcije. Meutim, za

neizvravanje sudskih odluka, kao i za veinu ostalih nezakonitih i neetinih djela koja
podrazumijevaju naruavanje nezavisnosti i efikasnosti pravosudnih institucija, kao i
za koruptivno djelo podmiivanja a koja su saeto opisana i predstavljena u ovom radu,
rijetko ko snosi odgovornost. ak i da na prvi pogled nema ciljane namjere uea u
koruptivnim radnja, postavlja se pitanje gdje je granica izmeu nemara u vrenju
slubenih dunosti suca ili tuioca kao pojedinca, nemara predsjednika suda i glavnog
tuioca da na efikasan nain organizira rad pravosudnih institucija i, sa druge strane,
svjesnog prihvatanja negativne prakse koja, zbog intenziteta i uestalosti propusta uveliko
ukorijenjuje institucionalnu korupciju. Pored sistema krivinog gonjenja, osnovni
mehanizam u otkrivanju i sankcionisanju krenja profesionalnih dunosti od strane
sudija i tuilaca, pa time i korupcije i drugih nezakonitih radnji unutar pravosudnih
institucija predstavlja Ured disciplinskog tuioca VSTV BiH koji prima pritube protiv
sudija i tuilaca, vodi disciplinske postupke, utvruje disciplinsku odgovornost i izrie
disciplinske mjere. Meutim, za korupciju, sukob interesa i nesavjestan rad u slubi
rijetko ko snosi odgovornost ili posljedice. U 2012. godini Ured disciplinskog tuioca
VSTV BiH zaprimio je 1229 pritubi na rad nosioca pravosudnih funkcija. Oko 21%
pritubi potiu iz 2011. godine. Od ukupno 1.308 rijeenih pritubi u 2012. godini,
samo u 64 predmeta (4,9%) izreene su disciplinske mjere pa je pokrenuto ukupno 30
disciplinskih postupaka, to predstavlja najvei broj pokrenutih disciplinskih postupaka
od formiranja UDT-a. Primjera radi, u 2011. godini je pokrenuto 19 disciplinskih
postupaka, u 2010. je bilo 17 postupaka, dok je u prethodnom periodu, 2007. godine
bio zabiljeen najvei broj pokrenutih postupaka i to 23. Istovremeno, u 2012. godini je
okonano 33 postupaka, to takoer predstavlja najvei broj okonanih postupaka od
formiranja UDT-a, odnosno VSTV-a BiH.

Tabela 2: Priliv i rjeavanje pritubi, Ured disciplinskog tuioca VSTV BiH

Parametri
Broj primljenih pritubi
Broj rijeenih pritubi
Broj nerijeenih (otvorenih) pritubi na dan 31.12.
Prosjeni mjeseni priliv pritubi
Prosjeno mjeseno rjeavanje pritubi
Otvoreni ex-officio

2012.

2011.

1.229
1.308
749
102,4
109
166

1.111
1.319
819
92,6
109,9
130

Izvor: Godinji izvjetaj Ureda disciplinskog tuioca VSTV BiH za 2012. godinu

103

U pogledu strukture disciplinskih mjera u 2011. godini izreene su sljedee

mjere: pismena opomena koja se javno ne objavljuje (14), javna opomena (9), smanjenje
plae (8) i jedna mjera premjetanja s mjesta glavnog tuioca na mjesto tuioca. Sudije
su najveim dijelom odgovarale za sljedee disciplinske prekraje iz Zakona o VSTV-u:
x lan 56. taka 8. - nemar ili nepanja u vrenju slubenih dunosti
x lan 56. taka 10. - neopravdano kanjenje u izradi odluka ili u drugim radnjama
u vezi sa obavljanjem dunosti sudije ili bilo kakvo drugo ponovljeno nepotivanje
dunosti sudija).
Tuioci su disciplinski odgovarali najvie radi disciplinskih prekraja iz Zakona
o VSTV-u:
x lan 57. taka 9. - neopravdano kanjenje u provoenju radnji u vezi s vrenjem
dunosti tuioca ili bilo kakvo drugo ponovljeno nepotivanje dunosti tuioca
x lan 57. taka 22. - ponaanje u sudu ili tuilatvu i izvan suda ili tuilatva koje
teti ugledu tuilake funkcije.
Najvei broj podnesenih pritubi upuene su protiv sudija. U 2012. godini
protiv sudija podneseno je ukupno 786 pritubi, a protiv tuilaca 250. U pogledu nivoa
pravosudne vlasti, u najveem broju sluajeva pritube odnose na opinske, odnosno,
osnovne sudove, kao i na kantonalna, odnosno okruna tuilatva.
Dati podaci ukazuju na veoma ogranienu politiku kanjavanja sudija i tuioca
koje nesavjesno obavljaju svoje funkcije. S obzirom da samo 4,9% pritubi rezultira
nekom sankcijom, ovakav pristup znai da se kriminal isplati. Dodatno, vano je naglasiti
da je tokom ovog istraivanja zabiljeen i vei broj albi na rad advokata koje su upuene
Instituciji ombudsmena a potom proslijeene nadlenoj entitetskoj advokatnoj komori.
Meutim, ove organizacije ne provode uopte disciplinske postupke na osnovu pritubi
koje zaprimaju od strane graana.

Zakljuci i prioriteti za pristup u borbi protiv korupcije u pravosuu

Ova kratka analiza oblika i prakse koruptivnih djela u pravosuu i u odnosu na
pravosue pokazala je da neprimjeren uticaj nije evidentan samo kroz podmiivanje
u tuilakim i sudskim procesima u krivinoj i graanskoj oblasti. tovie, koruptivna
praksa, u svim svojim oblicima, koja je postala znatno rasprostranjena u svim dijelovima
drutva, zaivila je i u odnosu na pravosue ali kao posljedica i simptom sistematske
odnosno institucionalne korupcije. Kao to je ranije naglaeno, institucionalna korupcija
u pravosuu ne podrazumijeva politike zavjere ili sline metode od strane rukovodstva
institucija nego ovaj pojam ukazuje na itav ekonomiju neprimjerenog uticaja koja
mijenja svrhu postojanja i funkcije pravosudnih institucija. Rije je o korupciji koja je
zasnovana na zakonu, odnosno podrazumijeva izmjenu zakonskih rjeenja ali ne u cilju
104

efikasnijeg rada javnih institucija ili zatite javnog interesa ve kako bi se zatili interesi i
korist koji ostvaruju pojedinci, obino oni na u rukovodeim pozicijima.
Oigledno je da navedene prakse imaju opseg djelovanja i izvan pravosudnog
sistema, te ponuena definicija korupcije u pravosuu od strane Transparency
International a koja je data prethodno, ne obuhvata institucionalnu vrstu korupcije.
Meutim, autorica se odluila za iri pristup ovoj problematici jer bilo koje rjeenje
javne politike u borbi protiv korupcije u pravosuu e zahtjevati, prije svega, adresiranje
institucionalne korupcije, koja je u krajnjoj liniji i dovela do rasprostranjenosti prakse
podmiivanja.
Pregled i analiza koruptivnih praksi u pravosudnim institucijama ukazuje
na nekoliko glavnih negativnih mehanizama koji omoguavaju ali i dovode do
korupcije i neprimjerenog uticaja u toku sudskih/tuilakih postupaka, ime se uruava
funkcionisanje pravosudnog sistema kao bastiona u odbrani od korupcije. Efikasna
provedba zakonskih rjeenja je jedan od kljunih elemenata u borbi protiv korupcije. S
tim u vezi, poseban izazov u borbi protiv korupcije predstavlja primjena anti-koruptivnih
zakona u praksi to znai da e poinilac krivinog djela biti kanjen, a oteeni da
e dobiti naknadu za pretrpljenu tetu. Efikasnost sudaca i ireg sistema da provedu
u praksi ova legitimna oekivanja predstavlja osnovu borbe protiv korupciju. Bez
primjene ak i najbolji zakoni protiv korupcije postaju besmisleni.155 Meutim, nejasno
ili neprecizno definisana rjeenja i procedure u pojedinim zakonima predstavljaju
plodno tlo za korupciju u pravosudnim procesima, jer nejasnoe omoguavaju razliita
tumaenja zakona i utiu u krajnjoj instanci i na dugotrajnost postupka. Nadlenosti,
rokovi, kriteriji, procedure, sankcije i sl. esto nisu adekvatno ili potpuno definisane u
zakonima, a esto se ne usvajaju podzakonski akti. Na primjer, tek nedavno su policija i
tuilatva razvila pisana Upustva za voenje istraga koje trebaju da osiguraju potivanje
standarda i transparentnost procesa. Prema tome, neophodno je insistirati na paljivoj
pripremi i usvajanju zakona kao i prateih procedualnih akata koji detaljno opisuju
kriterije, procedure, obrazce i ostala pravila u provoenju istraga i sudskih postupaka
unutar i izmeu pravosudnih institucija.
Kada su u pitanju nosioci sudske i tuilake funkcije, te uposleni u pravosuu,
posebnu panju treba obratiti na izgradnju takvog mehanizma kontrole koji e
omoguitida se, primjenom objektivnih kriterija, procijeni da li svojim injenjem ili
neinjenjem uestvuju u sistemskim ili individualnim koruptivnim radnjama (npr.
nemar u procesuiranju, nepotizam, podmiivanje i sl. Oigledno je i da nepostojanje
automatizovanih sudskih procesa stvara mogunosti neprimjerenog uticaja u toku
istranih radnji i sudskih postupaka. Iako je usvojen Sistem za upravljanje predmetima
(Court Management System CMS) jo uvijek ne koriste sve pravosudne institucije
ovaj sistem u punom kapacitetu niti se koristi isti za evaluaciju rada sudija, tuilaca i
ostalog osoblja pravosudnih institucija. U tom pogledu, unapreenje sistema evaluacije
rada nosioca pravosudnih funkcija, te ocjene uposlenih u pravosudnim institucijama
treba predstavljati prioritet u pravosudnim reformama, uz uvoenje spektra mjera i
155

5RGULJXH] 'LDQD L (KULFKV /LQGD HGV *OREDO &RUUXSWLRQ 5HSRUW   &RUUXSWLRQ LQ -XGLFLDO 6\VWHPV
7UDQVSDUHQG\,QWHUQDWLRQDO&DPEULGJH8QLYHUVLW\3UHVV&DPEULGJH

105

praksu koja e ukazati na transparentan i ozbiljan pristup borbi protiv korupcije unutar
pravosua.
Posebno, i iz perspektive disciplinske odgovornosti nosioca pravosudnih funkcija,
veoma mali procenat kriminalnih i koruptivnih radnji u pravosuu bude otkriven a jo
manji sankcionisan. Iako podaci o radu Ureda disciplinskog tuioca VSTV pokazuju
znatnan napredak u odnosu na rad istog Ureda prije nekoliko godina, ipak otkrivanje
i kanjavanje nesavjesnog rada u slubi, sukoba interesa i podmiivanja je izrazito slab
razvijen mehanizam s obzirom na ukupni uinak. Nadalje, uloga advokatskih komora
kao i profesionalnih udruenja u sektoru pravde (sudija, tuioaca, strunih saradnika
i savjetnika, notara, sudskih vjetaka, itd.) u prevenciji i sankcionisanju korupcije je
potpuno zanemarena. Neophodno je raditi na jaanju kapaciteta pomenutog Ureda kao
i advokatskih komora i profesionalnih udruenja u sektoru pravde, te raditi na etikoj
edukaciji i treningu nosioca pravosudnih funkcija i advokata.
Kada je u pitanju institucionalna korupcija u odnosu na pravosue, odnosno
koruptivne radnje koje provode organi izvrne i zakonodavne vlasti kroz procese izrade
i usvajanje razliitih pravnih okvira ili praksi koje imaju za cilj osiguranje line korist
za pojedine grupe u drutvu u odnosu na opti drutveni interes, i to kroz izgradnju
neefikasnog materijalnog i proceduralnog okvira koji umanjuje ili oteava ispunjavanje
mandata sistema pravde, ostaje dilema na koji nain utvrditi da li koruptivna namjera
zaista postoji i kako efikasno djelovati. Meutim, iako na prvi pogled izgleda da bi tretiranje
ovakvih pojava u kontekstu korupcije u irem smislu, mogla uruiti sistem demokratskog
funkcionisanja vlasti, u kojem je uloga izvrne vlasti da predlae, a zakonodavne da
razmatra i usvoja rjeenja koja su podrana od strane veine u parlamentu, ipak se ini
vrijednim ukazati na injenicu da, naalost, postojee prakse zaista indiciraju potrebu da
se, u cjelokupnom pristupu borbi protiv institucionalne korupcije posebna panja posveti
razvoju javnih politika i pravnog okvira koji je utemeljen na argumentima i detaljnom
analizom stanja. U izradi zakona i drugih pravnih akata opteg karaktera, neophodno je
osigurati prisustvo relevantnih profila strunjaka i predstavnika drutvenih interesnih
skupina koji e osigurati objektivnost i transparentnost, kao i provoenje konsultativnog
procesa sa svim relevantnim subjektima. Princip transparentnosti je bez sumnje jedno
od najmonijih sredstava u prevenciji i borbi protiv korupcije u svim njenim oblicima.
U svim ovim procesima naroito je vana uloga civilnog drutva jer djelovanje
treeg sektora treba da proizvede demokratski pritisak na predstavnike vlasti, ukljuujui
i nosioce pravosudnih funkcija, da rade u skladu sa zakonom i interesima pravde i
javnosti. Ono to dobra praksa u borbi protiv korupcije pokazuje jeste da se mediji i
organizacije civilnog drutva, ukoliko ele da se utiu na javne institucije, trebaju, pored
redovnih aktivnosti praenja i izvjetavanja o pravosudnim procesima, predmetima i
regulativi, ukljuiti u procese odluivanja, zagovaranja i lobiranja kroz konsultacije i
uee u radu radnih grupa i komisija koje osnivaju izvrne i zakonodavne institucije.
Takoer, pruanje besplatne pravne pomoi u sporovima za koje se moe oekivati
pojava korupcije ili politiki uticaj predstavlja jo jedan efikasan mehanizam u borbi
protiv korupcije u pravosuu. Strateko parnienje i pokretanje parnica od javnog
interesa predstavlja jednu noviju praksu u radu organizacija civilnog drutva ali izrazito
uinkovitu.
106

Na kraju, vano je naglasiti da percepcija korupcije moe biti razliita od stvarne pojave
u drutvu. Naime, nauna istraivanja iz socijalne psihologije su dokazala da sama
naa percepcija moe doprinjeti rasprostranjenosti odreenog ponaanja pojedinaca u
drutvu. Ukoliko postoji rasprostranjena percepcija o odreenoj drutvenoj pojavi, bez
obzira da li je ona stvarna ili ne, u odreenom momentu veina e prihvatiti istu kao
drutvenu normu na osnovu koje e ravnati svoje ponaanje. U tom pogledu, pored
regulativnih mjera veoma je vano raditi na podizanju svijesti o stvarnoj zastupljenosti
korupcije te se fokusirati na programe informisanja javnosti koji e ukazivati na eljena
ponaanja a ne samo na ukazivanje na postojanje odreenog drutvenog problema.

Bibliografija
1. AkcioniplanzaprovedbuStrategijezaborbuprotivkorupcije(2009.2014.)
2. Antikoruptivni zakoni pred delegatima 15. maja: Hrvati pred
dilemom.Osloboenje, 09.05.2014.
3. Banovi, Damir; Muharemovi, Sanela i Kapo, Denana. Jaanje kapaciteta
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kako poboljati primjenu i izvrenje
odluka?Udruenje za istraivanja i politike studije/Centar za politike
studije. Sarajevo, 2014.
4. Baza podataka: Zarade advokata po slubenoj dunosti. Centar za istraivako
novinarstvo (CIN). Dostupno na Internetu: http://69.16.245.160/~cin/Stories/
P27_Justice/pdf/P27_Advokati.pdf
5. Blagovanin, Sran. Kratka historija korupcije u BiH. Al Jazeera Balkans.
21.02.2014. Dostupno na Internetu: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kratkahistorija-korupcije-u-bih
6. Chene, Marie. Corruption and Anti-Corruption in Bosnia and Herzegovina
(BiH). Transparency International, 2009.
7. erimovi, Emina; Hodi, Edin i Mehmedi, Amra. Anonimizacija sudskih i
tuilakih akata u Bosni i Hercegovini: (ne)mogui kompromis izmeu zatite
linih podataka i prava na informaciju o krivinim postupcima. Analitika
Centar za drutvena istraivanja. Sarajevo, 2014.
8. Datzer, Darko. Kaznenopravno gonjenje sluajeva korupcije: ta ne
funkcionira? Fond otvoreno drutvo BiH. Sarajevo, 2005.
9. Demir, Elma. Drutvena odgovornost pravosua u BiH. Fond otvoreno
drutvo BiH. Sarajevo, 2011.
10. Demir, Elma. Izvjetaj o provedbi stupa 1. - pravosue - Akcionog plana
za provedbu Strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini.
Asocijacija za demokratske inicijative. Sarajevo, 2010.
11. Demir, Elma. Nezavisnost pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini.
Ljudska prava i pravosue u Bosni i Hercegovini: Izvjetaj o provedbi
preporuka u sektoru pravosua u BiH iz Univerzalnog periodinog pregleda
Vijea za ljudska prava Ujedinjenih nacija (2011 2012). Asocijacija za
107

12.

13.

14.

15.
16.
17.
18.
19.
20.

21.
22.
23.
24.
25.

26.

27.

demokratske inicijative-Mrea pravde u BiH. Sarajevo, 2012.

Dragani, Aleksandar i ostali. Monitoring napretka u provoenju
antikorupcijskih reformi u BiH. Transparency International BH. Banja Luka/
Sarajevo, 2014.
Evropska komisija. Izvjetaj o napretku Bosne i Hercegovine za 2013.
godinu. Dostupno na Internetu: http://komorabih.ba/wp-content/
uploads/2013/11/izvjestaj_napredak.pdf
Fati, Sadika; Janjetovi, Marinko i Musi, Elis. Modul 2:Praksa i kriteriji
procjene postojanja opasnosti od odlaganja u postupku preduzimanja nekih
radnji dokazivanja. Uspostavljanje kontinuirane zajednike edukacije policije i
tuilaca u Bosni i Hercegovini. CEST FBIH. Sarajevo, 2009.
Godinji izvjetaj Institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH za 2012.
godinu.
Godinji izvjetaj Institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH za 2013.
godinu.
Godinji izvjetaj Ureda disciplinskog tuioca za 2012. Godinu
Godinji izvjetaj Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH (VSTV BiH) za
2012. godinu
Godinji izvjetaj Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH (VSTV BiH) za
2013. godinu.
Gonzalez de Asis, Maria. Anticorruption reform in rule of law programs.
The World Bank. Dostupno na Internetu: info.worldbank.org/etools/docs/
library/35977/asis_ac_rol.pdf
Institucionalna efikasnost u borbi protiv organizovanog i privrednog kriminala
u BiH. Centar za humanu politiku. Sarajevo, 2007.
Izvrni sie: Ispitivanje javnog mnijenja 2012. USAID Projekat razvoja
sektora pravosua II (USAID JSDP II). Sarajevo, 2012.
Kaufmann, D. i Vicente, P. C. (2011), legal corruption. Economics & Politics,
23:195219.
Kohn, Stephen. Prirunik za zatitu uzbunjivaa u BiH. Centar za odgovornu
demokratiju - COD LUNA. Sarajevo, 2012.
Kovaevi, Ljiljana. Katastrofalan uinak Specijalnog tuilatva RS: Tuioci
obraivali po 2 sluaja godinje za platu od 42 000 KM. urnal.info.
14.01.2013. Dostupno na Internetu: http://zurnal.ba/novost/16635/tuziociobradivali-po-2-slucaja-godisnje-za-platu-od-42-000-km
Lui-ati, Marija. Bosna i Hercegovina u potrazi za odgovornou:
Kazneno procesuiranje visokopozicioniranih politiara u Bosni i Hercegovini.
Policy studija 68. Program podrke istraivanjima u oblasti javnih politika
2011-2012. Fond otvoreno drutvo BiH. Sarajevo, 2012.
Lui-ati, Marija. Nema pravde za visokopozicionirane politiare u Bosni i
Hercegovini. Policy Brief 68. Program podrke istraivanjima u oblasti javnih
politika 2011-2012. Fond otvoreno drutvo BiH. Sarajevo, 2012.
108

28. Miljenje o Zakonu o suzbijanju organizovanog i najteih oblika privrednog

kriminala i izmjenama Zakona o sudovima Republike Srpske i Zakona o
tuilatvu Republike Srpske. VSTV BiH. 2006.
29. Mujanovi, Eldan. Procesuiranje korupcije pred sudovima i tuilatvima u
Bosni i Hercegovini (2009-2010). Transparency International BiH. Banja
Luka, 2011.
30. Nestali dokazi iz predmeta ovi-Lijanovii, Centar za istraivako
novinarstvo, 2011.
31. Opi plan borbe protiv korupcije. Vlada Federacije BiH, 2012.
32. Poup, Deremi. TI Antikorupcijski prirunik: Suprotstavljanje korupciji kroz
sistem drutvenog integriteta. Transparency International BiH. 2011.
33. Pritisak: Sudske tube i prislukivanja novinara u BiH. Vidiportal.ba, 27.10.
2013.
34. Rodriguez, Diana i Ehrichs, Linda, eds. Global Corruption Report 2007
Corruption in Judicial Systems. Transparendy International. Cambridge
University Press. Cambridge, 2007.
35. Rondi, Sanela; Omerdi, Jasmina i Pirija, Edina. Neovisnost sudija i
tuilaca. Ljudska prava i pravosue u Bosni i Hercegovini: Izvjetaj o provedbi
preporuka u sektoru pravosua u BiH iz Univerzalnog periodinog pregleda
Vijea za ljudska prava Ujedinjenih nacija (2011 2012). Asocijacija za
demokratske inicijative-Mrea pravde u BiH. Sarajevo, mart 2012.
36. Rezolucija Europskog parlamenta od 6. veljae 2014. o izvjeu o napretku
Bosne i Hercegovine za 2013. (2013/2884(RSP)) Dostupno na Internetu: http://
www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P7-TA2014-0102+0+DOC+XML+V0//HR
37. Sali-Terzi, Sevima. Anonimizacija ili cenzura sudskih odluka? Problemi sa
Pravilnikom Suda BiH. Fondacija Centar za javno pravo. Sarajevo, 2012.
38. Saoptenje za javnost: Tuiteljstvo i Sud BiH nastavljaju rad na uspostavi
vladavine prava.Tuilatvo BiH. Sarajevo, 18.11.2013.
39. Strategija Bosne i Hercegovine za borbu protiv organizovanog kriminala (2009.
2012.)
40. Strategija za borbu protiv korupcije Bosne i Hercegovine (2009. - 2014.)
41. imac, Neven. Protiv korupcije: stara poast, nove opasnosti. Udruga za
demokratsko drutvo (UDD). Zagreb, 2004.
42. Transparency International BiH. Monitoring ispunjenosti meunarodnih
i evropskih obaveza Bosne i Hercegovine u oblasti borbe protiv korupcije.
Banja Luka, 2012.
43. Uputstvo o postupanju i saradnji ovlatenih slubenih lica - policijskih
slubenika i tuioca u provoenju radnji dokazivanja tokom istrage. VSTV
BiH. Sarajevo, 2013.
44. UPUTSTVO o postupanju i saradnji OSL-a(policijskih slubenika) i tuioca u
provoenju radnji dokazivanja u toku istrage. Federalno tuilatvo FBiH, 2009.
109

45. Vanjek, Dejan. Jedinstveno tijelo za borbu protiv korupcije: izmeu realnosti i
nunosti. Fond otvoreno drutvo BiH. Sarajevo, 2005.
46. Zakon o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala u Federaciji BiH
(nacrt, 2012).
47. Zastupnika inicijativa Nermin Puri i popratni materijali. Predmet br. 01/a50-1-15-14/11. Parlamentarna skuptina BiH. Sarajevo, 12.12.2012.

110

MATRICE
MATRICES

111

112

Br. 31

eka
Republika

Eliminirati
diskriminatorne odredbe
iz Ustava, usvojiti
sveobuhvatne
antidiskriminacijske
zakonske propise,
ukljuujui izmeu
ostalog, zatitu od
diskriminacije na
osnovu spola ili roda,
jaati zatitu osoba bez
GUDYOMDQVWYDWHXVYRMLWL
mjere koje garantiraju
univerzalnu evidenciju
roenih pod svim
okolnostima,
ukljuujui romsku
djecu.

Nisu eliminirane diskriminatorne

odredbe iz Ustava BiH. Razgovori o
implementaciji presude su nastavljeni
van institucija BiH, na neformalnim
sastancima lidera vodeih politikih

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

'UDYD

Preporuka

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

Izmjene Ustava su u toku. Vlasti u BiH

neprestano sprovode mjere za smanjenje broja
RVREDEH]GUDYOMDQVWYDLQDNQDGQLXSLV
pripadnika romske manjine u matine knjige
roenih.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

U to kraem roku u Parlamentarnoj skuptini BiH usvojiti

amandmane na Ustav BiH kojim e se eliminisati odredbe
utvrene kao diskriminatorne od strane Evropskog suda za
ljudska prava. U tom procesu je neophodno obezbijediti
aktivno ueHSUHGVWDYQLNDUWDYDGLVNULPLQDFLMHFLYLOQRJ

DA

3ULKYDena
(DA ili NE)

Nedim Hogi0DMD6DKDGL

Zabrana diskriminacije

Ministarstvo pravde BiH; Ministarstvo

civilnih poslova

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

Usvojeni amandmani na Ustav BiH u

cilju eliminacije diskriminacije, odnosno
izmjene odredbi koje nisu usklaene sa
meunarodnim standardima, te je usvojen
Zakon o zabrani diskriminacije.

,QGLNDWRULSURYRenja preporuke
(baseline)

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
Ministarstvo
ljudskih prava i
izbjeglica BiH;
Ministarstvo
porodice, omladine i

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

113

Br.32

Argentina

Uinkovito regulirati i
implementirati norme
koje su na snazi u vezi
VD]DEUDQRP
diskriminacije na
osnovu rase, roda,
invalidnosti ili
socijalnog stanja.

ZZD predvia otvoren spisak osnova

GLVNULPLQDFLMHEH]HNVSOLFLWQRJ
navoenja invaliditeta; ZZD se
nedovoljno primjenjuje u praksi;
Pravilnik o prikupljanju podataka o
predmetima diskriminacije je usvojen,
ali Ministarstvo za ljudska prava i
L]EMHJOLFH%L+MRXYLMHNQLMHSULNXSLOR
SRGDWNHREURMXSUHGPHWDXWRNX8

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

'UDYD

Preporuka

stranaka. "Ostali", civilno drutvo i

struna zajednica se ne konsultuju u
okviru tog procesa pregovora. Jo nije
RGUDQDQDMDYOMHQDSRVHEQDVMHGQLFD
Predstavnikog doma PSBiH na kojoj
HVHUD]PDWUDWLVHWSUHGORHQLK
amandmana na Ustav BiH.

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

BiH je usvojila zakonske propise kojima se

]DEUDQMXMHGLVNULPLQDFLMDQDRVQRYXUDVH
spola, invalidnosti ili drutvenog statusa. Pored
LQVWLWXFLMH2PEXGVPDQD%L+MHXVSRVWDYLOD
MRQHNROLNRWLMHOD]DERUEXSURWLY
diskriminacije.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

IzriLWRSUHGYLGMHWLLQYDOLGLWHWNDRRVQRYGLVNULPLQDFLMHX=='
X(GXNRYDWLSRWHQFLMDOQHUWYHGLVNULPLQDFLMHQDRVQRYXUDVH
URGDLQYDOLGQRVWLLVRFLMDOQRJVWDQMDLQMLKRYDXGUXHQMDR
UDVSRORLYLPPHKDQL]PLPD]DWLWH8NORQLWLSUHSUHNHUWYDPD
za pristup sudskoj zatit i osigurati efikasan sistem pravne
pomoL]DUWYH2VLJXUDWLDGHNYDWQXLNRQWLQXLUDQXHGXNDFLMX
pravosudne zajednice o specifinostima zatite od
diskriminacije koje Zakon predvia.

DA

3ULKYDena
(DA ili NE)

drutva i struQH]DMHGQLFHNDRLXYDLWLQMLKRYDPLOMHQMD

0LQLVWDUVWYROMXGVNLKSUDYDLL]EMHJOLFD
BiH; Ministarstvo pravde BiH.

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

8VYRMHQ=DNRQR]DEUDQLGLVNULPLQDFLMH
=='==']DEUDQMXMHGLVNULPLQDFLMXQD
osnovu, izmeXRVWDOLKUDVHURGD
invalidnosti i socijalnog stanja; Znaajno
poveDQEURMVXGVNLKSUHVXGDLSULMDYD
2PEXGVPHQXXYH]LVD=='RPXRYRM
godini;

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
Institucija
RPEXGVPHQD]D
ljudska prava BiH;
Parlamentarna
skuptina BiH;
Ministarstvo pravde
BiH; entitetska
ministarstva pravde.

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

sporta RS;
Ministarstvo rada i
socijalne politike
FBiH

114

Br.34

vicarska

Za sve ljude garantirati

djelotvornu zatitu od
svih oblika
diskriminacije na
osnovu seksualne
orijentacije ili spolnog
identiteta, javno osuditi
svaki in nasilja
povezan sa takvom
diskriminacijom, te
krivino goniti
odgovorne.

ZZD zabranjuje diskriminaciju na

RVQRYXVSRODVSROQRJL]UDDYDQMDLOL
orijentacije, ali ne definie pojam
"spolna orijentacija" i "rodno
L]UDDYDQMH1LMHSR]QDWQLMHGDQVXGVNL
postupak zatite od diskriminacije po
ovim osnovama. Izostalo je krivino

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

'UDYD

Preporuka

RGQRVXQDXJRGLQX]DELOMHHQMH
SRUDVWEURMDDOELL]REODVWL
diskriminacije za 33%, sa 191 na 257.

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

%L+MHYDHim zakonima osigurala zatitu od

diskriminacije po osnovu seksualne
diskriminacije i seksualnog identiteta.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

Potrebno je definisati u ZZD-u pojam "spolna orijentacija" i

URGQRL]UDDYDQMHXVNODGXVDPHunarodnim standardima;
Blagovremeno krivino procesuirati sluajeve povezane sa
diskriminacijom na osnovu seksualne orijentacije i spolnog
identiteta ; Edukovati javnost o mehanizmima zatite od
diskriminacije, kao i ovom specifinom vidu diskriminacije.

DA

3ULKYDena
(DA ili NE)

Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglica

BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

ZZD zabranjuje diskriminaciju na osnovu

seksualne orijentacije i spolnog identiteta;
Znaajno je povean broj sudskih presuda
usvojenih primjenom ZZD-a u ovoj
godini, a odgovorni za diskriminaciju po
ovim osnovima se krivino gone.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
Institucija
ombudsmena za
ljudska prava BiH;
Parlamentarna
skuptine BiH;
Ministarstvo pravde
BiH; entitetska

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

115

Br.45

8NORQLWLSUHSUHNHUWYDPD]DSULVWXSVXGVNRM]DWLWLL]PHu
ostalog kroz obezbjeenje pravne pomoLLGXLKURNRYD

Od usvajanja Zakona o zabrani diskriminacije

BiH, neprestano su u toku aktivnosti na
njegovom sprovoenju, kao to je izrada
jedinstvene metodologije za praenje sluajeva
diskriminacije.

Javnosti su poznate tek tri presude

usvojene na osnovu ZZD-a; Ne potuje

DA

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

vicarska

Nastaviti bez odlaganja

sa uinkovitom
implementacijom
zakona protiv
diskriminacije,
usvojenih 2009. godine.

3ULKYDena
(DA ili NE)

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

'UDYD

Preporuka

procesuiranje svih lica odgovornih za

napade tokom otvaranja Queer Sarajevo
Festivala u 2008. godini. Napadnuti su
uesnici festivala Merlinka u Sarajevu,
a vlasti nisu osudile ovaj dogaaj, niti
uhapsile odgovorne. Nezvanino,
ministarstvo za ljudska prava i
izbjeglice BiH priprema amandmane na
Zakon o zabrani diskriminacije, u
vrijeme pisanja ovog izvjetaja isti nisu
dostavljeni u parlamentarnu proceduru.

Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglica

BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

Usvojen je Pravilnik o nainu

prikupljanja podataka o predmetima
diskriminacije u BiH koje ZZD predvidja;
Znaajno je povean broj sudskih presuda
na osnovu ZZD-a; Obezbjeena je
adekvatna i kontinuirana edukacija
pravosudne zajednice i javnosti o ZZD-u.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
Institucija
ombudsmena za

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

ministarstva pravde;
postupajua
WXLODWYDVXGRYL

116

Br.46

Kanada

'UDYD

Nisu ustanovljene jedinstvene

integrisane multikulturne obrazovne
ustanove sa jedinstvenim naunim

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

Poduzeti sve neophodne

korake da bi se
odstranila etnika
segregacija iz kola,
kako bi se potaklo vee
razumijevanje meu
mladim ljudima razliite
etnike pripadnosti.

Preporuka

se pravilo hitnosti u postupanju;

Edukacija pravosudne zajednice i
MDYQRVWLMHQHGRYROMQDUWYH
diskriminacije se suoavaju s raznim
preprekama u ostvarivanju sudske
zatite, ukljuujui finansijske prepreke,
prekratke rokove sudske zatite i strah
od viktimizacije. Usvojen je Pravilnik o
nainu prikupljanja podataka o
predmetima diskriminacije u BiH, ali
Ministarstvo za ljudska prava i
izbjeglice jo uvijek ne prikuplja
podatke od sudova, nevladinih
organizacija i Institucije Ombudsmana.

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

Nakon isteka 4-godinjeg mandata nisu

imenovani novi ODQRYLGUDYQRJ9LMHa za
djecu zbog razliitih stavova ukljuenih
SDUWQHUD6WDY9ODGH56MHGDMHSLWDQMH]DWLWH
prava djece u potpunosti institucionalno
UHJXOLUDQR9HQHNROLNRJRGLQDX56GMHOXMH
6DYMHW]DGMHFX9H dvije godine Konferencija
ministara obrazovanja u BiH prati i poduzima
mjere za uklanjanje svakog oblika
diskriminacije i segregacije u obrazovnom
procesu u BiH.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

Neophodno je u to kraem roku ustanoviti jedinstvene

integrisane multikulturne obrazovne ustanove sa jedinstvenim
nastavnim i naunim planom i programom, uz puno potovanje

DA

3ULKYDena
(DA ili NE)

sudske zatite; Osigurati hitno postupanje sudija u ovakvim

predmetima; Osigurati adekvatnu i kontinuiranu edukaciju
pravosudne zajednice i ire javnosti o specifinostima zatite
od diskriminacije predvienih ZZD-om i mehanizmima.

Ministarstvo civilnih poslova

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

Ustanovljene su jedinstvene integrisane

multikulturne obrazovne ustanove sa
jedinstvenim nastavnim i naunim
planom i programom, uz puno potovanje
prava djece na obrazovanje na maternjem
jeziku.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
Ministarstvo
obrazovanja i nauke
FBiH; kantonalna

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

ljudska prava BiH;

Ministarstvo pravde
BiH; entitetska
ministarstva pravde;
Centri za edukaciju
VXGLMDLWXLODFD
postupajui sudovi

117

Br.47

1L]R]HPVN
a

Okonati segregaciju u
NRODPDNDNRELVH
RVLJXUDORGDVH]DVYX
djecu primjenjuje jedan
nastavni program koji
promovira toleranciju
meXUD]OLitim
etnikim grupama u
]HPOMLX]XYDDYDQMH
njihovih specifinosti.

Nisu ustanovljene jedinstvene

LQWHJULVDQHPXOWLNXOWXUQHREUD]RYQH
ustanove sa jedinstvenim naunim
planom i programom, a prvostepena

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

'UDYD

Preporuka

planom i programom, a prvostepena

presuda Opinskog suda u Mostaru
kojom je utvrena diskriminacija u
sluaju segregacije u Hercegovako neretvanskom kantonu stavljena je van
snage odlukom drugostepenog suda. U
Travniku, prvostepeni sud je odbio
WXEX]D]DWLWXRGGLVNULPLQDFLMH
]DVQRYDQXQDLVWRPinjeninom
RVQRYXNDNDYMHLPDODLWXEDX
Mostaru.

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

%L+MHQDSUDYLOD]DMHGQLNXMH]JUXQDVWDYQLK
SODQRYDLSURJUDPD]DVYHSUHGPHWHX
osnovnim i opLPVUHGQMLPNRODPD
3RWSLVLYDQMHP6SRUD]XPDR]DMHGQLNRMMH]JUL
svih nastavnih planova i programa, svi ministri
REUD]RYDQMDX%L+VXVHREDYH]DOLGDe se u
VYLPNRODPDX%L+QDVWDYDED]LUDWLQD
]DMHGQLNRMMH]JUL3ULPMHQRP]DMHGQLke
MH]JUHVYLXenici H]DVLJXUQRXVYDMDWL
QDMPDQMHLVWRJVDGUDMD

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

Ustanovljene su jedinstvene integrisane

PXOWLNXOWXUQHREUD]RYQHXVWDQRYHVD
jedinstvenim nastavnim naunim planom
LSURJUDPRPX]SXQRSRWRYDQMHSUDYD
GMHFHQDREUD]RYDQMHQDPDWHUQMHP
MH]LNX

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

1HRSKRGQRMHXWRNUDem roku ustanoviti jedinstvene

Ministarstvo civilnih poslova
LQWHJULVDQHPXOWLNXOWXUQHREUD]RYQHXVWDQRYHVDMHGLQVWYHQLP
nastavnim nauQLPSODQRPLSURJUDPRPX]SXQRSRWRYDQMH
SUDYDGMHFHQDREUD]RYDQMHQDPDWHUQMHPMH]LNXQDSRGUXju

DA

3ULKYDena
(DA ili NE)

SUDYDGMHFHQDREUD]RYDQMHQDPDWHUQMHPMH]LNXQDSRGUXju
Hercegovako-neretvanskog Kantona, ali i ostalih dijelova
BiH.

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
Ministarstvo
REUD]RYDQMDLQDXNH
)%L+NDQWRQDOQD
ministarstva

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

ministarstva
REUD]RYDQMD
Ministarstvo
REUD]RYDQMD56
2GMHOMHQMH]D
REUD]RYDQMH9ODGH
Brko Distrikta
BiH.

118

Br.48

Potrebno je definisati u ZZD-u pojam "spolna orijentacija" i

URGQRL]UDDYDQMHXVNODGXVDPHunarodnim standardima;
Blagovremeno krivino procesuirati sluajeve povezane sa

%L+MHYDHim zakonima osigurala zatitu od

diskriminacije po osnovu seksualne
diskriminacije i seksualnog identiteta.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

ZZD zabranjuje diskriminaciju na osnovu

VSRODVSROQRJL]UDDYDQMDLOL
orijentacije, ali ne definie pojam "spolna

DA

3ULKYDe
na (DA
ili NE)

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

Francuska

'UDYD

Hercegovako-neretvanskog Kantona, ali i ostalih dijelova

BiH.

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

Poduzeti neophodne
mjere za borbu protiv
diskriminacije na
osnovu seksualne
orijentacije i spolnog
identiteta.

Preporuka

presuda Opinskog suda u Mostaru

kojom je utvrena diskriminacija u
sluaju segregacije u Hercegovako neretvanskom kantonu stavljena je van
snage odlukom drugostepenog suda. U
Republici Srpskoj, u kolama koje
pohaaju uenici bonjake
nacionalnosti nije omogueno izvoenje
nastave na bosanskom jeziku, kao ni
tzv. "nacionalne grupe predmeta". U
sudskom predmetu zapoetom po ovom
osnovu, unato zakonskom zahtjevu za
KLWQRVWMRXYLMHNQLMHRGUDQRURite.

Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglica

BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

ZZD zabranjuje diskriminaciju na osnovu

seksualne orijentacije i spolnog identiteta;
Znaajno je povean broj sudskih presuda
usvojenih primjenom ZZD-a u ovoj
godini, a odgovorni za diskriminaciju po
ovim osnovima se krivino gone.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
Institucija
ombudsmena za
ljudska prava BiH;

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

obrazovanja;
Ministarstvo
obrazovanja RS;
Odjeljenje za
obrazovanje Vlade
Brko Distrikta
BiH.

119

Br.49

'UDYD

1RUYHND

Preporuka

,]UD]LWLVQDQR
opredjeljenje za zatitu i
]DJRYDUDQMH
IXQGDPHQWDOQLKOMXGVNLK
SUDYDODQRYD
OH]ELMVNLK
KRPRVHNVXDOQLK
ELVHNVXDOQLKL
WUDQVURGQLK]DMHGQLFD
NDRUDYQRSUDYQLK
graDQDXVNODGXVD
opredjeljenjima zemlje
za meunarodne
NRQYHQFLMH

'$

3ULKYDena
(DA ili NE)
%L+MHYDHim zakonima osigurala zatitu od
GLVNULPLQDFLMHSRRVQRYXVHNVXDOQH
GLVNULPLQDFLMHLVHNVXDOQRJLGHQWLWHWD

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

RULMHQWDFLMDLURGQRL]UDDYDQMH1LMH
GLVNULPLQDFLMRPQDRVQRYXVHNVXDOQHRULMHQWDFLMHLVSROQRJ
poznat nijedan sudski postupak zatite od
LGHQWLWHWD(GXNRYDWLMDYQRVWRPHKDQL]PLPD]DWLWHRG
GLVNULPLQDFLMHSRRYLPRVQRYDPD
GLVNULPLQDFLMHNDRLRYRPVSHFLILQRPYLGXGLVNULPLQDFLMH
,]RVWDORMHNULYLQRSURFHVXLUDQMHVYLKOLFD
RGJRYRUQLK]DQDSDGHWRNRPRWYDUDQMD
4XHHU6DUDMHYR)HVWLYDODXJRGLQL
,]RVWDODMHLRVXGDRGJRYRUQLK]DQDSDG
QDIHVWLYDO0HUOLQNDX6DUDMHYX

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

==']DEUDQMXMHGLVNULPLQDFLMXQDRVQRYX 1(
seksualne orijentacije i spolnog identiteta;
ZnaDMQRMHSRYHDQEURMVXGVNLKSUHVXGD
XVYRMHQLKSULPMHQRP=='DXRYRM
JRGLQLDRGJRYRUQL]DGLVNULPLQDFLMXSR
RYLPRVQRYLPDVHNULYLQRJRQH

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

Parlamentarna
skuptina BiH;
0LQLVWDUVWYRSUDYGH
BiH; entitetska
PLQLVWDUVWYDSUDYGH

120

%U

'UDYD

1L]R]HPVN
a

3UHSRUXND

Poduzeti sve neophodne

mjere za osiguranje
punog potivanja
postojeih zakonskih
propisa za lezbijke,
homoseksualce,
transseksualce i
ELVHNVXDOFH

ZZD zabranjuje diskriminaciju na

RVQRYXVSRODVSROQRJL]UDDYDQMDLOL
orijentacije, ali ne definie pojam
"spolna orijentacija" i "rodno
L]UDDYDQMH1LMHSR]QDWQLMHGDQVXGVNL
postupak zatite od diskriminacije po
RYLPRVQRYDPD,]RVWDORMHNULYLno
procesuiranje svih lica odgovornih za
napade tokom otvaranja Queer Sarajevo
)HVWLYDODXJRGLQL

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
SUHSRUXNH

DA

3ULKYDHQD
'$LOL1(
%L+MHYDHim zakonima osigurala zatitu od
diskriminacije po osnovu seksualne
GLVNULPLQDFLMHLVHNVXDOQRJLGHQWLWHWD

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

Potrebno je definisati u ZZD-u pojam "spolna orijentacija" i

URGQRL]UDDYDQMHXVNODGXVDPHunarodnim standardima;
Blagovremeno krivino procesuirati sluajeve povezane sa
diskriminacijom na osnovu seksualne orijentacije i spolnog
identiteta ; Edukovati javnost o mehanizmima zatite od
diskriminacije, kao i ovom specifiQRPYLGXGLVNULPLQDFLMH

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

ZZD zabranjuje diskriminaciju na osnovu

seksualne orijentacije i spolnog identiteta;
Znaajno je povean broj sudskih presuda
usvojenih primjenom ZZD-a u ovoj
godini, a odgovorni za diskriminaciju po
ovim osnovima se kriviQRJRQH

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
EDVHOLQH

Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglica

BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

1(

3UHSRUXND
SURYHGHQD'$
LOL1(

,QVWLWXFLMD
ombudsmena za
ljudska prava BiH;
Parlamentarna
skuptina BiH;
Ministarstvo pravde
BiH; entitetska
PLQLVWDUVWYDSUDYGH

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH

121

%U

'UDYD

Slovenija

3UHSRUXND

Poduzeti znaajne dalje

aktivnosti za izmjenu
izborne legislative koja
se odnosi na lanove
Predsjednitva Bosne i
Hercegovine i delegate
u Domu naroda, kako bi
se osigurala puna
usklaenost sa
Evropskom
konvencijom o ljudskim
SUDYLPD

ZZD zabranjuje diskriminaciju na

RVQRYXVSRODVSROQRJL]UDDYDQMDLOL
orijentacije, ali ne definie pojam
"spolna orijentacija" i "rodno
L]UDDYDQMH1LMHSR]QDWQLMHGDQVXGVNL
postupak zatite od diskriminacije po
RYLPRVQRYDPD,]RVWDORMHNULYLno
procesuiranje svih lica odgovornih za
napade tokom otvaranja Queer Sarajevo
)HVWLYDODXJRGLQL

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
SUHSRUXNH

DA

3ULKYDHQD
'$LOL1(
Usklaivanje Ustava BiH sa Evropskom
konvencijom o ljudskim pravima je neosporna
obaveza BiH, ije ispunjavanje umnogome
zavisi od politikog usaglaavanja koje e se
nastaviti nakon sprovoenja opih izbora ove
JRGLQH

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

Potrebno je definisati u ZZD-u pojam "spolna orijentacija" i

URGQRL]UDDYDQMHXVNODGXVDPHunarodnim standardima;
Blagovremeno krivino procesuirati sluajeve povezane sa
diskriminacijom na osnovu seksualne orijentacije i spolnog
identiteta ; Edukovati javnost o mehanizmima zatite od
diskriminacije, kao i ovom specifiQRPYLGXGLVNULPLQDFLMH

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

Usvojeni amandmani na Ustav BiH i

L]PMHQH,]ERUQRJ]DNRQD%L+XFLOMX
eliminacije diskriminacije, odnosno
omoguavanja graanima koji nisu
pripadnici konstitutivnih naroda
kandidovanje u Predsjednitvu ili Domu
QDURGD

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
EDVHOLQH

Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglica

BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

1(

3UHSRUXND
SURYHGHQD'$
LOL1(

,QVWLWXFLMD
ombudsmena za
ljudska prava BiH;
Parlamentarna
skuptina BiH;
Ministarstvo pravde
BiH; entitetska
PLQLVWDUVWYDSUDYGH

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH

122

%U

'UDYD

vicarska

3UHSRUXND

U pogledu predstojeih
opih izbora, a u skladu
sa skoranjom presudom
Evropskog suda za
ljudska prava, osigurati
da svi graani, bez
obzira na etniko
porijeklo, mogu biti
izabrani u visoki
zastupniki dom
3DUODPHQWDLGUDYQR
Predsjednitvo.

Nisu eliminirane diskriminatorne

odredbe iz Ustava BiH. Razgovori o
implementaciji presude su nastavljeni
van institucija BiH, na neformalnim
sastancima lidera vodeih politikih
stranaka. "Ostali", civilno drutvo i
struna zajednica se ne konsultuju u
okviru tog procesa pregovora. Jo nije
RGUDQDQDMDYOMHQDSRVHEQDVMHGQLFD
Predstavnikog doma PSBIH na kojoj
HVHUD]PDWUDWLVHWSUHGORHQLK
amandmana na Ustav BiH.

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
SUHSRUXNH

DA

3ULKYDHQD
'$LOL1(
Usklaivanje Ustava BiH sa Evropskom
konvencijom o ljudskim pravima je neosporna
obaveza BiH, ije ispunjavanje umnogome
zavisi od politikog usaglaavanja koje e se
nastaviti nakon sprovoenja opih izbora ove
godine.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

U to kraem roku u Parlamentarnoj skuptini BiH usvojiti

amandmane na Ustav BiH kojim e se eliminisati odredbe
utvrene kao diskriminatorne od strane Evropskog suda za
ljudska prava. U tom procesu je neophodno obezbijediti
aktivno ueHSUHGVWDYQLNDUWDYDGLVNULPLQDFLMHFLYLOQRJ
drutva i struQH]DMHGQLFHNDRLXYDLWLQMLKRYDPLOMHQMD

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

Usvojeni amandmani na Ustav BiH i

izmjenjen Izborni zakon u cilju
eliminacije diskriminacije, odnosno
omoguavanja graanima koji nisu
pripadnici konstitutivnih naroda
kandidovanje u Predsjednitvu ili Domu
naroda.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
EDVHOLQH

Parlamentarna skuptina BiH; Vijee

ministara BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

NE

3UHSRUXND
SURYHGHQD'$
LOL1(

Ministarstvo pravde
u BiH

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH

123

%U

'UDYD

Ujedinjeno
Kraljevstv
o

3UHSRUXND

Izmijeniti Ustav u
skladu sa skoranjom
odlukom Evropskog
suda za ljudska prava
kako bi se priznala
ravnopravnost svih
graana i sprijeila
diskriminacija manjina.

Nisu eliminirane diskriminatorne

odredbe iz Ustava BiH. Razgovori o
implementaciji presude su nastavljeni
van institucija BiH, na neformalnim
sastancima lidera vodeih politikih
stranaka. "Ostali", civilno drutvo i
struna zajednica se ne konsultuju u
okviru tog procesa pregovora. Jo nije
RGUDQDQDMDYOMHQDSRVHEQDVMHGQLFD
Predstavnikog doma PSBiH na kojoj
HVHUD]PDWUDWLVHWSUHGORHQLK
amandmana na Ustav BiH.

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
SUHSRUXNH

DA

3ULKYDHQD
'$LOL1(
Usklaivanje Ustava BiH sa Evropskom
konvencijom o ljudskim pravima je neosporna
obaveza BiH, ije ispunjavanje umnogome
zavisi od politikog usaglaavanja koje e se
nastaviti nakon sprovoenja opih izbora ove
godine.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

U to kraem roku u Parlamentarnoj skuptini BiH usvojiti

amandmane na Ustav BiH kojim e se eliminisati odredbe
utvrene kao diskriminatorne od strane Evropskog suda za
ljudska prava. U tom procesu je neophodno obezbijediti
aktivno ueHSUHGVWDYQLNDUWDYDGLVNULPLQDFLMHFLYLOQRJ
drutva i struQH]DMHGQLFHNDRLXYDLWLQMLKRYDPLOMHQMD

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

Usvojeni amandmani na Ustav BiH u

cilju eliminacije diskriminacije, odnosno
izmjene odredbi koje nisu nisu usklaene
sa meunarodnim standardima i
usvojen Zakon o zabrani diskriminacije.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
EDVHOLQH

Parlamentarna skuptina BiH; Vijee

ministara BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

NE

3UHSRUXND
SURYHGHQD'$
LOL1(

Ministarstvo pravde
u BiH

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH

124

%U

Nastaviti sa ustavnom
reformom, dajui svim
narodnostima
podjednako pravo da se
kandidiraju na
politikim izborima i
podjednako pravo za
uee u politikom
sistemu.

3UHSRUXND

Kanada

'UDYD

Nisu eliminirane diskriminatorne

odredbe iz Ustava BiH. Razgovori o
implementaciji presude su nastavljeni
van institucija BiH, na neformalnim
sastancima lidera vodeih politikih
stranaka. "Ostali", civilno drutvo i
struna zajednica se ne konsultuju u
okviru tog procesa pregovora. Jo nije
RGUDQDQDMDYOMHQDSRVHEQDVMHGQLFD
Predstavnikog doma PSBiH na kojoj
HVHUD]PDWUDWLVHWSUHGORHQLK
amandmana na Ustav BiH.

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
SUHSRUXNH

DA

3ULKYDHQD
'$LOL1(
Usklaivanje Ustava BiH sa Evropskom
konvencijom o ljudskim pravima je neosporna
obaveza BiH, ije ispunjavanje umnogome
zavisi od politikog usaglaavanja koje e se
nastaviti nakon sprovoenja opih izbora ove
godine.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

U to kraem roku u Parlamentarnoj skuptini BiH usvojiti

amandmane na Ustav BiH kojim e se eliminisati odredbe
utvrene kao diskriminatorne od strane Evropskog suda za
ljudska prava. U tom procesu je neophodno obezbijediti
aktivno ueHSUHGVWDYQLNDUWDYDGLVNULPLQDFLMHFLYLOQRJ
drutva i struQH]DMHGQLFHNDRLXYDLWLQMLKRYDPLOMHQMD

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

Usvojeni amandmani na Ustav BiH u

cilju eliminacije diskriminacije, odnosno
izmjene odredbi koje nisu usklaene sa
meunarodnim standardima.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
EDVHOLQH

Parlamentarna skuptina BiH; Vijee

ministara BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

NE

3UHSRUXND
SURYHGHQD'$
LOL1(

Ministarstvo pravde
u BiH

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH

125

%U

'UDYD

Nizozemska

3UHSRUXND

Izmijeniti Ustav i
izborne zakone kako bi
se omoguilo
pripadnicima drugih
zajednica, pored
bonjake, srpske i
hrvatske, da se
kandidiraju za
Predsjednitvo ili da
postanu lanovi Doma
naroda.

Nisu eliminirane diskriminatorne

odredbe iz Ustava BiH. Razgovori o
implementaciji presude su nastavljeni
van institucija BiH, na neformalnim
sastancima lidera vodeih politikih
stranaka. "Ostali", civilno drutvo i
struna zajednica se ne konsultuju u
okviru tog procesa pregovora. Jo nije
RGUDQDQDMDYOMHQDSRVHEQDVMHGQLFD
Predstavnikog doma PSBiH na kojoj
HVHUD]PDWUDWLVHWSUHGORHQLK
amandmana na Ustav BiH.

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
SUHSRUXNH

DA

3ULKYDHQD
'$LOL1(
Usklaivanje Ustava BiH sa Evropskom
konvencijom o ljudskim pravima je neosporna
obaveza BiH, ije ispunjavanje umnogome
zavisi od politikog usaglaavanja koje e se
nastaviti nakon sprovoenja opih izbora ove
godine.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

U to kraem roku u Parlamentarnoj skuptini BiH usvojiti

amandmane na Ustav BiH kojim e se eliminisati odredbe
utvrene kao diskriminatorne od strane Evropskog suda za
ljudska prava. U tom procesu je neophodno obezbijediti
aktivno ueHSUHGVWDYQLNDUWDYDGLVNULPLQDFLMHFLYLOQRJ
drutva i struQH]DMHGQLFHNDRLXYDLWLQMLKRYDPLOMHQMD

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

Usvojeni amandmani na Ustav BiH i

izmjenjen Izborni zakon u cilju
eliminacije diskriminacije, odnosno
omoguavanja graanima koji nisu
pripadnici konstitutivnih naroda
kandidovanje u Predsjednitvu ili Domu
naroda.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
EDVHOLQH

Parlamentarna skuptina BiH; Vijee

ministara BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

NE

3UHSRUXND
SURYHGHQD'$
LOL1(

Ministarstvo pravde
u BiH

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH

126

Nisu eliminirane diskriminatorne

odredbe iz Ustava BiH. Razgovori o
implementaciji presude su nastavljeni
van institucija BiH, na neformalnim
sastancima lidera vodeih politikih
stranaka. "Ostali", civilno drutvo i
struna zajednica se ne konsultuju u
okviru tog procesa pregovora. Jo nije
RGUDQDQDMDYOMHQDSRVHEQDVMHGQLFD
Predstavnikog doma PSBiH na kojoj
HVHUD]PDWUDWLVHWSUHGORHQLK
amandmana na Ustav BiH.

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
SUHSRUXNH
U to kraem roku u Parlamentarnoj skuptini BiH usvojiti
amandmane na Ustav BiH kojim e se eliminisati odredbe
utvrene kao diskriminatorne od strane Evropskog suda za
ljudska prava. U tom procesu je neophodno obezbijediti
aktivno ueHSUHGVWDYQLNDUWDYDGLVNULPLQDFLMHFLYLOQRJ
drutva i struQH]DMHGQLFHNDRLXYDLWLQMLKRYDPLOMHQMD

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL
Parlamentarna skuptina BiH; Vijee
ministara BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD
Ministarstvo pravde
u BiH

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH

127

Br. 85

3RWUHEQRMHRODNDWLSULVWXSUWYDPDJRYRUDPUQMHX
dostavljanju informacija koja se odnose na krenja njihovih
ljudskih prava i osnovnih sloboda. Potrebno je ojaati
kapacitete Institucije ombudsmena za ljudska prava u BiH za
provoenje istraga iz ove oblasti, jaanje uloge Regulacione
agencije za komunikacije (RAK), te stalni monitoring njihovog
rada od strane nadreenih institucija, ali i organizacija civilnog
drutva. Ojaana uloga Vijea za tampu BiH u smislu izdatih
preporuka i monitoring implementacije izdatih preporuka.
Neophodno je aktivno ukljuivanja Institucije ombudsmana
BiH i Ministarstva za ljudska prava BiH na dostavljanju

Svim vjerskim zajednicama je osiguran jednak

pristup medijima.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

PostojeLSURJUDPVNLVDGUDMLQDMDYQLP
servisima ne otvaraju prostor i ne
djeluju aktivno na veem uestvovanju
predstavnika manjinskih vjerskih
zajednica u svakom od u medijskom
prostoru oba entiteta. Mediji objavljuju
neprovjerene vijesti, koje za rezultat
imaju irenje netrpeljivosti prema
pripadnicima pojedinih vjerskih
zajednica. U tekstovima se nerijetko
neopravdano povezuje krivino djelo sa

NE

PrihvaHQD
(DA ili NE)

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

Italija

'UDYD

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

Intenzivirati postojee
napore u zatiti vjerskih
sloboda i slobode
L]UDDYDQMD

Preporuka

Renata Radi-Dragi

Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglica

BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

1. Pravo na slobodu vjeroispovijesti

osigurano zakonskim i podzakonskim
aktima u javnim institucijama bez
diskriminacije po bilo kojoj osnovi. 2.
Uklonjene mjere i aktivnosti sa ciljem
eliminiranja svih neutralnih odredbi,
kriterija i praksi 4. Razvijene strategije sa
ciljem zatite prava na slobodu vjere. 5.
Krenja prava na slobodu vjeroispovijesti
efikasno se sankcioniu od strane
pravosudnih institucija.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
EDVHOLQH

=DWLWDVORERGHJRYRUDLL]UDDYDQMD

Ostale
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
Institucija
Ombudsmena BiH,
Ministarstva pravde
u BiH

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

128

WLPHNRMHPQDURGXUWYDLOLQDSDGD
SULSDGDRGQRVQRNRMXYMHURLVSRYLMHVW
LPD7R]DSRVOMHGLFXLPDLUHQMH
QDFLRQDOQHQHWUSHOMLYRVWL6OLQRVH
dogaDLNRGL]YMHWDYDQMDRUDWQLP
]ORLQLPDJGMHVHSRWHQFLUD
YMHURLVSRYLMHVWRVXHQRJLOL
RVXPQMLHQRJRGQRVQRQMHJRYDLOL
QH]LQDSULSDGQRVWRGUHenoj
QDFLRQDOQRMVNXSLQL8GUXHQMDNRMD
RNXSOMDMXEURMQRPDQMLQVNHYMHUVNH
VNXSLQHLPDMXRJUDQLHQXVORERGX
L]UDDYDQMDLRNXSOMDQMDWRVH
QDGRYH]XMHLQDQL]LQFLGHQDWDYH]DQLK
za nemoguQRVWRELOMHDYDQMDELWQLK
GDWXPDVMHDQMDQDUWYHLOLGUXJD
RNXSOMDQMDNRMDVXSRYH]DQDVDWHPDPD
UDWQLK]ORLQDGLVNULPLQDFLMHL
XJURHQRVWLXORNDOQLP]DMHGQLFDPD
3ULOLNRPRELOMHDYDQMDYMHUVNLK
EODJGDQDNRQVWLWXWLYQLPQDURGLPDX
%,+XPHGLMLPDVHSUDYHVSHFLMDOQL
SURJUDPLLHPLVLMHGRNVHNRGEODJGDQD
PDQMLQVNLKQDURGDVDPRVSRPHQHX
NUDWNRPSULORJXLOLVHLQHVSRPHQH
%,+MHVYRMLP]DNRQRGDYVWYRP
UHJXOLUDOD]DEUDQXGLVNULPLQDFLMHSR
VYLPRVQRYDPDXVYLPREODVWLPDLYRWD
LXWYUGLODPHKDQL]PH]DWLWH0HXWLP
XSUDNVLXLYDQMDSUDYDQHRVWYDUXMHVH
QDUDYQRSUDYQRMRVQRYLLXMHGQDNRM
PMHUL]DVYDNRJSRMHGLQFDQDYHGHQRMH
XL]YMHWDMX,QVWLWXFLMH2PEXGVPHQDX
%,+XL]YMHWDMXRGLVNULPLQDFLML

SUHSRUXNDLXSR]RUHQMDEKRQOLQHWDPSDQLPUDGLR79
PHGLMLPDNDGDVHGRJRGLJRYRUPUQMHLOLNDGDMHJRYRUPUQMH
SUDYLORSRQDDQMD]ERJQHDGHNYDWQHNRQWUROHNRPHQWDUDL
REUDanja graDQDSXWHPPHGLMD

129

Br. 86

Poljska

'UDYD

Sloboda mirnog okupljanja i

XGUXLYDQMDJRYRUDLL]UDDYDQMDMH
osnovni indikator demokratinosti
MHGQRJGUXWYDLNDRWDNYDMHLVWDNQXWD
X8VWDYX%,+ODQX,,/MXGVNDSUDYD
,DNRVHSRVHEDQDNFHQDWGDMHVORERGL
L]UDDYDQMDLLQIRUPLUDQMDXPHGLMLPD
XGUXHQMDJUDDQDDSRVHEQRQRYLQDUD
ELOMHHGDMHVORERGDL]UDDYDQMDQD
MDYQRMVFHQLX%L+]ORXSRWUHEOMHQDLGD
MHXSRUDVWXJRYRUPUQMHDSRVHEQR
NUR]RQOLQHPHGLMH3RVHEQRMHYLGOMLYR
da neki mediji istovremeno direktno
QDSDGDMXGRNGUXJLEUDQHLOLVHQH
oglaavaju kada doe do napada na

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

Intenzivirati svoje
napore u osiguranju
punog i neometanog
ostvarivanja slobode
L]UDDYDQMDSRVHELFHX
kontekstu slobode
tampe i medija

Preporuka

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

6ORERGDL]UDDYDQMDNDRQDMYDQLMDRGOLND
razvoja demokratije u BiH promovira se kroz
UDGQRYLQDUVNLKXGUXHQMDLGUXJLKRUJDQL]DFLMD
FLYLOQRJGUXWYD7HDNWLYQRVWLe se nastaviti i
ubuduH9ODVWLX%L+LQDGOHQDDJHQFLMD
]DJRYDUDMXSUDYRQDVORERGXL]UDDYDQMDWR
podrazumijeva da mediji i novinari mogu vriti
LVWUDLYDQMDLREMDYOMLYDWLLQIRUPDFLMHWHWDNR
LQIRUPLUDWLMDYQRVW$JHQFLMDUHGRYQRMDYQR
osuuje svaki pokuaj vrenja pritiska i
prijetnji novinarima tokom njihovog
SURIHVLRQDOQRJUDGD

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

3RWUHEQRMHRODNDWLSULVWXSUWYDPDJRYRUDPUQMHX
GRVWDYOMDQMXLQIRUPDFLMDNRMDVHRGQRVHQDNUHQMDQMLKRYLK
OMXGVNLKSUDYDLRVQRYQLKVORERGDSRWUHEQRMHRMDati
NDSDFLWHWH,QVWLWXFLMHRPEXGVPHQD]DOMXGVNDSUDYDX%L+]D
provoHQMHLVWUDJDL]RYHREODVWLMDDQMHXORJH5HJXODFLRQH
DJHQFLMH]DNRPXQLNDFLMH5$.WHVWDOQLPRQLWRULQJQMLKRYRJ
rada od strane nadreHQLKLQVWLXFLMDDOLLRUJDQL]DFLMDFLYLOQRJ
GUXWYD2MDDQDXORJD9LMHa za tampu u smislu izdatih
SUHSRUXNDLPRQLWRULQJLPSOHPHQWDFLMHL]GDWLKSUHSRUXND
1HRSKRGQRMHDNWLYQRXNOMXLYDQMD,QVWLWXFLMHRPEXGVPDQD
BiH i Ministarstva za ljudska prava BiH na dostavljanju
SUHSRUXNDLXSR]RUHQMDEKRQOLQHWDPSDQLPUDGLR79
PHGLMLPDNDGDVHGRJRGLJRYRUPUQMHLOLNDGDMHJRYRUPUQMH
pravilo ponaanja zbog neadekvatne kontrole komentara i

DA

3ULKYDena
(DA ili NE)

5HJXODWRUQDDJHQFLMD]DNRPXQLNDFLMHX
%L+9LMHe za tampu BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

1HRPHWDQRIXQNFLRQLUDQMHWDPSDQLK
HOHNWURQVNLKLRQOLQHPHGLMD6YL
XWMHFDMLSROLWLNHQDXUHivaku politiku
XNORQMHQLNDRLILQDQVLMVNDRYLVQRVWR
vladajuim politiNLPVQDJDPD
1DSDGLQDQRYLQDUHLPHGLMHVH
SURFHVXLUDMXSUHGWXLODWYLPDLVXGRYLPD
na neovisan i nepristrasan naLQ6YDNL
REOLNQDSDGDQDQRYLQDUHXNOMXujui i
one koji se LQHPDQMHR]ELOMQLPVH
SURFHVXLUDMXH[RIILFLRWHVHRLVKRGLPD
LVWUDJDREDYMHWDYDLUDMDYQRVW

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
,QVWLWXFLMD
RPEXGVPHQDX%L+
ministarstva pravde
u BiH

1(

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

130

EUDQLWHOMHOMXGVNLKSUDYD'UDYDQH
SUXDDGHNYDWQX]DWLWXQRYLQDULPDL
QRYLQDUVNLPXGUXHQMLPDNDRL
PHGLMLPDWRXVSRUDYDRSWHUHuje i
RQHPRJXDYDQMLKRYHILNDVDQL
QHSULVWUDVDQUDG1RYLQDULVXUWYH
RWYRUHQLKSULMHWQMLNDNRSROLWLkih
OLGHUDWDNRLUD]OLLWLKSRVUHGQLK
SULWLVDNDNUR]NRQWUROXPHGLMVNR
PDUNHWLQNRJSURVWRUDLILQDQVLUDQMD
PHGLMDRGVWUDQHMDYQLKSUHGX]Ha i
NRPSDQLMDVDYHLQVNLPYODVQLNLP
XGMHORPGUDYH,QVWLWXFLMHVXWHN
GMHOLPLQRRVWYDULOHQDSUHGDNX
LPSOHPHQWDFLMLREDYH]DRVORERGL
SULVWXSDLQIRUPLUDQMXJGMHVHX
sluDMHYDIRUPDOQRJSRWRYDQMDSUDYD
QHGRVWDYOMDMXDGHNYDWQHLQIURPDFLMH,
NRQNUHWQLRGJRYRULQDSRVWDYOMHQD
SLWDQMDQRYLQDUDLVWUDLYDD3XWHP
LQWHUQHWDMHREMDYOMHQQL]YLGHRGRND]D
NRMLPVHSRWYUXMXSRNXDMLLSULWLVFL
SROLWLNLKOLGHUDQDSRMHGLQHQRYLQDUHL
XUHGQLNH8MDYQRVWLMHSULVXWQDMDVQD
SHUFHSFLMDRSROLWLNRMSRGREQRVWLL
QDYRGQRMSROLWLNRMSULSDGQRVWL
SRMHGLQLKXUHGQLND,QRYLQDUDWR
XJURDYDSRYMHUHQMHMDYQRVWLXPHGLMH

REUDDQMDJUDDQDSXWHPPHGLMD

131

Br. 87

3RWUHEQRMHQDDGHNYDWDQLVLVWHPVNLQDLQRVLJXUDWLSUDYQX
pomoQRYLQDULPDLXGUXHQMLPDQRYLQDUD2YDNYHPMHUH
WUHEDOHELGDREH]MHGHLIL]LNXLSUDYQX]DWLWXQRYLQDUDQD
VLVWHPVNLLVWUDWHNLQDLQWRSRGUD]XPMHYDNRRULGQDFLMX
DNWLYQRVWLVDORNDOQLPSROLFLMVNLPWLMHOLPDX%RVQLL
+HUFHJRYLQL$GHNYDWQDLSRWSXQDSULPMHQD=DNRQDR
VORERGLSULVWXSDLQIRUPDFLMDPD%L+)%L+,56.UHui se od
SRGL]DQMDVYLMHVWLLUHMDYQRVWLVDFLOMHPNUHLUDQMDDGHNYDWQRJ
SURVWRUD]DWUDQVSUHQRVWL]DWLWXVORERGHJRYRUDQXQRMH
graDQHXSXWLWLQDDGHNYDWQHQDLQHUXNRYRenja
LQIRUPDFLMDPDLNRULWHQMHSUDYDL]GUDYQRJ,HQWLWHWVNLK
=DNRQDRVORERGLSULVWXSDLQIRUPDFLMDPD7DNRHUSRWUHEQRMH
RVLJXUDWLSXQXWUDQVSDUHQWQRVWILQDQVLUDQMDPHGLMDL]EXGHWD

6ORERGDL]UDDYDQMDNDRQDMYDQLMDRGOLND
UD]YRMDGHPRNUDWLMHX%L+SURPRYLUDVHNUR]
UDGQRYLQDUVNLKXGUXHQMDLGUXJLKRUJDQL]DFLMD
FLYLOQRJGUXWYD7HDNWLYQRVWLHVHQDVWDYLWLL
ubuduH9ODVWLX%L+LQDGOHQDDJHQFLMD
]DJRYDUDMXSUDYRQDVORERGXL]UDDYDQMDWR
SRGUD]XPLMHYDGDPHGLMLLQRYLQDULPRJXYULWL
LVWUDLYDQMDLREMDYOMLYDWLLQIRUPDFLMHWHWDNR
LQIRUPLUDWLMDYQRVW$JHQFLMDUHGRYQRMDYQR
osuXMHVYDNLSRNXDMYUHQMDSULWLVNDL
SULMHWQMLQRYLQDULPDWRNRPQMLKRYRJ
SURIHVLRQDOQRJUDGD

'UDYDQHSUXDDGHNYDWQX]DWLWX
QRYLQDULPDLQRYLQDUVNLPXGUXHQMLPD
NDRLPHGLMLPDWRXVSRUDYDRSWHUHuje
i onemoguDYDQMLKRYHILNDVDQL
QHSULVWUDVDQUDG1RYLQDULVXUWYH
RWYRUHQLKSULMHWQMLNDNRSROLWLNLK
OLGHUDWDNRLUD]OLitih posrednih
SULWLVDNDNUR]NRQWUROXPHGLMVNR
PDUNHWLQNRJSURVWRUDLILQDQVLUDQMD
PHGLMDRGVWUDQHMDYQLKSUHGX]Ha i
NRPSDQLMDVDYHLQVNLPYODVQLNLP
XGMHORPGUDYH,QVWLWXFLMHVXWHN
djelimiQRRVWYDULOHQDSUHGDNX

DA

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

YLFDUVND

Poduzeti neophodne
mjere za osiguranje
VORERGHL]UDDYDQMD
SURPRYLUDQMHUD]OLitosti
miljenja i sprjeDYDQMH
VYDNRJRPHWDQMH
VORERGHPHGLMDL
izmeXRVWDORJ
VLVWHPDWVNLLVWUDLYDWL
DJUHVLYQHLVWXSHLOL
prijetnje upuene
QRYLQDULPDWHL]YRGLWL
SUHGOLFHSUDYGH
RGJRYRUQH

3ULKYDena
(DA ili NE)

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

'UDYD

Preporuka

5HJXODWRUQDDJHQFLMD]DNRPXQLNDFLMHX
%L+9LMHH]DWDPSX%L+

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

1HRPHWDQRIXQNFLRQLUDQMHWDPSDQLK
HOHNWURQVNLKLRQOLQHPHGLMD6YL
XWMHFDMLSROLWLNHQDXUHLYDNXSROLWLNX
XNORQMHQLNDRLILQDQVLMVNDRYLVQRVWR
YODGDMXim politiNLPVQDJDPD
1DSDGLQDQRYLQDUHLPHGLMHVH
SURFHVXLUDMXSUHGWXLODWYLPDLVXGRYLPD
QDQHRYLVDQLQHSULVWUDVDQQDLQVYDNL
REOLNQDSDGDQDQRYLQDUHXNOMXujui i
RQHNRMLVHLQHPDQMHR]ELOMQLPVH
SURFHVXLUDMXH[RIILFLRWHVHRLVKRGLPD
LVWUDJDREDYMHWDYDLUDMDYQRVW

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
,QVWLWXFLMD
RPEXGVPHQDX%L+
PLQLVWDUVWYDSUDYGH
X%L+VXGRYLX
%L+WXLODWYDX
%L+

1(

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

132

implementaciji obaveza o slobodi

pristupa informiranju, gdje se u
sluajeva formalnog potovanja prava,
ne dostavljaju adekvatne infromacije I
konkretni odgovori na postavljena
SLWDQMDQRYLQDUDLVWUDLYDa. Putem
interneta je objavljen niz video dokaza
kojim se potvruju pokuaji i pritisci
politikih lidera na pojedine novinare i
urednike. U javnosti je prisutna jasna
percepcija o politikoj podobnosti i
navodnoj politikoj pripadnosti
pojedinih urednika i novinara, to
XJURDYDSRYMHUHQMHMDYQRVWLXPHGLMH
Problem je i financijska neovisnost
medija pa se pojedini mediji sami
VWDYOMDMXXVOXEXSROLWLNHLQDPHu si
autocenzuru. Problem je i visoke cijene
koju mediji moraju plaati da bi dobili
odreene informacije iz institucija.
Formalno postoji zakonski okvir za
slobodan pristup
informacijama,meutim u praktinom
smislu zbog visoke cijene kopiranog
materijala mediji nisu uvijek u
mogunosti da iskoriste to zakonsko
pravo.

javnih preduzea i kompanija sa veinskim vlasnikim udjelom

GUDYHime e se ukazati na obavezu potivanja zakona u
smislu transparentnosti, pri imenovanju rukovodstva I kljunih
RVRED]DNUHLUDQMHLQIRUPDWLYQLKVDGUDMDQDMDYQLPVHUYLVLPD
vodei se kriterijima strunosti. Potrebno je doraditi postojee
zakona o slobodnom pristupu informacija u kojima e se
NDQMDYDWLRGJRYRUQH]ERJXVNUDivanja informacija.

133

Br. 74

Meksiko

'UDYD

Okvirni zakon o BPP u BiH nije

XVYRMHQ6LVWHPSUXDQMD%33XGUDYL
nije harmoniziran i usklaen; Visoki
trokovi litigacije; Sudske odluke,
SRVHEQRNDGDVXWXHQHMDYQH
institucije, se ne provode u praksi.

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

Implementirati reforme
neophodne za
poboljanje
uinkovitosti
pravosudnog sistema
kako bi se garantiralo
pravo na pravino
suenje, posebice kako
bi se garantirao pristup
sudu i adekvatno
koritenje suda za
jezike manjine

Preporuka

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

Odobreno je proirenje unutranje strukture

povean je broj sudakih, a isto se oekuje i za
WXLODke pozicije, u cilju izgradnje kapaciteta
pravosudnog sistema za efikasnije voenje
postupaka, dok se istovremeno nastavljaju
aktivnosti na smanjenju broja zaostalih
predmeta i unapreenju sudske administracije.
Ustavom i zakonima BiH osiguran je princip
koritenja jezika i abecede/azbuke, te
zagarantirano stranama i drugim uesnicima u
postupcima koji ne poznaju jezik na kojem se
vodi postupak da isti prate uz pomo tumaa
(prevodioca), i ovo pravilo se izuzetno rijetko
kri u praksi.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

Usvojiti i u potpunosti implementirati okvirni zakon o BPP;

Provesti konsultacije o nacrtu navedenog zakona sa strunom
zajednicom i civilnim drutvom; provesti studiju izvodljivosti
navedenog zakona; Krivino goniti odgovorne institucije i
rukovodstvo istih za neprovoenje sudskih odluka.

NE

Prihvaena
(DA ili NE)

Elma Demir

Besplatna pravna pomo

9LVRNRVXGVNRLWXLODko vijee BiH,

Ministarstvo pravde BiH

Nosilac aktivnosti monitoringa

Uspostavljen sistem besplatne pravne

pomo (BPP) u skladu sa EKLJP lan 6;
Uspostavljene i funkcionalne javne
LQVWLWXFLMHNRMHSUXDMX%337URNRYL
litigacije usklaHQLVDSODWHQRPPRi
stanovnitva; Sudske odluke se provode u
praksi.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

Ostale
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
Entitetska i
kantonalna
ministarstva pravde
u BiH, Pravosudna
komisija Distrikta
Brko

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

134

Br. 79

SAD

'UDYD

Okvirni zakon o BPP u BiH nije

XVYRMHQ6LVWHPSUXDQMD%33XGUDYL
nije harmoniziran i usklaen; Visoki
trokovi litigacije; Sudske odluke,
SRVHEQRNDGDVXWXHQHMDYQH
institucije, se ne provode u praksi.

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

Poboljati slabe upravne

i pravosudne sisteme
koji postavljaju
prepreke zatiti prava
pripadnika vjerskih
manjina

Preporuka

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

Ustavom i zakonima BiH osiguran je princip

koritenja jezika i abecede/azbuke, te
zagarantirano stranama i drugim uesnicima u
postupcima koji ne poznaju jezik na kojem se
vodi postupak da isti prate uz pomo tumaa
(prevodioca), i ovo pravilo se izuzetno rijetko
kri u praksi.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

Usvojiti i u potpunosti implementirati okvirni zakon o BPP;

Provesti konsultacije o nacrtu navedenog zakona sa strunom
zajednicom i civilnim drutvom; provesti studiju izvodljivosti
navedenog zakona; Krivino goniti odgovorne institucije i
rukovodstvo istih za neprovoenje sudskih odluka.

NE

3ULKYDena
(DA ili NE)

9LVRNRVXGVNRLWXLODko vijee BiH,

Ministarstvo pravde BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

Uspostavljen sistem besplatne pravne

pomo (BPP) u skladu sa EKLJP lan 6;
Uspostavljene i funkcionalne javne
LQVWLWXFLMHNRMHSUXDMX%337URNRYL
litigacije usklaHQLVDSODWHQRPPRi
stanovnitva; Sudske odluke se provode u
praksi.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
Entitetska i
kantonalna
ministarstva pravde
u BiH, Pravosudna
komisija Distrikta
Brko

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

135

Br. 76

Pakistan

'UDYD

8VWDYRPQLMHHNVSOLFLWQR]DJDUDQWRYDQD
QH]DYLVQRVWSUDYRVXD,]YUQHL
]DNRQRGDYQHYODVWLVHHVWRXSOLu u rad
pravosuDHVWLVXSULWLVFLQD
SUDYRVXGQHLQVWLWXFLMHNUR]PHGLMH
,]PMHQD=DNRQDR9679XGDUQD
QH]DYLVQRVWWXLODWDYD)UDJPHQWLUDQR
ILQDQVLUDQMHSUDYRVXGQLKLQVWLWXFLMDNRMH
omoguDYDODNXWLFDML]YUQHYODVWLQD
VXGRYHLWXLODWYD

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

Nastaviti sa
nastojanjima u
osiguranju neovisnosti
pravosua

Preporuka

Neophodno provesti sljedeHPMHUHLDNWLYQRVWL

6XGLMHLWXLRFHX%L+LPHQXMHQHRYLVQRWLMHOR
9679%L+DSRGOLMHXLGLVFLSOLQVNLP
SRVWXSFLPDSUHGWLPWLMHORP0HXWLPVLVWHP
finansiranja pravosuDMHLGDOMHSUREOHPDWLDQ
VRE]LURPQDLQMHQLFXGDVHVXGRYLWXLODWYD
ILQDQVLUDMXL]EXGHWDQDUD]OLitim nivoima
YODVWLWRXWLe na efikasnot pravosua uopH
Svi graDQLXNOMXujui i pripadnike vjerskih
PDQMLQDXLYDMXLVWLREOLN]DWLWH
DGPLQLVWUDWLYQRJLSUDYRVXGQRJVLVWHPD

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
(ne)prihvatanja preporuka (2010)

,]PMHQLWL8VWDYXVPLVOXMDVQHJDUDQFLMHQH]DYLVQRVWL
pravosuDNDNRVXGRYDWDNRLWXLODWDYD3R]LYDWLQDNULYLnu
RGJRYRUQRVWLQVWLWXFMLHLL]DEUDQHSUHGVWDYQLNHYODVWLNRMLNUH
QH]DYLVQRVWSUDYRVXD5HIRUPDVLVWHPDILQDQVLUDQMD
SUDYRVXGQLKLQVWLWXFLMD

NE

Prihvaena
(DA ili NE)

Elma Demir

9LVRNRVXGVNRLWXLODko vijeH%L+
0LQLVWDUVWYRSUDYGH%L+

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

8VWDYRP]DJDUDQWRYDQDQH]DYLVQRVW
pravosuDL]YUQHL]DNRQRGDYQHYODVWL
VHQHPLMHDMXXUDGSUDYRVXa;
SUDYRVXGQHLQVWLWXFLMHILQDQVLMVNLVX
QH]DYLVQHRGL]YUQHYODVWL

Indikatori provoenja preporuke

(baseline)

Nezavisnost pravosudnih institucija

Ostale
RGJRYRUQH
institucije
Entitetska i
NDQWRQDOQD
PLQLVWDUVWYDSUDYGH
,QVWLWXFLMD
RPEXGVPHQDX%L+
Pravosudna
komisija Distrikta
%Uko

NE

Preporuka
provedena (DA
ili NE)

136

Br. 81

Australija

Osigurati da se odnos
izmeu izvrne i
pravosudne vlasti
zasniva na meusobnom
SRYMHUHQMXLXYDDYDQMX
naela nemijeanja u
ovlasti i funkcije

Ustavom nije eksplicitno zagarantovana

nezavisnost pravosua. Izvrne i
zakonodavne vlasti se esto upliu u rad
pravosuDesti su pritisci na
pravosudne institucije kroz medije.
Izmjena Zakona o VSTV "udar" na
QH]DYLVQRVWWXLODWDYD)UDJPHQWLUDQR
finansiranje pravosudnih institucija koje
omoguava lak uticaj izvrne vlasti na
VXGRYHLWXLODWYD

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

'UDYD

Preporuka

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

6XGLMHLWXLRFHX%L+LPHQXMHQHRYLVQRWLMHOR
9679%L+DSRGOLMHXLGLVFLSOLQVNLP
postupcima pred tim tijelom. MeXWLPVLVWHP
finansiranja pravosua je i dalje problematiDQ
s obzirom na LQMHQLFXGDVHVXGRYLWXLODWYD
ILQDQVLUDMXL]EXGHWDQDUD]OLitim nivoima
YODVWLWRXWLe na efikasnot pravosua uope.
Svi graDQLXNOMXujui i pripadnike vjerskih
PDQMLQDXLYDMXLVWLREOLN]DWLWH
administrativnog i pravosudnog sistema.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

Izmjeniti Ustav u smislu jasne garancije nezavisnosti

pravosuDNDNRVXGRYDWDNRLWXLODWDYD3R]LYDWLQDNULYLnu
odgovornost institucjie i izabrane predstavnike vlasti koji kre
nezavisnost pravosua. Reforma sistema finansiranja
pravosudnih institucija.

NE

3ULKYDena
(DA ili NE)

9LVRNRVXGVNRLWXLODko vijeH%L+
0LQLVWDUVWYRSUDYGH%L+

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

Ustavom zagarantovana nezavisnost

pravosua; izvrne i zakonodavne vlasti
se ne mijeaju u rad pravosua;
pravosudne institucije finansijski su
nezavisne od izvrne vlasti.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
Entitetska i
kantonalna
PLQLVWDUVWYDSUDYGH
Institucija
RPEXGVPHQDX%L+
3UDYRVXGQD
komisija Distrikta
%Uko

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

137

Br. 76

,]PMHQDPD=DNRQDRSODWDPDLGUXJLPQDNQDGDPDVXGLMDL
WXLODFDREH]EMHGLWLSUDYRQDQDNQDGX]DRGYRMHQLLYRWL
WURNRYHSUHYR]DVXGLMDLWXLRFD80LQLVWDUVWYXSUDYGH56DL
1DURGQRMVNXSWLQL56DSRKLWQRMSURFHGXUL]DSReti postupak
SURQDODVND]DNRQVNRJUMHHQMD]DSRORDMVWUXnih saradnika u
56XWHLVWLPDYUDWLWLNUR]LQVWLWXWPODHJVXGLMHSRORDM
QRVLODFDSUDYRVXGQHIXQNFLMHNRMLHELWLLPHQRYDQLRGVWUDQH
9679D7DNRHUYUDWLWLPDWHULMDOQDSUDYDRYLKIXQNFLRQHUD
89679XUDGLWLQDL]PMHQDPD3UDYLOQLNDRNYDOLILNDFLRQRP
SLVPHQRPWHVWLUDQMXNDQGLWDWDXVPLVOXGDNDQGLWDWLNRMLVXYH
QRVLRFLSUDYRVXGQHIXQNFLMHQLVXREDYH]QLSRODJDWLSLVPHQLGLR

6XGLMHLWXLRFHX%L+LPHQXMHQHRYLVQRWLMHOR
9679%L+RQLWDNRHUSRGOLMHXL
GLVFLSOLQVNLPSRVWXSFLPDSUHGWLPWLMHORP
MeXWLPVLVWHPILQDQVLUDQMDSUDYRVXa je i
GDOMHSUREOHPDWLDQVRE]LURPQDLQMHQLFXGD
VHVXGRYLWXLODWYDILQDQVLUDMXL]EXGHWDQD
UD]OLLWLPQLYRLPDYODVWLWRXWLe na
HILNDVQRVWSUDYRVXDXRSWH6YLJUDDQL
XNOMXujui i pripadnike vjerskih manjina
XLYDMXLVWLREOLN]DWLWHDGPLQLVWUDWLYQRJL
pravosudnog sistema.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

0DWHULMDOQDSUDYDVXGLMDLWXLRFDX
SRJOHGXQDNQDGH]DRGYRMHQLLYRWL
SUHYR]WUHEDL]MHGQDiti sa pravima
MDYQLKVOXEHQLNDXL]YUQRML
]DNRQRGDYQRMYODVWL6WUXnim
VDUDGQLFLPDX56XVXXPDQMHQD
mjeseQDSULPDQMDWHLPMHXNLQXWR
pravo na regres. Postupak imenovanja
QLMHWUDQVSDUHQWDQMHUVHMRXYLMHNQH
GRQRVHREUD]ORHQHYHWLSVNHRGOXNHR
LPHQRYDQMXVXGLMDLWXLODFD7DNRHU

NE

Prihvaena
'$LOL1(

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

Pakistan

'UDYD

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

Nastaviti sa
nastojanjima u
osiguranju neovisnosti
pravosua.

Preporuka

Jelena Garaa

9LVRNRVXGVNRLWXLODko vijeH%L+
9679%L+0LQLVWDUVWYRSUDYGH%L+

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

'DVXSUDYDQRVLRFDSUDYRVXGQLK
IXQNFLMDVXGLMDLWXLRFDXVNODena sa
SUDYLPDMDYQLKVOXEHQLNDXL]YUQRML
]DNRQRGDYQRMYODVWL'DQDVQD]L
EXGHWUDQVSDUHQWDQSRVWXSDNLPHQRYDQMD
Da postupak i kriteriji o napredovanju
EXGHWUDQVSDUHQWDQ'DGLVFLSOLQVND
RGJRYRUQRVWEXGHYHa.

Indikatori provoenja preporuke

EDVHOLQH

1H]DYLVQRVWVXGLMDLWXLODFD

Entitetska i
NDQWRQDOQD
PLQLVWDUVWYDSUDYGH
,QVWLWXFLMD
RPEXGVPHQDX
%L+3UDYRVXGQD
komisija Distrikta
%Uko

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH

Preporuka
provedena (DA
LOL1(

138

ne postoji moguQRVWSRGQRHQMDDOEH
QDRGOXNXRLPHQRYDQMX6WXSDQMHPQD
VQDJXSUDYLOQLNDRNYDOLILNDFLRQRP
SLVPHQRPWHVWLUDQMXNDQGLWDWDNRMLYH
GXJLQL]JRGLQDREQDDMXVXGLMVNXLOL
WXLODNXIXQNFLMXYULVHEHVSRWUHEQD
SURYMHUDNDQGLWDWD7LVXNDQGLGDWLQD
VYRMLPIXQNFLMDPDYHGRQRVLOLVXGVNH
RGOXNH1DRYDMQDLQVHGLVNUHGLWXMHL
znaDMSUDYRVXGQRJLVSLWDWHGRYRGHX
SLWDQMHRGOXNHNRMHVXWLNDQGLWDWL
GRQRVLOLXVYRPUDGXQDIXQNFLMDPD
NRMHVXREDYOMDOL1LMHL]MHGQDen
SRORDMVWUXQLKVDUDGQLNDQDQLYRX
%L+6WUXQLVDUDGQLLFLX56XVX
UDGQLFLVXGDLQHLPHQXMHLK9679GRN
su struQLVDUDGQLFLX)%L+QRVLRFL
SUDYRVXGQHIXQNFLMHLPHQRYDQLRG
VWUDQH9679D1LMHXVSRVWDYOMHQ
SRVXSDNLNULWLUHULMXLPHQRYDQMXL
QDSUHGRYDQMX6WUXQLVDUDGQLFLQHPDMX
SUHGQRVWSULL]ERUX]DPMHVWRVXGLMHLOL
WXLRFDNDRWRQLGRGDWQHVXGLMH
QHPDMXSUHGQRVWSULL]ERUX]DUHGRYQRJ
VXGLMX1LWLVHJRGLQHLVNXVWYDNYDOLWHWD
UDGDLOLVWUXQRVWVXGLMDLWXLRFD
SUHGVWDYOMDMXNDRSUHGQRVWWLKOLFDSUL
L]ERUX]DYLXLQVWDQFX
WHVWLUDQMDSULOLNRPNRQNXULVDQMDQDPMHVWRVXGLMHLOLWXLRFD
3ULOLNRPL]ERUDVXGLMDLOLWXLODFDGDWLSUHGQRVWVWUXnim
VDUDGQLFDRGQRVQRGRGDWQLPVXGLMDPDSULOLNRPL]ERUD
UHGRYQLKVXGLMD89679XL]PHQMLWLREUDVFHRGOXNDR
LPHQRYDQMXVXGLMDWXLODFDLVWUXQLKVDUDGQLNDXVPLVOXWR
GHWDOMQLMHJREUD]ORHQMDLVWHWHXYHVWLSUDYRQDDOEXQDRGOXNX
RLPHQRYDQMXLXWRPVPLVOXIRUPLUDWLGUXJRVWHSHQXNRPLVLMX
NRMDELGRQRVLODRGOXNHSRYRGRPDOELQDWHRGOXNH

139

Br. 81

Izmjenama Zakona o platama i drugim naknadama sudija i

WXLODFDREH]EMHGLWLSUDYRQDQDNQDGX]DRGYRMHQLLYRWL
WURNRYHSUHYR]DVXGLMDLWXLODFD80LQLVWDUVWYXSUDYGH56L
1DURGQRMVNXSWLQL56SRKLWQRMSURFHGXUL]DSReti postupak
SURQDODHQMD]DNRQVNRJUHJXOLVDQMDSRORDMDVWUXnih saradnika
X56QDQDin da se u zakonodavstvu RS uvede institut
"mlaeg sudije" umjesto pojma struQLKVDUDGQLNDWHGDVH
kroz insitut "mlaeg sudije" sadanjim strunim saradnicima
YUDWLSRORDMQRVLODFDSUDYRVXGQHIXQNFLMHNRMLe biti
LPHQRYDQLRGVWUDQH9679DNDRWRVHLGRGDWQHVXGLMHELUDMX
od strane VSTV-a. Strunim saradnicima vratiti materijalna
SUDYD89679XLi sa izmjenama Pravilnika o
kvalifikacionom pismenom testiranju kanditata u smislu da
kanditati koji su ve nosioci pravosudne funkcije nisu obavezni
polagati pismeni dio testiranja prilikom konkurisanja na mjesto
VXGLMHLOLWXLRFDWHSULOLNRPL]ERUDVXGLMDLOLWXLODFDGDWL
prednost struQLPVDUDGQLFDRGQRVQRGRGDWQLPVXGLMDPD

6XGLMHLWXLRFHX%L+LPHQXMHQHRYLVQRWLMHOR
9679%L+DSRGOLMHXLGLVFLSOLQVNLP
postupcima pred tim tijelom. MeXWLPVLVWHP
finansiranja pravosua je i dalje problematiDQ
s obzirom na LQMHQLFXGDVHVXGRYLWXLODWYD
ILQDQVLUDMXL]EXGHWDQDUD]OLitim nivoima
YODVWLWRXWLe na efikasnot pravosua uope.
Svi graDQLXNOMXujui i pripadnike vjerskih
PDQMLQDXLYDMXLVWLREOLN]DWLWH
administrativnog i pravosudnog sistema.

0DWHULMDQDSUDYDVXGLMDWXLODFDL
strunih saradnika u pogledu naknade
]DRGYRMHQLLYRWLSUHYR]L]MHGQDiti sa
WLPSUDYLPDMDYQLKVOXEHQLNDX
izvrnoj i zakonodavnoj vlasti. Strunim
saradnicima u RS umanjena mjesena
primanja i ukinuto pravo na regres.
Postupak imenovanja nije u potpunosti
WUDQVSDUHQWDQMHUVHLGDOMHGRQRVH
WLSVNHDQHREUD]ORHQHRGOXNHR
LPHQRYDQMXVXGLMDLWXLODFDDLGDOMHQH
postoji moguQRVWL]MDYOMLYDQMDDOEHQD
odluku o imenovanju nosilaca
pravosudnih fuknkcija. Nije izjednaen
SRORDMLVWDWXVVWUXnih saradnika na
QLYRX%L+VRE]LURPGDVWUXni
VDUDGQLFLX56LPDMXSRORDMUDGQLNDD

NE

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

Australija

Osigurati da se odnos
izmeu izvrne i
pravosudne vlasti
zasniva na meusobnom
SRYMHUHQMXLXYDDYDQMX
naela nemijeanja u
ovlasti i funkcije.

3ULKYDena
(DA ili NE)

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

'UDYD

Preporuka

9LVRNRVXGVNRLWXLODko vijeH%L+
0LQLVWDUVWYRSUDYGH%L+

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

Prava nosioca pravosudnih sudija i

tuzioca uskladjena sa pravima javnih
sluzbenika u izvrsnoj i zakonodavnoj
vlasti; Na snazi transparentan postupak
imenovanja; Transparentan postupak i
kriteriji o napredovanju: Povecana
disciplinska odgovornost.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

Entitetska i
kantonalna
PLQLVWDUVWYDSUDYGH
Institucija
RPEXGVPHQDX%L+
Pravosudna
komisija Distrikta
%Uko

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

140

ne nosilaca pravosudne funkcije i ne

imenuje ih VSTS, dok su struni
saradnici u FBiH nosioci pravosudne
funkcije, imenovani od strane VSTV-a.
Stupanjem na snagu Pravilnika VSTV-a
o pismenom kvalifikacionom testiranju,
a koji je obavezn i za kandidate koji su
ve nosioci pravosudne funkcije,
dovode se u pitanje odluke koje su ta
lica donosili u svom radu kao sudije i
WXLRFHWHVHSRVWDYOMDSLWDQMH]QDaja i
potrebe pravosudnog ispita. Postupak i
kriteriji u napredovanju nisu
transparetni, te ne postoji uspostavljen
kriterij po kojem bi struni saradnici
imali prednost pri izboru za sudije ili
WXLRFHNDRLGRGDWQHVXGLMHSULL]ERUX
za redovne sudije, a ni godine rada,
iskustva i kvalliteta u radu sudije ili
WXLRFDQHSUHGVWDYOMDSUHGQRVWWLKOLFD
SULQMLKRYRPL]ERUX]DVXGLMHLOLWXLRFH
u vie instance.

prilikom izbora redovnih sudija. U VSTV-u izmenjiti obrasce

RGOXNDRLPHQRYDQMXVXGLMDWXLODFDLVWUXnih saradnika u
VPLVOXWRGHWDOMQLMHJREUD]ORHQMDLVWHWHXYHVWLSUDYRQDDOEX
na odluku o imenovanju i u tom smislu formirati drugostepenu
NRPLVLMXNRMDELGRQRVLODRGOXNHSRYRGRPDOELQDWHRGOXNH

141

Br. 88

Norveka

(Vlada Republike
Srpske) Uinkovito
istraivati i krivino
goniti prekraje
poinjene protiv
branilaca ljudskih prava.

U toku je niz istranih postupaka koje

su pokrenute pred Tuilatvom RS u
kojem su osumnjiena lica aktivisti i
aktivistice inicijative, a sa motivima
dodatnog zastraivanja istih. Takoer,
neki od aktivista/ica podnijeli su
krivine prijave protiv vlasti RS pred

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

'UDYD

Preporuka

Neophodno provesti sljedeHPMHUHLDNWLYQRVWL

Tokom izvjetajnog perioda, policija RS nije

zabiljeila sluajeve nasilja nad zatitnicima
ljudskih prava. Smatramo da je ova poruka
namijenjena Vladi RS greka. U dosad
zabiljeenim sluajevima napada na novinare u
RS, poduzete su sve predviene mjere.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
(ne)prihvatanja preporuka (2010)

U adekvatnom roku provesti istragu i izvjestiti javnost, a

posebno oteene o toku istrage, kako bi mogli koristiti sva
djelotvorna pravna sredstva: ukljuujuLDOEX.ROHJLMX
WXLODFDDOLLSULVWXSLWLLYDQVXGVNLPQDinima zatite ovih
prava,
posebno obraanje UN Specijalnom izvjestitelju slobodu
PLUQRJRNXSOMDQMDLXGUXLYDQMDNUR]PHKDQL]DPLQGLYLXGDOQLK

NE

Prihvaena
(DA ili NE)

0DMD6DKDGL

Ministarstvo pravde RS

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

Procesuirani predmeti napada na

branitelje ljudskih prava. Poduzimaju se
istrane radnje pred nadlenim
tuilatvima u cilju rasvjetljavanja svih
oblika napada. Prema braniteljima
ljudskih prava se postupa sa
senzibiliziranou i bez diskriminacije po
bilo kojoj osnovi. Policija u ovakvim
sluajevima poduzima efikasne i
adekvatne mjere sa ciljem zatite
sigurnosti i daljeg krenja ljudskih prava i
osnovnih sloboda branitelja ljudskih
prava, te se pored toga posebna panja
daje zatiti ljudskih prava i osnovnih
sloboda onih grupa graana i graanki
koji su po prirodi marginalizirani i ranjivi,
kako ne bi trpili dodatne posljedice.

Indikatori provoenja preporuke

(baseline)

Zatita branilaca ljudskih prava

Ostale
RGJRYRUQH
institucije
7XLODWYR56

NE

Preporuka
provedena (DA
ili NE)

142

Br. 89

Norveka

Energino osuditi
napade na branioce
ljudskih prava i
osigurati da dravne
vlasti braniocima
ljudskih prava dodijele
legitimitet i priznanje
kroz izjave u znak
podrke.

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

'UDYD

Preporuka

Tuilatvom BiH i sve istrage su jo

uvijek u toku. Pri tome je
zabrinjavajue to javnost nije upoznata
sa detaljima ovih istraga, niti da su iste
eventualno okonane naredbom o
nesprovoenju. U javnosti nije poznat
status krivine prijave protiv Republike
Srpske u sluaju povrede ljudskih prava
aktivista i aktivistica inicijative
"Glasau za Srebrenicu".

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

Javnost i institucije osuuju napade na

zatitnike ljudskih prava i generalno
podravaju osiguravanje slobode govora i
izraavanja. Mnogo govori i injenica da ove
podatke javno i transparentno sakupljaju
novinarska udruenja, kao i da se neprestano
prate svi sluajevi nasilja, prijetnji i
zastraivanja, a pogotovo reakcija nadlenih
policijskih i sudskih organa kada se radi o
istragama u takvim sluajevima.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

Potreban je adekvatan, strateki pristup kroz ojaanu ulogu

Regulatorne agencije za komunikacije, jasne procedure, kao i
ekvivalentne sankcije, uz stalno osnaivanje uloge RAK-a u

DA

3ULKYDena
(DA ili NE)

DOEL3RWUHEQRMHGDVHXYH]LVDRYLPSRVWXSDQMLPDSUHPD
braniteljima ljudskih prava obavjesti ira javnost, a da se o
drastinim krenjima obavjetava i pristuna meunarodna
zajednica, a posebno OSCE, OHR, Ured Vijea Europe u BiH i
Delegacija Europske Unije u BiH.

Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglica

BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

Javnost i institucije osuuju napade na

zatitnike ljudskih prava i generalno
podravaju osiguravanje slobode govora i
izraavanja. Mnogo govori i injenica da
ove podatke javno i transparentno
sakupljaju novinarska udruenja, kao i da
se neprestano prate svi sluajevi nasilja,
prijetnji i zastraivanja, a pogotovo
reakcija nadlenih policijskih i sudskih
organa kada se radi o istragama u takvim
sluajevima.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
Institucija
ombudsmena u
BiH; ministarstva

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

143

Br. 90

Potrebno je osigurati neovisnost Institucije ombudsmana, a

posebno u dijelu neovisnosti i nepristrasnosti u radu branitelja
ljudskih prava, kako bi provodili istrane postupke i utvrivali
krenja ljudskih prava branitelja. Postupci treba da budu brzi,

Javnost i institucije osuuju napade na

zatitnike ljudskih prava i generalno
podravaju osiguravanje slobode govora i
izraavanja. Mnogo govori i injenica da ove
podatke javno i transparentno sakupljaju
novinarska udruenja, kao i da se neprestano
prate svi sluajevi nasilja, prijetnji i
zastraivanja, a pogotovo reakcije nadlenih
policijskih i sudskih organa kada se radi o
istragama u takvim sluajevima.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

Na svakodnevnoj osnovi, zaprimljenim

albama koje su u istranom postupku u
Instituciji ombudsmana, ukazuje se da
se poduzimaju mjere i aktivnosti u

DA

3ULKYDena
(DA ili NE)

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

Norveka

'UDYD

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

Usvojiti odgovarajue
mjere za irenje i
osiguranje punog
pridravanja Deklaracije
o braniocima ljudskih
prava.

Preporuka

odnosu na online portale koji slue kao forum za irenje

mrnje, netrpeljivosti i otvorene napade na branitelje ljudskih
prava. Potrebno je ojaati dravna tijela za zatitu ljudskih
prava kako bi nesmetano reagirali na sve incidente napada, sa
aspekta zatite ljudskih prava, a bez ostavljanja prostora za
dodatne politike manipulacije ovih tema, kao i djelotvornu ad
hoc reakciju policijskih organa u sluajevima u kojim je
potrebna zatita sigurnosti branitelja od napada i prijetnji.

Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglica

BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

Uspostavljene jasne procedure i okviru

postojeih pravnih rjeenja kome, kada i
na koji nain se mogu obratiti branitelji
ljudskih prava u sluajevima napada.
Istrage pred nadeQLPWXLODWYLPDX
sluajevima ovih napada su u dovoljnoj
mjeri rasvjetlili motive i sve okolnosti u
vezi sa svakim konkretnim sluajem,
odgovorni su procesuirani pred nadlenim
sudovima i kanjeni na adekvatan nain, a
o svemu je upoznata javnost.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
Institucija
ombudsmena u
BiH; ministarstva

DA

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

pravde u BiH

144

Br. 91

Nastaviti sa usvajanjem
mjera koje garantiraju
zatitu branilaca
ljudskih prava.

Preporuka

ile

'UDYD

ogranienom obimu. Ovo posebno u

odnosu na albe koje se odnose na
krenja ljudskih prava, a posebno
slobode udruivanja i mirnog
okupljanja, branitelja ljudskih prava u
Srebrenici, u okviru inicijative Glasau
za Srebrenicu, kao i da jo uvijek nisu
istraene sve okolnosti koje se odnose
na ova krenja.

DA

3ULKYDena
(DA ili NE)
Javnost i institucije osuuju napade na
zatitnike ljudskih prava i generalno
podravaju osiguravanje slobode govora i
izraavanja. Mnogo govori i injenica da ove
podatke javno i transparentno sakupljaju
novinarska udruenja, kao i da se neprestano
prate svi sluajevi nasilja, prijetnji i
zastraivanja, a pogotovo reakcije nadlenih
policijskih i sudskih organa kada se radi o
istragama u takvim sluajevima.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

efikasni i da u svakom trenutku upuuju na mogunost zatite

ljudskih prava djelotvornim pravnim sredstvima. Potrebno je da
se poduzmu sve mjere i aktivnosti meu policijskim, ali i svim
drugim slubenicima, kako bi se prevenirali napadi.

1. Institucija Ombudsmena za ljudska

prava Bosne i Hercegovine provela
istrage o krenjima ljudskih prava. 2.
Dravne institucije prihvatile i
implementirale preporuke Institucije
Ombudsmena za ljudska prava u smislu
zatite aktivista i branilaca ljudskih prava.
7XLODWYDQDVYLPQLYRLPDDNWLYQR
provode istrage u sluajevima gdje postoji
osnovana sumnja o zastraivanju i
napadima na branioce ljudskih prava. 4.
Pravosudne institucije s posebnom
panjom vode rauna o postojanju
specifinih motiva za poinjenje krivinih
djela usmjerenih protiv zatitnika
manjinskih i(li) marginaliziranih skupina.
4. Vijee ministara BiH i drugi organi
izvrne vlasti otvoreno podravaju rad
razliitih oblika organiziranja graana i
graanki, a s posebnom panjom na

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

pravde u BiH

145

1. Institucija Ombudsmena za ljudska

prava BiH zbog komplikovanog sistema
odluivanja koje podrazumijeva uee
tri ombudsmena onemoguava brz
odgovor na krenja ljudskih prava, te
procedura odluivanja i ostvarivanja
konsenzusa dovodi u sumnju da li je
Institucija provela sve neophodne mjere
u smislu prikupljanja dokaza. 2.
Postojee preporuke Institucije se ne
primjenjuju u nizu sluajeva, premda je
saradnja vlasti u toku istrage na
relativno zadovoljavajuem niovu. 3.
7XLODWYDXSUDNVL]DRWYDUDQMHLVWUDJH
praktiQRWUDHRGrtve i lokalnih
branilaca ljudskih prava dostavljanje
dokaza, bez aktivnog odgovora i
uzimanja u obzir da civilno drutvo
nema pristupa institucijama u lokalnoj
zajednici, 4. Prema izvjetajima
udruenja koja se bave zatitom
marginaliziranih skupina postoji
tendencija previda moguih specifinih
okolnosti te postojanja motiva za
poinjenje krivinog djela vezanih za

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
SUHSRUXNH
1. Poveano prisustvo Institucije Ombudsmena za ljudska
prava BiH u javnosti te kontinuirano izvjetavanje javnosti o
napretku u kljunim sluajevima krenja ljudskih prava u koje
su upletene dravne-entitetske institucije. 2. Snanije
ukljuivanje nadreenih organa prema niim organima koji ne
implementiraju preporuke. 3. Vea ukljuenost tuilatava na
zatiti marginaliziranih skupina uz vii stepen razumijevanja za
postojee nedostatke i nedovoljne pravno-tehnike mogunosti
aktivista u lokalnoj zajendici za potpuno pripremanje i
prikupljanje dokaza u borbi protiv kritelja ljuskih prava. 4.
Posebnu panju sudija i tuilaca potrebno je usmjeriti na
kvalificirane motive vezane za mogue poinjenje krivinog
djela motivirano mrnjom prema odreenoj skupini. 5.
Ohrabriti saradnju izmeu udruenja graana i policijskih
organa, te obavezati policijske slubenike na stalno
kontakiranje, saradnju i dijalog o postojeim problemima
povratnike zajendice i povratnikih udruenja.

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL
Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglica
BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

otvorene istupe podrke marginaliziranim

skupinama, te onim udruenjima koja se
bave nadzorom rada vlasti. 5. Policijski
organi djeluju u pravcu aktivnog pruanja
podrke braniocima ljudskih prava u
lokalnoj zajednici.

Institucija
ombudsmena u
BiH; ministarstva
pravde u BiH;
ministarstva
unutranjih poslova
entiteta; policijske
strukture na svim
nivoima

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH

146

Br. 92

'UDYD

Nizozemska

Preporuka

Osigurati da svi napadi

na branioce ljudskih
prava, novinare i
lanove njihovih
porodica budu propisno
istraeni i da se
poinitelji izvedu pred
pravdu.

status graanina, 5. U manjim

zajednicama postoji naroito
nepovjerenje prema policijskim
organima, posebno u entitetu Republika
Srpska od strane povratnike zajednice.

DA

3ULKYDena
(DA ili NE)
Javnost i institucije osuuju napade na
zatitnike ljudskih prava i generalno
podravaju osiguravanje slobode govora i
izraavanja. Mnogo govori i injenica da ove
podatke javno i transparentno sakupljaju
novinarska udruenja, kao i da se neprestano
prate svi sluajevi nasilja, prijetnji i
zastraivanja, a pogotovo reakcije nadlenih
policijskih i sudskih organa kada se radi o
istragama u takvim sluajevima.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

1. Uspostavljena saradnja policijskih

organa i branioca ljudskih prava, te
novinara, kroz povezivanje sa Vijeem za
tampu BiH, te drugim profesionalnim
novinarskim udruenjima radi stalnog
kontakta u sluaju neposredne
ugroenosti novinara. 2. Dosadanji
napadi istraeni uz puno uee
istraitelja sa viih nivoa. 3. Vijee
ministara BiH i drugi organi izvrne i
zakonodavne vlasti javno pozivaju na
zatitu novinara. 4. Institucija
Ombudsmena za ljudska prava BiH
utvruje napredak ostvaren u razliitim
istragama vezanima za napade na
novinare i zatitnike ljudskih prava. 5.
Nadlena tuilatva provode istrage u
sluajevima moguih pokuaja
zatakavanja napada na novinare i
branioce ljudskih prava.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

147

%U

Izraditi odgovarajui
pravni okvir koji
garantira prava
branilaca ljudskih prava
i osigurati da e inovi
nasilja, prijetnje i
zastraivanja upuenih
njima biti predmet
krivinog gonjenja.

3UHSRUXND

Belgija

'UDYD

Na svakodnevnoj osnovi, zaprimljenim

albama koje su u istranom postupku u
Instituciji ombudsmana ukazuje se da se
poduzimaju mjere i aktivnosti u
ogranienom obimu. Ovo posebno u
odnosu na albe koje se odnose na
krenja ljudskih prava, a posebno
slobode udruivanja i mirnog
okupljanja branitelja ljudskih prava u
Srebrenici, u okviru inicijative "Glasau
za Srebrenicu", kao i da jo uvijek nisu
istraene sve okolnosti koje se odnose
na ova krenja.

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
SUHSRUXNH

DA

3ULKYDHQD
'$LOL1(
Javnost i institucije osuuju napade na
zatitnike ljudskih prava i generalno
podravaju osiguravanje slobode govora i
izraavanja. Mnogo govori i injenica da ove
podatke javno i transparentno sakupljaju
novinarska udruenja, kao i da se neprestano
prate svi sluajevi nasilja, prijetnji i
zastraivanja, a pogotovo reakcije nadlenih
policijskih i sudskih organa kada se radi o
istragama u takvim sluajevima.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

Potrebno je formalizirati saradnju izmeu novinara,

novinarskih udruenja i policijskih organa. Od strane dravnih i
entitetskih institucija potrebno je osigurati javnu podrku
marginaliziranim skupinama i zahtjevima branilaca ljudskih
prava.

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

1. Uvoenje posebnih krivinih sankcija

za injenje krivinih djela protiv branilaca
ljudskih prava, gdje uzimanje ove
kategorije za motiv poinjenja, mora
predstavljati kvalificirani oblik krivinog
djela. 2. Utvrditi sankcije za govor mrnje
te pokuaje pritisaka na novinare u
njihovom nastojanju da prikupe
informacije i distribuiraju informacije
javnosti. 3. Izraditi poseban zakonski
okvir za neposrednu primjenu
meunarodnih mehanizama zatite

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
EDVHOLQH

Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglica

BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

NE

3UHSRUXND
SURYHGHQD'$
LOL1(

Institucija
ombudsmena u
BiH; ministarstva
pravde u BiH

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH

148

%U

Osigurati zatitu
branilaca ljudskih prava
koji djeluju u zemlji, u
skladu sa Deklaracijom
Ujedinjenih nacija o
braniocima ljudskih
prava, kako bi se
potedjeli od
zastraivanja i
maltretiranja.

3UHSRUXND

Slovaka

'UDYD

Postoje usvojeni meunarodni

standardi, ali ne i krivine sankcije koje
bi omoguile uozbiljenje ovih
standarda. Svi krivini zakoni nisu
ukljuili jo seksualne orijentacije
kao kategorije motiva za nasilje iz
mrnje kao kvalificranog oblika
krivinog djela, to upue na to da e
jo tee doi do napretka u smislu
sankcioniranja govora mrnje.

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
SUHSRUXNH

DA

3ULKYDHQD
'$LOL1(
Javnost i institucije osuuju napade na
zatitnike ljudskih prava i generalno
podravaju osiguravanje slobode govora i
izraavanja. Mnogo govori i injenica da ove
podatke javno i transparentno sakupljaju
novinarska udruenja, kao i da se neprestano
prate svi sluajevi nasilja, prijetnji i
]DVWUDLYDQMDDSRJRWRYRUHDNFLMHQDGOHQLK
policijskih i sudskih organa kada se radi o
istragama u takvim sluajevima.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

Zatita ukljuuje obavezu zatite, promocije i implementacije

svih ljudskih prava uz osiguranje da e sva lica pod
jurisdikcijom drave uivati sva socijalna, ekonomska,
politika i ostala prava i slobode u praksi de facto, da e se
usvojiti takve zakonodavne, administrativne i ostale mjere koje
e osigurati efektivnu implementaciju prava i sloboda.

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

1. Izvrena kvalitetna i sveobuhvatna

analiza primjene Deklaracije za zatitu
branilaca ljudskih prava u Bosni i
Hercegovini. 2. Slubena lica u
institucijama na svim nivoima u Bosni i
Hercegovini upoznata sa temeljnim
principima deklaracije. 3. Povezivanje
policijskih stanica na lokalnoj razini sa
udruenjima graana koje se bave
zatitom ljudskih prava, pratei pozitivne
primjere iz prakse u Kantonu Sarajevo
(MUP KS - Sarajevski otvoreni centar)

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
EDVHOLQH

Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglica

BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

ljudskih prava sa precizno utvrenim

sankcijama za poinjene prekraje unutar
domaeg pravnog sistema.

NE

3UHSRUXND
SURYHGHQD'$
LOL1(

Institucija
ombudsmena u
BiH; ministarstva
pravde u BiH

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH

149

%U

Unaprijediti radne
uvjete aktivista za
ljudska prava, poduzeti
neophodne korake za
jaanje slobode
izraavanja i tampe, te
posebice, strogo
krivino goniti
odgovorne za sluajeve
zastraivanja

3UHSRUXND

Njemaka

'UDYD

1. Ne postoji adekvatna analiza, niti

institucije na svim nivoima pokazuju da
ine napore ka uozbiljenju standarda
uspostavljenih Deklaracijom za zatitu
branilaca ljudskih prava. 2. injenica da
nema ni slubenog prevoda Deklaracije
potvruje nizak stepen upoznatosti bh.
slubenih lica sa njenim sadrajem. 3.
Postoje nastojanja, te polja u kojima je
ostvaren napredak, ali i dalje se u
pojedinim lokalnim zajednicama
pojavljuju sluajevi gdje se slubena
lica policije ponaaju diskriminatorno
prema odreenim skupinama graana, a
posebno etniki motiviranom
diskriminacijom.

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
SUHSRUXNH

DA

3ULKYDHQD
'$LOL1(
Javnost i institucije osuuju napade na
zatitnike ljudskih prava i generalno
podravaju osiguravanje slobode govora i
izraavanja. Mnogo govori i injenica da ove
podatke javno i transparentno sakupljaju
novinarska udruenja, kao i da se neprestano
prate svi sluajevi nasilja, prijetnji i
zastraivanja, a pogotovo reakcije nadlenih
policijskih i sudskih organa kada se radi o
istragama u takvim sluajevima.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

Potrebno je da nositelji aktivnosti uine jasnim procedure

obraanja regionalnim mehanizmima u sluajevima napada na
branitelje ljudskih prava, a posebno procedure ulaganja albi
Specijalnom Izvjestiocu UN. Preduzeti sve mjere i aktivnosti
kako bi se obezbjedio minimum standarda iz UN Deklaracije u
to kraem roku. Definiranje koje grupe graana i po kojim
uvjetima se imaju smatrati braniteljima ljudskih prava, i mogu
pozivati na zatitu pod ovom Deklaracijom, a kako bi se
izbjeglo davanje legitimiteta grupama koje imaju suprotne
interese.

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

1. Olakane procedure registracije

udruenja koja meu svojim ciljevima
imaju zatitu ljudskih prava, nadzor rada
vlasti, te informativno-pravnu pomo za
zatitu marginaliziranih skupina. 2.
Snanije uee drave, te programsko
finansiranje institucionalne podrke
udruenjma za zatitu ljudskih prava, te
asistencija drave u voenju rauna o
transparentnosti poslovanja i ispunjavanju
obaveza. 3. Osiguranje dodatnih

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
EDVHOLQH

Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglica

BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

NE

3UHSRUXND
SURYHGHQD'$
LOL1(

Institucija
ombudsmena u
BiH; ministarstva
pravde u BiH

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH

150

1. Udruenja se nalaze pod stalnim

pritiskom, te ne postoje mehanizmi
dravnih i entitetskih institucija koje bi
omoguile olakice pri njihovom radu.
2. Vlasti najee ne finansiraju tzv.
"opozicione" pokrete i udruenja, ve su
isti preputeni finansiranju od strane
meunarodnih fondacija i organizacija.
3. Finansiranje medija je i dalje u
preutnoj vezi sa podrkom upuenoj
radu vlasti, te su programi vezani za
nadzor vlasti ili pitanja krenja ljudskih
prava u pravilu finansirana od
meunarodnih donatora. 4. Postojee
institucije, te zavodi za pruanje
besplatne pravne pomoi, vrlo
ogranieno djeluju u smislu zatite
marginaliziranih lica, gdje primarnu
ulogu i dalje imaju udruenja graana,
poput "Vaa prava BiH".

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
SUHSRUXNH

predstavnika medija.

Potrebno je kreirati nove programske strategije finansiranja

civilnog drutva sa dravnog nivoa, a u svrhu vee
transparentosti, interne kontrole, te osiguranje adekvatnog i
ravnomjernog finansiranja organizacija koje se bave
osjetljivim drutvenim temama, nadzorom vlasti i zatitom
ljudskih prava, bez uplitanja lokalnih vlasti, to otvara prostor
za izgradnju neovisnih udruenja na lokalnoj razini koji
mogu biti osnova za izgradnju transparetnog i snanog
civilnog drutva.

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglica BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

finansijskih sredstava za finansiranje

alternativnih medija uz projektno
pokroviteljstvo programa koji se bave
zatitom ljudskih prava, nadzorom rada
vlasti ili drugim oblicima informativnopravne pomoi graanima i graankama. 4.
Koritenje postojeih institucionalnih
okvira besplatne pravne pomoi u svrhu
procesuiranja lica i medija koji promoviraju
govor mrnje.

Institucija
ombudsmena u
BiH; ministarstva
pravde u BiH

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH

151

Br. 96

Kanada

'UDYD

1. Finansiranje medija iz budeta

postoji, ali je isto i dalje bez adekvatnog
nadzora, te ogranieno na medije koji se
nalaze u slubi vladajuih politikih
stranaka, odnosno barem je takva
percepcija javnosti prema ovom pitanju,
a vlasti ne ine nita kako bi proirili
krug medija i na vioj razini podrali. 2.
Vlasti nedovoljno i nesistematski
komuniciraju sa civilnim drutvom.
Medijski prostor za uee civilnog
drutvo gotovo zanemariv. 3.
Vierangirani slubenici uee u
komunikaciji uglavnom zasnivaju na
obavezi da provedu konsultacije u
procesu izrade pravnih propisa, ali

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

Doprinijeti stvaranju
atmosfere koja podrava
slobodno i vitalno
graansko drutvo,
ukljuujui osiguravanje
pozitivne javne
komunikacije i
unaprijeene
sposobnosti policije da
prua zatitu i vodi
istrage.

Preporuka
Javnost i institucije osuuju napade na
zatitnike ljudskih prava i generalno
podravaju osiguravanje slobode govora i
izraavanja. Mnogo govori i injenica da ove
podatke javno i transparentno sakupljaju
novinarska udruenja, kao i da se neprestano
prate svi sluajevi nasilja, prijetnji i
zastraivanja, a pogotovo reakcije nadlenih
policijskih i sudskih organa kada se radi o
istragama u takvim sluajevima.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

Neophodno je da drava pojaa ovlasti i kapacitete Institucije

Ombdusmena za ljudska prava u BiH, u svrhu zatite
marginaliziranih skupina na nivou lokalnih zajednica. Razviti
i provesti ciljane programe usmjerene ka promoviranju i
osnaivanju komunikacije izmeu zatitnika ljudskih prava i
institucija vlasti, posebno policijskih struktura.

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

DA

3ULKYDena
(DA ili NE)

Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglica BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

1. Kreirana strategija programskog

finansiranja udruenja koja se bave
zatitom ljudskih prava i nadzorom rada
vlasti uz osigurane mehanizme neovisnog i
nepristrasnog izvora korisnika grantova. 2.
Vlasti i javni RTV servisi osiguravaju iri
prostor za komunikaciju sa civilnim
drutvom. 3. Podignut stepen uea
vierangiranih slubenih lica u
komunikaciji sa organizacijama civilnog
drutva, a posebno predstavnicima mladih,
povratnika, manjinskih zajednica te LGBT
populacije.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
Institucija
ombudsmena u
BiH; ministarstva
pravde u BiH

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

152

Br. 97

U potpunosti istraivati
sve navode o
zastraivanju i nasilju
nad akterima u civilnom
drutvu, te krivino
goniti odgovorne.

Preporuka

Kanada

'UDYD

najee minimalno i nedovoljno.

DA

3ULKYDena
(DA ili NE)
Javnost i institucije osuuju napade na
zatitnike ljudskih prava i generalno
podravaju osiguravanje slobode govora i
izraavanja. Mnogo govori i injenica da ove
podatke javno i transparentno sakupljaju
novinarska udruenja, kao i da se neprestano
prate svi sluajevi nasilja, prijetnji i
zastraivanja, a pogotovo reakcije nadlenih
policijskih i sudskih organa kada se radi o
istragama u takvim sluajevima.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND
1. Pruanje adekvatne fizike i pravne
zatite braniocima ljudskih prava. 2.
Institucionalna kontrola izmeu drave i
entiteta u svrhu zatite marginaliziranih
kategorija, a prije svega graana romske
nacionalnosti, manjinske povratnike
zajednice, LGBT populacije. 3.
Adekvatna edukacija policijskih
slubenika o nainima postupanja i zatite
prema marginaliziranim skupinama. 4.
Zapoljavanje i ukljuivanje pripadnika
marginaliziranih zajednica i njihovih
udruenja u rad policijskih organa. 5.
Vijee ministara BiH, te entitetske vlade,
javno osuuju svaki in nasilja i
zastraivanja, te ograniiti nastupe
ministara u smislu napada na civilne
inicijative i organizacije. 6. Vie instance
vlasti djeluju u lokalnoj zajednici s ciljem
utvrivanja da li je dolo do zloupotrebe
slubenog poloaja slubenih lica na
nivou lokalnih vlasti, a posebno policije i
slubenika u opinskoj administraciji.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)
NE

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

153

Ne postoje adekvatni mehanizmi na

nivou drave koji bi znaili
institucionalnu kontrolu rada entitetskih
i lokalnih tijela u odnosu prema
marginaliziranim zajednicama. Isto
dovodi do ope atmosfere straha, to se
posebno manifestira u odnosu prema
povratnikoj populaciji, koja je pod
stalnim pritiscima, te je aktivno
diskriminirana u pristupu javnim
servisima, obrazovanju i zapoljavanju
u javnim preduzeima. Povratnika
udruenja su ograniena u ispunjavanju
osnovnih graanskih sloboda, izmeu
ostalog slobode okupljanja (zabrana
logoraima u Prijedoru da se okupe na
Dan ljudskih prava). Vre se poreske i
druge vrste kontrola rada udruenja kao
vid primjene neutralnih zakonskih
propisa protiv iskljuivo jedne etnike
skupine. LGBT populacija je i dalje
izloena govoru mrnje i nasilju, a
drava nije u stanju pruiti adekvatan
zakonski okvir za uvoenje sekusalne
orijentacije kao kategorije motiva za
nasilje iz mrnje kao kvalificranog
oblika krivinog djela (sa progresom u
RS i BD BiH, bez progresa u Federaciji,
u ovom segmentu).

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
SUHSRUXNH
1. Snanije djelovanje policijskih organa i vei stepen zatite
udruenja koja okupljaju manjinske i marginalizirane skupine
(policijske uprave na nivou lokalne zajednice). 2. Neophodno
je da drava pojaa ovlasti i kapacitete Institucije Ombdusmena
za ljudska prava u BiH, u svrhu zatite marginaliziranih
skupina na nivou lokalnih zajednica (Parlamentarna skuptina
Bosne i Hercegovine). 3. Provesti adekvatne edukacije
policijskih slubenika (entitetski kantonalni MUP-ovi). 4.
Potpuna primjena obaveze o zapoljavanju u skladu sa
etnikom strukturom iz Popisa 1991. godine, te adekvatni
programi zapoljavanja za manjinske skupine (Zavodi za
zapoljavanje i nadlena ministarstva rada i socijalne politike).
5. Javni istupi u smislu zatite slobode udruivanja. 6. Istraiti
sve prijave graana o sumnjama u zloupotrebu slubenog
poloaja, uz obavezno ispitivanje slubenih lica koji se terete,
posebno u sluajevima kada prijava stie od udruenja graana
(nadleQDWXLODWYD

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL
Ministarstvo ljudskih prava i izbjeglica
BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD
Institucija
ombudsmena u
BiH; ministarstva
pravde u BiH;
MUP-ovi; policijske
stanice u lokalnim
zajednicama;
WXLODWYD

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH

154

Br. 67

ile

'UDYD

%URMSURFHVXLUDQLKVOXajeva silovanja i
drugih oblika seksualnog nasilja je
L]X]HWQRQL]DNXRGQRVXQDSURFLMHQMHQL
EURMRGYLHRGUWDYD1H
SRVWRMHSUHFL]QLVWDWLVWLNLSRGDFL
SRGDFL6XGD%L+L]DSULOD
XND]XMXQDRNRQanih sluajeva s
HOHPHQWLPDVHNVXDOQRJQDVLOMDSUHG
RYRPLQVWLWXFLMRPUWYDPDMRXYLMHN
QLMHREH]ELMHHQDRGWHWD]DSUHWUSOMHQH
povrede njihovih prava. Nije usvojen

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

1DVWDYLWLLVWUDLYDWL
krivina djela
seksualnog nasilja
QDVWDODXRUXDQRP
sukobu, krivino goniti
RGJRYRUQHLSUXDWL
RGWHWXUWYDPD

Preporuka

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

3LWDQMHSUXDQMDSRPRLHQDPDFLYLOQLP
UWYDPDUDWDMHXNOMXHQRXSURFHVL]UDGH
$NFLRQRJSODQD]DVSURYRHQMH5H]ROXFLMH
1325 VijeDVLJXUQRVWL81DX%L+,]UDGD
SURJUDPDVHYULXVDUDGQMLVDYODGLQLP
RUJDQL]DFLMDPD192LPHXQDURGQLP
LQVWLWXFLMDPDLRUJDQL]DFLMDPDNDNRELVH
LVSXQLRFLOMEU2MDDQDPUHD]DSUXDQMH
SRGUNHLSRPRLHQDPDLGMHYRMLFDPD
UWYDPDL]SHULRGDUDWDLPHVHRPRJXava
sprovoHQMHDNWLYQRVWLXFLOMXSUXDQMDEROMHL
HILNDVQLMHSRGUNHHQDPDFLYLOQLPUWYDPD
rata.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

,QWHQ]LYLUDWLSURFHVXLUDQMH]ORina silovanja i dr. oblika

VHNVXDOQRJQDVLOMD2EH]ELMHGLWL]DWLWXVYMHGRNDLSVLKRORNX
SRGUNX2VREOMHQDGOHQLKRUJDQDVHQ]LELOL]LUDWLLREXLWL]D
UDGVDUWYDPD,]JUDGLWLNDGURYVNHLPDWHULMDOQHNDSDFLWHWHX
2NUXQLP.DQWRQDOQLPVXGRYLPD]DQMLKRYRHILNDVQR
SURFHVXLUDQMH2EH]ELMHGLWLUWYDPDRGWHWXLSUDYQXSRPR
8VYRMLWL3URJUDPSREROMDQMDSRORDMDHQDUWDYDUDWDL
6WUDWHJLMXWUDQ]LFLMVNHSUDYGH

DA

Prihvaena
(DA ili NE)

Adrijana Hanui

Tranziciona pravda

Ministarstvo pravde BiH.

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

Zloini silovanja i seksualnog nasilja se

LQWHQ]LYQRSURFHVXLUDMXSUHG6XGRP%L+
LSUHG.DQWRQDOQLPL2NUXQLP
VXGRYLPDUWYDPDMHREH]ELMHena
RGWHWD8VYRMHQMH3URJUDP]D
SREROMDQMHSRORDMDHQDUWDYDUDWQRJ
VLORYDQMDVHNVXDOQRJ]ORVWDYOMDQMDL
GUXJLKREOLNDWRUWXUHX%L+8VYRMHQD
6WUDWHJLMDWUDQ]LFLMVNHSUDYGH

Indikatori provoHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

Ostale
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
Ministarstvo pravde
560LQLVWDUVWYR
pravde FBiH,
entitetska i
kantonalna
PLQLVWDUVWYDSUDYGH
Visoko sudsko i
WXLODko vijee
%L+3DUODPHQWDUQD
skuptina BiH

NE

Preporuka
provedena (DA
ili NE)

155

Br. 72

'UDYD

8%L+VHSULPMHQMXMHSHWNULYLnih
]DNRQD.=%,+.=6)5-.=)%L+
.=56.=%'8VYDNRPRGRYLK
]DNRQDVLORYDQMHLOLGUXJLREOLFL
VHNVXDOQRJQDVLOMDMHGHILQLUDQRQD
GUXJDiji naLQLOLQLMHXRSWH
GHILQLUDQRNDRWRMHWRVOXDMVD
.ULYLQLP]DNRQRP6)5-6XSURWQR
meXQDURGQLPVWDQGDUGLPDNULYLni
]DNRQL]DKWLMHYDMXGRND]LYDQMHXSRWUHEH
VLOHLOLSULMHWQMHVLORPNDRMHGLQLQDin
GDVHXWYUGLGDVHQDVLORYDQMHLGUXJD
VHNVXDOQDGMHODQLMHGDRSULVWDQDN

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

3RYHDWLVYRMD
$XVWULMD
QDVWRMDQMDXERUELSURWLY
QHNDQMHQRVWL]DUDWQH
zloLQHNRQNUHWQR
VHNVXDOQRQDVLOMHWDNR
WRHVHL]PHX
RVWDORJXNOMXLWL
GHILQLFLMDVHNVXDOQRJ
QDVLOMDXNULYLQL]DNRQ

Preporuka

3URJUDP]DSREROMDQMHSRORDMDUWDYD
QLWL6WUDWHJLMDWUDQ]LFLMVNHSUDYGH

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

MeXVREQRXVNODGLWLNULYLQR]DNRQRGDYVWYRX%L+8VNODGLWL
GHILQLFLMXVLORYDQMDLOLGUXJLKREOLNDVHNVXDOQRJQDVLOMDNDR
zloLQDSURWLYFLYLOQRJVWDQRYQLWYDLUDWQRJ]ORLQDX.=%L+
VDPHXQDURGQLPVWDQGDUGLPD8NORQLWLXVORYVLOHLOLSULMHWQMH
RGQHSRVUHGQRJQDSDGDL]VDGDQMLKGHILQLFLMD6LORYDQMHLOL
GUXJLREOLFLVHNVXDOQRJQDVLOMDWUHEDMXVHNRGLILFLUDWLNDR
]DVHEQDGMHODX.=%L+LRQGDNDGDVHSRLQHNDRL]ROLUDQD
GMHOD

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

'$

3ULKYDena
(DA ili NE)

0LQLVWDUVWYRSUDYGH%L+

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

0LQLVWDUVWYRSUDYGH
560LQLVWDUVWYR
SUDYGH)%L+
HQWLWHWVNDL
NDQWRQDOQD
PLQLVWDUVWYDSUDYGH
9LVRNRVXGVNRL
WXLODNRYLMHH%L+
9679%L+
QDGOHQLSDUODPHQWL

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

'DMHGHILQLFLMDVHNVXDOQRJQDVLOMDMH
NE
XNOMXHQDXNULYLQL]DNRQ%L+HQWLWHWVNH
NULYLQH]DNRQHLNULYLQL]DNRQ%UNR
'LVWULNWDXVNODGXVDPHXQDURGQLP
VWDQGDUGLPD

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

156

Br. 80

Njemaka

'UDYD

%URMSURFHVXLUDQLKVOXajeva silovanja i
GUXJLKREOLNDVHNVXDOQRJQDVLOMDMHMR
uvijek izuzetno nizak, obzirom na
SURFLMHQMHQEURMRGGR
UWDYDVLORYDQMDLVHNVXDOQRJQDVLOMDX
UDWX1HSRVWRMHSUHFL]QLVWDWLVWLki
SRGDFLRWRPHSRGDFL6XGD%L+L]
DSULODXND]XMXQDRNRQDQLK
sluajeva s elementima seksualnog
QDVLOMDSUHGRYRPLQVWLWXFLMRP1LMH
XVYRMHQDVWUDWHJLMDWUDQ]LFLMVNHSUDYGH

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

1DVWDYLWLERUEXSURWLY
QHNDQMHQRVWLLGRQLMHWL
SUDYGXUWYDPD]ORina

Preporuka

Prijedlog izmjene Krivinog zakona

%L+NRMLMHVDGUDYDRSRHOMQHL]PMHQH
definicija ovog djela odbijen je u
3DUODPHQWDUQRMVNXSWLQL%L+

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

,QWHQ]LYLUDWLSURFHVXLUDQMH]ORLQDVLORYDQMDLGUXJLKRELND
VHNVXDOQRJQDVLOMDREH]ELMHGLWLRGJRYDUDMXX]DWLWXVYMHGRND
LSVLKRORNXSRGUNXRVREOMHLVWUDQLKRUJDQDWXLODWDYDL
sudova senzibilizirati i obuLWL]DUDGVDUWYDPDRYLK]ORina;
,]JUDGLWLNDGURYVNHLPDWHULMDOQHNDSDFLWHWHX
2NUXQLP.DQWRQDOQLPVXGRYLPD]DQMLKRYRHILNDVQR
SURFHVXLUDQMH8VYRMLWL6WUDWHJLMXWUDQ]LFLMVNHSUDYGH

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

3ULKYDena
(DA ili NE)

9LVRNRVXGVNRLWXLODko vijee BiH,

0LQLVWDUVWYRSUDYGH%L+

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

Zloini silovanja i seksualnog nasilja se

LQWHQ]LYQRSURFHVXLUDMXSUHG6XGRP%L+
LSUHG.DQWRQDOQLPL2NUXQLP
VXGRYLPDUWYDPDMHREH]EMHena
RGWHWD8VYRMHQD6WUDWHJLMDWUDQ]LFLMVNH
SUDYGH

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
Entitetska i
kantonalna
PLQLVWDUVWYDSUDYGH
u BiH, Pravosudna
komisija Distrikta
Brko,
Parlamentarna
VNXSWLQD%L+

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

157

Br. 20

panija

'UDYD

1RYLGUDYQL]DNRQRSURJUDPX]DWLWH
svjedoka se nalazi u parlamentarnoj
SURFHGXULGRNYDHi zakoni o zatiti
svjedoka nisu harmonizirani. Uz
podrku UNDP-a na
NDQWRQDOQLPRNUXQLPQLYRLPD
pokrenuta je uspostava odjela za
SUXDQMHSRGUNHVYMHGRFLPD
DugoroQDVDPRRGULYRVWL]MDYQLK

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

Uspostaviti
sveobuhvatan plan
zatite svjedoka u
predmetima ratnih
zloina, uz dostatne
zatitne mehanizme
ukljuujui sistem
zatite identiteta i
psiholoku podrku.

Preporuka

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

Do sada su vrene procjene stanja i potreba u

ovoj oblasti. 2010. godine, u saradnji sa
projektom UNDP-a "Podrka procesuiranju
sluajeva ratnih zloina u BiH, planirano je
sprovoenje dva pilot projekta za podrku
VYMHGRFLPDUWYDPDXGYDVXGD8RNYLUX
IPA, VSTV planira obezbijediti odgovarajue
fizike uslove, te audio i video opremu u cilju
zatite svjedoka u predmetima ratnih zloina u
minimalno deset sudova u BiH. Pitanje zatite
svjedoka je regulirano Zakonom o zatiti
VYMHGRNDSRGSULMHWQMRPLXJURHQLKVYMHGRND
te Zakonom o programu zatite svjedoka.
Obezbijeena je i zatita svjedoka u krivinim
postupcima pred Sudom BiH, ali trenutno
IXQNFLRQLUDVDPRQDGUDYQRPQLYRX

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

Neophodno je usvajanje novog zakonskog okvira kako bi se

SULVWXSLOR]DRNUXLYDQMXVLVWHPD]DWLWHVYMHGRNDXNOMXujui i
donoenje provedbenih akata, te osiguranje finansijskih i
materijalno tehniNLKXVORYD]DQMLKRYXHILNDVQXLRGULYX
provedbu u postupcima pred svim pravosudnim institucijama u
BIH.

DA

3ULKYDena
(DA ili NE)

9LVRNRVXGVNRLWXLODko vijee BiH

(VSTV BiH); Ministarstvo pravde BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

'RQRHQMHQRYRJGUDYQRJ]DNRQDR
programu zatite svjedoka; Harmonizacija
HQWLWHWVNLK]DNRQDVDGUDYQLP]DNRQRP
o zatiti svjedoka pod prijetnjom i
XJURHQLKVYMHGRND'RQRHQMH
podzakonskih akata neophodnih za
efikasnu primjenu zakonodavnog okvira;
8RNUXQLPLNDQWRQDOQLPDVXGRYLPD
uspostavljeni odjeli, odnosno uposlene
strune osobe za podrku svjedocima;
Osigurani materijalni resursi za efikasnu
provedbu zatitnih mjera u kantonalnim i
RNUXQLPVXGRYLPD2GMHO]D]DWLWX
svjedoka SIPA-e osigurava zatitu
svjedoka pred svim sudovima u BiH;
Uspostavljen integrirani sistem saradnje i
NRRUGLQDFLMHGUDYQLKWLMHODL192D
ukljuenih u plan zatite svjedoka.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
Parlamentarna
skuptina BiH;
entitetski
parlamenti;
entitetska i
kantonalna
ministarstva pravde
i finasija u BiH;
Pravosudna

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

158

Br. 68



,]UDGLWLPMHUH]D
SUXDQMHSRGUNH
HQDPDUWYDPD
VHNVXDOQRJ]ORVWDYOMDQMD
SRLQMHQRJWRNRPUDWD

Preporuka

SDQLMD

'UDYD

EXGHWDMRQLMHVYXJGMHRVLJXUDQD]D
RYXDNWLYQRVW7DNRHUQLVXRVLJXUDQD
QLILQDQVLMVNDVUHGVWYD]DSURYHGEX
SRVWRMHLK]DNRQVNLKUMHHQMDL
REH]EMHHQMHPDWHULMDOQLKLOMXGVNLK
UHVXUVDSRWUHEQLK]D]DWLWXLSVLKRORNX
SRGUNXVYMHGRFLPDSUHGVYLP
SUDYRVXGQLPLQVWLWXFLMDPDX%L+6WRJD
QLMHQLXVSRVWDYOMHQVYHREXKYDWDQSODQ
]DWLWHVYMHGRNDXSUHGPHWLPDUDWQLK
]ORLQD

'$

3ULKYDena
(DA ili NE)
6DPRMH6XG%L+XVSRVWDYLR2GMHO]DSRGUNX
UWYDPDLVYMHGRFLPDSULMHWRNRPLQDNRQ
VYMHGRHQMDNRMLXNOMXXMHSRGUNXHQDPD
UWYDPDVHNVXDOQRJ]ORVWDYOMDQMDWRNRPUDWDX
%L+DSUHGYLHQRMHLRVQLYDQMHPUHH]D
SRGUNXXSRVWXSFLPDSUHGRNUXQLP
NDQWRQDOQLPVXGRYLPDLWXLODWYLPD3LWDQMH
SUXDQMDSRPRLHQDPDFLYLOQLPUWYDPDUDWD
MHXNOMXHQRXSURFHVL]UDGH$NFLRQRJSODQD]D
VSURYRHQMH5H]ROXFLMH9LMHDVLJXUQRVWL
81DX%L+,]UDGDSURJUDPDVHYULX
VDUDGQMLVDYODGLQLPRUJDQL]DFLMDPD192L
PHXQDURGQLPLQVWLWXFLMDPDLRUJDQL]DFLMDPD
NDNRELVHLVSXQLRFLOMEU2MDDQDPUHD]D
SUXDQMHSRGUNHLSRPRLHQDPDL
GMHYRMLFDPDUWYDPDL]SHULRGDUDWDLPHVH
RPRJXDYDVSURYRHQMHDNWLYQRVWLXFLOMX
SUXDQMDEROMHLHILNDVQLMHSRGUNHHQDPD
FLYLOQLPUWYDPDUDWD

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

8VYRMHQL3URJUDP]DUWYHUDWQRJ
VLORYDQMDVHNVXDOQRJ]ORVWDYOMDQMDL
WRUWXUHLQMLKRYHSRURGLFHX%L+
8VSRVWDYOMHQDFHQWUDOL]RYDQD
ED]DSRGDWDNDUWDYDVHNVXDOQRJ
]ORVWDYOMDQMD8RNUXQLPL
NDQWRQDOQLPDVXGRYLPDXVSRVWDYOMHQL
RGMHOLRGQRVQRXSRVOHQHVWUXQHRVREH]D
SRGUNXUWYDPD8VSRVWDYOMHQ
LQWHJULUDQLVLVWHPVDUDGQMHLNRRUGLQDFLMH
GUDYQLKWLMHODL192XNOMXHQLKXSODQ
]DWLWHUWDYDUWYHRVWYDUXMX
REHWHHQMHXVXGVNLPSRVWXSFLPD
8VWDQRYOMHQGUDYQL)RQG]D
NRPSHQ]DFLMXUWDYD8MHGQDDYDQMH
VWDWXVDLSUDYDUWDYDUDWQRJVLORYDQMDL
GUXJLKREOLNDVHNVXDOQRJQDVLOMDX%L+

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)
1(

NRPLVLMD'LVWULNWD
%UNR

159

3URJUDPSRGUNHHQDPDUWYDPDMR
XYLMHNQLMHXVYRMHQ]ERJQHGRVWDWND
VDJODVQRVWLYODVWL5HSXEOLNH6USVNH1H
SRVWRMLMHGLQVWYHQDHYLGHQFLMDUWDYD
VHNVXDOQRJ]ORVWDYOMDQMDSRLQMHQRJ
WRNRPUDWD,DNRVXXWRNXDNWLYQRVWL
SRGUDQHRGVWUDQHPHXQDURGQLK
RUJDQL]DFLMD81'3DL26&(DQH
SRVWRMLMRXYLMHNXMHGQDHQL
dugoroQRRGVWUDQHYODVWL%L+
VDPRRGULYVLVWHPVWUXQHSRGUNH
UWYDPDXVYLPWXLODWYLPDLVXGRYLPD
LURP%L+3RVWRMHD]DNRQVNDUMHHQMD
RNRPSHQ]DFLMLQLVXDGHNYDWQDQLWLVHX
SRWSXQRVWLSURYRGHXSUDNVL1HSRVWRML
GUDYQL)RQG]DNRPSHQ]DFLMX=DNRQL
NRMLPDMHUHJXOLVDQVWDWXVLSUDYDUWDYD
UDWQRJVHNVXDOQRJ]ORVWDYOMDQMDQLVX
KDUPRQL]LUDQL

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
SUHSRUXNH
3RGKLWQRXVYRMLWL3URJUDP]DUWYHUDWQRJVLORYDQMD
VHNVXDOQRJ]ORVWDYOMDQMDLWRUWXUHLQMLKRYHSRURGLFHX%L+
+DUPRQL]RYDWL]DNRQHXSRJOHGXSUDYDLVWDWXVD
UWDYDUDWQRJVHNVXODQRJ]ORVWDYOMDQMDXGYDHQWLWHWD,]JUDGQMD
LXVSRVWDYDLQWHJULUDQRJVLVWHPDHYLGHQWLUDQMDLNRPSHQ]LUDQMD
UWDYD2VLJXUDQMHILQDQVLMVNLKVUHGVWDYD]DSUXDQMHVWUXQH
SRGUNHUWYDPD

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL
0LQLVWDUVWYRSUDYGH%L+0LQVWDUVWYR
FLYLOQLKSRVORYD%L+0LQLVWDUVWYR]D
OMXGVNDSUDYDLL]EMHJOLFH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD
(QWLWHWVNDL
NDQWRQDOQD
PLQLVWDUVWYDSUDYGH
LPLQLVWDUVWYD
QDGOHQD]DREODVW
VRFLMDOQHSROLWLNH
9LVRNRVXGVNRL
WXLODNRYLMHH%L+

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH

160

Br. 73

Austrija

'UDYD

Potpisivanjem memoranduma o
UD]XPLMHYDQMXQDGOHQLK]GUDYVWYHQLK
institucija u BiH uspostavljeni su
temelji za razvijanje adekvatnog
sistema za unapreenje mentalnog
zdravlja. Centri za mentalno zdravlje
uspostavljeni pri domovima zdravlja
diljem BiH. Ne postoji koherentan
zakonodavni, administrativni i socijalni
RNYLUXNRMHPELUWYHRVWYDULYDOHSUDYR
punog pristupa sistemu zdravstvenih
usluga. Postojea zakonska rjeenja o
naknadi tete nisu adekvatna i sudska
praksa irom BiH ih na razliit nain
tumai, dovodeLUWYHXQHMHGQDN
SRORDMSUHG]DNRQRP1HSRVWRML
GUDYQL)RQG]DNRPSHQ]DFLMX

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

Usvojiti dalje mjere

NDNRELVHUWYDPD
ratnih zloLQDSUXLOL
uinkoviti lijekovi
ukljuujui unaprijeen
SULVWXSLUDVSRORLYRVW
zdravstvenih usluga i
ustanovljavanje psihosociolokih centara za
podrku

Preporuka

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

Ve nekoliko godina, entiteti i Distrikt Brko

rade na reformi u oblasti mentalnog zdravlja,
radi omoguDYDQMDSUXDQMDDGHNYDWQH
psiholoke pomoi svim graanima u okviru
sistema javnog zdravstva. U tom cilju,
uspostavili su centre za mentalno zdravlje u
zajednici, kao i centre za fiziku rehabilitaciju.
7DPRJGMHRYHXVOXJHQLVXGRVWXSQHSUXDMX
ih domovi zdravlja i bolnice.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

Izgradnja i uspostava integriranog sistema kompenziranja

UWDYD2VLJXUDQMHILQDQVLMVNLKVUHGVWDYD]DSUXDQMHVWUXne
SRGUNHUWYDPDLSULVWXSVLVWHPX]GUDYVWYHQLKXVOXJD

DA

3ULKYDena
(DA ili NE)

Ministarstvo civilnih poslova,

Ministarstvo za finansije i trezor

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

1.Poboljan administrativni i
zakonodavni okvir koji omoguava
efikasno djelovanje i procese u oblasti
]DWLWHPHQWDOQRJ]GUDYOMDLSUXHQMD
zdravstvenih usluga. 2.Ljudski resursi
RVSRVREOMHQL]DSUXDQMHXVOXJDX
]DWLWLPHQWDOQRJ]GUDYOMDUWYH
ostvaruju obeteenje u sudskim
SRVWXSFLPD8VWDQRYOMHQGUDYQL
)RQG]DNRPSHQ]DFLMXUWDYD

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

Entitetska i
kantonalna
ministarstva zdravstva
i finansija, te
PLQLVWDUVWYDQDGOHQD
za socijalnu politiku.

2VWDOHRGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$LOL
NE)

161

Br. 77

vicarska

'UDYD

Strategija za procesuiranje predmeta

ratnih zloina nikada nije razmatrana ni
XVYRMHQDRGQDGOHQLKRUJDQDX
entitetima,iako predstavnici entitetskih
vlasti i uestvuju u radu Nadzornog
tijela za praenje provoenja strategije,
te nije osigurana ni kadrovska,
finansijska i materijalna podrka svim
institucijama ukljuenim u
implementaciju Strategije. Strategija
tranzicijske pravde je sainjena, ali nije
XVYRMHQDRGVWUDQHQDGOHQLKRUJDQD

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

Nastaviti sa
implementacijom
nacionalne strategije u
vezi sa ratnim zloinima
to je prije i uinkovitije
mogue, te formulirati i
usvojiti nacionalnu
strategiju u pogledu
tranzicijske pravde

Preporuka

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

Sprovoenje Strategije za procesuiranje

predmeta ratnih zloina prati Nadzorno tijelo
NRMHMHXVSRVWDYOMHQRLUHGRYQRRGUDYD
sastanke. Uveden je sistem redovnog
izvjetavanja od strane tijela koja sprovode
strateke mjere.
Utvren je broj predmeta i osoba koje su
poinile ratne zloine, kao i struktura tih
predmeta.
U toku je proces izrade Strategije tranzicijske
pravde.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

Usvojiti i implementirati Strategiju za procesuiranje predmeta

ratnih zloLQDRGQDGOHQLKRUJDQDXHQWLWHWLPDLVWYRULWL
potrebne preduslove za njenu potpunu primjenu kroz
osiguranje finansijske i materijalne podloge za njeno efikasno
sprovoHQMHSUHGVYLPQDGOHQLPSUDYRVXGQLPLQVWLWXFLMDPD
Usvojiti i implementirati Strategiju tranzicijske pravde.

DA

3ULKYDena
(DA ili NE)

Ministarstvo pravde BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

1.Strategija za procesuiranje predmeta

ratnih zloina usvojena od strane
QDGOHQLKYODVWLXHQWLWHWLPD
Osigurana kadrovska, finansijska i
materijalna podrka institucijama
ukljuenim u implementaciju Strategije.
3. Unaprijeena zatita i podrka
UWYDPDLVYMHGRFLPDXSRVWXSFLPD
pred svim sudovima u BiH. 4.Usvojena
adekvatna Strategija tranzicijske
pravde. 5. Usvajanje planova i
RVLJXUDQMHVUHGVWDYDXEXGHWLPD]D
provedbu Strategije tranzicijske pravde.
6. Uspostavljen centralizovan sistem
podataka svih korisnika prava, bez
obzira na novanu naknadu i vrstu
obeteenja.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

Visoko sudsko i
WXLODko vijee BiH,
Entitetska i
kantonalna
ministarstva pravde i
finansija u BiH,
Pravosudna komisija
Distrikta Brko,
Parlamentarna
skuptina BiH,
entitetski parlamenti i
kantonalne skuptine

2VWDOHRGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$LOL
NE)

162

Br. 80

1MHPDka

'UDYD

3URFHVXLUDQMHSUHGPHWDUDWQLK]ORina
QHRVWYDUXMHVHSUHGYLHQRP
GLQDPLNRPLUWYHQLVXGRYROMQR
XSR]QDWHVDVWDWXVRPLVWUDJDL
oHNLYDQLPUH]XOWDWLPD1HSRVWRML
KROLVWLNLSULVWXSSLWDQMXHYLGHQWLUDQMDL
UHSDUDFLMD]DUWYH]ORLQDX%,+8
REUD]RYQRPVLVWHPXVHQHL]XDYDMX
NUHQMDPHXQDURGQRJSUDYDOMXGVNLK
SUDYDLPHXQDURGQRJKXPDQLWDUQRJ
SUDYDX%L+LOLVHWRUDGLIUDJPHQWDUQR

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

Nastaviti borbu protiv

QHNDQMHQRVWLLGRQLMHWL
SUDYGXUWYDPD]ORina

Preporuka


2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

,QWHQ]LYLUDWLUDGQDSURYRHQMXFLOMHYD6WUDWHJLMH]DUDGQD
SUHGPHWLPDUDWQLK]ORLQDX%L+SULMHVYHJDNUR]
REH]EMHHQMHQHRSKRGQLKILQDQVLMVNLKLOMXGVNLKUHVXUVDLNUR]
UHGRYQRLQIRUPLVDQMHUWDYDVWDWXVXLUH]XOWDWLPDLVWUDJD
,]JUDGQMDLXVSRVWDYDLQWHJULUDQRJVLVWHPDHYLGHQWLUDQMDL
NRPSHQ]LUDQMDUWDYD'HILQLVDQMHLXYRHQMHDGHNYDWQRJ
FXUULFXOXPDRUDWXX%,+X]LPDMXLXRE]LUSUDYROMXGVNLK
SUDYDLPHXQDURGQRKXPDQLWDUQRSUDYR

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

3ULKYDena
(DA ili NE)

9LVRNRVXGVNRLWXLODNRYLMHH%L+
0LQLVWDUVWYRSUDYGH%L+0LQLVWDUVWYR
FLYLOQLKSRVORYD%,+

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

,VSXQMHQMHFLOMHYD6WUHWHJLMH]DUDGQD
SUHGPHWLPDUDWQLK]ORLQDXSUHGYLHQLP
URNRYLPD6DLQMHQVYHREXKYDWDQSODQ
UHSDUDFLMD]DUWYH8VSRVWDYOMHQVLVWHP
SULNXSOMDQMDSRGDWDNDRVYLPUWYDPD
8YHGHQHWHPDWVNHFMHOLQHRNUHQMLPD
PHXQDURGQRJSUDYDOMXGVNLKSUDYDL
PHXQDURGQRJKXPDQLWDUQRJSUDYDX
%L+REUD]RYQLVLVWHP

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
Entitetska i
NDQWRQDOQD
PLQLVWDUVWYDSUDYGH
X%L+HQWLWHWVNDL
NDQWRQDOQD
PLQLVWDUVWYD
REUD]RYDQMDX%L+
3UDYRVXGQD
NRPLVLMD'LVWULNWD
Brko

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

163

Br. 82

Australija

'UDYD

Nisu osigurana finansijska i materijalno

tehnika sredstva neophodna za
SUXDQMHHILNDVQHSRGUNHVYMHGRFLPD
6DUDGQMDL]PHX192LSUDYRVXGQLK
institucija je sporadina i u veini
sluDMHYDQHIRUPDOQD,QVWLWXFLRQDOQH
PUHH]DSUXDQMHSRGUNHVYMHGRFLPD
ratnih zloina, seksualnog nasilja i
drugih djela uspostavljene su na
podruju Zeniko-dobojskog,
6UHGQMRERVDQVNRJL8QVNRVDQVNRJ

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

Dodijeliti resurse
neophodne za razvoj
programa uspostavljanja
PUHH]DXinkovitu
podrku svjedocima

Preporuka

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

Do sada su vrene procjene stanja i potreba u

ovoj oblasti. 2010.g., u saradnji sa projektom
UNDP-a "Podrka procesuiranju sluajeva
ratnih zloina u BiH, planirano je sprovoenje
dva pilot projekta za podrku svjedocima /
UWYDPDXGYDVXGD8RNYLUX,3$9679
planira obezbijediti odgovarajue fizike
uslove, te audio i video opremu u cilju zatite
svjedoka u predmetima ratnih zloina u
minimalno deset sudova u BiH. Pitanje zatite
svjedoka je regulirano Zakonom o zatiti
VYMHGRNDSRGSULMHWQMRPLXJURHQLKVYMHGRND
te Zakonom o programu zatite svjedoka.
Obezbijeena je i zatita svjedoka u krivinim
SRVWXSFLPDSUHG6XGRP%L+DOLWUHQXWQR
IXQNFLRQLUDVDPRQDGUDYQRPQLYRX

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

Potrebno je definirati i uspostaviti integrirani sistem saradnje i

NRRUGLQDFLMHGUDYQLKWLMHODL192QDSRGUXju cijele BiH, te
osigurati sredstva za funkcioniranje sistema. Potrebno je
osigurati zatitu i podrku svjedocima na ujednaen nain pred
svim pravosudnim institucijama u BiH.

DA

3ULKYDena
(DA ili NE)

9LVRNRVXGVNRLWXLODko vijee BiH,

Ministarstvo pravde BiH

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

1.Uspostavljen integrirani sistem saradnje

LNRRUGLQDFLMHGUDYQLKWLMHODL192
ukljuenih u plan zatite svjedoka. 2.
Osigurana kadrovska, finansijska i
PDWHULMDOQDSRGUNDLQVWLWXFLMDPDL192
ukljuenim u aktivnostima zatite
svjedoka. 3. Osigurana podrka
VYMHGRFLPDXVYLPQDGOHQLP
pravosudnim institucijama u BiH. 4.
Osigurana zatita svjedoka i pred
entitetskim sudovima.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
Entitetska i
kantonalna
ministarstva pravde
i finansija u BiH,
Pravosudna
komisija Distrikta
Brko

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

164

kantona, a u toku je uspostavljanje

PUHHQDSRGUXju regije Banja Luka.
1LMHRVLJXUDQD]DWLWDVYMHGRNDSUHG
HQWLWHWVNLPVXGRYLPD1LMHRVLJXUDQD
SRGUNDVYMHGRFLPDSUHGVYLP
SUDYRVXGQLPLQVWLWXFLMDPDX%L+

165

%U

Malezija

'UDYD

Preporuka nije provedena. Edukativni

programi CEST i Pravosudne komisije
u BD-a BiH su formalizovani, a teme se
ponavljaju. Nema fleksibilnosti.
Potrebna je promjena u legislativi koja
se odnosi na edukaciju i uee u
kreiranju programa obuke, te
normiranje prava i obaveza sudija,
WXLODFDLSULSDGQLNDSROLFLMH]D
FMHORLYRWQRXenje. Potrebno je kreirati
on-line programe uenja.

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
SUHSRUXNH

Intenzivirati napore u
usklaivanju
nacionalnog
zakonodavstva Bosne i
Hercegovine sa
meunarodnim
standardima.
Organizovati vie obuka
o uinkovitoj primjeni
meunarodnih standarda
za zvaninike iz oblasti
pravosua i policije.

3UHSRUXND

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

(QWLWHWVNLFHQWUL]DHGXNDFLMXVXGLMDLWXLODFDL
Pravosudna komisija Distrikta Brko, imaju
kapacitete i redovno organizuju
obuke/seminare na temu primjene
meunarodnih standarda.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

Poveati broj obuka iz oblasti ljudskih prava i meunarodnih

standarda za nosioce pravosudnih funkcija za 25%.

NE

3ULKYDHQD
'$LOL1(

Milena Savi

9LVRNRVXGVNRLWXLODko vijee BiH

(VSTV BiH).

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

Entitetski centri za edukaciju sudija i

WXLODFDRGUDOLVXWUHQLQJHQDWHPX
pravosudne zatite ljudskih prava i
primjene meunarodnih standarda; 30%
VXGLMDWXLODFDLSULSDGQLNDSROLFLMHVX
uestvovali u ovim edukacijama.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
EDVHOLQH

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
Entitetski centri za
edukaciju sudija i
WXLODFD
Pravosudna
komisija Brko
Distrikta;
ministarstva pravde
u BiH; ministarstva
unutranjih poslova
u BiH i Institucija
Ombudsmena BiH.

NE

3UHSRUXND
SURYHGHQD'$
LOL1(

2EXNDVXGLMDLWXLODFDL]REODVWLOMXGVNLKSUDYDLSULPMHQHPHXQDURGQLKVWDQGDUGD

166

Br. 75

Meksiko

'UDYD

Preporuka nije provedena. Edukativni

programi CEST i Pravosudne komisije
u BD BiH su formalizovani, teme se
ponavljaju. Nema fleksibilnosti.
Potrebna je promjena u legislativi koja
se odnosi na edukaciju i ueu u
kreiranju programa obuke, te
normiranje prava i obaveza
VXGLMDWXLODFDLSULSDGQLNDSROLFLMH]D

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

Voditi stalnu
informativnu kampanju
za irenje informacija o
meunarodnim
obavezama prema
meunarodnom zakonu
o ljudskim pravima i
meunarodnom
humanitarnom pravu, te
intenzivirati obuku
VOXEHQLND]DSURYHGEX
zakona kako bi se
osiguralo da oni poznaju
svoje obaveze i da u
praksi primjenjuju
naela tih meunarodnih
instrumenata (kako je
primijeeno u
nacionalnom izvjetaju)
uz pomo OHCHR-a

Preporuka

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

Ve nekoliko godina, Ministarstvo za ljudska

prava BiH sprovodi ciljane kurseve obuke, dok
$JHQFLMD]DGUDYQXVOXEXL&HQWUL]D
HGXNDFLMXVXGLMDLWXLODFDVSURYRGH
sveobuhvatne kurseve obuke, u saradnji sa
univerzitetima i ekonomskim zajednicama.
Ova aktivnost e se dodatno razraditi u
Strategiji za ljudska prava u BiH.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

Poveati broj obuka i informativnih kampanja iz oblasti

ljudskih prava i meunarodnih standarda, te poveati obuku na
ovu temu za nosioce pravosudnih funkcija i pripadnika policije
za 25%.

DA

3ULKYDena
(DA ili NE)

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice

BiH.

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

Entitetski centri za edukaciju sudija i

tuzilaca odrzali treninge na temu
pravosudne zastite ljudskih prava i
primjene medjunarodnih standarda; 30%
sudija, tuzioca i pripadnika policije
ucestvovali u ovim edukacijama.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
Entitetski centri za
edukaciju sudija i
WXLODFD
Pravosudna
komisija Distrikta
Brko, ministarstva
pravde u BiH,
ministarstva
unutranjih poslova

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

167

Br. 83

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

(JLSDW

'UDYD

3UHSRUXNDQLMHSURYHGHQD
(GXNDWLYQLSURJUDPL&(67L
3UDYRVXGQHNRPLVLMHX%'%L+VX
IRUPDOL]RYDQLWHPHVHSRQDYOMDMX
1HPDIOHNVLELOQRVWL3RWUHEQDMH
SURPMHQDXOHJLVODWLYL

5D]PRWULWLSRGX]LPDQMH
GDOMLKQDVWRMDQMDNDNREL
VHREXLOLVOXEHQLFL]D
SURYHGEX]DNRQDVXGLMH
LSROLFDMFLXREODVWL
OMXGVNLKSUDYD

Preporuka

FMHORLYRWQRXHQMHRQOLQHZHE
ED]LUDQRJXHQMD

6WUDWHJLMDUHIRUPHVHNWRUDSUDYGH]DSHULRG
L$NFLRQLSODQ]D
LPSOHPHQWDFLMXRYH6WUDWHJLMHXNOMXXMXSODQ
XVYDMDQMDVUHGQMHURQLKSODQRYD]DHGXNDFLMX
VXGLMDLWXLODFDDOLVHQDYRGLLSRWUHED]D
QMLKRYRPGRJUDGQMRPLXQDSUHLYDQMHP'DEL
VHRVLJXUDOLYLVRNLVWDQGDUGLXVSURYRHQMX
]DNRQDHQWLWHWVNL&HQWUL]DHGXNDFLMXVXGLMDL
WXLODFDXVDUDGQMLVD9LVRNLPVXGVNLPLL
WXLODNLPYLMHHP%L+UDGHQDL]UDGLSODQDL
SURJUDPD]DVWDOQXHGXNDFLMXVXGLMDLWXLODFD

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

3RYHDWLEURMREXNDL]REODVWLOMXGVNLKSUDYDLPHXQDURGQLK
VWDQGDUGD]DQRVLRFHSUDYRVXGQLKIXQNFLMD]D

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

'$

3ULKYDena
(DA ili NE)

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

9LVRNRVXGVNRLWXLODNRYLMHH%L+
0LQLVWDUVWYR]DOMXGVNDSUDYDLL]EMHJOLFH
NDRNOMXFQLQRVLODFPRQLWRULQJDL
0LQLVWDUVWYRSUDYGH%L+

(QWLWHWVNLFHQWUL]DHGXNDFLMXVXGLMDL
WX]LODFDRGU]DOLWUHQLQJHQDWHPX
SUDYRVXGQH]DVWLWHOMXGVNLKSUDYDL
SULPMHQHPHGMXQDURGQLKVWDQGDUGD
VXGLMDLWX]LRFDXFHVWYRYDOLXRYLP
HGXNDFLMDPD

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

(QWLWHWVNLFHQWUL]D
HGXNDFLMXVXGLMDL
WXLODFD
3UDYRVXGQD
NRPLVLMD'LVWULNWD
%UNRPLQLVWDUVWYD
SUDYGHX%L+
PLQLVWDUVWYD
XQXWUDQMLKSRVORYD
X%L+L,QVWLWXFLMD
2PEXGVPHQD%L+

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH

1(

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

X%L+L,QVWLWXFLMD
2PEXGVPHQD%L+

168

Br. 110

Jordan

'UDYD

Preporuka nije provedena. Edukativni

programi CEST i Pravosudne komisije
u BD BiH su formalizovani, teme se
ponavljaju. Nema fleksibilnosti.
Potrebno je i koritenje sistema za
uenje na daljinu on-line web baziranog
uenja namijenjenog edukaciji u
obrazovnonim ustanovama o ljudskim
SUDYLPDVXGLMDWXLODFDLVWUXnih
saradnika u cijeloj BiH koje omoguava
unapreenje i dalje jaanje njihovih
znanja u oblasti ljudskih prava,
procesuiranja krivinih i graanskih
predmeta.

2EUD]ORHQMH6WDWXVSURYHGEH
preporuke

Unaprijediti edukaciju o
ljudskim pravima

Preporuka

1HRSKRGQRSURYHVWLVOMHGHHPMHUHLDNWLYQRVWL

Edukacija o ljudskim pravima je ukljuena u

nastavne planove i programe i obrazovne
standarde u svim osnovnim i srednjim
kolama, te viim obrazovnim institucijama u
BiH.

2EUD]ORHQMH90%L+SRYRGRP
QHSULKYDWDQMDSUHSRUXND

Poveati broj obuka iz oblasti ljudskih prava i meunarodnih

standarda za nosioce pravosudnih funkcija za 25%., te izraditi
XGEHQLNHROMXGVNLPSUDYLPDLSUDYQRPVLVWHPX]DREUD]RYQH
XVWDQRYHX%L+,]UDGLWLXGEHQLNHROMXGVNLPSUDYLPD]D
osnovnu i srednju skolu, te visoko obrazovanje. Inkorporirati
nastavni plan i program u sve obrazovne ustanove bez obzira,
te uvesti takmienja u oblasti ljudskih prava u kolama.

NE

3ULKYDena
(DA ili NE)

Ministarstvo civilnih poslova,

Ministarstvo pravde BiH, Visoko sudsko i
WXLODko vijee BiH.

1RVLODFDNWLYQRVWLPRQLWRULQJD

Entitetski centri za edukaciju sudija i

WX]LODFDRGUDOLWUHQLQJHQDWHPX
pravosudne zastite ljudskih prava i
primjene medjunarodnih standarda; 30%
sudija i tuzioca ucestvovali u ovim
edukacijama. Edukacija o ljudskim
pravima i pravnom sistemu uvrtena u
nastavne planove obrazovnih institucija u
BiH.

,QGLNDWRULSURYRHQMDSUHSRUXNH
(baseline)

2VWDOH
RGJRYRUQH
LQVWLWXFLMH
Entitetski centri za
edukaciju sudija i
WXLODFD
Pravosudna
komisija Distrikta
Brko, ministarstva
pravde u BiH,
ministarstva
unutranjih poslova
u BiH i Institucija
Ombudsmena BiH.

NE

Preporuka
SURYHGHQD'$
ili NE)

BIOGRAFIJE AUTORA
AUTHORS BIOGRAPHIES

169

170

Maja Sahadi je diplomirani pravnik i magistar pravnih znanosti. Od 2006.

godine radila je na vie sveuilita u svojstvu asistenta i vieg asistenta. Trenutano
je zaposlena kao vii asistent na International University of Sarajevo, na odsjeku
Meunarodni odnosi, gdje predaje predmete Constitutional Law, International Law,
Studies in Genocide, Security and Strategy i European Union System. Objavila je vei
broj znanstvenih publikacija u zemlji i inozemstvu.Aktivno uestvuje u razliitim
znanstveno-istraivakim projektima i radnim skupinama iz svoje znanstvene oblasti.
Ui istraivaki interesi: ustavni sustav Bosne i Hercegovine, neposredna i posredna
demokracija, meunarodno pregovaranje, preventivna i transformacijska diplomacija,
meunarodno pregovaranje.

Milena Savi je magistar pravnih nauka, zavrila je postdiplomski studij na

Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Katedri za dravno i meunarodno javno
pravo. Osnivaica je i izvrna direktorica Centra informativno-pravne pomoi Zvornik
(CIPP). lanica je Koordinacionog odbora Mree pravde u BiH, bavi se pravnom
analizom legislative i javnim zagovaranjem u sektoru pravde. Autorica je objavljenih
radova u zbirkama analiza javnih politika iz oblasti pravosua na teme: Kada e biti
rijeen moj predmet? Primjena Zakona o slobodi pristupa informacijama u sektoru
pravde u BiH, i Izvjetaja o provoenju preporuka u oblasti pravosua iz Univerzalnog
periodinog pregleda Vijea za ljudska prava UN, period 2010-2011, za poglavlja:
Efikasnost institucija pravosua u zatiti ljudskih prava, i za poglavlje: Obuka nosilaca
pravosudnih funkcija iz primjene meunarodnih standarda. Ovi radovi su objavljeni u
publikacijama koje su dostupne na www.mrezapravde.ba. Kao pravni ekspert je radila
na izradi zakonskih propisa kao to je na primjer tekst Zakona o pravima rtva torture
u Bosni i Hercegovini, te pravnoj analizi prijedloga zakona npr. Zakon o zakljuivanju i
izvavanju meunarodnih ugovora BiH.
Nedim Hogi roen je 1981.godine u Tuzli. Diplomirao je na Pravnom
fakultetu u Sarajevu 2005. godine, a magistrirao je pravo na Univerzitetu Harvard 2013.
godine. ivi i radi u Sarajevu, kao predava na Sarajevskoj koli za nauku i tehnologiju.
Aktivno surauje s nevladinim organizacijama koje se bave zatitom ljudskih prava kao
to su Pravni institut u BiH, Asocijacija za demokratske inciijative, Pravnik i dr.
Adrijana Hanui je pravna savjetnica u vicarskoj nevladinoj organizaciji
TRIAL. Objavljuje radove u oblastima meunarodnog prava, zatite ljudskih
prava, tranzicione pravde i ustavnog prava BiH. Magistrirala je 2009. godine iz
oblasti Meunarodno pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta u Strazburu, kao
stipendistkinja Francuske vlade. Tokom 2008. godine pohaala je ljetni semestar nastave
na Pravnom fakultetu Univerziteta Humboldt u Berlinu, a 2007. godine diplomirala
je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Uestvovala je u mnogobrojnim
edukativnim programima, meu kojima su kola politikih studija Vijea Evrope i
Program podrke istraivanjima u oblasti javnih politika u Bosne i Hercegovine Fonda
171

otvoreno drutvo BiH. Radno iskustvo stekla je u advokaturi, Venecijanskoj komisiji

Vijea Evrope, Ustavnopravnoj komisiji Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine
BiH, njemakom Bundestagu, te, u ulozi pravne ekspertice UNDP-a BiH, u Instituciji
Ombudsmena za ljudska prava BiH. Pored toga, bila je angaovana na brojnim
istraivakim projektima, ukljuujui Antidiskriminacijski program FOD-a BiH, u ulozi
saradnice Centra za drutvena istraivanja Analitika.

Jelena Garaa je roena u Banjaluci, dana 31.05.1980. godine, gdje je stekla

osnovno i srednjokolsko obrazovanje. Diplomirala dana 30.09.2005. godine na Pravnom
fakultetu, Univerziteta u Banjaluci, te poloila pravosudni ispit dana 19.12.2007. godine.
Nakon diplomiranja na Pravnom fakultetu, Univerziteta u Banjaluci, zaposlila se kao
advokatski pripravnik u kancelariji advokata Irene Mojovi, te je pripravniku praksu
kao advokatski pripravnik obavljala u periodu od oktobra 2005. godine do decembra
2007. godine. Takoe, istovremeno, u cilju to bolje pripreme za polaganje pravosudnog
ispita, pripravniku praksu, obavljala i u Osnovnom sudu Banja Luka. U toku
pripravnike prakse, pohaala je razne seminare, kao to su izmeu ostalog : seminar
na temu Praktina pitanja UN-konvencije o ugovorima u meunarodnoj prodaji robe
i ostvarivanja prava u meunarodnom pravnom prometu koji je odran u Banjaluci u
organizaciji Njemake fondacije za meunarodnu pravnu saradnju, seminar iz oblasti
Krivinog postupka pred Odjelom I Suda BiH, koji je odran u Banjaluci u organizaciji
Odsjeka za krivinu odbranu, kao i brojnim drugim seminarima, radionicama i okruglim
stolovima. Na mjesto strunog saradnika u Osnovni sud Banja Luka, imenovana od
strane Visokog sudskog i tuilakog vijea Bosne i Hercegovine, dana 15.04.2008. godine,
gdje je i danas zaposlena na mjestu strunog saradnika i obavlja poslove na referatu
sporova male vrijednosti. Kao struni saradnik, lan je Tima za upravljanje promjenama
Osnovnog suda Banja Luka. Takoe, aktivan je lan Udruenja strunih saradnika
i savjetnika u sudovima i tuilatvima u Bosni i Hercegovini, u kojem je izabrana na
mjesto potpredsjednika Upravnog odbora dana 12.09.2013. godine.
Renata Radi-Dragi je glavni i odgovorni urednik Centra za istraivako
novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, medijske kue u kojoj je zaposlena zadnjih deset godina.
U novinarstvu je od 1996. godine. Suraivala je sa velikim brojem medijskih kua u BiH
i regionu.Zavrila je studij novinarstva u Mostaru i BBC kolu za novinare u Sarajevu.
Magistrirala je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za marketing. Dobitnik
je UNICEF-ove nagrade za poseban novinarski doprinos u promociji i zatiti prava
djece u 2013.godini. U 2012.godini dobila je godinju nagradu za novinarstvo Robert
F. Kennedy za priuNa logorovanje umjesto u zatvor. Pria govori o pravosudnom
sistemu u BiH koji omoguava osuenicima da odlau odlazak u zatvor. Nerjetko
osuenici uz molbu za odgodu odlaska u zatvor prilau neistinite informacije, a te
informacije niko ne provjerava. Renata je bila dio tima CIN-a koji je dobio Online News
Association (ONA) nagradu za najbolju istraivaku priu objavljenu na internetu u
172

2007. godini u kategoriji malih medijskih kua. Rije o serijalu tekstova o sigurnosti
hrane u BiH. Pobjednici su proglaeni na godinjoj ceremoniji dodjela nagrada koja je
odrana u Torontu. Meu pobjednicima u drugim kategorijama nalaze se Associated
Press i Washington Post. Bila je dio tima koji je iste godine dobio i medijsko priznanje
Veernjeg lista, dnevnika koji izlazi u BIH I Hrvatskoj, Medijski peat 2007.g. Bila je
dio tima koji je dobio nagradu Transarency Internationala BIH (TI BiH), za postignute
rezultate I doprinos istraivakom novinarstvu 2007.
Od 2009. godine Elma Demir je projekni menader i analitiar u nevladinoj
organizaciji Asocijacija za demokratske inicijative (ADI) koja djeluje u oblasti sektora
pravde ve dugi niz godina, te koordinira projekte unutar Mree pravde u BiH koja
okuplja 64 nevladine organizacije. Elma radi i kao istraiva i projektni koordinator
za Goldsmiths Univerzitet u Londonu na dva istraivaka projekta u BiH iz oblasti
tranzicijske pravde. Prethodno je radila kao istraiva/analitiar u Parlamentarnoj
skuptini BiH, NATO misiji u BiH, Dartmouth univerzitetu u SAD kao asistent na
predmetima iz oblasti istraivanja i akademskog pisanja, kao i pri Institutu za zatitu
informacione infrastrukture pri Dartmouth-u. Radila je kao savjetnik i konsultant na
veem broju projekata nevladinih organizacija, politikih partija i javnih institucija.
Diplomirala je na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu na Odsjeku politologije, te
trenutno zavrava svoj magisterij na Dartmouth univerzitetu.

173

174