Sastavil: grupa autora Uredio: |. Horvat Seen KEMIJA je prirodna znanost koja proutava sastav, svojstva i gradu tvari, reakoije izmedu pojedinih tvari te timbenike | TVARI se u prirodi_najbesée Koji utjetu na odvijanje | i | nalaze kao smjese dviju ii vise ‘vari, Pojedini sastojci smjese nisu medusobno kemijski vezani, pa se oni mogu razdvojiti fiikalnim postupeima:firacijom, destilacijom, prekristlizacijom, sublimacijom, ekstrakcijom, kromatografiiom ir. kemijskhreakoia FILTRAGIJA je postupak kojim se iz suspenzie(v. str. 9), odvaja Gusta faa ito tako da tekuGina prolazi kroz sredstvo za filraciju (oapir, tekstit), a évsta var osta jera fitraci'skom sredstvu stn ije Ft smiju DESTILAGIJA je postunak kojim se otapalo odvaja od otopijene évrste ‘vai isparavanjem i ponovnim ukap|jvanjem FRAKCLISKA DESTILACIJA je proces postupnog odjeljvanja smjese tekucina azligitih weelista. Zadalak je Kolone da produlji put parama kako bi ah odjeljvanie bilo bole . oe _ EKSTRAKCUA ili izmuékivanje postupak je odjeljivania tvari iz otopine ! omocu otapala u koje se Zeljena var bole otapa. Otapala se medusobno ne P Tehniéki urednik: Z, Novak Etementarne | van mijeSati. SUBLIMAGIJA je izravan prijelaz iz évstog u plinovito stanje (1,,CO,, naftalin). 7 \_Natravota Sublimacijom se moze iz agg sins ‘smjese tvari odvojiti sastojak any koji sublimira tl ristalizacija PREKRISTALIZACJA je postupak kojim se pomocu adsorbensa (str. 2) mogu provistiti vari koje imaju veliku razliku u topljivosti u niekor otapalu pri razligitim temperaturamaea KROMATOGRAFIJA je postupak razdvajanja Cistih tari iz | fy -iednst ome sloZenih homogenih smjesa na temelju razlitite braine putovanja t Epes Soe iona ili molekula, noSenih otapalom po nepokretnoj faz (SiO>, | spitujemo i duline puta (a) koji jeu ‘AlOs, kromatografski papir)Tvari putuju rezittom brzinom | isto vrjome preslo zbograzlgite adsorpoije (vezanje jedne Wari na povrSinu druge las Sep ane ‘var) ii zbog razligtetopljivosti tar koja se razdjeljuje medu i diva otapala koja se ne mijeSaju (ekstrakcia) | aed ‘ia ety swam eons stata ina Blinovito (3) 14 Energetse promjene pri zagriavanu i VRELISTE (lemperature ven tekuée (1) hladenju tekucine itemeaie ne ie /\weiste | pare tekucine jednak taku pa ae (er) Aalie iru L ge ahs 4 : — NORMALNO VRELISTE je Tae cyte temperatura pri Kojoj je tak pare tekutine 101,34Pa, TOPLINA je energija koju uzrokuje | TALISTE (t) je temperatura pat nesredeno gibanje molekula i aloma. | ojoj su évrsta i tekuta faza TEMPERATURA (1,7) je veliina’ T@v00t@H, odnosno pri Koj koja karakterizira toplinsko stanje | GvrSta tvar prelazi v tekucinu. rnekog fizi¢kog sustava. ‘ATOM je neutralni sustavjedne jezgre our ‘odredenog broja elektrona ELEKTRONSKI fuske omotac eleitroni unutrasnjih jusaka |Atom elementa X_odreden ie | per opt ey atomi tog protonskog,| !ZOBARI su ator raisin protonskim (tomskim) bojem zi | MOTO fa | elemenata istog masenog rukleonskim (masenim) brojem 4, /2 malelog mudeonshog Broly | E iH A ‘A fatge erp, 1 Sn, 2Te, Xe se ay FNM) oe sn, 21e, psesthinn 2X A=Nop}+N(n) | “poele) desen(O) wah} (>) XCr, Fe 0.000 S49}. 007 277'1,008665 | Masa atoma m, reda je velicine - NUKLIDI su vrste atome = | i odredenog nukleonskog 107” kg, a veligina polumjera r ‘odredenog sastava jezgre, * [oe Kemijski element skup je svib baja = ‘dtedenog protonskogbroja2 ee toma s istim atomskim brojem.‘ELEKTRONSKA KONFIGURACIJA je raspored elektrona <= Zomu po energetskim razinama ili uskama koje se sSretzvaju brojkama od 1 do7 ilislovimaK, L,M,N,O,P © Usvakaljusku mote se smiestit samo toéno odreden ‘no eleKtrona definiran izrazom2 n2, gdje je n broj iiuske. Gazz jedneuske elektronserasporeduju uorbitale koje | s= canatavaju slovima sp, dif, a pikazuju kvadraticem. & siekoj orbitali_mogu se nalaziti po dva eleKtrona seprotnog spina: [74] . Pri popunjavanju orbitala vrijedi Fendovo pravilo Koje Kaze da se elektroni razmjestaju Pula istovrsnin orbitala tako, da broj nesparenih -tekcrona bude Sto vedi, jer je tada atom najstabilnji ‘Shematski prikaz poe energetskih razina | | Gf | | / os Ps \Yeojanostnalazenja elekrona u sorta p-orbtalama Redosiijed popunjavanja orbitala (pravilo dijagonala) Orbitale se popunjavaju elektronima redom, od rnize prema vido) energij. Na primier: ‘Zawetakeetronsk konfiguacia tora emenitog ana v odgovarjuéo period 624th sapiena pojedinih skupina periodnog sustava elemenata ea Zemnoalkalijski metal Veze medu atomima nazivamo kemijskim vezama. 0 vistama toma ovsikoja ce veza nastatlonska, kovalentnailimetaina, | odredena eierazom: _ TONSKA VEZA nastaje tako da atomi metala predaju elektrone atomima rnemetala, 2 nastali suprotno nebijen iont priviade se elektrostatskim silama. fonska | veza nije usmjerena u prostoru. | -siaprivatenja ‘r-2ofojionskih pou -konstanta ence JONSKI POLUMJERI Polumjer kationa (poztivnag iona) uvijek je manji od polumjera njegova atoma, Polumjer aniona (negativnag iona) veci je od polumjera njegova atoma. ‘Na/Na’ Mg/Mg” AI/AL Si KOVALENTNA VEZA nastaje stvaranjem zajednikih elektronskih parova, Toéno jeusmierenau prstoru FORMULA FORMULSKE JEDINKE ujedno je i molekulska formula spoja | Sila priviaéenja izmedu nabijenin cestica | apomatajekao COULOMBOV ZAKON, gdjeje + Qi i Q2-nabojiiona | ENERGIJA IONIZACIJE najmanja je energija potrebna a = elektronizpojedinatnog atoma, iona ili molekule uplinovitom sam | odvede na udalienost na kojojviSe nema djelovanjaizmeds me elektrona. Enetgija ionizacije atoma unutar iste periode caste = | porastom atomskog broja, a unuar ise skupine smaniye = | | orasomatomskogabroja, Lo DCL FORMULSKA -JEDINKA pokami najmanji odnos broja atoma pojedins elemenata u molekuli ili kristalu. VALENCIJA ELEMENTA u ionsko= spoju jednaka je broju eleKrona koje atorn metala otpustioilatom nemetae primio, | NABOJNI BROU iona oznatava kolike | elementamih naboja ima ion. 2, Fek mjera KOVALENTNI POLUMUJER je polovica udaljenost dvjujezgar umolekuli Duljina Kovalentne veze u ‘molekulijoda je 266 pm, pa je ovalentnipolumjer 133pm. rms VAN DER WAALSOV POLUMJER je polovica udaljenosti izmedu sredista aloma susjednih mole- ula kojese dodiruju Van der Waalsov polumjer u molekuli joda je 215 pm. c-cl 0=¢=0 VALENCIA ELEMENTA u kovalentnom spoju eo CO, jednaka je broju elektrona s Kojima ator sudjeluje u fled: dvostruka trostruka kovalentna veza kovalentna veza kovalentna veza stvaranjui zajednikih elektronskih parovaWAN DER WAALSOVE SILE sv privlaéne sile medu molekulama. One su | odikovavezamedu molekulama vode Sizbie od kovalentne i od vodikove veze. Jakost medumolekulskih sila tee na vijednosttalista i veelista Wari jer kidanje jaGin veza medu | esticama zahijeva veéu energiju. Posijedica njinova djelovanja razltita | su 2gregatna stanja molekulskih Nari ELEKTRONEGATIVNOST je svojstvo atoma da priviati zajednithi | cleKronski par Najmanjikoeticijent eleKtronegativnosti ima ce) (0,7), a ajveti fluor (4,0). O razlicielestronegativnosti atoma ovisi vsta veza meduatomima, \ =o vena VODE POLARNOST MOLEKULA pos|edica je razltiteeleKtronegativnostiatoma re 5 nas rajgu8¢a pri °C, ane pri 0° (liste ‘umole Polame motekule ipo, medusobno se privageeektoslatsim vege) naziva se anomaliiom vode, Sve druge tekutine sia, te stoga tari s polamo gradenim molekulama (H20, NH3, HF) imajynajvese qustocu pi temperaturtaljena onajuvisaalitai velista od oekvanin, Vezaizmedu dij polame molekule sis « kojina je atom vita vezan ra atom jako eleKronegatinog oma (F,0, PETER N)aziva se vodikovaveza, Vodikova vez slabija je od kovalentne. KOVINSKAILI METALNA VEZA Metalna veza nastaje medusobnim povezivanjem | atoma metala. U kristalu metala postoje ioni metala ODSTUPANJE OD PRAVILA OKTETA 4 | povezani slobodnim delokalizianim elektronima u Pomoéu pravila okteta (Lewisovim prikazom) C | obliku “elektronskog plina’. Kovine (metali) ugtavnom ‘maemo objasnitiveze meduatomima u molekulama 4095° | ‘tistaliziraju u kubiénom i heksagonskom sustavu u Kojima je zr} podijeljenin i nepodijelenin i elektronskih parova oko sredisnjeg atoma 4 H— SH ‘Ako je broj elektronskih parova drugaCiji, govorimo 0 H ODSTUPANJUOD PRAVILA OKTETA [ CH, 1 prostorno centrrana samme kubigna slagalina cl 2 (Cr, Li, Na, W) 2 | 5120 : j " oo" cr Cl cleat ee cl a ” py [ea| Cl- Cc po iat 7180 prostomo centrirana [POL | ci—Beay i ee BeCl, | SF, | [ined 2 KRISTALI su pravilna geometrista tijela, pravilne unutranje grade, omedena ravnim medusobno okomito ili koso polozenim plohama. Za svaku vrstu kristala znakoviti su odredeni elementi simetrije i njihiov broj, Ravnina simetrie zamisljena je ravnina koja diel ristal na dvie zrcalno jednake polovine, Os simetrje zamiijen je pravac koji prolat sredistem icistala i oko kojeg se Kristal maze zakenutiza ocredeni broj stupnjeva da dode u poloiajjednak pocetnom polozaju. Centar simetrje zamisliena je totka u stedistu hrstala koja je jednako udaljena od dviju istowrsnin paralelnih ploha Prema broju i vsti elemenata simetrije krstle svstavamo u 7 kristalnin sustava: kubiéni, tetragonski, heksagonski, trigonski, rompski, monoklinsk,trikinski heksagonska slagalina (Mg, Zn, Cd, Ti)(0 vrstama atoma koji grade kemijski spoj ovisi koja ce veza nastati KOVALENTNA Vera izmedu | _iona metaa iona nemetala Veza nastale | paivlatenjem suprotno rabijen iona | Primjer; | Nah Na’ + CCH 14.7 > @® Pri tome nastaju Kristalna strutura Oznatava se | formulskom jedinkom: NaCl afoma nemetala sivaranjem jednag ili vse zaednitkih etextonskh parova atorna meta g Povezivanjem lone ‘metala slobodries Bea — ‘MOLEKULE MOLEKULSKI KRISTAL NNatin vezivanjaatoma ugljika ui djamant vorafity | moleutskom formulom: |, | ¢ (diamant) (grat) simbolom elements ftknéna "uv rt sxuilaon | FOOT Teta men) okay aerige | soy vatiu teens vodlivost | -utalini li otopini poketi as i] sxeetnsifetna || ugita een ||| tehutem agreganom ion provode eletién stu aoma jestisusjetna ||) stenju i emasobotnn |] wlioaslona |) delta een | taco | -metusojen || | image || venom esa | fern aeaen ||| S¥PoKet | me gl ea si Jakost veze [ake elektrostalske private sle ee Taig welsta | i Agregatno stane pi sobnoj | ooh temperatu Toplvost =U voc slabe medumolekuiske van der Waalsave sile niska plinovi, tekuéine il lake hlaplve Bvste tari - slaba -dobra jake Kovalentna veza Gust tar =netopliv netpliv pasta: navedena sojstvanaiebéa su upojedio|skupin tan jaka metalna veradujina masa vileme clektrigna struja termodinami¢ka temperatura ‘mnotina (kolitina tvai) intenztetsvjttost et Fizkalna veitina Fake rica powsra volumen | ustoda | sila { ta | energiia / modest koncert eee | toplinski kapacitet | / i j i | ' | i | i din= 10°; kp = 9806 N bar= 10°Pa: atm = 101 225 Pa eg entropa molar topinsk Kapactet mola entropija speci oink kapacitet ‘eakciska entlpia ‘napelot powsine ‘Snamitka viskoznost eleltriaipotenal ella nab SKC mot" = m?kg "mot YK ig" = ask mot" = n#kg s* mo Nmm'\Jm?=igs? ddinem = 10°Nm’ :ergom?= 10° sm? Pas=kgm's" P= 10"Pas JO = migs*& [As Doms a BoP Qvokomeny 2000 Odredenalje sastavomzasiéene otopine. re ie csth ar zr se tisne GA crrotetevode ] | feSetke, 2 za taj je proces potrebna odredena natrija g Siojstva su faztijedenih olopina | energia, Istodobno dolazi oo hidrataciie Kojaoviseobrojucesticaotopljene | (soivatacije), pri Cem se molekule otapala Wail ane ovise Ost Wath TOU | ver. a cesticeotplene tari Topina hola se Hiak pare iznad olopine, snifenje tsi ii osiobada pi tapanju tari naziva se Vedista, povisenje vreliSta 1 | ENTALPIJAOTAPANJA, A cacais H, jet se ‘osmotsk tak. topineprpremalu uglavnom pr stalnom taku, aiskanie se ki/mol Tlak pre (p) iad otopineproporcionalan | Je ummoSku mnozinskog udjela olapala | itn akova jednak je vanjskom tak. To SES eee ees | omogucue da se destiacjom s vodenom p=Xy-p* arom predestilira tekucina videg vrelista pri temperaturi niZoj od 100 °C, time se esto Ta je jednadzba poznata kao RAOULTOV | soiiegava raspad tvaritije je velite iznad ZAKON. 100°C. U smiesi tehucina koje se ne mijeSaju svaka tekudina ima tak pare kao Cisia tekuGina, @ KRIOSKOPIJA je postupak kojim , odreduje snifenj ledista OSMOZA je spontani proces pri kojemu molekule otapala prolaze kroz polupropusnu AP=fKyb memoranu i otopine manjeKoncentacie wtp ede koncentacie, gene . _azrjedea otopina Setera OSMOTSKI TLAK je tlak stupea otopine nakon uspostavjanja ravnotede W=feR-T ‘J-in| estica na koje se raspada tormutska jena opine var --riastopsakontanta 2-molalost EBULIOSKOPIJA je postupek kojim se odreduje povisenie velista AT=f'Ky:b Ky -ebulostopskatonstanta smote tak T- osmots lak ‘¢- motinsia koncentacija R- optapplinskakonsianta T-tetmoginamia temperatura ‘PRUE OSMOZE AKON OSMOZE:corr KOLOIDNI SUSTAVI su mikroheterogeni SOL -koloidni sustav u kojer je disperana faza Gvrsta, adisperzno sredstvo tekuce. sustavi. Sastoje se od disperzne faze i GEL -koloidnisustavukojem e disperana fava mretaste stuktue ukoju je ukloplieno disperznog sredsva disperznostedstvo. ‘*metodom disperzije » metodom kondenzacij ‘Tyndallov fenomen je pojava rasprSivanja svjetlosti na Cesticama guste ssporaian soa oe koloidnih dimenzija, - Velika povréina uzrokuje nestabilnost koloidnih sustava, al veliku ‘sposobnost vezanja Gestica na povrSinu (adsorpeija). Elekiroforeza j ibanjekoloidnihGestca v eleKtrénom polj prema ‘Suprotno nabijenoj elektrodi; sve koloidne éestice u koloidnoj otopini imaju jednak nab} Dijaliza je metoda odvajanja Koloidnih testica od iona pomocu ‘isperzija kondenzacija polupropusne membrane. tsanvane Cesta) (oovecavanj Esta) TERMOKEMIJA je dio kemije "ENERGIA | ENTALPIA. Dovodenje ili odvodenje topline iz slobadanje ili troSenje eneralieprikemijskim’ —nekog sustava pri stalnom taku vztokuje promjenu entaipje feakeljama, Svaka promjenaagregatnog stanja + sustava, Mjerti se mode samo promjena entalpije AH. Hari i sraka Kemijska reakoja Urrokuje | Aeakcista entalplia A,£7, odgovaa past enlapie u wekaciy S="%~ Hp promjenu energetskog stanja sustava “ foja je prikazana jednadibom ako se ona odvijala Avogadtov bro) AH =A,H-n 2 tt. po mol eakcije 0 -Energetske promjene pri otapanju: a) NH,CI, b) CaCl, ’ S.o920% 00 somo ow eee ee Socom Nir nun NERGAA ESET : é cu NERA RESET ve On TA) ca 8 RATIO Victon NNO) 1) ‘e.con00 ek RGA ves isay EE romano ! chemuewg Nl one, CF ACT sccm ces stort rss 2 we ao STANDARDNA ENTALPLJA STVARANJA (4, H) zepravo je reaklsta ental Koja se odhosl a ENSUE eee (a sWaranje ‘val iz elementarrit vai standardnom stanju. Entapije staranja elementamih ari u standardnom stanju jednake su null. Jedinica je ks/mol | exraLrua eNTALPUA Toplina koja se tri pri prijelazu izmedu agregatnin stanja, pri stalnom tlaku je ENTALPA 7 = PRIJELAZA | H EACTANT NHC) monic" apc og) ato ano MOLARNA ENTALPIJA ISPARAVANJA (4/41) | 2 = Jesh at eal somayaniapotine Wal 2 | PRVIZAKON TERMODINAMIKE. Energia se ne moze stvorti nit unit, mote samo prijet iz ‘SPECIFIGNA ENTALPLIA ISPARAVANJA (A,°h) — jedrnog oblta u drugi comjer je entapijeisparavanjaimase Nari, Jedinica | HESSOVZAKON. Pomjena eakifskeenalpijene ovis putukojm seproces vod. je kJ/mol odnosno ki/, DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE. Kad se god oviora neki spontani dogatajporasteentopia svemia ENTROPIJA(s) je pojavanesredenog Siena energie. A. jepromjenaentopie. ‘TRECI ZAKON TERMODINAMIKE. Enon saiSenog krista je nul pri temperaturlapsotne cule ENTALPIUA SAGORIIEVANJA (A. je promjena entalpije pri sagorijevanju tvariKEMUISKA KINETIKA prougava brzinu kemijske reakcije, cimbenike koji ese je najmanja energija potrebna do dode do ‘kemijske reakcije (£,). To je energija potrebna svladavanje energetske barre. AaB DINAMICKA RAVNOTEZA je stanje u kojem su ijednatene tvzine polazne i povratne reakci. Korstanta ravnotete kemijske reakcieodredena je pi stalnojtemperaturi omjerom uminosaka mnodinskih koncentracija produkata i reaktanala potenciranih njihovim stehiometriskim brojevima. Vota Konstan avolete vlan da je avoteta uspostalena | ad je Koncentracija produkata znatno veca od Koncentraciie reaktanata. @AthB == cC+dD K= ~Oe® c(A)-c'(B) ‘avnotea je uspostaviena lada se koncentacie Wari koje Sudjeluju u reakciji viSe ne mijenjaju. z eats Gada) 3H,(g) = 2NH(g) A,H<0 K= NSH) (2) Ke cue) a5) aro aed Tiekreacle c?(NH,) ‘Getuju na brzinu kemijske reakcije te natin na koji se neka reakcija odvija. cS. Ac(A) (™ dam) ee Sina pista koncentacje sastojka (A) odredena je omjerom promjene “(A) = ee a ; cncentracije i vremena u kojem je ta promjena nastala ep Za kemijske reakcije pri stalnom volumenu, brzina reakcije r, brzina je prirasta koncentracije a ‘sstojaka A, B ili C, podijeljenin njthovim stehiometrijskim brojem v, koji je negativan za reatante, a pozitivan za produlte. Bee ie 1 cA) (B)_ 1 (AB) _ Zereakciiu: 2A+B, — 2AB ee ea ce 12345678 Nabrzinu kemijske reakcije utjetu: — Opcenito se moze reci da je =f -koncentracija reaktanata brzina kemijske reakcije -tlak(akosureaKantiptinov) ——_—proporcionalna_urmnosku er temperatura | koncentracije reaktanata, a Speaieaienat | i Ca Ca CA Cu CA Cp vo) Costca -grada molehule A eee er cn -katalizator tena bre eae 4 6 6 Saal am : KATALIZATORI su tari koje smanjuju ee eee es energiju aktivacije jer vode reakciju IN drugim putem. | | INHIBITORI ili negativni katalizatori | Na polo%aj ravnotede moze se djelovati promjenom koncentracije, taka i temperature, Utjecaj koncentracije u reakciji: A+B = C+D 7, poveéanje koncentracije \. smanjenje koncentracije LE CHATELIEROVO NACELO: ako na sustav u ravnotezi djelujemio vanjskim éimbenicima, sustav¢e reagirati tako da se njihov utjecaj smanji Endotera eakoa 1 i i | Ujeca temperate 1 : | | i povecanje taka ‘wexcian propuie a —; aL | Utjecaj tlaka: ako se bro| Cestica reakcijom povecava Rewer | pxopuxn | Kalalizatori ne utjeéu na polotaj ravnotede. ‘smanjuju brzinu kemijske reakcije Reakcija bez katalizatora: _Reakcijas katalizatorom (K) —| A‘B= AB AKK= AK AK#B == ABHKARRHENIUSOVA TEORIA: Kiseline su Wari koje u vodenim | Reakcijaionizacije vode: | otopinama povetavaju koncentraciju H’ (aq) ili H,0° (aq) iona HA()+H,0() + H,0"(aq)+A (aq) H,0(l) == H{(aq)+OH (aq) H,O (aq) - oksonijev ion SU AON) eee ena? | Baze su tvai koje disociaciiom u vodenim otopinama povecavaju oncentraciju hidroksidnih iona (OH). K-c(H,0)-K, (K, ~ionski produkt vode) Ky=c(H') (OH) HO : BOH == BlagtOHt ap {opi ation metala_hidroksidni ion 1 | | ke G0) | | | K,=1-10 “ mol dm “pri 25°C BRONSTEDOVA TEORWA: Kiseline su tari koje daju proton | Kiseline u vodenim otopinama ioniziraju na oksonijeve ione i ione woton - donor’) o oe cea kiseliskog ostatta. Stupanj onizacije (a) pokazuje udio molekula nO a = fo +fa] koje ionizraju na ione u polarnom olapalu. A H | bio ionizranin motehula ieee ee | °° lapan oj mole HC\(g)+,0() = H,0 (aq)+C1 (aq) | Zarek HAHH,O—H,0°." | HA(aq)+#,00) —H0 (aa)+A (aa) | Baze su tvari koje primaaju proton (proton - akceptori). | Konstanta ravnotede dana je irazom: ' + s Fg AHO) (4) 5) 2 a — ar tt | OS" eGHA)c(H0) e(H,0')-0(4') 4 4 H H Kye(t0)=K,= SHA) PROTON PROTON | oe) AKCEPTOR DONOR | K,, je konstanta ionizacije kiseline. Njome se iskazuje jakost kiselina, [Nix(g)*H1,0() === NH((aq)+OH (aq) | HA A OHA HIYA |, i slabekiseline jake Ksene | LEWISOVA TEORNIA. Kisejine su tvari koje mogu primit eletronski ELE | par elektron-akceptor). (eg os lol ‘ jake kiseline HCIO,, HI, H,SO,, HCI, HNO, Baz su var kojeimaju slobodanelektronsi par (elekton - donor). sogcauam ei | | ie jake kiseline H,S03, HsPO, i 1 i it | _slabe kiseline CH;COOH, H,C0., H,S, HCN i ry foe | ake ttne lutne metal 1.12. shape | FH Fou | stede jake une Mg(OH), | ees es slabe lune HOH | piljemjerakseostnekog “208s” oH nm | sustava. w0"P M4 | Feta oss + 20 | et ee | Daa ge | [___ Hidroksia BOH fl | ace | neutraina otopina ee ate | ett’) =e(08") 0? 7 neuro | __ iat : “ | | kisela otopina 2s Biaq)+OH (aq) H,O(aq)+A (aq) | | ettt')> (oH) 22 | hidroksidniion_| oksonijev ion | | lunata otopina ; | winless | | | eH") 7 | | | | | | | | | me | we - slabih baza i jakh kselina reagirajukiseo: B'HHOH = BOH+H" pH<7 gx PUFERI su smjese slabih baza i njihovih soli ili slabih kiselina i nilnovh soll koje omoguéuju odréavanje pH vijednostiotopine dodatkom kiseline ii baze. (CH,COONa/CH,COOH; NH,CY/NH,OH | 2 SOLI su spojevi ionske kristaine grade. Kation je ion metala ii ‘amonijev ion, a anion je Kiselinski ostatak. Dobivanje soli: 1. METAL + NEMETAL —-SOL Pb(s)+ 1s) — PbL(s) 2. METAL + KISELINA —~-SOL + VODIK Za(s) + 2HCKaq) —- ZoCh(oq) + Hi(@) 3. METALNI OKSID + KISELINA —- SOL + VODA Za0{s) + 2HNO,(aq) —- Zn(NO:)a(aq) + H,00) 4,BAZA + KISELINA—-SOL + VODA 3NaOH(ag) + H,PO,(aq) —~ Na,PO,(aq) + 34,00) '3Na'(aq) + 30H (aq) + 3H" (aq) + PO?” (aq) — — 3Na"(aq)+PO," (aq) +3H,00) 5. REAKCLJA DVIJU SOL! SOL; +SOL;>— SOL; + SOL, K,S0,(ag) + BaCl,(aq) — BaSO(s) + 2KCIaa) NEUTRALIZACIJA je reakcijakiselina i luZina, pri Cemu nastaju sol i voda. NaOH(aq) + HCK(aq) — NaClaa) + H,0() 1Na'(aq)+OH (aq) + H(@q) + C1 (aq) —= === Na‘(aq) + Cl(eq) + 1,00) HO" - oksonijev | Be" -betiljev F -fluoridn C105 - Koran | ui itjev | Mg’*-magnezijev | CI" Kloridni C103 - Rott | Na” - natijev | cat -talcjev | BF - bromini CIO” ~hipokont | kK -taliev Se? -stoncjev | T -Jodidni HCO; -hcrogentarbontn Ro" -nbidjer Ba" -batjew | 8; bran HS hidrogensutdi ie Cs" -cetjen =| * —-omov aCe HO; - hidrogensutni cota Cu” bakeow ()* Mn?* -manganov (I) BO" -hipotromini 4505 -hidrogensulini | oe puree Ag” -srebrov Fe" -Zljezov() 104 - perodatni HPO; -dihidrogentosttn ikromat NH¢ ~amonijev Cof*-tabatev) | 10a. soda ‘SCN -tocjnatni | io ae oe oe Ni* —riklov () NO}. - nitratni | Oe : | oe Ww NO; nit I Ga"* - galiev | a =kadmije (i) | CHsCOO™ - acetatni(etanoati) | cP tromov (i) Hg *- Zivin (I) | Mn°* - manganov (Il). | Hg - vin () | ey | Recta [ em nema momar imati raza valenci.U REDOKS REAKCLJAMA colazi do prijelaza elektron toga do promjene oksidacijskog broja tvari koje sudjelulu u emijskoj eakciji. OKSIDACLISKI BRO4 bio bi jednak nabojnom broju atoma kada bi se svi elektoni u kemijskoj vezi priisivali elektronegativnijem atom. Oksidacijskl bro 209 ~afoma i movekula elemenataje 0 = vodika je: (HCI, #80) 1 samo umetalnim icra Wal, Mt) =H (4,804, 4,0) a ~1 sarmo u peroksidima (H,0,, BaO;) - jednostavnog iona jednak je nabojnom broju iona (Cu” - 2bto|oksidaciskih brojeva svinatoma u slozenom ionu kisika je *, Na") Jednak je nabojaom broju tog iona ($0.") - zbtoj oksidacisish brojeva atom u molekul je 0 (HC!, HNO) rat 1,0 ,eq)+KMn0,6) — — fpr nds0yKOHHLO de Parciane jecnadtbe 0: Ho +OH™ — OH, +26 13 ReMnO,42H,0-+36"— MnO, + 40H /2 Konatna jednadiba: 3H,0,{(aq)*2KMa0(s) —-30,(g)+2Mn0,(6)+2KOH(aq)+2H,0() U ‘eakciji cinka i klora, cink se olsiira; one redukcifsko sredstvo = ilireducens. Oksidacijskibroj atorna oe cinka se povetava. Kor se educa; ot i on je oksidacijsko sredstvo ili _Za+Cl, —~ ZnCl, ‘oksidans. Oksidacijski broj atoma eC Hora se smanjuje. Uredoks reakcjama koje se odvijaju u kiselom mediju wvijek ima vodikovih iona, au onima koje se odvijaju u ludnatom mediju hidoksidnit, koji sudjeluju v ukupnojreakci __obsiacin \ Sree Cufs}sHINOX0a) — CHINO (a9)*NO(@) +H 00) re Disocijacia: Cu+H'+NO; == Cu™ 2NO; +NO+H,0 Parcijaine jednadzbe: ° ' O:Cu — Cu"#20° /3 R:NO; +4H"+3e" —- NO+2H,0/2 Konatna jednadibva: 3Cu(s}+8HNO;(aq) —- 3Cu(NO;),(aq)+2NO(g)+4H,0(1) U elektrokemijskim procesima kemijska energija pretvara se u elektriénu ili obratno, Svi su elektrokemijski procesi redoks procesi. U galvanskim Giancima Kemijska energlja spontano se pretvara u eleKtrinu, Galvanski Clana sastli se od dva rata tedoks para koje nazivamo elektrodama galvanskog ¢lanka. ‘Shematski prikazano: © Zn|zn**; Cu |cu © learoda |" eekroda 2 Dok elekttode nisu spojene, u svakoj se elektrodi uspostavija ravnoteza izmedu oksidiranog i reduciranog oblika t: metalnih iona otopini i metala. Zn == Zn'"+2e; Cu —= Cul*+26” Cink se lakSe oksidia od bakra. Zato na cinkovojplotic ima vise eleKtrona pa cinkova elektroda ima neqativniji redukcijski elektrodni potencijal On visi okoncentacijieletrolitaitemperaturi,Razlikaelektrodrih potencijala katode i anode daje elektromotoru situ lanka (Eq il Ea). Standardni elektrodni potencijal E* eletroda ima. pri standardnim uvjetima, ako je c=1 mold’. (A) OQ Za| Zn"(aque) | Cu (aque) | Cu® (0) oksidacija redukcija Reakcia u Glanku je Zn(s)+Cu""(aq) — Zn**(ag)+Culs) Bem=-O16V * Ebzy=+035V EE E,-0,35V ~ (-0,76V)=1,1V pease eee Ctanak baka-sink ‘STANDARDNA VODIKOVA ELEKTRODA Pt, H,/H” \ELEKTRODA PL. Hy/H (ot mov) jest elektroda prema kojoj su dogovorno odredeni potencijali svih elektroda, Potencijal standardne vodikove elektrode je dogovorno 0.eters Eletalzom vodni opin sll metal 1. 2. spine, ka i {je proces u kojem se Kemijske reakcijenaelektrodama — iyminija, u pravilu se na kalodi reducira vodik iz vode. = vodenim otopinama ili talinama odvijaju djelovanjem vanjskog | Elektrolizom vodenih otopina sulfata, nitrata, karbonata i fostata | na anodi se u pravilu oksidia Kisik iz vode, K(-): AC): Mesa tvariluéena naelektrodi proporcionalna je mnotini elekriciteta Exbcopmeusesecs Uns Cui soja je prosia hoz eleKtolt Ke) | AC) MM). MM) Mee ea Feel=1,602-10 ¥C-6,022-10 mol"™96480Cmol'=26,8Ahmol' | F-Paradayeva konstanta | Zadvaserijsk spojenaelektrolizeravijedi: Mnodine var iluene na elektrodama istom mnatinom elektrciteta obrnuto su proporcionalne broju izmijenjenih elekrona u tim reakcijama, __OTOPINE NaCl NaCl) = Na'(aq)+Ct'(aq) 2HOHE— 1hyH201 2c — Ch¥2e ~-2H0H2C— He+CH20H™ | 4H,0+4e"— 2H, 40H 2H,0 —-0,+411"4e7 2Cl— Ch2e" Na 4201" 2Na+Ch, NEPOVRATNI ILI IREVERZIBILN! CLANC! - BATERIJE LECLANCHEOV ILI SUHI CLANAK - BATERUA Na elektrodama pri radu lanka dolazi do ovin reakcija: Bi metaira kapa (+o) Bi masa za brivjenje co Bugienisiapé ACE LOG) ae BiMn0,, ¢ada NHC (+): 2Mn0 4(s)+2NH,CI(aq)+2e"— 2MnOOH(s)+2NH1(g) +2CI (aq) Reakcija u Glanku je: 2Mn0,(s)+2NH;(aq)+Zn(s) —-Mn_0;(s)+2NH,(aq)*Zn’ "(aq)+H,0(0) Bos @ 2nC1 (aq) : BW cinkov lim (-p0) Nastali amonijak daje s cinkovim ionima kompleksan ion [Zn(NHs)q] POVRATN! ILI REVERZIBILNI CLANCI - AKUMULATORI OLOVNI AKUMULATOR | Pb H,S0, Pb*| Poo, U gorivi tlanak gorivo 2a reakciju i oksidans dovode se iz vanjskog spremnita Radi jednako ka i eletrokemijski lanak, Od gorivnih élanaka do danas je praktiéno upotiebljen samo élanak vodik-kisik. Prainjenje akurulatora AG) Pb— b= K(+) _PbO;+4H1"+2e"—-Pb"42H,0 _PbO2} ukupno: Pb+PbO,+4H' —- 2Pb*'+2H,0. "4267 Pri punjenju akumulatora reakcija se odvia v suprotnom smjeru sane Pb+PbO;+2H,S0, 2PbSO,+2H,0Po| At) Rn) Bi] os | 62) on | 69°) waar] 64 | oo 5] tt | BE] neo i Ge] As} Se | Br | Kr] om 9.72 | 72.59 If 7492 1) 78061) 79.00 |) 63-00 2044 || 2072 | 2000 | (200) Joeropl| @22) T1| Pb} Bi |Ga Periodni sustav elemenata Aktinoidi Lantanoidi