Dobra stara iskustva llouaéa Da biste proizveli prostorni metar pecene cigle, kakvom se danas grade kuée, potrebno vam je oko 1000 kWhenergije. Za istu kolicinu ci sirove ilovace treba najvise 2 do 5 kWh. Razlika u nabavno cijeni moze bi jeca ako cigle izradujete sami na gradilistu. Pred ogima radoznalih promatraéa, medu koji cigle. 730 SAMzasigumo najstarji gradevinski vate fal Gotad So postoje u svim dijelo- 2 Sv, Si suprinates creck nia: i ojavom suvremenijih ma- isnuta je w drugi plan, au posljed- nije je wijeme ponovno zainleresiala i sirué- njake zbog niske cijene, vrlo malog utroska energie pri preradi i neagresivnog djelovanja na. ok ovaée ima poswuda u prirodi — negdje vige drugdje manje — od vrucih atitkih po- lupustinja do potpuno hladrih Zemijinih pre- dela. Nastala je raspadanjem stiena pod Luljecajem kige i snijega i, djelomiéno, taloze- ‘njem organskih tvari U pit je nalazimo u razitim stupnjevi- ima Gistoce, ovisno o koliGni i visti primjesa. Kad je 6i8¢a, kaze se masna, ts manje pri- mmjesa, sadréi uglavnom Cestice alumosiikata i naziva se gina. U takvom oblku mnogo se upotrebliava u lonéarstvu, kiparskim radionica- ‘ma i industrj. Posna, ii s vide primjesa Zeljez- 110g oksida, limonita, kremenog pijeska i or- ganskih tvar, naziva $8 ilovaés | pretedno sl 2i kao osnovna sirovina za izradu peéene ci- gle. ‘Mokra je dovaca plastican material, gotovo vvodonepropustan, koji mozete oblkovali kako Zelte i ostavii da se osusi. Tebnicki, trdoca je oko 1, a speciitna tezina 2,4. Dugo-wremena ilovaéa je smatrana-grade- vinskim materijalom za siromaéne. lmucniji su gradi kuce od-kamena.-No, dok je kamen dobar izolator od topline, zimi je takwu kuéu golovo nemoguée zagrijai, za razlitu od io- vaGe koja osigurava ugodan boravak po sva- kom vremenu. | trajnost je dobra. U Evropi ima jo mnogo ocuvanih kuca starih nekolko sto- tina godina sagradenih iskjjucivo od sitove flo- vace. Nedavna ispitivanja 400 star zido- va pokarale su do so Sovatauopte nije zm jenita; bilo je dovolino navlaiti je i ponovno Uupotrjebit, Ne zna se za jo8 neki gradevinski ‘material takvih osobina, Zapazeno je da se ni slama, koja je umijesana u ilovaéu, gotovo fjeca prosulii samo w susionici sagradenoj od jlo- vate. | za peé napravjenu od kocki kazu da trosi manje drva i duze zadrzava pli lovace jes radnji a se najéeice primjenjuje pri gradnji od oe seen pepe radio adobom (Spanjolski naziv) ciglom od suSenom na suncu. Adoba se dobivala slijedecim postupkom: isopana iota naslae se na gomiy negsie u kasnu jesen ili pocetkom zime i tako ostas sve do iheph projetnh dana, Dan-dva peje potetka rada, se razgme i naviazi kako bi omekSala, a zatim se potne mijesati, Dodavalo se malo pijeska i kratko nasijece- ne slame, kako se cigle ne bi raspucale pri suSenju. Ako je nuzno, doda se malo vode, iii pak suhe ilovace ako je masa premekana, U pravilu, masa mora biti toliko plastiéna da se moze oblikovati bez mrvijenja, ali ne pre- mekana da se ne bi oveca kocka deformirala pod viastitom tezinom. lemijeSena ovata na kraju se jo3 izgnjeti Beare A poe eee sac PA gotovo sjajna. Gera inne went borane a u njega se Yjestim pokretom nabaci dovaéa i ugnied, @ vigak se skine lopaticom. Nakon toga kalup se jednostavno_ podigne. Natinjena cigla ostaje ra tlu, a na bok se okrece tek nakon nekotiko dana Ovako nay cigle mogu se upotr feta os cone aes ‘veba cho = @ od adobe valia graditi na évrstom, vvodoizaliranom temelju, ka0 Sto je red kame- nja. | Zbuka se napravi od ilovaée no treba dodati malo vie pijeska. Kuéa se moze i o2- ‘bukat stim materjalom ii cementom. Fizikalna svojstva takve gradnje su detalino ispitana i polvrdena za jednokatne zgrade, iako je mo- quée graditi i vedo, od 3 il 4 kata. 'Na koje se jo8 nadine ilovaéa moze danas Lupotijabti ih sto se od nje moze napravil, treba tek uti. Matesijal je postojan, odiigan je izolator, pocnosi visoke temperature, jed- ‘nostavan je 2a oblikovanje i, So je vlo vaz ima ga posvuda u velikim kolcinama u besc nije. Treba je samo iskopati i prevesti do 2 fjenog mjesta Za raziku od ji sludimo, lovaéa se prakticki ne trosi: ono sto vam viée nije polrebno, mozete upotijebit kao sirovins za izradu novih cigh. Tako se ujedno tjesava problem gomilanja otpada koji se vrlo te8ko ukljuGuje u prirodan ckius izmje- ne tvari, sto jedan od najvecih problema nage civ sve do prapovijesti, covjek ie ‘Stoljecima tio doslowne olruzen nainjenim od Yovate ine. No, stare lerike izrade pale su u zaboray, izuzev nekolKo os- ‘novnih pravila. Nema gotovih recepata, pa ako ‘se netko danas eli bavitilovacom mora prou- Eavali kako se to ranije radi, ii eksperimen- tira dok ne dode do viasiih saznanja. ‘SMT785 SAM 731