Professional Documents
Culture Documents
2.2.
ili zamiljena) bliskost prole svrene glagolske radnje. Po toj osobini se razlikuje od passata
remota, kojim se iskazuje svrena prola radnja koja ni u kom pogledu nema dodirnih taaka sa
trenutkom govorenja. Staroga su datuma pokuaji da se razlika izmeu passata remota i passata
prossima definie prema navodno razliitoj temporalnoj vrednosti jednog i drugog glagolskog
oblika1. Meutim, upotreba jednog ili drugog preterita regulisana je uglavnom psiholoko emotivnim kriterijumima koji se mogu saeti u opoziciju aktuelnost : neaktuelnost u odnosu na
trenutak govorenja. Oseanje za takvu opoziciju je u staroitalijanskom bilo vee nego to je danas
(RONCONI 1958: 185). Opozicija aktuelnost : neaktuelnost vrlo rano se poela tumaiti kao
opozicija blia : dalja prolost, a odatle su proistekli mnogi nesporazumi i kriva tumaenja u vezi sa
upotrebom ova dva glagolska vremena.
Sa aspektolokog stanovita, dva italijanska preterita razlikuju se po tome to passato
prossimo poseduje izvesnu meru imperfektivnosti koju passato remoto nema. Kao dokaz za ovakvu
tvrdnju moe da poslui "test" zamene passata prossima passatom remotom u iskazu sa odredbom
za vreme tipa "Da X tempo" (BERTINETTO 1986: 412):
(a)
Ho mangiato da un'ora
(b)
*Mangiai da un'ora
to predstavlja jedan od dokaza da passato remoto ima samo aoristnu vrednost, dok passato
prossimo pored aoristne, poseduje i vidsku vrednost koju Bertinetto naziva aspetto compiuto. Ovom
terminu pomenuti italijanski autor daje isto znaenje koje imaju termini perfect u engleskoj,
odnosno accompli u francuskoj gramatici2.
1
) SKUBIC (1970A:: 374) pokazuje kako ni Bembo, u svojim Prose della volgar lingua ne primenjuje u praksi ona pravila
) Razliku izmeu jednog i drugog vidskog tipa (aspetto compiuto i aspetto aoristico) unutar zajednikog svrenog
glagolskog vida (aspetto perfettivo), mogue je sagledati pomou testa s prilokom odredbom za vreme da X tempo, jer
primeri (a) i (b) u tekstu pokazuju nemogunost da se passato remoto i passato prossimo na gramatiki ispravan nain
kombinuju sa istim prilokim odredbama za vreme, poto odredba za vreme ne moe biti u logikoj ili semantikoj
opreci s glagolskim oblikom uz koji stoji. Test "da X tempo" je najznaajniji test koji Bertinetto navodi kao proveru
vidske vrednosti nekog glagolskog oblika. Rezultat testa, po Bertinettu, je sledei: u (a) je iskazano stanje nastalo kao
rezultat prethodno izvrene radnje; to stanje je aktuelno u vremenskom intervalu koji se prostire od zavretka procesa do
referentne take (RT) u prolosti. U (b) referentne take uopte nema, i upravo ta injenica predstavlja najznaajniju
razliku izmeu passata remota i passata prossima, odnosno izmeu aspetto aoristico i aspetto compiuto. Vremena s
aoristnom vrednou nemaju mogunost da izraze stanje nastalo nakon procesa ("il permanere di un risultato"). Za
govoru:
(39)
(40)
(41)
"Umirem svojom voljom i srean, jer sam dobio odgovor na pitanje mog ivota (...)".
(USV 96)
"Muoio per mia volont e felice, perch ho avuto la risposta alla domanda della mia
vita (...)". (LIVH 74)
O upotrebi passata remota u direknom govoru up. primere (11) i (12).
2.2.1.2.
govoru, umesto daleko frekventnijeg passata remota. Razlog za upotrebu passata prossima treba
detaljnija obavetenja up. Bertinetto 1986 (: 190-198).
3
) U ovom radu, zbog prirode korpusa, obraen je jezik knjievnosti. O odnosu govornog i pisanog jezika up. Lorenzo
srpski pripovedaki (ili: istorijski. Up. STEVANOVI 1991: 583-586) prezent5 prevodi se
preteritima u cilju da se italijanski tekst "temporalno homogenizuje u prolosti";
b)
presenta u prevodu na tetu preterita moe se ilustrovati sledeim odlomkom iz Anikinih vremena i
prevoda tog odlomka:
Onaj bes koji ivi u svakoj dokonoj eni kazuje Aniki, a ona Tanu u pero. Tane poinje
da pie, nagnuo se vas na jednu stranu, nie polako slova, a neprestano mu se izdie naboran obraz
kako jezikom prati kretanje pisaljke. Anika kazuje:
"Ti si proto dobrunski, a ja dizlija viegradska. Nurije su nam podijeljene, i bolje ti je da
ne dira u ono to nije tvoje."
Tane, koji je i dotle kod pojedinih rei oklevao, zastade tu potpuno i pogleda nekim
smeno zabrinutim pogledom u Aniku, kao da bi eleo da mu ona kae da je to ala, i da ne misli
zaista da to pismo alje proti u Dobrun. I ne gledajui u njega, Anika ga opomenu otro: "Pii!"
4
) WEINRICH 1978 (: 23). Svenka Savi (1984: 88) definie dominantno (ili prevalentno) vreme kao "ono vreme u kojem
) Prezent uopte, pa ni u ovakvim upotrebama bliskim preteritu, nije ukljuen u ovaj rad. Time se svesno zanemaruje
znaajan deo sredstava za iskazivanje prolosti u srpskom jeziku; kao opravdanje za ovakvo opredeljenje neka poslui
injenica da su ovim radom formalno obuhvaena samo tri "prava" prola vremena, a ne i prezent, ili pak futur, koji
takoe moe da iskae prolu radnju.
6
) Bertinetto 1986 (:334-336) unutar presente storico razlikuje presente narrativo i presente drammatico : na prvi je
mogue primeniti progresivnu perifrazu, dok na drugi to nije mogue; prvi moe da iskae ponavljanje radnje
(abitualit), drugi ne moe; prvi moe da se kombinuje sa drugim glagolskim vremenima, drugi ne moe.
Smestio je pretke nae blaene u rajske perivoje, ali ih je liio najslaeg ploda (...). (EM
16)
Ha posto s i nostri beati progenitori nei giardini del paradiso, ma li ha privati del
frutto pi dolce (...). (EdM 17)
(Primer (42) zavisi od izraza "Egli sosteneva che..." kojem faktiki umesto indirektnog sledi
direktan govor, koji nije obeleen navodnicima. Odmah nakon primera sledi pasus u kojem se
Simon udotvorac direktno obraa sluaocima.)
(43)
Posle je istrao napolje i seo na korito hanske esme (...). (AnVr 140)
Poi scappato fuori correndo, e s' messo a sedere sulla vasca della fontana della
locanda (...). (TdA 63)
(Primer (43) predstavlja odlomak Mihailovog jo ivog seanja na ubistvo Krstiniinog mua. U
prevodu taj odlomak poinje pitanjem: "Davvero fece questo?", kojem sledi presente: "Ecco, sono
otto anni che si pone...". Priseanje se prekida passatom remotom: "Continuando a tremare, il
giovane poi si riprese".)
(44)
(Primer (44) nalazi se skoro na sredini dueg odlomka organizovanog u presentu i passatu
prossimu. Granice odlomka su "Anche questa volta si par davanti a fra Petar..." (CdD 118) i "Quasi
allegro, Haim continu..." (CdD 120))
U tabeli je prikazana distribucija PSG prevedenih passatom prossimom:
AnVr
PrAv
EM
Mn
CrPe
UPZ
USV
ukupno
14
11
14
55
opoziciji. Oekivani prevod PNG jeste imperfetto; u prilinom broju sluajeva, meutim, PNG je
upravo preveden passatom prossimom. Priloke odredbe za vreme kojim se radnja na bilo koji nain
temporalno ograniava7 predstavljaju jedan od razloga za navedeni prevodilaki postupak:
(45)
(...) vetrovi su mi dugo prali i bievali kosti otada, ja nikada nisam zaeleo da osim svoje
deonice nauim i one ostale tri deonice naeg kvarteta. (USVH 69)
(...) da allora i venti hanno lavato e frustato le mie ossa per molto tempo e non ho
mai provato il desiderio di imparare, oltre alla mia, anche le altre tre parti del nostro
quartetto. (LIVH 54)
(46)
Malopre je stigao iz Viegrada Jaka, koji se ceo dan borio sa samim sobom, i (...) kad
vie nije mogao da izdri, odjurio put Dobruna. (AnVr 163)
) Kaemo "na bilo koji nain" jer ve u prvom primeru (45) koji sledi stoji prilog dugo. Poetniku u uenju jezika nije
jednostavno da takav prilog poimi i svrsta u isti red sa prilozima za vreme (ili prilokim izrazima tipa "Per X tempo" ili
"Da X tempo") koji na jasniji nain hronoloki omeuju radnju.
Prole godine (...) boravila sam u vedskoj na poziv Instituta za pozorina istraivanja.
(EM 49)
L'anno scorso sono stata in Svezia su invito dell'Istituto di studi teatrali. (EdM 43)
(48)
"Volela je i pomagala mornare svih luka" - urla Bandura (...). (EM 44)
"Ha amato e aiutato8 i marinai di tutti i porti del mondo" urla Bandura (...). (EdM
38)
2.2.2.2.
strategiji za koju se prevodilac opredelio. Passato prossimo kao prevodni ekvivalent PNG pokazuje
da se u datom pripovedakom segmentu pribeglo strategiji naracije, postupku kojim se glagolske
radnje, grubo reeno, prikazuju kao zasebni i vremenski uokvireni dogaaji, kao minimalne i
nedeljive jedinice pripovedanja. Navedene primere valja sagledati u njihovom kontekstu: tek tada
oni dobijaju pravu vrednost i smisao. Ovde to izbegavamo da inimo u elji da rad ne postane
predugaak i manje pregledan:
(49)
Ostajalo je, moda jo jedno: da napusti sve, i (...) bei glavom preko sveta (...). (AnVr
173)
Forse, c' rimasta ancora una possibilit: piantare ogni cosa e (...) gettarsi a capofitto
contro la gente9 (...). (TdA 103)
(50)
(a)
(b)
(51)
Samo ponekad (...) inilo mi se da se muzika vraa u moj ivot. (USVH 70)
Solo qualche volta (...) mi sembrato che la musica stesse tornando nella mia vita.
(LIVH 55)
(52)
Uz njene su se grudi (...) privijale crne znojave prsi mornara iz Njujorka (...). (EM 44)
) U primeru (48) radnja je omeena vanjezikim dogaajima, tj. smru ene kojoj Bandura dri posmrtno slovo.
se PNG ne upotrebljava da izrazi nesvrenost radnje, ve odreeni stepen njene svrenosti (ili bolje:
izvrenosti), odnosno ve opipljivi efekat same radnje; sama durativnost radnje se naglaava
osnovom nesvrenog glagola. Primere za to moemo nai i u jeziku knjievnosti, i takva upotreba
PNG predstavlja vrlo efektno stilistiko sredstvo koje srpski jezik ima na raspolaganju, a za koje
italijanski nema prikladni ekvivalent:
(53)
- Potrebno je, amil efendija, da nam najposle kaete za koga ste skupljali podatke o
Dem-sultanu (...). (PrAv 119)
"E' necessario che lei, amil-efendi, ci dica finalmente per chi ha raccolto i dati su
Gem-sultano (...). (CdD 106)
"E' necessario, amil efendi, che finalmente ci diciate per chi avete raccolto i dati
sul sultano Dem (...). (CM 107)
(54)
inilo mi se da je Manasijina pria suvie sloena i nisam joj verovao (...). (LIVH 69)
La storia di Manasija mi sembrava troppo complicata e non ci ho creduto (...).
(LIVH 54)
2.2.3.
Silazili smo u podrum gde je na voza triput rekao 'amin', popeli se do tavana, ali uzalud.
(USVH 54)
Siamo scesi nella cantina, dove il nostro autista ha pronunciato 'amen' tre volte,
siamo saliti in soffitta, ma invano. (LIVH 44)
(56)
(57)
izuzetak, poto kod ovih glagola perfektivna ili imperfektivna vremena stvaraju precizne implikacije
u pogledu izvrenosti ili neizvrenosti glagolske radnje. Poto u srpskom jeziku takve implikacije
nisu vezane za sam glagolski oblik, ve zavise prevashodno od konteksta, u transferu na italijanski
lako moe da doe do semantikog krivljenja iskaza.
Zanimljivo je da je pitanje semantike vrednosti koju italijanski modalni glagoli imaju u
pojedinim preteritima mahom zanemareno u italijanskim gramatikama; o tome izvetavaju samo
specijalizovane studije, ili tek novije gramatike sa stroom naunom utemeljenou10.
Nekoliko primera mogu da ilustruju onaj deo problematike preterita modalnih koji je
vezan za passato prossimo:
(58)
"I kad je (...) hteo da se domogne tog ploda, ta je uinio taj njihov (...) Svemogui? ta?".
(EM 16)
"E quando il nostro infelice progenitore (...) ha voluto cogliere quel frutto, che cosa
ha fatto (...) l'Onnipotente? Che cosa ha fatto?" (EdM 17)
(59)
I ne samo Anika nego i sve one malobrojne i bedne ene koje je u ovih osam godina sreo:
poneka skitnica (...) ili Ciganka pored druma, koju savladan eljom nije mogao da obie
(...). (AnVr 171)
E non soltanto Anika, ma pure quelle poche e sciagurate donne che in questi otto
anni ha incontrato: qualche vagabonda (...) oppure una Zingara sorpresa su qualche strada
che, vinto dal desiderio, non ha saputo evitare (...). (TdA 101)
10
) Miljenja smo da problem funkcionalnosti italijanskih preterita nikako ne treba da se izlae samo u manje
pristupanim, specijalizovanim studijama, poto se on javlja istog trenutka kad se savlada morfologija modalnih glagola,
naroito imperfetta i passata prossima, to znai ve nakon nekoliko meseci uenja italijanskog jezika.
Natruli drveni iljci vire iz kupinjaka i otre travuljine kojoj nisu mogli nita ni stoka, ni
rava vremena, ni opako sunce. (CrPe 19)
Punte di legno fradicio spuntano dal roveto e dalla malerba tagliente, cui non hanno
potuto far niente gli animali, le intemperie, il sole maligno. (GaRo 24)
(61)
Malopre je stigao iz Viegrada Jaka, koji se ceo dan borio sa samim sobom, i (...) kad
vie nije mogao da izdri, odjurio put Dobruna. (AnVr 163)
Poco fa giunto da Viegrad Jaka, il quale stato in lotta con se stesso, e (...)
quando proprio non ha resistito pi, s' affrettato alla volta di Dobrun. (TdA 92)
2.2.5.
(62)
"Kada su mu stavili konop oko vrata, gledao je smireno u ruke delata (...)" (EM 154)
"Quando gli hanno messo la corda intorno al collo, ha guardato con calma le mani
del boia (...). (EdM 126)
Strogo jeziki posmatrano, primer (62) u originalu kao da sadri elemente jezike
AnVr
PrAv
EM
Mn
CrPe
UPZ
USV
ukupno
11
15
43