You are on page 1of 2

Krani i depresija

Na depresiju ukazuju tri vrste simptoma:


1. poremeaj raspoloenja i emotivni poremeaj: stalni osjeaj alosti, osjeaj krivnje i
beznadnost;
2. poremeaj bioloko-fiziolokih funkcija: nesanica, gubitak apetita, poveano znojenje,
gubitak teine, gubitak spolnog nagona, iscrpljenost;
3. poremeaj u mislima: osjeaj prisile (gonjenja), bjeanje misli, prikazanja ili ak
halucinacije.
Osobe s tekom depresijom ne mogu se niemu radovati. Pokazuju malo zanimanja za
druge i veinom se od njih povlae. Imaju vrlo malo spontanosti. Ljudi svih starosnih doba
imaju depresije, no ipak ee mlai nego stariji.
U Bibliji su zapisani primjeri nekih oblika depresije. Kralj aul patio je zbog zlog duha od
GOSPODINA koji ga je plaio i navodio na nasilno ponaanje (1. Sam 16,14-23). Dok je
David svirao harfu, to bi mu pomagalo da uspostavi duevnu ravnoteu, no to ga nije moglo
sauvati od ponovnog padanja u negativno raspoloenje.
Jonino raspoloenje se naglo mijenjalo od mrzovolje i gnjeva (Jon 4,1) do velike radosti
(Jon 4,6), a potom je opet htio umrijeti. To su bile njegove reakcije na Boju nepogreivu i
postojanu milost.
Kad je Jakov uo za sudbinu svog sina Josipa, pao je u kroninu depresiju i nije se dao
utjeiti (Post 37,35).

David je nakon roenja prvog djeteta, koje mu je rodila Bat-eba, pao u akutnu depresiju (2.
Sam 12,15-22). Depresija koja je zavladala u Judi odvela ga je u beznadnost i uslijed grinje
savjesti u samoubojstvo.
Ovi primjeri pokazuju da su depresije zabiljeene u Bibliji kao sastavni dio ljudskog iskustva, i
to neovisno o vjeri ili nevjeri oboljelih. Tekst iz Psalma 77 pokazuje nam depresiju iskljuivo iz
vidokruga Biblije: iskustvo depresije, lijek protiv nje i osloboenje. Prvih 9 stihova opisuju
duboku beznadnost i dvoumljenje vjernika koji je toliko upao u depresiju da mu ak i Boja
pomo i potpora izgledaju nedostupnim. To je stanje koje ovjeka potpuno paralizira. U
stihovima 10-12 pokazan nam je lijek protiv depresije. Tu se
Psalmist poziva na razmiljanje o GOSPODINOVIM djelima (dakle vie se usredotouje na
razmiljanje nego na osjeaje).
S tim novim pogledom panja se vie upravlja prema Bogu negoli prema depresivnom
stanju. Tako dua doivljava olakanje (Svetinja) i crpi novu snagu. To je lijek protiv
depresije. Zatim 13. stih opisuje osloboenje koje proizlazi iz nade i vjere: pisac vidi
konkretne rezultate, iako mu Boji putovi nisu poznati. Najupeatljivije i najdirljivije lijeenje
depresije vidimo u slubi Gospodina Isusa. Pozabavio se nevoljom jedne ene (Lk 13,10-13),
koja je patila od kronine depresije (imala je osamnaest godina duha slabosti) i jo k tome
je bila zgrbljena (bila je zgrbljena i nije se uope mogla uspraviti). Najprije je izlijeio njezinu
depresiju: ....dozva je i ree joj: eno, osloboena si od svoje slabosti! Onda je rijeio njen
tjelesni problem: I poloi na nju ruke a ona se odmah uspravi i pone slaviti Boga. Uoimo
da je on koristio rijei da bi izlijeio njezin psihiki poremeaj, a dodir rukama da bi izlijeio
njezinu tjelesnu bolest.
Ovaj dogaaj nam slikovito prikazuje da se Krist zanima za itavog ovjeka za duh, duu i
tijelo. Njegovo savreno poznavanje emocionalnih barijera u naem ivotu omoguuje mu da
bude na suosjeajan zagovornik (Heb 4,15).
Istinski krani mogu upasti u depresivna raspoloenja i patiti od depresije. Hoe li netko
pasta u depresiju ili ne, ne ovisi o tome je li on kranin ili nije, nego o tome koliko je ranjiv
kao ovjek. Negativni osjeaji spadaju u ovu ranjivost (Post 3,17-19). Izvor ozdravljenja
svake nae ljudske krhkosti i slabosti nalazi se u osobi Isusa Krista. Biblija to jasno svjedoi.
On, koji je esto suoen s ljudskom bijedom bio duboko dirnut, tjei nas i hrabri, bilo izravno
kroz svoju rije bilo posredno kroz rijei drugih. No klju po kojem emo uti Njegove rijei
utjehe, pomoi i ozdravljenja nalazi se u tome da svoju panju odvratimo od naih vlastitih
shvaanja te ju usmjerimo na Njega. Ako tako inimo doivjet emo obnovu svog uma (Rim
12,2) i nauiti emo postupati u skladu s naom novom prirodom (Kol 3,8-17).
Dr. J.P. Trotzer
Katolici na Internetu A.D. 2000 - 2010. design&program: Ivica za(@) katolici.org

You might also like