Zakon o Parnicnom Postupku RS Integral PDF

ZAKON O PARNINOM POSTUPKU
-INTEGRALNI TEKST- 1
Dio prvi
OSNOVNE ODREDBE
Glava I
OSNOVNI PRINCIPI
lan 1.
Ovim zakonom odreuju se pravila postupka na osnovu kojih osnovni sudovi, okruni
sudovi i Vrhovni sud Republike Srpske raspravljaju i odluuju u graanskopravnim
sporovima ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.
lan 2.
U parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.
Sud u postupku primjenjuje materijalno pravo po vlastitoj ocjeni i nije vezan za navode
stranaka u pogledu materijalnog prava.
lan 3.
Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile u toku postupka. Sud nee
uvaiti raspolagajna stranaka koja su u suprotnosti sa prinudnim propisima.
lan 4.
Sud odluuje o tubenom zahtjevu, po pravilu, na osnovu usmenog, neposrednog i javnog
raspravljanja.
lan 5.
Svaka stranka ima pravo da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima protivne stranke. Samo
kad je to ovim zakonom odreeno, sud je ovlaen da odlui o zahtjevu o kome protivnoj
stranci nije bila pruena mogunost da se izjasni.
Integralni tekst sadri tekst Zakona o parninom postupku (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj
58/03), koji je stupio na snagu 1.8.2003. godine i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parninom
postupku (Slubene glasnik Republike Srpske, broj 85/03, 74/05, 63/07).
Integralni tekst se koristi samo za internu upotrebu i na isti se prilikom slubene upotrebe ne moe
pozivati.
http://www.advokat-prnjavorac.com
lan 6.
U parninom postupku slubeni jezici su jezik srpskog naroda, jezik bonjakog naroda i
jezik hrvatskog naroda, a slubena pisma su irilica i latinica.
lan 7.
Stranke su dune da iznesu sve ijnenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da izvode
dokaze kojima se utvruju te injenice. Sud je ovlaen da utvrdi i injenice koje stranke
nisu iznijele, ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da
raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (lan 3. stav 2.).
lan 8.
Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sud na osnovu slobodne ocjene dokaza.
Sud e savjesno i briljivo ocijeniti svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno.
lan 9.
Stranke su dune da pred sudom govore istinu i da savjesno koriste prava koja su im
priznata ovim zakonom.
lan 10.
Sud je duan da postupak sprovede bez odugovlaenja i sa to manje trokova i da
onemogui svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
lan 11.
Prvostepeni postupak e se, po pravilu, sastojati od dva roita - jednog pripremnog
roita i jednog roita za glavnu raspravu.
lan 12.
Kad odluka suda zavisi od prethodnog rjeenja pitanja da li postoji neko pravo ili pravni
odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni organ (prethodno
pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugaije
odreeno.
Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno dejstvo samo u parnici u kojoj je to pitanje
rijeeno.
U parninom postupku sud je u pogledu postojajnja krivinog djela i krivine
odgovornosti uinioca vezan za pravosnanu presudu krivinog suda kojom se optueni
oglaava krivim.
lan 13.
U prvostepenom postupku i postupku po prijedlogu za ponavljanje postupka sudi sudija
pojedinac.
U prvostepenom postupku u sporovima male vrijednosti moe postupati i odluivati
struni saradnik.
Struni saradnik u postupcima iz stav 2. ovog lana moe preduzimati sve radnje za koje
je ovim zakonom predvieno da ih preduzima sudija pojedinac.
U drugostepenom postupku i postupku odluivanja po reviziji sudi vijee od trojice
sudija.
lan 14.
Ako za pojedine radnje nije zakonom odreen oblik u kome se mogu preduzeti, stranke
preduzimaju parnine radnje pismeno van roita ili usmeno na roitu.
Glava II
NADLENOST SUDA
1. Zajednike odredbe
lan 15.
Sud po prijemu tube ocjenjuje da li je nadlean. Prilikom ocjenjivanja nadlenosti, sud
e uzeti u obzir navode u tubi i injenice koje su sudu poznate.
Ako se u toku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana nadlenost suda, sud
koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje i dalje nadlean i ako bi zbog tih
promjena bio nadlean drugi sud.
lan 16.
Sud u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi da li rjeavanje spora spada u
sudsku nadlenost.
Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud nego neki drugi
organ, oglasie se nenadlenim, ukinue sprovedene radnje u postupku i odbacie tubu.
Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud u Republici
Srpskoj, po slubenoj dunosti oglasie se nenadlenim, ukinue sprovedene radnje u
postupku i odbacie tubu.
lan 17.
Svaki sud u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi na svoju stvarnu nadlenost.
lan 18.
Do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e rjeenjem obustaviti parnini postupak ako
utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima vanparninog postupka. Postupak e
se po pravosnanosti rjeenja nastaviti po pravilima vanparninog postupka pred
nadlenim sudom.
Radnje koje je sproveo parnini sud, kao to su uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka
i drugo i odluke koje je donio taj sud, nisu bez vanosti zato to su preduzete u parninom
postupku.
lan 19.
Sud se moe povodom prigovora tuenog oglasiti mjesno nenadlenim ako je prigovor
podnijet najdocnije u odgovoru na tubu.
Sud se moe oglasiti po slubenoj dunosti mjesno nenadlenim samo kad postoji
iskljuiva mjesna nadlenost nekog drugog suda, ali najdocnije do podnoenja odgovora
na tubu.
lan 20.
Po pravosnanosti rjeenja kojim se oglasio nenadlenim, sud e bez odlaganja, a
najdocnije u roku od tri dana, ustupiti predmet nadlenom sudu.
Sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom nastavie postupak kao da je kod njega
bio pokrenut.
Parnine radnje nenadlenog suda, kao to su uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i
drugo, nisu bez vanosti zato to ih je preduzeo nenadlean sud.
lan 21.
Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom smatra da je nadlean sud koji mu je
predmet ustupio ili neki drugi sud, dostavie, u roku od tri dana, predmet sudu koji treba
da rijei ovaj sukob nadlenosti, osim ako nae da mu je predmet ustupljen usljed
oigledne omake, a trebalo je da bude ustupljen nekom drugom sudu, u kom sluaju e
ustupiti predmet drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio.
Kad je povodom albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se on oglasio mjesno
nenadlenim odluku donio drugostepeni sud, za tu odluku vezan je u pogledu nadlenosti
i sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostepeni sud koji je odluku donio nadlean
za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova.
lan 22.
Sukob nadlenosti izmeu sudova rjeava zajedniki neposredno vii sud.
Sukob nadlenosti Vrhovnog suda Republike Srpske i osnovnog, odnosno okrunog suda,
rjeava Vrhovni sud Republike Srpske u optoj sjednici.
lan 23.
Dok se ne rijei sukob nadlenosti, sud kome je predmet ustupljen duan je da preduzima
one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja.
Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti nije dozvoljena alba.
lan 24.
Svaki sud vri radnje u postupku na svom podruju, ali ako postoji opasnost zbog
odlaganja, sud e preduzeti izvrenje pojedinih radnji i na podruju drugog suda. O tome
e se obavijestiti sud na ijem podruju e se preduzeti radnja.
2. Nadlenost sudova u sporovima sa meunarodnim elementom
lan 25.
U pogledu nadlenosti sudova u Republici Srpskoj u postupcima u kojima je stranka
stranac koji uiva pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, strana drava ili meunarodna
organizacija, vae pravila meunarodnog prava.
lan 26.
Sud u Republici Srpskoj nadlean je za suenje kad je njegova nadlenost u sporu sa
meunarodnim elementom izriito odreena zakonom Bosne i Hercegovine ili Republike
Srpske ili meunarodnim ugovorom. Ako u zakonu ili meunarodnom ugovoru nema
izriite odredbe o nadlenosti suda u Republici Srpskoj za odreenu vrstu sporova, sud u
Republici Srpskoj je nadlean za suenje u toj vrsti sporova i kad njegova nadlenost
proizilazi iz odredaba ovog zakona o mjesnoj nadlenosti.
3. Stvarna nadlenost
lan 27.
U parninom postupku sudovi sude u granicama svoje stvarne nadlenosti odreene ovim
ili drugim zakonom Republike Srpske.
4. Mjesna nadlenost
a) Opta mjesna nadlenost
lan 28.
Ako zakonom nije odreena iskljuiva mjesna nadlenost nekog drugog suda, za suenje
je nadlean sud koji je opte mjesno nadlean za tuenog.
U sluajevima predvienim u ovom zakonu za suenje je pored suda opte mjesne
nadlenosti nadlean i drugi odreeni sud.
lan 29.
Za suenje je opte mjesno nadlean sud na ijem podruju tueni ima prebivalite, ako
posebnim zakonom nije drugaije utvreno.
Ako tueni nema prebivalite, opte mjesno nadlean je sud na ijem podruju tueni ima
boravite.
Ako tueni pored prebivalita ima i boravite u kome drugom mjestu, a prema
okolnostima moe se pretpostaviti da e tu boraviti najmanje godinu dana od dana
podnoenja tube, opte mjesno nadlean je i sud boravita tuenog.
lan 30.
Za suenje u sporovima protiv Republike Srpske, optine, kao i drugih oblika teritorijalne
organizacije, opte mjesno nadlean je sud na ijem se podruju nalazi sjedite njihove
skuptine.
Za suenje u sporovima protiv ostalih pravnih lica, opte mjesno nadlean je sud na ijem
se podruju nalazi njihovo sjedite.
lan 31.
Za suenje u sporovima protiv dravljanina Republike Srpske i Bosne i Hercegovine koji
stalno ivi u inostranstvu, opte mjesno nadlean je sud njegovog posljednjeg prebivalita
u Republici Srpskoj.
b) Izberiva mjesna nadlenost

Nadlenost u sporovima za naknadu tete
lan 32.
Za suenje u sporovima o vanugovornoj odgovornosti za tetu, pored suda opte mjesne
nadlenosti, nadlean je i sud na ijem je podruju tetna radnja izvrena ili sud na ijem
je podruju tetna posljedica nastupila.
Ako je teta nastala usljed smrti ili teke tjelesne povrede, nadlean je pored suda iz stava
1. ovog lana i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite.
Odredbe st. 1. i 2. ovog lana primjenjivae se i u sporovima protiv drutva za osiguranje
radi naknade tete treim licima na osnovu propisa o neposrednoj odgovornosti drutava
za osiguranje, a odredba stava 1. ovog lana i u sporovima o regresnim zahtjevima po
osnovu naknade tete protiv regresnih dunika.
Nadlenost u sporovima radi zatite prava na osnovu jemstva proizvaa
lan 33.
Za suenje u sporovima za zatitu prava na osnovu pismenog jemstva protiv proizvoaa
koji je dao jemstvo nadlean je, osim suda opte mjesne nadlenosti za tuenog, i sud
opte mjesne nadlenosti za prodavca koji je prilikom prodaje stvari uruio kupcu
pismeno jemstvo proizvoaa.
Nadlenost u sporovima za zakonsko izdravanje
lan 34.
Za suenje u sporovima za zakonsko izdravanje, ako je tuilac lice koje trai
izdravanje, nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju
tuilac ima prebivalite, odnosno boravite.
Nadlenost u branim sporovima
lan 35.
Za suenje u sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka, ponitenja
braka ili razvoda braka (brani sporovi), nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti
i sud na ijem podruju su brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite.
Nadlenost u sporovima o utvrivanju ili osporavanju oinstva ili materinstva

lan 36.
U sporovima radi utvrivanja ili osporavanja oinstva ili materinstva, ako je tuilac
dijete, nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuilac
ima prebivalite, odnosno boravite.
Nadlenost po mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravnog lica
lan 37.
Za suenje u sporovima protiv pravnog lica koje ima poslovnu jedinicu van svog sjedita,
ako spor proizilazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda opte mjesne nadlenosti,
nadlean je i sud na ijem podruju se nalazi ova poslovna jedinica.
Nadlenost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa
lan 38.
Dok ostavinski postupak nije pravosnano zavren, za suenje u sporovima iz
nasljednopravnih odnosa, kao i u sporovima o potraivanjima povjerioca prema
ostaviocu, pored suda opte mjesne nadlenosti mjesno je nadlean i sud na ijem
podruju se nalazi sud koji sprovodi ostavinski postupak.
Nadlenost po mjestu plaanja
lan 39.
Za suenje u sporovima imaoca mjenice ili eka protiv potpisnika nadlean je, pored suda
opte mjesne nadlenosti, i sud mjesta plaanja.
Nadlenost u sporovima iz radnih odnosa
lan 40.
Ako je u sporu iz radnog odnosa tuilac zaposleni, za suenje je nadlean, pored suda
koji je opte mjesno nadlean za tuenog, i sud na ijem se podruju rad obavlja ili se
obavljao, odnosno sud na ijem bi se podruju rad morao obavljati, kao i sud na ijem je
podruju zasnovan radni odnos.
Nadlenost u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima

lan 41.
Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadlean je, pored suda opte
mjesne nadlenosti, i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje.
v) Iskljuiva mjesna nadlenost
Nadlenost u sporovima o nepokretnostima
lan 42.
Za suenje u sporovima o pravu svojine i o drugim stvarnim pravima na nepokretnosti, u
sporovima zbog smetanja posjeda na nepokretnosti, kao i u sporovima iz zakupnih ili
najamnih odnosa na nepokretnosti ili iz ugovora o korienju stana ili poslovnih
prostorija, iskquivo je nadlean sud na ijem se podruju nalazi nepokretnost.
Ako nepokretnost lei na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova.
Nadlenost u sporovima o vazduhoplovu i brodu
lan 43.
Kad je za suenje u sporovima o pravu svojine i o drugim stvarnim pravima na
vazduhoplovu, pomorskom brodu i brodu unutranje plovidbe, kao i u sporovima iz
zakupnih odnosa na vazduhoplovu i brodu, nadlean sud Republike Srpske, iskljuivo je
mjesno nadlean sud na ijem se podruju vodi upisnik u koji je vazduhoplov, odnosno
brod upisan.
lan 44.
Kad je za suenje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima, odnosno
vazduhoplovima iz lana 43. ovog zakona nadlean sud Republike Srpske, mjesno je
nadlean, pored suda na ijem se podruju vodi upisnik u koji je brod, odnosno
vazduhoplov upisan, i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje.
Nadlenost za sporove u izvrnom i steajnom postupku
lan 45.
Za seenje u sporovima koji nastaju u toku i povodom sudskog ili administrativnog
izvrnog postupka, odnosno u toku i povodom steajnog postupka, mjesno je iskljuivo
nadlean sud na ijem se podruju nalazi sud koji sprovodi izvrni, odnosno steajni
postupak, odnosno sud na ijem se podruju sprovodi administrativno izvrenje.
g) Supsidijarna nadlenost
Nadlenost za suparniare
lan 46.
Ako je jednom tubom tueno vie lica u svojstvu materijalnih suparniara (lan 362.
stav 1. taka 1.), a za njih ne postoji mjesna nadlenost istog suda, nadlean je sud koji je
mjesno nadlean za jednog od tuenih.
Nadlenost za lica za koja ne postoji opta mjesna nadlenost u Republici Srpskoj
lan 47.
Tuba o imovinskopravnim zahtjevima protiv lica za koje ne postoji opta mjesna
nadlenost u Republici Srpskoj, moe se podnijeti svakom sudu u Republici Srpskoj na
ijem se podruju nalazi kakva imovina tog lica ili predmet koji se tubom trai.
Ako nadlenost suda u Republici Srpskoj postoji zato to je obaveza nastala za vrijeme
boravka tuenog u Republici Srpskoj, mjesno nadlean je sud na ijem je podruju
obaveza nastala.
U sporovima protiv lica za koje u Republici Srpskoj ne postoji opta mjesna nadlenost,
za obaveze koje treba ispuniti u Republici Srpskoj, tuba se moe podnijeti sudu na ijem
podruju tu obavezu treba ispuniti.
Nadlenost po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo stranog lica u Republici Srpskoj
lan 48.
U sporovima protiv pravnog lica koje ima sjedite u inostranstvu u pogledu obaveza koje
su zasnovane u Republici Srpskoj ili se ovdje moraju ispuniti, tuba se moe podnijeti
sudu u Republici Srpskoj na ijem se podruju nalazi njegovo stalno zastupnitvo za
Bosnu i Hercegovinu, odnosno Republiku Srpsku ili sjedite organa kome je povjereno
da vri njegove poslove.
d) Odreivanje mjesne nadlenosti od strane vieg suda
lan 49.
Ako nadleni sud usljed izuzea sudija ne moe da postupa, izvijestie o tome
neposredno vii sud, koji e odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadlean
sud sa njegovog podruja.
lan 50.
Okruni sud moe, na prijedlog stranke ili nadlenog osnovnog suda, odrediti da u
pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadlean osnovni sud sa njegovog podruja
ako je oigledno da e se tako lake sprovesti postupak ili ako za to postoje drugi
opravdani razlozi.
Vrhovni sud Republike Srpske moe, na prijedlog stranke ili nadlenog suda, odrediti da
u pojedinom predmetu postupa stvarno nadleni osnovni sud sa podruja drugog
okrunog suda ili drugi stvarno nadleni okruni sud, ako je oigledno da e se tako lake
sprovesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi.
lan 51.
Ako je za suenje nadlean sud u Republici Srpskoj, ali se po odredbama ovog zakona ne
moe utvrditi koji je sud mjesno nadlean, Vrhovni sud Republike Srpske e, na prijedlog
stranke, odrediti koji e stvarno nadlean sud biti mjesno nadlean.
) Sporazum o mjesnoj nadlenosti
lan 52.
Ako zakonom nije odreena iskljuiva mjesna nadlenost nekog suda, stranke se mogu
sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi sud koji nije mjesno nadlean, pod uslovom da
je taj sud stvarno nadlean.
Ako je zakonom odreeno da su za suenje u odreenom sporu mjesno nadlena dva ili
vie sudova u Republici Srpskoj, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu
sudi jedan od tih sudova ili neki drugi stvarno nadlean sud.
Ovaj sporazum vai samo ako je pismeno sastavljen, ako su ga potpisale sve stranke i ako
se tie odreenog spora ili vie sporova koji svi proistiu iz odreenog pravnog odnosa.
Ispravu o sporazumu tuilac mora priloiti uz tubu.
Ako tuba nije podnijeta sudu na koji upuuje sporazum o mjesnoj nadlenosti tueni
moe zahtijevati da se predmet ustupi tom sudu.
Zahtjev iz prethodnog stava tueni moe podnijeti najdocnije u odgovoru na tubu, uz
prilaganje isprave o sporazumu.
Dio drugi
TOK POSTUPKA
A. POSTUPAK PRED PRVOSTEPENIM SUDOM
Glava III
TUBA
1. Tuba i njena sadrina
lan 53.
Parnini postupak pokree se tubom.
Tuba mora da sadri:
1) osnov za nadlenost suda;
2) odreen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traenja (tubeni zahtjev);
3) injenice na kojima tuilac zasniva tubeni zahtjev;
4) dokaze kojima se utvruju ove injenice;
5) naznaenje vrijednosti spora;
6) pravni osnov tubenog zahtjeva i
7) druge podatke koje u skladu sa odredbama lana 334. ovog zakona mora imati svaki
podnesak.
Sud nije vezan za pravni osnov tubenog zahtjeva.
Sud e postupiti po tubi i kad tuilac nije naveo pravni osnov tubenog zahtjeva.
2. Tuba za utvrenje
lan 54.
Tuilac moe u tubi traiti da sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog
prava ili pravnog odnosa, ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave.
Ovakva tuba moe se podii kad je to posebnim propisima predvieno ili kad tuilac
ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili
pravnog odnosa, ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave prije dospjelosti zahtjeva
za inidbu iz istog odnosa.
Ako odluka o sporu zavisi od toga da li postoji ili ne postoji neki pravni odnos koji je u
toku parnice postao sporan, tuilac moe pored postojeeg zahtjeva istai i tubeni
zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji, odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim
parnica tee nadlean za takav zahtjev.
Isticanje zahtjeva u smislu odredbe stava 3. ovog lana nee se smatrati kao preinaenje
tube.
3. Isticanje vie tubenih zahtjeva u jednoj tubi
lan 55.
U jednoj tubi tulac moe istai vie zahtjeva protiv istog tunog kad su svi zahtjevi
povezani istim injeninim i pravnim osnovom.
Ako zahtjevi nisu povezani istim injeninim i pravnim osnovom, oni se mogu istai u
jednoj tubi protiv istog tuenog samo kad je isti sud stvarno nadlean za svaki od ovih
zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odreena ista vrsta postupka, a sud ocijeni da isticanje
takvih tubenih zahtjeva u jednoj tubi doprinosi ekonominosti postupka.
Ako sud, u sluaju iz stava 2. ovog lana, ocijeni da isticanje vie tubenih zahtjeva u
jednoj tubi ne doprinosi ekonominosti postupka, najdocnije na pripremnom roitu
donijee rjeenje o razdvajanju postupaka.
Tuilac moe dva ili vie tubenih zahtjeva koji su u meusobnoj vezi istai u jednoj
tubi, i traiti da sud usvoji sljedei od tih zahtjeva ako nae da onaj koji je u tubi
istaknut ispred njega nije osnovan.
Zahtjevi se mogu po stavu 4. ovog lana istai u jednoj tubi samo ako je sud stvarno
nadlean za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve odreena ista vrsta
postupka.
4. Preinaenje tube
lan 56.
Preinaenje tube je promjena istovjetnosti zahtjeva, poveanje postojeeg ili isticanja
drugog zahtjeva uz postojei. Tuba nije preinaena ako je tuilac promijenio pravni
osnov tubenog zahtjeva, ako je smanjio tubeni zahtjev, ili ako je promijenio, dopunio
ili ispravio pojedine navode.
lan 57.
Tuilac moe preinaiti tubu najdocnije do zakljuenja pripremnog roita ili do poetka
glavne rasprave ako pripremno roite nije odrano.
Poslije odravanja pripremnog roita, a najdocnije do zakljuenja glavne rasprave, sud
moe dozvoliti preinaenje tube samo ako ocijeni da preinaenje nije usmjereno na
odugovlaenje postupka i ako tueni pristane na preinaenje.
Smatrae se da postoji pristanak tuenog na preinaenje tube ako se on upusti u

raspravljanje o glavnoj stvari po preinaenoj tubi, a nije se prije toga protivio
preinaenju.
Sud e, u sluaju iz stava 2. ovog lana, dozvoliti prinaenje tube i kad se tueni protivi
preinaenju ako su ispunjeni svi sljedei uslovi:
1) tuilac bez svoje krivice nije mogao tubu preinaiti ranije,
2) tueni je u mogunosti da raspravlja po preinaenoj tubi bez odlaganja glavne
rasprave.
Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija preinaenje tube nije dozvoljena posebna alba.
lan 58.
Tuilac moe, u roku iz lana 57. ovog zakona, svoju tubu preinaiti i tako to e
umjesto prvobitno tuenog tuiti drugo lice.
Za preinaenje tube u smislu stava 1. ovog lana potreban je pristanak lica koje treba da
stupi u parnicu namjesto prvobitnog tuenog. Ako se prvobitni tueni ve upustio u
raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i njegov pristanak.
Lice koje stupa u parnicu namjesto prvobitnog tuenog mora primiti parnicu u onom
stanju u kakvom se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.
5. Povlaenje tube
lan 59.
Tuilac moe povui tubu bez pristanka tuenog prije nego to tuba bude dostavljena
tuenom. Tuba se moe povui i poslije dostavljanja tuenom, sve do zakljuenja glavne
rasprave, ako tueni na to pristane.
Ako se tueni u roku od osam dana od dana obavjetenja o povlaenju tube ne izjasni o
tome, smatrae se da je pristao na povlaenje.
Povuena tuba smatra se kao da nije ni bila podnijeta i moe se ponovo podnijeti.
6. Postojanje parnice
lan 60.
Parnica poinje da tee dostavljanjem tube tuenom.
U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila u toku postupka, parnica poinje da tee od
asa kad je o tom zahtjevu obavijetena protivna stranka.
Dok parnica tee, ne moe se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica meu istim
strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud e tubu odbaciti.
Ako meu istim strankama ve tee druga parnica o istom zahtjevu pred sudom u Bosni i
Hercegovini, stranke su o tome dune obavijestiti sud.
Sud e u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti da li ve tee druga parnica o
istom zahtjevu meu istim strankama pred sudom u Bosni i Hercegovini.
lan 61.
Ako koja od stranaka otui stvar ili pravo o kome tee parnica, to ne spreava da se
parnica meu istim strankama dovri.
Lice koje je pribavilo stvar ili pravo o kome tee parnica moe stupiti u parnicu namjesto
tuioca, odnosno tuenog samo ako na to pristanu obje stranke.
Glava IV
PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE
1. Opte odredbe
lan 62.
Sud odmah po prijemu tube poinje pripreme za glavnu raspravu.
Ove pripreme obuhvataju prethodno ispitivanje tube, dostavljanje tube tuenom na
obavezni odgovor, odravanje pripremnog roita i zakazivanje glavne rasprave.
lan 63.
U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upuivati podneske u kojima e
navesti injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predloiti dokaze kojima se
utvruju ove injenice.
lan 64.
Sud u toku pripremanja glavne rasprave donosi odluke o upravljanju postupkom u skladu
sa odredbama ovog zakona.
Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana nije dozvoljena posebna alba.
lan 65.
Sud moe u toku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na osnovu priznanja,
presudu na osnovu odricanja i presudu zbog proputanja, te primiti na zapisnik
poravnanje stranaka.
2. Prethodno ispitivanje tube i dostavljanje tube

lan 66.
Kad utvrdi da je tuba nerazumljiva ili da ne sadri elemente propisane odredbom lana
53. ovog zakona (nepotpuna tuba), ili da postoje nedostaci koji se tiu sposobnosti
tuioca ili tuenog da budu stranke u parnici, ili nedostaci u pogledu zakonskog
zastupanja stranke, ili nedostaci koji se odnose na ovlaenje zastupnika da pokrene
parnicu kad je takvo ovlaenje potrebno, sud e radi otklanjanja ovih nedostataka
preduzeti potrebne radnje predviene odredbama l. 295. i 336. ovog zakona.
lan 67.
Po prethodnom ispitivanju tube sud donosi rjeenje kojim se tuba odbacuje ako utvrdi:
1) da rjeavanje o tubenom zahtjevu ne spada u sudsku nadlenost;
2) da je tuba podnijeta neblagovremeno, ako je posebnim propisima odreen rok za
podnoenje tube;
3) da o istom zahtjevu ve tee parnica;
4) da je stvar pravosnano presuena;
5) da je o predmetu spora sklopljeno sudsko poravnanje;
6) da se tuilac pred sudom odrekao tubenog zahtjeva;
7) da ne postoji pravni interes tuioca za podnoenje tube za utvrenje ili
8) da tuilac u roku koji je sud odredio nije otklonio nedostatke iz lana 66. ovog zakona.
Sud donosi rjeenje kojim se sud oglaava nenadlenim i predmet ustupa drugom sudu,
ako utvrdi:
1) da nije mjesno nadlean da rjeava o tubenom zahtjevu ili
2) da nije stvarno nadlean da rjeava o tubenom zahtjevu.
lan 68.
Ako smatra da nema dovoljno injenica za donoenje odluke o pitanju koje se postavilo u
toku prethodnog ispitivanja tube, sud e o ovom pitanju odluku donijeti naknadno, im
bude raspolagao sa dovoljno injenica.
lan 69.
Tuba sa prilozima se dostavlja tuenom na odgovor u roku od 30 dana od dana prijema
ispravne i potpune tube u sudu.
3. Odgovor na tubu
a) Odgovor na tubu i njena sadrina
lan 70.
Po prijemu tube sa prilozima tueni je duan da, najdocnije u roku od 30 dana, dostavi
sudu pismeni odgovor na tubu.
Prilikom dostavljanja tube tuenom, sud e pouiti tuenog o obavezi iz stava 1. ovog
lana, o tome ta treba da sadri odgovor na tubu i obavijestiti ga o posljedicama
nedostavljanja odgovora na tubu u odreenom roku.
lan 71.
U odgovoru na tubu, tueni e istai mogue procesne prigovore i izjasniti se da li
priznaje ili osporava postavljeni tubeni zahtjev, te navesti i druge podatke koje, u skladu
sa odredbama lana 334. ovog zakona, mora imati svaki podnesak.
Ako tueni osporava tubeni zahtjev, odgovor na tubu mora sadrati i razloge iz kojih se
tubeni zahtjev osporava, injenice na kojima tueni zasniva svoje navode, dokaze
kojima se utvruju ove injenice, te pravni osnov za navode tuenog.
lan 72.
Kad je u ovom zakonu predvieno da stranka moe staviti odreeni prigovor ili prijedlog
ili preduzeti kakvu drugu parninu radnju dok se tueni ne upusti u raspravljanje o
glavnoj stvari, takav prigovor, odnosno prijedlog moe se staviti dok sud ne primi
odgovor na tubu.
lan 73.
Kad utvrdi da je odgovor na tubu nerazumljiv ili nepotpun, sud e radi otklanjanja tih
nedostataka postupiti u skladu sa odredbom lana 336. ovog zakona.
b) Protivtuba i odgovor na protivtubu
lan 74.
Tueni moe u odgovoru na tubu, a najdocnije na pripremnom roitu da podnese
protivtubu, ako je zahtjev protivtube u vezi sa tubenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi
mogu prebiti, ili ako se protivtubom trai utvrenje nekog prava ili pravnog odnosa od
ijeg postojanja ili nepostojanja zavisi u cjelini ili djelimino odluka o tubenom
zahtjevu.
Poslije odravanja pripremnog roita, protivtuba se moe podnijeti samo ako tueni na
to pristane i ako sud ocijeni da podnoenje protivtube nije usmjereno na odugovlaenje
postupka.
Odredbe ovog zakona o tubi i odgovoru na tubu shodno se primjenjuju i na protivtubu
i odgovor na protivtubu, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
4. Pripremno roite
a) Opte odredbe
lan 75.
Po prijemu odgovora na tubu, odnosno odgovora na protivtubu, sud e zakazati
pripremno roite.
Ako tueni nije dostavio odgovor na tubu, a tuilac u tubi nije traio donoenje presude
zbog proputanja, sud e zakazati pripremno roite po isteku roka za podnoenje
odgovora na tubu.
Datum odravanja pripremnog roita sud e, po pravilu, odrediti uz prethodnu
konsultaciju sa strankama.
Pripremno roite odrae se, po pravilu, najdocnije u roku od 30 dana od dana prijema u
sudu pismenog odgovora na tubu, odnosno od dana proteka roka za podnoenje
odgovora na tubu, ili ako je tueni podnio protivtubu, u roku od 30 dana od dana
prijema odgovora na protivtubu.
lan 76.
Odravanje pripremnog roita je obavezno, osim u sluaju kada sud poslije ispitivanja
tube i odgovora na tubu utvrdi da meu strankama nema spornih injenica ili da zbog
jednostavnosti spora odravanje pripremnog roita nije potrebno.
lan 77.
U pozivu za pripremno roite sud e obavijestiti stranke o posljedicama izostanka sa
pripremnog roita, kao i o tome da su dune najdocnije na pripremnom roitu da iznesu
sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predloe sve dokaze koje ele
izvesti u toku postupka, te da na pripremno roite donesu sve isprave i predmete koje
ele upotrijebiti kao dokaz.
lan 78.
Pripremno roite poinje tako to tuilac ukratko izlae tubu, a zatim tueni ukratko
izlae odgovor na tubu. Kad je potrebno, sud e zatraiti od stranaka razjanjenje u vezi
sa njihovim navodima ili prijedlozima.
lan 79.
Poslije izlaganja tube i odgovora na tubu, raspravlja se o pitanjima koja se odnose na
smetnje za dalji tok postupka. O ovim pitanjima se mogu na pripremnom roitu izvoditi
dokazi kad je to potrebno.
Sud e po prigovoru stranke ili po slubenoj dunosti, postupiti po odredbama lana 67.
ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije drugaije odreeno.
Ako sud ne usvoji prigovor da postoji koja od smetnji za voenje postupka, odluku o
prigovoru donijee zajedno sa odlukom o glavnoj stvari.
Protiv odluke iz stava 3. ovog lana nije dozvoljena posebna alba.
lan 80.
U daljem toku pripremnog roita, raspravljae se o prijedlozima stranaka i injeninim
navodima kojima stranke obrazlau svoje prijedloge.
lan 81.
Sud e prema rezultatima raspravljanja na pripremnom roitu odluiti o emu e se
raspravljati i koji dokazi e se izvesti na glavnoj raspravi.
Prijedloge koje ne smatra bitnim za donoenje odluke sud e odbiti i u rjeenju naznaiti
razlog odbijanja.
Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana nije dozvoljena posebna alba.
Sud nije u daljem toku parnice vezan za svoja ranija rjeenja iz ovog lana.
lan 82.
Ako sud, na prijedlog stranke, odredi izvoenje dokaza vjetaenjem, uvijek e odrediti
rok u kome vjetak treba da pripremi i dostavi svoj nalaz i miljenje.
Pri odreivanju ovog roka sud e voditi rauna o tome da pismeni nalaz i miljenje mora
dostaviti strankama najdocnije osam dana prije odravanja roita za glavnu raspravu.
lan 83.
Ako pred istim sudom tee vie parnica izmeu istih lica ili u kojima je isto lice protivnik
raznih tuilaca ili raznih tuenih, sud moe, uz saglasnost stranaka, rjeenjem spojiti sve
ove parnice radi zajednikog raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili
smanjili trokovi. Za sve spojene parnice sud e donijeti zajedniku presudu.
Sud moe, uz saglasnost stranaka, odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim
zahtjevima iz iste tube i po zavretku odvojenog raspravljanja donijee posebne odluke
o tim zahtjevima.
Rjeenja iz st. 1. i 2. ovog lana mogu se, po pravilu, donijeti najdocnije na pripremnom
roitu ili do poetka glavne rasprave ako pripremno roite nije odrano.
Protiv rjeenja iz st. 1. i 2. ovog lana posebna alba nije dozvoljena.
lan 84.
Ako na pripremno roite ne doe tuilac, a bio je uredno obavijeten, smatrae se da je
tuba povuena, osim ako tueni ne zahtijeva da se roite odri.
Ako na pripremno roite ne doe uredno obavijeten tueni, roite e se odrati bez
njegovog prisustva.
lan 85.
Na pripremnom roitu sud ima u pogledu upravljanja postupkom sva ovlaenja koja
ima i na glavnoj raspravi.
b) Medijacija i sudsko poravnanje
lan 86.
Najdocnije na pripremnom roitu, sud moe, ukoliko ocijeni da je to svrsishodno s
obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, da predloi strankama da spor rijee u
postupku medijacije kako je predvieno posebnim zakonom.
Ovakav prijedlog mogu sporazumno staviti i stranke sve do zakljuenja glavne rasprave.
lan 87.
Stranke mogu u toku cijelog postupka da zakljue poravnanje o predmetu spora (sudsko
poravnanje).
lan 88.
Sud e, na nain koji ne ugroava njegovu nepristrasnost, na pripremnom roitu, kao i u
toku cijelog postupka, nastojati da stranke zakljue sudsko poravnanje.
U cilju doprinosa poravnanju sud moe, kada ocijeni da je to osnovano, strankama
predloiti kako da se poravnaju, vodei rauna o eljama stranaka, prirodi spora,
odnosima meu strankama i drugim okolnostima.
lan 89.
Sudsko poravnanje moe da se odnosi na cijeli tubeni zahtjev ili na jedan njegov dio.
Pred sudom se ne moe zakljuiti poravnanje u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu
raspolagati (lan 3. stav 2.).
Kad sud donese rjeenje kojim ne dozvoljava poravnanje stranaka, zastae se sa
postupkom dok ovo rjeenje ne postane pravosnano.
lan 90.
Sporazum stranaka o poravnanju unosi se u zapisnik.
Poravnanje je zakljueno kad stranke potpiu zapisnik.
Poravnanje sadri i sporazum o trokovima. Ako stranke ne postignu sporazum o
trokovima, mogu se dogovoriti da odluku o trokovima donese sud.
Sud e strankama izdati ovjeren prepis zapisnika u koji je uneseno poravnanje.
lan 91.
Sudsko poravnanje ima snagu izvrnog naslova.
lan 92.
Sudsko poravnanje moe se pobijati samo tubom.
Sudsko poravnanje se moe pobijati ako je zakljueno u zabludi ili pod uticajem prinude
ili prevare.
Tuba iz stava 1. ovog lana se moe podnijeti u roku od tri mjeseca od dana saznanja za
razloge pobijanja, a najdocnije u roku od pet godina od dana zakljuenja sudskog
poravnanja.
lan 93.
Sud e u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti da li se vodi parnica o
predmetu o kome je ranije bilo zakljueno sudsko poravnanje i ako utvrdi da se parnica
vodi o predmetu o kome je zakljueno sudsko poravnanje, odbacie tubu.
v) Zakazivanje roita za glavnu raspravu
lan 94.
Na pripremnom roitu sud e rjeenjem odrediti:
1) dan i as odravanja glavne rasprave;
2) pitanja o kojima e se raspravljati na glavnoj raspravi;
3) dokaze koji e se izvesti na glavnoj raspravi;
4) lica koja e biti pozvana na glavnu raspravu.
Glavna rasprava e se, po pravilu, odrati najdocnije u roku od 30 dana od dana
odravanja pripremnog roita.
Sud moe odrediti da se glavna rasprava odri odmah poslije pripremnog roita.
Ako se procjenjuje da e glavna rasprava trajati due od jednog dana, roite e biti
zakazano za onoliko dana uzastopno, koliko je neophodno da se rasprava odri u
kontinuitetu.
lan 95.
Sa sadrinom rjeenja iz stava 1. lana 94. ovog zakona upoznae se prisutna stranka, te
joj se nee dostavljati rjeenje niti poziv za glavnu raspravu. Sud e obavijestiti prisutnu
stranku i o posljedicama izostanka sa roita za glavnu raspravu.
lan 96.
Sud e na roite za glavnu raspravu pozvati stranke koje nisu bile prisutne na
pripremnom roitu, kao i svjedoke i vjetake koje je na pripremnom roitu odluio da
pozove.
U pozivu za glavnu raspravu, sud e obavijestiti pozvane o posljedicama izostanka sa
roita.
Stranci koja nije bila prisutna na pripremnom roitu uz poziv za glavnu raspravu
dostavlja se ovjeren prepis rjeenja iz stava 1. lana 94. ovog zakona.
Glava V
GLAVNA RASPRAVA
1. Tok glavne rasprave
lan 97.
Sudija otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja.
Poslije toga, sudija utvruje da li su dola sva pozvana lica, pa ako nisu, provjerava da li
su odsutna lica uredno pozvana i imaju li opravdan razlog za izostanak.
Ako tuilac bez opravdanog razloga ne doe na roite za glavnu raspravu, a bio je
uredno pozvan, smatrae se da je povukao tubu, osim ako se tueni na tom roitu upusti
u raspravljanje.
Ako na roite za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne doe tueni, a bio je uredno
pozvan, rasprava e se odrati bez njegovog prisustva.
lan 98.
Sud e prvo, po prigovoru stranke ili po slubenoj dunosti, utvrditi da li postoje
procesne smetnje za dalje postupanje i postupiti u skladu sa odredbama lana 67. ovog
zakona, ako odredbama ovog zakona nije drugaije odreeno.
Ako sud ne prihvati prigovor iz stava 1. ovog lana, bez obzira da li je o njemu
raspravljano odvojeno od glavne stvari ili zajedno sa njom, odluku o prigovoru donijee
zajedno sa odlukom o glavnoj stvari.
Protiv rjeenja kojim se odbijaju prigovori stranaka iz stava 1. ovog lana nije dozvoljena
posebna alba.
lan 99.
Glavna rasprava se odvija sljedeim redom:
1) tuilac ukratko izlae sva bitna pitanja iz tube, ukljuujui izvoenje dokaza itanjem
isprava;
2) tueni ukratko izlae odgovor na tubu i daje odgovor na bitne navode tuioca iz take
1. ovog stava;
3) ako je stavljen prijedlog za izvoenje dokaza sasluanjem stranaka, sasluavaju se
stranke, i to prvo tuilac, a zatim tueni;
4) sasluavaju se svjedoci, i to prvo svjedoci tuioca, a zatim svjedoci tuenog;
5) izvode se ostali dokazi, ukljuujui i vjetaenje;
6) po izvoenju svih dokaza, obje stranke, poev od tuioca, imaju pravo da se obrate
sudu zavrnim izlaganjem, kojim se rezimiraju pravni i injenini aspekti predmeta;
7) sud moe dozvoliti tuiocu da se ukratko izjasni na zavrno izlaganje tuenog;
8) ako je tuiocu dozvoljeno da se izjasni na zavrno izlaganje tuenog, i tueni e imati

pravo da se ukratko izjasni na konane navode tuioca.
Izuzetno, sud moe odrediti redosljed odvijanja glavne rasprave drugaiji od redosljeda
predvienog u stavu 1. ovog lana.
lan 100.
Sud e se starati da se glavna rasprava odvija na pravilan nain, bez nepotrebnih
odlaganja, te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za donoenje odluke.
Sudija se u toku glavne rasprave stara o odravanju reda u sudnici i o dostojanstvu suda.
Sud e kazniti lica koja naruavaju red u sudnici ili vrijeaju dostojanstvo suda i drugih
uesnika u postupku u skladu sa odredbama ovog zakona o nepotovanju suda.
lan 101.
Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se izvode neposredno pred
sudom, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
lan 102.
Svaka stranka treba u svojim izlaganjima da iznese sve injenice potrebne za
obrazloenje svojih prijedloga, da ponudi dokaze potrebne za utvrivanje svojih navoda
kao i da se izjasni o navodima i ponuenim dokazima protivne stranke.
Stranke mogu u toku glavne rasprave iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze,
samo ako uine vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu bile u mogunosti iznijeti,
odnosno predloiti na pripremnom roitu.
lan 103.
Stranke iznose i svoja pravna shvatanja koja se odnose na predmet spora.
lan 104.
Prilikom izvoenja dokaza sasluanjem stranaka stranku prvo ispituje njen punomonik,
a poslije toga suprotna stranka.
Ako stranka koja se sasluava nema punomonika, prvo je ispituje sud.
lan 105.
Stranke ispituju svjedoke i vjetake. Sudija prvo daje rije stranci koja je predloila
svjedoka ili vjetaka, zatim suprotnoj strani, a zatim, ukoliko je potrebno, ponovo stranci
koja ih je predloila.
lan 106.
Sudija moe postavljati pitanja strankama, svjedocima ili vjetacima u svakoj fazi
sasluanja.
lan 107.
Sud e odbiti sprovoenje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak.
Sud nee dozvoliti postavljanje pitanja u kojima je sadrano kako na njih treba
odgovoriti.
Sud nee dozvoliti pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja je ve dovoljno
odgovoreno.
Na zahtjev stranke u zapisnik e se unijeti pitanja koja sud nije dozvolio.
Sud nee dozvoliti vrijeanje i uznemiravanje stranaka, svjedoka i vjetaka za vrijeme
ispitivanja.
lan 108.
Sasluani svjedoci i vjetaci ostaju u sudnici, ako im sud to naloi.
Ako stranka to zahtijeva, a svjedok je jo uvijek prisutan, sud moe odluiti da svjedoka
koji je ve sasluan na istom roitu za glavnu raspravu jo jednom pozove na ponovno
sasluanje.
lan 109.
Sud nije vezan za svoje rjeenje koje se odnosi na rukovoenje raspravom.
Protiv rjeenja koja se odnose na rukovoenje raspravom nije dozvoljena posebna alba.
lan 110.
Nakon to budu okonane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman za
presuenje, sud e proglasiti da je glavna rasprava zakljuena.
2. Odgaanje, odlaganje i nastavak roita

lan 111.
Sud moe odgoditi zakazano roite za glavnu raspravu prije njegovog odravanja, ako
utvrdi da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo odravanje ili da dokazi ije
je izvoenje odreeno nee biti pribavljeni do roita (odgaanje roita).
Sud je duan, najdocnije osam dana prije odravanja roita, provjeriti da li su ispunjeni
uslovi iz stava 1. ovog lana.
Kad odgodi roite, sud e o vremenu odravanja novog roita odmah obavijestiti sve
pozvane.
lan 112.
Sud moe, na prijedlog stranke, odloiti zapoeto roite (odlagajne roita) samo iz
sljedeih razloga:
1) ako bez krivice stranke koja predlae odlaganje roita na roitu nije mogue izvesti
neki od dokaza ije je izvoenje odreeno, a koji je vaan za pravilno donoenje odluke;
2) ako obje stranke predlau odlaganje radi pokuaja mirnog rjeenja spora ili zakljuenja
sudskog poravnanja.
Stranka moe samo jednom traiti odlaganje roita iz istog razloga.
Kad se roite odloi, sud e prisutnim odmah saoptiti mjesto i vrijeme novog roita.
Sud nije duan da o mjestu i vremenu novog roita obavijesti stranku koja nije bila
prisutna na odloenom roitu, a bila je uredno obavijetena.
lan 113.
Ako na roitu nije mogue izvesti neki od dokaza ije je izvoenje odreeno, sud moe
odluiti da se rasprava nastavi, s tim da se naknadno, na novom roitu, izvede samo ovaj
dokaz, i iznesu navodi u vezi sa njim.
lan 114.
Na novom roitu zakazanom poslije odlaganja rasprave, radnje koje su ve sprovedene
ponovo se sprovode samo ako se roite dri pred novim sudijom ili ako sud smatra da je
to neophodno za pravilno donoenje presude.
lan 115.
Roite za glavnu raspravu se ne moe odgoditi niti odloiti na neodreeno vrijeme.
Roite za glavnu raspravu ne moe se odgoditi ili odloiti na period dui od 30 dana,
osim u sluaju iz lana 129. ovog zakona.
Sudija je o svakom odgaanju odnosno odlaganju roita duan da obavijesti
predsjednika suda.
Predsjednik suda vodi evidenciju o odgaanjima i odlaganjima roita za svakog sudiju
pojedinano.
Prilikom odgaanja, odnosno odlaganja roita sud e datum odravanja novog roita, u
pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama.
Kad odgodi ili odloi roite, sud je duan preduzeti sve radnje koje mu stoje na
raspolaganju kako bi se do sljedeeg roita otklonili uzroci koji su doveli do odgaanja,
odnosno odlaganja, te kako bi se na tom roitu rasprava mogla zakljuiti.
Protiv rjeenja suda kojim se odgaa ili odlae roite ili rjeenja kojim se odbijaju
prijedlozi stranaka za odgaanje, odnosno odlaganje roita, nije dozvoljena posebna
alba.
lan 116.
Ako se zapoeto roite ne moe okonati u toku istog dana, sud e odrediti nastavak
roita za sljedei radni dan (nastavak roita).
lan 117.
Odrebe l. 111, 112, 115. i 116. ovog zakona, shodno se primjenjuju na pripremno
roite.
3. Javnost glavne rasprave
lan 118.
Glavna rasprava je javna.
Raspravi mogu prisustvovati samo punoljetna lica.
Lica koja prisustvuju raspravi ne smiju nositi oruje ili opasno orue.
Odredba stava 3. ovog lana ne odnosi se na pripadnike policije, ako je noenje oruja
neophodno za vrenje njihove dunosti.
lan 119.
Sud moe iskljuiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njen dio ako to zahtijevaju
interesi uvanja slubene, poslovne ili line tajne, zatita interesa maloljetnika, interesi
javnog reda ili razlozi morala.
Sud moe iskljuiti javnost i kad se mjerama za odravanje reda predvienim u ovom
zakonu ne bi moglo obezbijediti nesmetano odravanje rasprave.
lan 120.
Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomonike,
umjeae i Ombudsmena Republike Srpske.
Sud moe dozvoliti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost iskljuena prisustvuju pojedina
slubena lica, kao i nauni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu slubu,
odnosno naunu ili javnu djelatnost.
Sud e upozoriti lica koja prisustvuju raspravi na kojoj je javnost iskljuena da su duna
da kao tajnu uvaju ono to su na raspravi saznala, a to nije ve poznato javnosti i
upozorie ih na posljedice odavanja tajne.
lan 121.
O iskljuenju javnosti odluuje sud rjeenjem koje mora biti obrazloeno i javno
objavljeno.
Protiv rjeenja o iskljuenju javnosti nije dozvoljena posebna alba.
lan 122.
Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi shodno e se primjenjivati i na pripremnom
roitu, na roitu van glavne rasprave pred sudom, kao i na roitu pred zamoljenim
sudom.
Glava VI
DOKAZI
1. Opte odredbe
lan 123.
Svaka stranka duna je da dokae injenice na kojima zasniva svoj zahtjev.
Sud e slobodnom ocjenom dokaza utvrditi injenice na osnovu kojih e donijeti odluku.
lan 124.
Sud e naloiti strankama da izvedu i one dokaze koji su bitni za donoenje odluke, a
koje stranke nisu predloile, ako utvrdi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima
kojima ne mogu raspolagati u smislu lana 3. stav 2. ovog zakona.
lan 125.
Ne treba dokazivati injenice koje je stranka priznala pred sudom u toku parnice.
Ako stranka porekne injenice koje je priznala, sud e ocijeniti da li e te injenice
smatrati priznatim ili osporenim.
injenice ije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati, ali se moe dokazivati
da ove injenice ne postoje, ako zakonom nije to drugo odreeno.
Ne treba dokazivati injenice koje su optepoznate.
lan 126.
Ako sud na osnovu ocjene izvedenih dokaza ne moe sa sigurnou da utvrdi neku
injenicu, o postojanju ove injenice zakljuie primjenom pravila o teretu dokazivanja.
lan 127.
Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu tete, na novani iznos ili na
zamjenljive stvari, ali se tana visina iznosa, odnosno koliina stvari ne moe utvrditi ili
bi se mogla utvrditi samo sa nesrazmjernim tekoama, sud e o ovom odluiti, po svojoj
ocjeni.
lan 128.
Dokazi se izvode na glavnoj raspravi.
Na prijedlog stranke, podnijet najdocnije na pripremnom roitu, sud moe odluiti da se
odreeni dokazi izvedu pred drugim sudom (zamoljeni sud). U tom sluaju zapisnici o
izvedenim dokazima proitae se na glavnoj raspravi.
Kad sud donese odluku iz stava 2. ovog lana, u zamolnici za izvoenje dokaza opisae
ukratko predmet spora, izloie stanje parnice i odrediti koji e se dokazi izvesti, uz
naznaenje o kojim okolnostima treba naroito voditi rauna.
O roitu za izvoenje dokaza pred zamoljenim sudom obavijestie se stranke.
Sudija zamoljenog suda ima pri izvoenju dokaza sva ovlaenja koja ima sudija kad se
dokazi izvode na glavnoj raspravi.
Protiv rjeenja suda kojim se odreuje izvoenje dokaza pred zamoljenim sudom nije
dozvoljna posebna alba.
lan 129.
Ako se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne moe izvesti u rokovima predvienim
ovim zakonom, sud rjeenjem moe odrediti dui rok za izvoenje dokaza.
Kad odreeni rok protekne, rasprava e se sprovesti bez obzira to odreeni dokaz nije
izveden.
2. Uviaj
lan 130.
Uviaj se preduzima kad je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje neke
okolnosti potrebno neposredno opaanje suda.
Uviaj se moe vriti i uz uee vjetaka.
lan 131.
Ako u postupku treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka, kod treeg
lica, kod dravnog organa ili kod pravnog lica kome je povjereno vrenje javnih
ovlaenja, shodno e se primijeniti odredbe l. 134. do 136. ovog zakona o pribavljanju
isprava od ovih organa ili lica.
3. Isprave
lan 132.
Isprava koju je u propisanom obliku izdao dravni organ u granicama svoje nadlenosti,
kao i isprava koju je u takvom obliku izdalo pravno lice u vrenju javnih ovlaenja koje
mu je povjereno zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu (javna isprava), dokazuje
istinitost onoga to se u njoj potvruje ili odreuje.
Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne
snage izjednaene sa javnim ispravama.
Dozvoljeno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrene injenice ili da je
isprava nepravilno sastavljena.
Ako se posumnja u autentinost isprave, stranka moe zatraiti da sud trai da se o tome
izjasni organ od koga bi trebalo da ona potie.
lan 133.
Ako meunarodnim ugovorom nije to drugo odreno, inostrane javne isprave koje su
propisno ovjerene imaju, pod uslovom uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domae
javne isprave.
lan 134.
Stranka je duna da sama podnese ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda.
Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjereni prevod.
Ako se isprava nalazi kod dravnog organa ili pravnog lica kome je povjereno vrenje
javnog ovlaenja, a sama stranka ne moe izdejstvovati da se isprava preda ili pokae,
sud e po prijedlogu stranke narediti tom organu, odnosno licu, da ispravu dostave sudu.
lan 135.
Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge stranke, sud
moe ovu stranku pozvati da podnese ispravu, ostavljajui joj za to odreeni rok.
Stranka ne moe da uskrati podnoenje isprave ako se ona sama u parnici pozvala na tu
ispravu za dokaz svojih navoda, ili ako je rije o ispravi koju je po zakonu duna da preda
ili pokae, ili ako se isprava s obzirom na njenu sadrinu smatra zajednikom za obje
stranke.
U pogledu prava stranke da uskrati podnoenje drugih isprava shodno e se primijenjivati
odredbe l. 139. i 140. ovog zakona.
Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravu porie da se isprava kod nje nalazi,
mogu se radi utvrivanja ove injenice izvoditi dokazi.
Sud e, s obzirom na sve okolnosti, cijeniti od kakvog je znaaja to stranka koja dri
ispravu nee da postupi po rjeenju suda kojim joj se nalae da podnese ispravu ili porie
da se isprava kod nje nalazi.
Protiv odluke suda iz stava 1. ovog lana nije dozvoljena posebna alba.
lan 136.
Sud moe, na prijedlog stranke, narediti treem licu da podnese ispravu samo kad je ono
po zakonu duno da je pokae ili podnese, ili kad je rije o ispravi koja je po svojoj
sadrini zajednika za to lice i stranku koja se poziva na ispravu.
Prije nego to donese odluku kojom treem licu nalae da podnese ispravu, sud e
pozvati tree lice da se o tome izjasni.
Kad tree lice porie svoju dunost da podnese ispravu koja se kod njega nalazi, sud e
rijeiti da li je tree lice duno da podnese ispravu.
Kad tree lice porie da se isprava nalazi kod njega, radi utvrivanja ove injenice mogu
da se izvode dokazi.
Pravosnano rjeenje o dunosti treeg lica da podnese ispravu moe se izvriti po
pravilima izvrnog postupka. Sud e ovo rjeenje po slubenoj dunosti dostaviti
nadlenom izvrnom sudu radi prinudnog izvrenja.
Tree lice ima pravo na naknadu opravdanih trokova koje je imalo u vezi sa
podnoenjem isprava.
Odredbe lana 146. ovog zakona shodno e se primjenjivati i u ovom sluaju.
4. Svjedoci
lan 137.
Svako lice koje se poziva kao svjedok duno je da se odazove pozivu, a ako ovim
zakonom nije drugaije odreeno, duno je i da svjedoi.
Kao svjedoci mogu se sasluati samo lica koja su sposobna da daju obavjetenja o
injenicama koje se dokazuju.
Stranka koja predlae da se odreeno lice saslua kao svjedok mora prije toga navesti o
emu ono treba da svjedoi i navesti njegovo ime, prezime i boravte.
lan 138.
Ne moe se sasluati kao svjedok lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dunost uvanja
slubene ili vojne tajne, dok ga nadleni organ ne oslobodi od te dunosti.
lan 139.
Svjedok moe uskratiti svjedoenje:
1) o onome to mu je stranka kao svom punomoniku povjerila;
2) o onome o emu se stranka ili drugo lice svjedoku kao vjerskom ispovjedniku
ispovjedilo;
3) o injenicama koje je svjedok saznao kao advokat, ljekar, ili u vrenju nekog drugog
poziva ili neke druge djelatnosti, ako postoji obaveza da se kao tajna uva ono to se
saznalo u vrenju tog poziva ili djelatnosti.
Sud e upozoriti ova lica da mogu uskratiti davanje iskaza u sluajevima navedenim u
stavu 1. ovog lana.
lan 140.
Svjedok moe uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako bi svojim odgovorom na ta
pitawa izloio opasnosti od krivinog gonjenja sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj
liniji do bilo kog stepena, a u pobonoj liniji do treeg stepena zakljuno, svog branog
druga ili srodnike po tazbini do drugog stepena zakljuno i onda kad je brak prestao, lice
sa kojim ivi u vanbranoj zajednici ili njegove srodnike do drugog stepena zakljuno,
kao i svog staraoca ili staranika, usvojioca ili usvojenika.
Sud e upozoriti svjedoka da moe uskratiti davanje odgovora na postavljeno pitanje.
lan 141.
Opravdanost razloga za uskraivanje svjedoenja ili odgovora na pojedina pitanja
ocjenjuje sud pred kojim svjedok treba da svjedoi, nakon to se o tome izjasne stranke.
Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana stranke nemaju pravo na posebnu albu.
Svjedok moe rjeenje iz stava 1. ovog lana pobijati u albi protiv rjeenja o novanoj
kazni ili o zatvoru zbog toga to je uskratio svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje.
lan 142.
Svjedoci se pozivaju dostavljanjm pismenog poziva u kome se navodi ime i prezime i
ime jednog roditelja pozvanog, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi sa kojim se
poziva i naznaenje da se poziva kao svjedok.
U pozivu e se svjedok upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka predviene
odredbama lana 410. ovog zakona i na pravo na naknadu trokova iz lana 146. ovog
zakona.
Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu
mogu se sasluati i u svom stanu, odnosno u prostorijama u kojima borave.
lan 143.
Svjedoci se sasluavaju pojedinano i bez prisustva svjedoka koji e se docnije
sasluavati. Svjedok je duan da odgovore daje usmeno.
Svjedok e se prethodno opomenuti da je duan da govori istinu i da ne smije nita
preutati, a zatim e se upozoriti na posljedice davanja lanog iskaza.
Zatim e se svjedok pitati za ime i prezime, ime jednog roditelja, boravite, mjesto i
datum roenja, godine ivota i njegov odnos sa strankama.
lan 144.
Poslije optih pitanja svjedoka ispituje stranka koja ga je predloila, a poslije toga
suprotna stranka.
Sud uvijek moe postavljati pitanja svjedoku.
Svjedok e se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o emu svjedoi.
lan 145.
Svjedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak sasluae se preko tumaa.
Ako je svjedok gluv, postavljae mu se pitanja pismeno, a ako je nijem, pozvae se da
pismeno odgovara.
Ako se sasluanje ne moe izvriti na ovaj nain, pozvae se kao tuma lice koje se sa
svjedokom moe sporazumjeti.
Sud e tuma upozoriti na dunost vjernog prenoenja pitanja koja se svjedoku
postavljaju i izjava koje svjedok bude davao.
lan 146.
Svjedok ima pravo na naknadu putnih trokova i trokova za ishranu i prenoite, kao i na
naknadu izgubljene zarade, nastalih usljed njegove obaveze da svjedoi.
Svjedok mora da zahtijeva naknadu odmah po sasluanju, inae gubi pravo na nju. Sud je
duan da na ovo upozori svjedoka.
U rjeenju kojim se odmjeravaju trokovi svjedoka sud e odrediti da se odreeni iznos
isplati iz poloenog predujma, a ako predujam nije poloen, naloie stranci da odreeni
iznos plati svjedoku u roku od osam dana. alba protiv ovog rjeenja ne zadrava
izvrenje rjeenja.
5. Vjetaci
lan 147.
Sud moe, na prijedlog stranke, odrediti izvoenje dokaza vjetaenjem kad je radi
utvrivanja ili razjanjenja odreene injenice potrebno struno znanje kojim sud ne
raspolae.
lan 148.
Stranka koja predlae vjetaenje duna je u prijedlogu da naznai predmet i obim
vjetaenja, kao i da predloi lice koje e da izvri vjetaenje.
Protivna stranka e se izjasniti o predloenom vjetaku, kao i o predmetu i obimu
vjetaenja.
Ako stranke ne postignu sporazum o licu koje treba biti odreeno za vjetaka i predmetu i
obimu vjetaenja, odluku o tome e donijeti sud.
lan 149.
Vjetaenje vri jedan vjetak.
Sud moe na prijedlog stranke da odredi vie vjetaka za razliite vrste vjetaenja.
Vjetaci se odreuju prvenstveno iz reda imenovanih sudskih vjetaka za odreenu vrstu
vjetaenja.
Sloenija vjetaenja e se povjeriti prvenstveno strunim ustanovama kao to su:
bolnice, hemijski laboratoriji, fakulteti i slino.
Ako postoje ustanove za odreene vrste vjetaenja, kao to su: vjetaenje lanog novca,
rukopisa, daktiloskopsko vjetaenje i slino, takva vjetaenja povjerie se u prvom redu
tim ustanovama.
lan 150.
Izvoenje dokaza vjetaenjem odreuje sud rjeenjem koje sadri:
1. ime, prezime i zanimanje vjetaka;
1. predmet spora;
2. obim i predmet vjetaenja;
4. rok za podnoenje pismenog nalaza i miljenja.
lan 151.
Vjetak se uvijek poziva na roite za glavnu raspravu.
Prepis rjeenja iz lana 150. ovog zakona dostavlja se vjetaku zajedno sa pozivom na
roite za glavnu raspravu.
U pozivu e sud upozoriti vjetaka da svoje miljenje mora iznijeti savjesno i u skladu sa
pravilima nauke i vjetine i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja nalaza i
miljenja u ostavljenom roku, odnosno neopravdanog izostanka sa roita i pravu na
nagradu i naknadu trokova.
lan 152.
Vjetaci su duni da se odazovu pozivu suda i da iznesu svoj nalaz i miljenje.
Sud e vjetaka na njegov zahtjev osloboditi dunosti vjetaenja iz razloga iz kojih
svjedok moe uskratiti svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje.
Sud moe vjetaka na njegov zahtjev osloboditi dunosti vjetaenja i iz drugih
opravdanih razloga.
Osloboenje od dunosti vjetaenja moe traiti i ovlaeni radnik organa ili
organizacije u kojoj vjetak radi.
lan 153.
Vjetak e biti izuzet iz istih razloga iz kojih moe biti izuzet sudija, ali se izuzetno za
vjetaka moe uzeti i lice koje je ranije bilo sasluano kao svjedok.
Stranka je duna da podnese zahtjev za izuzee vjetaka im sazna da postoji razlog za
izuzee, a najdocnije prije poetka izvoenja dokaza vjetaenjem.
U zahtjevu za izuzee vjetaka stranka je duna da navede okolnosti na kojima zasniva
svoj zahtjev za izuzee.
O zahtjevu za izuzee odluuje sud.
Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzee nije dozvoljena posebna
alba.
Ako je stranka saznala za razlog izuzea poslije izvrenog vjetaenja i prigovara
vjetaenju iz tog razloga, sud e postupiti kao da je zahtjev za izuzee stavljen prije
izvrenog vjetaenja.
lan 154.
Vjetak svoj pismeni nalaz i miljenje uvijek dostavlja sudu prije rasprave, ukoliko sud
ne odredi drugaije.
Vjetak mora uvijek da obrazloi svoje miljenje.
lan 155.
Ako vjetak ne dostavi nalaz i miljenje u ostavljenom roku, sud e, po isteku roka koji
strankama ostavi da se o tome pismeno izjasne, odrediti drugog vjetaka.
Ako vjetak dostavi nalaz ili miljenje koji su nejasni, nepotpuni ili protivrjeni sami sebi
ili izvedenim okolnostima, sud e pozvati vjetaka da ih dopuni, odnosno ispravi, i
odrediti rok za ponovno dostavljanje nalaza i miljenja.
Ukoliko vjetak ni po pozivu suda ne dostavi potpuni razumljiv nalaz i miljenje, sud e,
uz prethodno izjanjenje stranaka, odrediti drugog vjetaka.
lan 156.
Sud dostavlja strankama pismeni nalaz i miljenje vjetaka najdocnije osam dana prije
roita za glavnu raspravu.
lan 157.
Roite za glavnu raspravu e se odrati i ako vjetak ne pristupi na glavnu raspravu.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, sud moe na prijedlog stranke odloiti raspravu i
zakazati novo roite na koje e ponovo pozvati vjetaka, ako utvrdi da je njegovo
prisustvo na raspravi neophodno radi razjanjenja ili dopune nalaza i miljenja.
lan 158.
Sud e vjetaku dozvoliti da razmatra spise, kao i da postavlja pitanja strankama i drugim
vjetacima u vezi predmeta vjetaenja.
lan 159.
Protiv rjeenja suda iz l. 148, 150, 152. i 155. ovog zakona nije dozvoljena alba.
lan 160.
Vjetak ima pravo na naknadu putnih trokova, trokova za ishranu i prenoite i
trokova vjetaenja, kao i pravo na razumnu nagradu za izvreno vjetaenje.
lan 161.
Ako odredbama ovog zakona nije drugaije odreeno, na izvoenje dokaza vjetaenjem
shodno se primjenjuju odredbe o sasluanju svjedoka.
lan 162.
Odredbe lana. 148. stav 1, l. 149. stav 3, 151. st. 1. i 3, 152, 153. i 159. ovog zakona
primjenjuju se shodno i na tumae.
6. Sasluanje stranaka
lan 163.
Na prijedlog stranke, sud e odrediti izvoenje dokaza sasluanjem stranaka.
lan 164.
Sud e odluiti da se saslua samo jedna stranka, ako druga stranka uskrati davanje iskaza
ili se ne odazove pozivu suda.
lan 165.
Za stranku koja nema parninu sposobnost sasluae se njen zakonski zastupnik. Sud
moe odluiti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika saslua sama stranka, ako je
njeno sasluanje moguno.
Za pravno lice sasluae se lice koje je zakonom ili pravilima odreeno da ga zastupa.
lan 166.
Poziv na roite dostavie se punomoniku stranke, koji je duan o tome stranku
obavijestiti, odnosno, ako stranka nema punomonika, stranci ili licu koje e se za
stranku sasluati.
U pozivu e se naznaiti da e se na roitu izvoditi dokaz sasluanjem stranaka i da e
stranka koja doe na roite biti sasluana u odsustvu druge stranke.
lan 167.
Ne mogu se primijeniti nikakve prinudne mjere prema stranci koja se nije odazvala
pozivu suda radi sasluanja niti se stranka moe prinuditi na davanje iskaza.
lan 168.
Odredbe o izvoenju dokaza sasluanjem svjedoka primjenjivae se i pri izvoenju
dokaza sasluanjem stranaka, ako za sasluanje stranaka nije to drugo propisano.
7. Obezbjeenje dokaza
lan 169.
Ako postoji opravdana bojazan da neki dokaz nee moi da se izvede ili da e njegovo
docnije izvoenje biti oteano, moe se u toku kao i prije pokretanja parnice predloiti da
se ovaj dokaz izvede.
Obezbjeenje dokaza se moe traiti i u toku postupka po prijedlogu za ponavljanje

postupka.
lan 170.
Ako je prijedlog za obezbjeenje dokaza stavljen u toku parninog postupka, za
postupanje je nadlean sud pred kojim je postupak u toku.
Kad se trai obezbjeenje dokaza prije pokretanja postupka, kao i u izuzetnim
sluajevima ako je postupak ve u toku, nadlean je sud prvog stepena na ijem se
podruju nalaze stvari koje treba razgledati, odnosno sud na ijem podruju boravi lice
koje treba sasluati.
lan 171.
U podnesku kojim trai obezbjeenje dokaza predlaga je duan da navede injenice koje
se imaju dokazati, dokaze koje treba izvesti i razloge zbog kojih smatra da se docnije
dokaz nee moi izvesti ili da e njegovo izvoenje biti oteano. U podnesku treba
navesti ime i prezime protivnika, osim ako iz okolnosti proistie da on nije poznat.
lan 172.
Podnesak u kome je stavljen prijedlog za obezbjeenje dokaza sud e dostaviti
protivniku, ako je poznat, ostavljajui mu odgovarajui rok za odgovor.
Izuzetno, ako postoji opasnost za obezbjeenje dokaza, sud e o prijedlogu odluiti i bez
prethodnog izjanjavanja protivnika. U rjeenju kojim se usvaja prijedlog sud e odrediti
roite za izvoenje dokaza, navee injenice o kojima e se izvoditi dokazi, kao i
dokaze koji e se izvesti.
Ako protivniku nije ranije bio dostavljen podnesak u kome je stavljen prijedlog za
obezbjeenje dokaza, on e mu se dostaviti zajedno sa rjeenjem suda kojim se usvaja
prijedlog za obezbjeenje dokaza.
Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravite sud moe radi uestvovanja
na roitu za izvoenje dokaza postaviti privremenog zastupnika (lan 296.). O ovom
postavljenju nije potrebno izdati oglas.
Sud moe u izuzetnim sluajevima odrediti da izvoenje dokaza zapone i prije nego to
se rjeenje kojim se usvaja prijedlog za obezbjeenje dokaza dostavi protivniku.
Protiv rjeenja suda kojim se usvaja prijedlog za obezbjeenje dokaza, kao i protiv
rjeenja kojim se odluuje da izvoenje dokaza zapone prije nego to se rjeenje dostavi
protivniku, nije dozvoljena alba.
lan 173.
Ako su dokazi izvedeni prije nego to je postupak pokrenut, zapisnik o izvoenju dokaza
uvae se kod suda pred kojim su dokazi izvedeni.
Ako je postupak u toku, a obezbjeenje dokaza nije izveo sud koji vodi postupak,
zapisnik e se dostaviti tome sudu.
Glava VII
SUDSKE ODLUKE
1. Zajednike odredbe
lan 174.
Sud donosi odluke na roitu ili van roita.
lan 175.
Sud donosi odluke u obliku presude ili rjeenja.
O tubenom zahtjevu sud odluuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda
rjeenjem.
O svim drugim pitanjima sud odluuje rjeenjem.
Odluka o trokovima u presudi smatra se rjeenjem.
2. Presuda
Opte odredbe
lan 176.
Presudom sud odluuje o zahtjevu koji se tie glavne stvari i sporednih traenja.
Ako postoji vie zahtjeva, sud e o svim tim zahtjevima odluiti jednom presudom.
lan 177.
Sud moe da naloi tuenom da izvri odreenu inidbu samo ako je ona dospjela do
zakljuenja glavne rasprave.
Ako sud usvoji zahtjev za izdravanje moe obavezati tuenog i na inidbe koje nisu
dospjele.
Presuda kojom se tueni obavezuje da preda ili preuzme stvari date u najam ili zakup,
moe se donijeti i prije prestanka tih odnosa.
lan 178.
Ako je tuilac u tubi traio da mu se dosudi odreena stvar, a istovremeno je u tubi ili
do zakljuenja glavne rasprave izjavio da je voljan umjesto stvari primiti odreeni
novani iznos, sud e, ako usvoji tubeni zahtjev, izrei u presudi da se tueni moe
osloboditi od davanja stvari ako plati taj novani iznos.
lan 179.
Kad se stranci u presudi nalae izvrenje kakve inidbe, odredie se i rok u kome je ovu
inidbu duna da izvri.
Ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, rok za izvrenje inidbe iznosi 30
dana, ali za inidbe koje se ne sastoje u novanom davanju sud moe odrediti dui rok. U
mjeninim i ekovnim sporovima ovaj rok iznosi 15 dana.
Rok za izvrenje inidbe poinje da tee prvog dana poslije donoenja presude, odnosno,
ako se presuda dostavlja u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju, prvog dana
poslije dostavljanja prepisa presude stranci kojoj je naloeno izvrenje.
b) Presuda na osnovu priznanja
lan 180.
Ako tueni do zakljuenja glavne rasprave prizna tubeni zahtjev, sud e bez daljeg
raspravljanja donijeti presudu kojom usvaja tubeni zahtjev (presuda na osnovu
priznanja).
Sud nee donijeti presudu na osnovu priznanja i kad su ispunjeni potrebni uslovi, ako
nae da je rije o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (lan 3. stav 2.).
Donoenje presude na osnovu priznanja odloie se ako je potrebno da se o okolnostima
iz stava 2. ovog lana prethodno pribave obavjetenja.
Priznanje tubenog zahtjeva, na roitu ili u pismenom podnesku, tueni moe i bez
pristanka tuioca opozvati do donoenja presude.
v) Presuda na osnovu odricanja

lan 181.
Ako se tuilac do zakljuenja glavne rasprave odrekne tubenog zahtjeva, sud e bez
daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tubeni zahtjev (presuda na osnovu
odricanja).
Za odricanje od tubenog zahtjeva nije potreban pristanak tuenog.
Tuilac moe do donoenja presude, na roitu ili u pismenom podnesku, opozvati
odricanje od tubenog zahtjeva bez pristanka tuenog.
g) Presuda zbog proputanja
lan 182.
Kad tueni, kome je uredno dostavljena tuba u kojoj je tuilac predloio donoenje
presude zbog proputanja, ne dostavi pismeni odgovor na tubu u zakonskom roku, sud
e donijeti presudu kojom se usvaja tubeni zahtjev (presuda zbog proputanja), osim ako
je tubeni zahtjev oigledno neosnovan.
Tubeni zahtjev je oigledno neosnovan:
1) ako je tubeni zahtjev oigledno protivan injenicama navedenim u tubi;
2) ako su injenice na kojima se zasniva tubeni zahtjev u oiglednoj protivrjenosti sa
dokazima koje je sam tuilac predloio ili sa injenicama koje su optepoznate.
Ako je zahtjev oigledno neosnovan, sud e donijeti presudu kojom se odbija tubeni
zahtjev.
Presuda zbog proputanja nee se donijeti o zahtjevu ili dijelu zahtjeva kojim stranke ne
mogu raspolagati.
lan 183.
Protiv presude zbog proputanja nije dozvoljena alba, ali tueni moe podnijeti prijedlog
za povraaj u preanje stanje u skladu sa odredbama ovog zakona.
Blagovremeno podnijet prijedlog iz stava 1. ovog lana spreava da presuda zbog
proputanja postane pravnosnana.
Ako prijedlogu tuenog iz stava 1. ovog lana bude udovoljeno, tueni e snositi sve
opravdane trokove postupka koji su nastali do donoenja presude zbog proputanja.
d) Donoenje, pismena izrada i dostavljanje presude

lan 184.
Sud e donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak najdocnije u roku od 30 dana od dana
zakljuenja glavne rasprave.
Ukoliko sudija prekorai rok iz stava 1. ovog lana duan je u pismenoj formi obavijestiti
predsjednika suda o razlozima prekoraenja.
lan 185.
Po zakljuenju glavne rasprave, sud e prisutne stranke obavijestiti o datumu donoenja
presude. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala glavnoj raspravi, sud e je pismeno
obavijestiti o datumu donoenja presude.
Stranke, odnosno njihovi zastupnici ili punomonici, su duni sami preuzeti presudu u
zgradi suda, te im sud nee dostavljati presudu u skladu sa odredbama ovog zakona o
dostavljanju.
Ako su stranke bile uredno obavijetene o datumu donoenja presude, rok za albu protiv
presude poinje tei prvog narednog dana nakon donoenja presude.
lan 186.
U izuzetnim okolnostima, sud moe na zahtjev stranke odluiti da se dostavljanje presude
izvri na nain predvien odredbama ovog zakona o dostavljanju.
Stranci koja nije bila uredno obavijetena o datumu donoenja presude sud e u svakom
sluaju dostaviti presudu u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju.
lan 187.
Presuda zbog proputanja i presuda drugostepenog suda donesena bez rasprave dostavlja
se strankama u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju.
lan 188.
U sluaju iz lana 184. stav 2. ovog zakona, sud e im bude saznao da e doi do
odgaanja datuma donoenja presude o tome obavijestiti stranke, nakon ega e
strankama presudu dostaviti po odredbama ovog zakona o dostavljanju.
lan 189.
U sluajevima iz l. 186, 187. i 188. ovog zakona rok za podnoenje pravnog lijeka
poinje tei prvog narednog dana nakon dostavljanja prepisa presude.
lan 190.
Izvornik presude potpisuje sudija.
lan 191.
Pismeno izraena presuda mora imati uvod, izreku, obrazloenje i pouku o pravu na
izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude.
Uvod presude sadri: naziv suda, ime i prezime sudije, ime, prezime i prebivalite,
odnosno boravite stranaka, njihovih zastupnika i punomonika, kratko oznaenje
predmeta spora i njegovu vrijednost, dan zakljuenja glavne rasprave, naznaenje
stranaka, njihovih zastupnika i punomonika koji su toj raspravi prisustvovali, kao i dan
kad je presuda donesena.
Izreka presude sadri odluku suda o usvajanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se tiu
glavne stvari i sporednih traenja i odluku o postojanju ili nepostojanju potraivanja
istaknutog radi prebijanja.
U obrazloenju sud e izloiti: zahtjeve stranaka i njihove navode o injenicama na
kojima se ovi zahtjevi zasnivaju, dokaze i ocjenu dokaza, kao i propise na kojima je sud
zasnovao presudu.
U obrazloenju presude zbog proputanja, presude na osnovu priznanja ili presude na
osnovu odricanja iznijee se samo razlozi koji opravdavaju donoenje ovakvih presuda.
) Dopunska presuda
lan 192.
Ako je sud propustio da odlui o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o kojima se mora
odluiti presudom, a koji su ve raspravljeni, stranka moe u roku od 30 dana od prijema
presude da predloi parninom sudu da se izvri dopuna presude.
Neblagovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacie, odnosno odbie
sud bez odravanja roita.
lan 193.
Kad sud nae da je prijedlog za dopunu presude osnovan, bez ponovnog otvaranja glavne
rasprave donijee, u roku od osam dana, presudu o zahtjevu koji nije rijeen (dopunska
presuda).
lan 194.
Ako je pored prijedloga za dopunu presude podnijeta i alba protiv presude, prvostepeni
sud e zastati sa dostavljanjem ove albe drugostepenom sudu dok se ne donese odluka o
prijedlogu za dopunu presude i dok ne istekne rok za albu protiv ove odluke.
Ako protiv odluke o dopuni presude bude izjavljena alba, ova alba zajedno sa albom
protiv prvobitne presude dostavie se drugostepenom sudu.
Ako se prvostepena presuda pobija albom samo zbog toga to prvostepeni sud nije
presudom odluio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, alba e se
smatrati kao prijedlog stranke da se donese dopunska presuda.
e) Ispravljanje presude
lan 195.
Pogreke u imenima i brojevima, kao i druge oigledne pogreke u pisanju i raunanju,
nedostatke u obliku i nesaglasnost prepisa presude sa izvornikom ispravie sud u svako
doba.
Ispravljanje e se izvriti posebnim rjeenjem i unijee se na kraju izvornika, a strankama
e se dostaviti prepis rjeenja.
Ako izmeu izvornika i prepisa presude postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke
sadrane u izreci presude, strankama e se dostaviti ispravljeni prepis presude sa
naznaenjem da se ovim prepisom presude zamjenjuje raniji prepis presude. U takvom
sluaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude tee od
dana dostavljanja ispravljenog prepisa presude.
O ispravljanju presude sud moe odluiti bez sasluanja stranaka.
e) Pravosnanost presude
lan 196.
Presuda koja se vie ne moe pobijati albom postaje pravosnana.
Sud u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi da li je stvar pravosnano
presuena, i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kome je ve pravosnano
odlueno, odbacie tubu.
Ako je u presudi odlueno o potraivanju koje je tueni istakao prigovorom radi
prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju ovog potraivanja postaje pravosnana.
lan 197.
Sud je vezan za svoju presudu im je donesena.
Presuda prema strankama ima dejstvo od dana donoenja, a u sluajevima u kojima
strankama po odredbama ovog zakona presudu dostavlja sud - od dana kada im je
dostavljena.
3. Rjeenje
lan 198.
Sva rjeenja koja se donose na roitu objavljuje sudija.
Rjeenje koje je na roitu objavljeno dostavie se strankama u ovjerenom prepisu samo
ako je protiv tog rjeenja dozvoljena posebna alba, ili ako se na osnovu rjeenja moe
odmah traiti izvrenje, ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom.
Sud je vezan za svoja rjeenja ukoliko se ona ne odnose na upravljanje parnicom ili ako
ovim zakonom nije to drugo odreeno.
Kad se rjeenje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima dejstvo im je
objavljeno.
lan 199.
Rjeenja koja sud donosi van roita saoptavaju se strankama dostavljanjem ovjerenog
prepisa rjeenja.
lan 200.
Rjeenje mora biti obrazloeno ako se njime odbija prijedlog stranke ili ako se njime
rjeava o prijedlozima stranaka koji su meu sobom u opreci, a moe biti obrazloeno i u
drugim sluajevima kad je to potrebno.
Pismeni sastav rjeenja treba da sadri uvijek uvod i izreku, a obrazloenja samo ako po
stavu 1. ovog lana rjeenje mora biti obrazloeno.
lan 201.
Rjeenja o kaznama izreenim po odredbama ovog zakona izvravaju se po slubenoj
dunosti.
lan 202.
Odredbe lana 179, l. 190. do 195. i lana 197. stav 2. ovog zakona shodno e se
primjenjivati i na rjeenja.
Odredbe l. 184. do 186. i l. 188. i 189. shodno e se primjenjivati i na rjeenja iz lana
198. stav 2. ovog zakona.
B. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA
Glava VIII
REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI
1. alba protiv presude
a) Pravo na albu
lan 203.
Protiv presude donijete u prvom stepenu stranke mogu izjaviti albu u roku od 30 dana
od dana donoenja presude, odnosno, ako se presuda dostavlja u skladu sa odredbama
ovog zakona o dostavljanju, 30 dana nakon dostavljanja prepisa presude, ako u ovom
zakonu nije odreen drugi rok. U mjeninim i ekovnim sporovima ovaj rok je 15 dana.
Blagovremeno izjavljena alba spreava da presuda postane pravosnana u dijelu koji se
pobija albom.
O albi protiv presude odluuje drugostepeni sud.
lan 204.
Stranka se moe odrei prava na albu od trenutka prijema presude.
Do donoenja odluke drugostepenog suda stranka moe odustati od ve izjavljene albe.
Odricanje ili odustanak od albe ne moe se opozvati.
b) Sadrina albe
lan 205.
alba mora da sadri:
1) oznaenje presude protiv koje se izjavljuje alba;
2) izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u odreenom dijelu;
3) razlog albe;
4) potpis podnosioca albe.
lan 206.
Ako alba ne sadri podatke iz lana 205. ovog zakona (nepotpuna alba), prvostepeni
sud e rjeenjem, protiv koga nije dozvoljena alba, pozvati alioca da u roku od osam
dana dopuni ili ispravi albu.
Ako alilac u roku iz stava 1. ovog lana ne postupi po traenju suda, sud e rjeenjem
odbaciti albu kao nepotpunu.
lan 207.
U albi se ne mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi, osim ako alilac prui
dokaze da ih bez svoje krivice nije mogao iznijeti odnosno predloiti do zakljuenja
glavne rasprave.
Pozivajui se na nove injenice, alilac je duan navesti dokaze kojima bi se te injenice
utvrdile, a predlaui nove dokaze, duan je navesti injenice koje tim dokazima treba
utvrditi.
Prigovor zastare i prigovor radi prebijanja koji nisu iznijeti pred prvostepenim sudom ne
mogu se iznositi u albi.
Ako su usljed iznoenja novih injenica i predlaganja novih dokaza prouzrokovani
trokovi u postupku povodom albe, ove trokove e nezavisno od ishoda spora snositi
ona stranka koja je iznijela nove injenice, odnosno predloila nove dokaze.
v) Razlozi zbog kojih se presuda moe pobijati
lan 208.
Presuda se moe pobijati:
1) zbog povrede odredaba parninog postupka;
2) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja;
3) zbog pogrene primjene materijalnog prava.
Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se pobijati zbog
povrede odredaba parninog postupka ili zbog toga to je izjava o priznanju, odnosno o
odricanju data u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare.
lan 209.
Povreda odredaba parninog postupka postoji ako sud u toku postupka nije primijenio ili
je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo od uticaja na donoenje
zakonite i pravilne presude.
lan 210.
Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje postoji kad je sud neku odlunu
injenicu pogreno utvrdio, odnosno kad je nije utvrdio.
Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji i kad na to ukazuju nove injenice ili novi
dokazi.
lan 211.
Pogrena primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu
materijalnog prava koju je trebalo da primjeni ili kad takvu odredbu nije pravilno
primijenio.
g) Postupak po albi
lan 212.
alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka
za sud i protivnu stranku.
lan 213.
Neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu albu odbacie rjeenjem prvostepeni sud
bez odravanja roita.
alba je neblagovremena ako je izjavljena poslije isteka zakonskog roka za njeno
podnoenje.
alba je nedozvoljena ako je albu izjavilo lice koje nije ovlaeno za podnoenje albe,
ili lice koje se odreklo ili je odustalo od albe ili ako lice koje je izjavilo albu nema
pravnog interesa za podnoenje albe.
lan 214.
Primjerak blagovremene, potpune i dozvoljene albe dostavie prvostepeni sud protivnoj
stranci odmah, a najdocnije u roku od osam dana od dana prijema albe.
Protivna stranka moe u roku od osam dana od prijema albe podnijeti tom sudu odgovor
na albu.
Primjerak odgovora na albu dostavie prvostepeni sud aliocu odmah, a najdocnije u
roku od osam dana od prijema odgovora na albu.
Neblagovremeno podnijet odgovor na albu nee se uzeti u razmatranje.
Podnesci primljeni po prijemu odgovora na albu ili po isteku roka za odgovor na albu
nee se uzimati u razmatranje, osim u sluajevima u kojima sud izriito od stranke zatrai
dodatno izjanjenje.
lan 215.
Po prijemu odgovora na albu ili po proteku roka za odgovor na albu prvostepeni sud e
albu i odgovor na albu, ako je podnijet, sa svim spisima dostaviti drugostepenom sudu
najdocnije u roku od osam dana.
Ako alilac tvrdi da su u prvostepenom postupku povrijeene odredbe parninog
postupka, sudija prvostepenog suda dae objanjenje povodom navoda albe koji se tiu
tih povreda, a po potrebi e da provjeri istinitost tih navoda u albi.
lan 216.
Kad spisi po albi stignu drugostepenom sudu odreuje se sudija izvjestilac.
Sudija izvjestilac moe, po potrebi, od prvostepenog suda da pribavi izvjetaj o
povredama odredaba parninog postupka i da zatrai da se radi utvrivanja tih povreda
sprovedu provjere.
lan 217.
Drugostepeni sud odluuje o albi na sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave.
Drugostepeni sud e zakazati raspravu kada ocijeni da je radi pravilnog utvrivanja
injeninog stanja potrebno pred drugostepenim sudom utvrditi nove injenice ili izvesti
nove dokaze ili ponovo izvesti ve izvedene dokaze, kao i kada ocijeni da je zbog
povrede odredaba parninog postupka u prvostepenom postupku potrebno odrati
raspravu pred drugostepenim sudom.
Drugostepeni sud odrae sjednicu vijea, odnosno raspravu, u roku od 45 dana nakon
to od prvostepenog suda primi spise po albi.
Drugostepeni sud e donijeti odluku u roku od 30 dana od dana odravanja sjednice
vijea na kojoj je odlueno o albi, odnosno, ako je odrana rasprava, u roku od 30 dana
od dana zakljuenja rasprave.
lan 218.
Na raspravu se pozivaju stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomonici,
kao i oni svjedoci i vjetaci za koje sud odlui da se sasluaju.
Ako sa rasprave izostane alilac, rasprava se nee odrati, a odluka e se donijeti na
osnovu navoda albe i odgovora na albu.
Ako sa rasprave izostane stranka koja nije alilac, sud e raspravljati o albi i donijeti
odluku.
U pozivu za raspravu stranka e biti upozorena na posljedice nedolaska na raspravu.
lan 219.
Rasprava pred drugostepenim sudom poinje kratkim izlaganjem izvjestioca o stanju
predmeta, bez iznoenja njegovog miljenja o osnovanosti albe.
Poslije toga proitae se presuda ili dio presude na koji se odnosi alba, a po potrebi i
zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom; zatim e alilac obrazloiti svoju
albu, a protivna stranka odgovor na albu.
lan 220.
Ako u l. 217. do 219. ovog zakona nije to drugo odreeno, odredbe o glavnoj raspravi
pred prvostepenim sudom shodno se primjenjuju i na raspravu pred drugostepenim
sudom.
d) Granice ispitivanja prvostepene presude
lan 221.
Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kome se pobija albom, u
granicama razloga navedenih u albi, pazei po slubenoj dunosti na primjenu
materijalnog prava i povrede odredaba parninog postupka koje se odnose na stranaku
sposobnost i zastupanje.
) Odluke drugostepenog suda o albi
lan 222.
Odluke drugostepenog suda donose se poslije vijeanja glasanjem.
U prostoriji u kojoj se vri vijeanje i glasanje mogu biti prisutni samo lanovi vijea i
zapisniar. Kad treba donijeti odluku o jednostavnijim pitanjima, vijee moe donijeti
odluku i u samom zasjedanju.
lan 223.
Predsjednik vijea rukovodi vijeanjem i glasanjem i glasa posljednji. On se stara da se
sva pitanja svestrano i potpuno razmotre.
Za svaku odluku vijea potrebna je veina glasova.
lanovi vijea ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijea.
lan vijea koji je pri glasanju o kome ranijem pitanju ostao u manjini ne moe se
uzdrati od glasanja o pitanju o kome se ima docnije odluiti.
Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se odluuje glasovi podijele na vie
razliitih miljenja, tako da nijedno od njih nema veinu, pitanja e se razdvojiti i
glasanje e se ponavljati sve dok se ne postigne veina. Ako se u pogledu visine
novanog iznosa ili koliine glasovi podijele na vie od dva miljenja, ponovo e se
raspravljati o razlozima za svako miljenje. Ako se i poslije toga ne moe postii veina,
glasovi dati za najvei novani iznos ili koliinu dodae se glasovima datim za najblii
manji novani iznos ili koliinu dok se ne postigne veina.
lan 224.
Drugostepeni sud moe u sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave:
1. odbaciti albu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu;
2. odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu;
3. ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno suenje;
4. ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tubu, ili
5. preinaiti prvostepenu presudu.
lan 225.
Neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu albu odbacie drugostepeni sud rjeenjem,
ako to nije uinio prvostepeni sud.
lan 226.
Drugostepeni sud e presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu
presudu kad nae da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje
pazi po slubenoj dunosti.
lan 227.
Drugostepeni sud e u sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave rjeenjem ukinuti
prvostepenu presudu i predmet vratiti istom prvostepenom sudu radi odravanja nove
glavne rasprave, ako utvrdi da postoji jedan od sljedeih razloga iznesenih u albi:
1. ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu na osnovu priznanja ili
presudu na osnovu odricanja;
2. ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a naroito proputanjem dostavljanja, nije
data mogunost da raspravlja pred sudom, a to je postupanje bilo od uticaja na donoenje
zakonite i pravilne presude;
3. ako je sud donio presudu bez glavne rasprave;
4. ako je presudu donio sudija koji se po zakonu mora izuzeti.
Ako drugostepeni sud utvrdi da je u postupku pred prvostepenim sudom odlueno o

zahtjevu koji nije u sudskoj nadlenosti ili o zahtjevu o kome ve tee parnica ili o kome
ve prije pravosnano presueno ili koga se tuilac odrekao ili o kome je ve zakljueno
sudsko poravnanje, ukinue prvostepenu presudu i odbaciti tubu.
Ako drugostepeni sud utvrdi da je u prvostepenom postupku kao tuilac ili tueni
uestvovalo lice koje ne moe biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravno lice
nije zastupalo ovlaeno lice, ili ako parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski
zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomonik stranke nije imao potrebna
ovlalenja za voenje parnice, odnosno vrenje pojedinih radnji u postupku, ukoliko
voenje parnice, odnosno vrenje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno
odobreno, s obzirom na prirodu povrede ukinue prvostepenu presudu i vratiti predmet
nadlenom prvostepenom sudu ili e ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tubu.
Kad drugostepeni sud ukine presudu prvostepenog suda i vrati predmet istom sudu na
ponovno suenje, moe narediti da se nova glavna rasprava odri pred drugim sudijom.
U obrazloenju rjeenja kojim se prvostepena presuda ukida treba navesti koje su odredbe
parninog postupka povrijeene i u emu se povrede sastoje.
lan 228.
Prvostepeni sud je duan, odmah po prijemu rjeenja drugostepenog suda, da odredi
pripremno roite ili roite za glavnu raspravu, koje e se odrati najdocnije u roku od
30 dana od dana prijema rjeenja drugostepenog suda, te da izvede sve parnine radnje i
da raspravi sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostepni sud u svom rjeenju.
lan 229.
Drugostepeni sud e, u sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave, presudom
preinaiti prvostepenu presudu, ako utvrdi da postoji jedan od sljedeih razloga iznesenih
u albi:
1) ako je utvrdio da postoji povreda odredaba parninog postupka, osim u sluajevima iz
lana 227. ovog zakona;
2) ako je u sjednici vijea drugaijom ocjenom isprava i posredno izvedenih dokaza ve
izvedenih pred prvostepenim sudom utvrdio drugaije injenino stanje nego to je ono u
prvostepenoj presudi;
3) ako je poslije odrane rasprave, na osnovu novih dokaza ili ponovnog izvoenja ve
izvedenih dokaza, utvrdio drugaije injenino stanje nego to je ono u prvostepenoj
presudi;
4) ako smatra da je injenino stanje u prvostepenoj presudi pravilno utvreno, ali da je
prvostepeni sud pogreno primijenio materijalno pravo;
5) ako je utvrdio da je prvostepenom presudom prekoraen tubeni zahtjev.
lan 230.
Drugostepeni sud ne moe da preinai presudu na tetu stranke koja se alila ako je samo
ona izjavila albu.
lan 231.
U obrazloenju presude odnosno rjeenja drugostepeni sud e ocijeniti albene navode
koji su od odlunog znaaja.
lan 232.
Drugostepeni sud dostavie svoju odluku strankama i drugim zainteresovanim licima,
kao i sudu prvog stepena.
2. alba protiv rjeenja
lan 233.
Protiv rjeenja prvostepenog suda dozvoljena je alba ako u ovom zakonu nije odreeno
da alba nije dozvoljena.
Ako ovaj zakon izriito odreuje da posebna alba nije dozvoljena, rjeenje prvostepenog
suda moe se pobijati samo u albi protiv konane odluke.
lan 234.
Blagovremeno podnijeta alba zadrava izvrenje rjeenja, ako ovim zakonom nije
drugaije propisano.
Rjeenje protiv koga nije dozvoljena posebna alba moe se odmah izvriti.
lan 235.
Rjeavajui o albi, drugostepeni sud moe:
1) odbaciti albu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu;
2) odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi rjeenje prvostepenog suda;
3) uvaiti albu i rjeenje preinaiti ili ukinuti, i po potrebi predmet vratiti na ponovni
postupak.
lan 236.
U postupku po albi protiv rjeenja shodno e se primjenjivati odredbe koje vae za albu
protiv presude, osim odredaba o odravanju rasprave pred drugostepenim sudom.
Glava IX
VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI
1. Revizija
lan 237.
Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravosnane presude donesene u drugom stepenu u
roku od 30 dana od dana dostavljanja prepisa presude.
Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravosnane presude ne prelazi
10.000 konvertibilnih maraka.
Izuzetno Vrhovni sud Republike Srpske moe dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako
ocijeni da bi odluivanje po reviziji bilo od znaaja za primjenu prava u drugim
sluajevima.
lan 238.
O reviziji odluuje Vrhovni sud Republike Srpske.
lan 239.
Podnijeta revizija ne zadrava izvrenje pravosnane presude protiv koje je izjavljena.
lan 240.
Revizija se moe izjaviti:
1) zbog povrede odredaba parninog postupka iz lana 209. ovog zakona koja je uinjena
u postupku pred drugostepenim sudom;
2) zbog pogrene primjene materijalnog prava;
3) zbog prekoraenja tubenog zahtjeva ako je ta povreda uinjena u postupku pred
drugostepenim sudom.
Revizija se ne moe izjaviti zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja.
lan 241.
Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kome se ona pobija
revizijom, u granicama razloga navedenih u reviziji, pazei po slubenoj dunosti na
primjenu materijalnog prava i povrede odredaba parninog postupka koje se odnose na
stranaku sposobnost i zastupanje.
lan 242.
Stranke mogu u reviziji iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni
odnose na povrede odredaba parninog postupka koje su uinjene u postupku pred
drugostepenim sudom.
lan 243.
Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu, u dovoljnom broju
primjeraka za sud i protivnu stranku.
lan 244.
Neblagovremenu ili nepotpunu reviziju odbacie rjeenjem prvostepeni sud, bez
odravanja roita.
lan 245.
Primjerak blagovremene i potpune revizije prvostepeni sud e dostaviti protivnoj stranci.
U roku od osam dana od dana dostavljanja revizije protivna stranka moe podnijeti sudu
odgovor na reviziju.
Po prijemu odgovora na reviziju ili po proteku roka za odgovor, prvostepeni sud e
dostaviti reviziju i odgovor na reviziju, ako je podnijet, sa svim spisima, revizijskom
sudu.
Primjerak revizije i odgovora na reviziju dostavlja se i drugostepenom sudu.
lan 246.
O reviziji, revizijski sud odluuje bez rasprave.
lan 247.
Nedozvoljenu reviziju odbacie revizijski sud rjeenjem, kao i neblagovremenu ili
nepotpunu reviziju, ako to, u granicama svojih ovlaenja, nije uinio prvostepeni sud.
Revizija je nedozvoljena ako ju je izjavilo lice koje nije ovlaeno na podnoenje revizije,
ili lice koje je odustalo od revizije, ili ako lice koje je izjavilo reviziju nema pravni interes
za podnoenje revizije, ili ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po
zakonu ne moe podnijeti.
lan 248.
Revizijski sud e presudom odbiti reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje
razlozi zbog kojih je revizija izjavljena.
lan 249.
Ako utvrdi da postoji povreda odredaba parninog postupka zbog koje se revizija moe
izjaviti, osim povreda odreenih u st. 2. i 3. ovog lana, revizijski sud e, s obzirom na
prirodu povrede, presudom preinaiti presudu drugostepenog suda ili rjeenjem ukinuti u
cjelini ili djelimino presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno suenje
istom ili drugom vijeu drugostepenog suda, odnosno drugom nadlenom sudu.
Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom odlueno o zahtjevu koji
nije u sudskoj nadlenosti ili o kome je ve prije pravnosnano presueno ili koga se
tuitelj odrekao ili o kome je ve zakljueno sudsko poravnanje, revizijski sud e ukinuti
rjeenjem donesene odluke i odbaciti tubu.
Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom, kao tuilac ili tueni
uestvovalo lice koje ne moe biti stranka u postupku, ili ako stranku u postupku koja je
pravno lice nije zastupalo ovlaeno lice ili ako parnino nesposobnu stranku nije
zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomonik stranke
nije imao potrebna ovlaenja za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako
voenje parnice odnosno vrenje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno
odobreno, revizijski sud e s obzirom na prirodu povrede, postupiti po odredbama st. 1.
ili 2. ovog lana.
lan 250.
Ako revizijski sud utvrdi da je materijalno pravo pogreno primijenjeno, presudom e
usvojiti reviziju i preinaiti pobijanu presudu.
Ako revizijski sud nae da je zbog pogrene primjene materijalnog prava ili zbog
povrede pravila postupka injenino stanje nepotpuno utvreno i da zbog toga nema
uslova za preinaenje pobijane presude, rjeenjem e usvojiti reviziju, ukinuti u cjelini ili
djelimino presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno suenje istom ili
drugom vijeu drugostepenog suda.
lan 251.
Ako utvrdi da je pravosnanom presudom donesenom u drugom stepenu prekoraen
tubeni zahtjev, revizijski sud e presudom preinaiti pobijanu presudu.
lan 252.
Revizijski sud dostavlja svoje odluke strankama kao i prvostepenom i drugostepenom
sudu.
lan 253.
Ako u l. 237. do 252. ovog zakona nije to drugo odreeno, u postupku povodom
revizije shodno e se primjenjivati odredbe ovog zakona o albi protiv presude, osim
odredbi o odravanju rasprave pred drugostepenim sudom.
lan 254.
Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rjeenja drugostepenog suda kojim je postupak
pravosnano zavren.
Revizija protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana nije dozvoljena u sporovima u kojima ne bi
bila dozvoljena revizija protiv pravosnane presude.
Revizija je uvijek dozvoljena protiv rjeenja drugostepenog suda kojim se izjavljena
alba odbacuje, odnosno kojim se potvruje rjeenje prvostepenog suda o odbacivanju
revizije.
U postupku povodom revizije protiv rjeenja shodno e se primjenjivati odredbe ovog
zakona o reviziji protiv presude.
2. Ponavljanje postupka
lan 255.
Postupak koji je odlukom suda pravosnano zavren moe se po prijedlogu stranke
ponoviti:
1) ako je pri donoenju odluke uestvovao sudija, koji je po zakonu morao biti izuzet;
2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem nije bila data mogunost da raspravlja pred
sudom;
3) ako je u postupku kao tuilac ili tueni uestvovalo lice koje ne moe biti stranka u
postupku, ili ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlaeno lice, ili ako
parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski
zastupnik, odnosno punomonik stranke nije imao potrebno ovlaenje za voenje
parnice ili za pojedine radnje u postupku, ukoliko voenje parnice, odnosno vrenje
pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno;
4) ako se odluka suda zasniva na lanom iskazu svjedoka ili vjetaka ili na ispravi koja je
falsifikovana ili u kojoj je ovjerena neistinita sadrina;
5) ako je do odluke suda dolo usljed krivinog djela sudije, zakonskog zastupnika ili
punomonika stranke, protivne stranke ili kog treeg lica;
6) ako stranka sazna za nove injenice ili nae ili stekne mogunost da upotrijebi nove
dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti donijeta povoljnija odluka da su te
injenice ili dokazi bili upotrijebljeni u ranijem postupku.
lan 256.
Iz razloga navedenih u lanu 255. take 1. do 3. ovog zakona ne moe se zahtijevati
ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznijet u ranijem postupku.
Zbog okolnosti navedenih u lanu 255. take 1. i 6. ovog zakona, ponavljanje postupka
moe se dozvoliti samo ako stranka bez svoje krivice nije mogla te okolnosti da iznese
prije nego to je raniji postupak zavren pravosnanom sudskom odlukom.
lan 257.
Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se u roku od 30 dana, i to:
1) u sluaju iz lana 255. taka 1. ovog zakona, od dana kad je stranka saznala za ovaj
razlog;
2) u sluaju iz lana 255. taka 2. ovog zakona, od dana kad je odluka dostavljena stranci;
3) u sluaju iz lana 255. taka 3. ovog zakona, ako je u postupku kao tuilac ili tueni
uestvovalo lice koje ne moe biti stranka u postupku, od dana kada je odluka dostavljena
tom licu; ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlaeno lice, ili ako parnino
nesposobnu, stranku nije zastupao zakonski zastupnik, od dana kad je odluka dostavljena
stranci, odnosno njenom zakonskom zastupniku, a ako zakonski zastupnik, odnosno
punomonik stranke nije imao potrebno ovlaenje za voenje parnice ili za pojedine
radnje u postupku, od dana kad je stranka saznala za ovaj razlog;
4) u sluajevima iz lana 255. take 4. i 5. ovog zakona, od dana kad je stranka saznala za
pravosnanu presudu u krivinom postupku, a ako se krivini postupak ne moe
sprovesti, onda od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog
kojih se postupak ne moe pokrenuti;
5) u sluaju iz lana 255. taka 6. ovog zakona, od dana kad je stranka mogla iznijeti
sudu nove injenice, odnosno nova dokazna sredstva.
Ako bi rok odreen u stavu 1. ovog lana poeo da tee prije nego to je odluka postala
pravosnana, taj e se rok raunati od pravosnanosti odluke ako protiv nje nije bio
izjavljen pravni lijek, odnosno od dostavljanja pravosnane odluke vieg suda izreene u
posljednjem stepenu.
Po proteku roka od pet godina od dana kad je odluka postala pravosnana, prijedlog za
ponavljanje postupka ne moe se podnijeti, osim ako se ponavljanje trai iz razloga
navedenih u lanu 255. take 2. i 3. ovog zakona.
lan 258.
O prijedlogu za ponavljanje postupka odluuje drugostepeni sud, i to sudija pojedinac
koji nije uestvovao u donoenju drugostepene odluke u ranijem postupku.
lan 259.
Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donio odluku u prvom
stepenu.
U prijedlogu se naroito moraju navesti: zakonski osnov po kome se trai ponavljanje,
okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnijet u zakonskom roku i dokazi kojima se
potkrepljuju navodi predlagaa, te uiniti vjerovatnim da bi u ponovljenom postupku
mogla za predlagaa biti donijeta povoljnija odluka.
lan 260.
Neblagovremene, nepotpune ili nedozvoljene prijedloge za ponavljanje postupka
odbacie rjeenjem prvostepeni sud bez odravanja roita.
Ako prvostepeni sud ne odbaci prijedlog, dostavie primjerak prijedloga protivnoj
stranci, koja ima pravo da u roku od 15 dana odgovori na prijedlog.
lan 261.
Po prijemu odgovora na prijedlog ili po isteku roka za davanje odgovora, prvostepeni sud
e prijedlog i odgovor na prijedlog, ako je podnijet, sa svim spisima dostaviti
drugostepenom sudu najdocnije u roku od osam dana.
lan 262.
Drugostepeni sud odluuje o prijedlogu za ponavljanje postupka, po pravilu, bez
odravanja rasprave.
Ako sud ocijeni da je odravanje rasprave neophodno, postupie u skladu sa odredbama
l. 218. do 220. ovog zakona.
lan 263.
Nakon to drugostepeni sud donese odluku o prijedlogu, sudu prvog stepena vraa sve
spise sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svoje odluke.
U rjeenju kojim se dozvoljava ponavljanje postupka izrei e se da se ukida odluka
donijeta u ranijem postupku.
Protiv rjeenja drugostepenog suda kojim se usvaja prijedlog za ponavljanje postupka
alba nije dozvoljena.
alba protiv rjeenja drugostepenog suda kojim se odbija prijedlog za ponavljanje
postupka podnosi se istom sudu, koji o albi odluuje u vijeu od trojice sudija.
lan 264.
U ponovnom postupku pred prvostepenim sudom ne moe postupati sudija koji je
odluivao u ranijem postupku.
Prvostepeni sud e odrediti pripremno roite odmah po prijemu rjeenja drugostepenog
suda, a najdocnije u roku od osam dana.
3. Odnos izmeu prijedloga za ponavljanje postupka i revizije
lan 265.
Ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka
samo iz razloga iz kojih se moe izjaviti i revizija, smatrae se da je stranka izjavila
reviziju.
Ako stranka izjavi reviziju iz razloga to je u prvostepenom ili drugostepenom postupku
odlueno o zahtjevu o kome je ve prije pravosnano presueno ili koga se tuilac ve
odrekao ili o kome je zakljueno sudsko poravnanje, i istovremeno ili poslije toga
podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz bilo kojeg razloga iz lana 255. ovog
zakona, sud e prekinuti postupak povodom prijedloga za ponavljanje postupka do
zavretka postupka po reviziji.
Ako stranka izjavi reviziju iz bilo kog razloga, osim zbog razloga navedenih u stavu 2.
ovog lana i istovremeno ili poslije toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka zbog
razloga iz lana 255. stav 1. take 4. i 5. ovog zakona koji su potkrijepljeni
pravosnanom presudom donesenom u krivinom postupku, sud e prekinuti postupak po
reviziji do zavretka postupka povodom prijedloga za ponavljanje postupka.
U svim ostalim sluajevima u kojima stranka izjavi reviziju i istovremeno ili poslije toga
podnese prijedlog za ponavljanje postupka, sud e odluiti koji e postupak nastaviti a
koji prekinuti, uzimajui u obzir sve okolnosti, a naroito razloge zbog kojih su oba
pravna lijeka podnijeta i dokaze koje su stranke predloile.
lan 266.
Odredbe lana 265. st. 1. i 3. ovog zakona primjenie se i kad je stranka najprije
podnijela prijedlog za ponavljanje postupka, a poslije toga izjavila reviziju.
U svim ostalim sluajevima u kojima stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka i
poslije toga izjavi reviziju sud e, po pravilu, prekinuti postupak po reviziji do zavretka
postupka povodom prijedloga za ponavljanje postupka, osim ako nae da postoje ozbiljni
razlozi da postupi drugaije.
lan 267.
Rjeenje iz lana 265. ovog zakona donosi prvostepeni sud ako prijedlog za ponavljanje
postupka stigne prvostepenom sudu prije nego to je predmet povodom revizije upuen
revizijskom sudu. Ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne poto je predmet
povodom revizije upuen revizijskom sudu, rjeenje iz lana 265. ovog zakona donosi
revizijski sud.
Rjeenje iz lana 266. ovog zakona donosi prvostepeni sud, osim ako je predmet, u
vrijeme kad revizija stigne prvostepenom sudu, povodom prijedloga za ponavljanje
postupka upuen viem sudu radi donoenja odluke, u kom sluaju rjeenje donosi vii
sud.
Protiv rjeenja suda iz st. 1. i 2. ovog lana nije dozvoljena alba.
Dio trei
Glava X
SUDSKE MJERE OBEZBJEENJA
lan 268.
Za odluivanje o prijedlogu za obezbjeenje, ukljuujui i obezbjeenje na imovini
protivnika obezbjeenja koja se nalazi van Republike Srpske, odnosno Bosne i
Hercegovine, koji je podnijet prije pokretanja parninog postupka kao i u toku postupka
nadlean je sud koji postupa po tubenom zahtjevu. Odluku o mjeri obezbjeenja donosi
sud koji postupa u prvom stepenu, a neposredno vii sud kada je prijedlog za njeno
donoenje podnijet poslije dostavljanja predmeta tome sudu radi odluivanja o pravnom
lijeku.
Po pravosnanosti odluke o tubenom zahtjevu, o prijedlogu za obezbjeenje odluuje
sud koji bi bio nadlean za odluivanje o tubenom zahtjevu u prvom stepenu.
lan 269.
Mjera obezbjeenja moe se odrediti:
1) ako predlaga obezbjeenja uini vjerovatnim postojanje potraivanja ili prava i
2) ako postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik obezbjeenja mogao sprijeiti ili
znatno oteati ostvarivanje potraivanja, posebno time to e svoju imovinu otuiti,
prikriti, opteretiti ili na drugi nain njom raspolagati odnosno promijeniti postojee
stanje stvari ili na neki drugi nain tetno uticati na prava predlagaa obezbjeenja.
Ako drugaije nije zakonom odreeno, sud e odrediti mjeru obezbjeenja samo pod
uslovom da predlaga obezbjeenja, u roku koji odredi sud, po odredbama zakona o
izvrnom postupku, da jemstvo za tetu koja bi protivniku obezbjeenja mogla nastati

odreivanjem i sprovoenjem mjere obezbjeenja. Ako predlaga obezbjeenja ne da
jemstvo u odreenom roku, sud e odbiti prijedlog za odreivanje mjere obezbjeenja.
Na njegov zahtjev, sud moe osloboditi predlagaa obezbjeenja od obaveze davanja
jemstva, ako sud utvrdi da on nije u finansijskoj mogunosti da jemstvo da.
Bosna i Hercegovina, njeni entiteti, Distrikt Brko, kantoni i optine su izuzeti od
obaveze iz stava 2. ovog lana.
lan 270.
Jemstvo iz lana 269. ovog zakona se vraa u roku od osam dana od dana prestanka
vaenja mjere obezbjeenja. Ukoliko u meuvremenu protivnik obezbjeenja podnese
tubu za naknadu tete, nadleni sud za postupanje u tom predmetu e odluiti o vaenju
odreenog jemstva.
lan 271.
Radi obezbjeenja novanog potraivanja mogu se odrediti sljedee mjere:
1) Zabrana protivniku obezbjeenja da otui, sakrije, optereti ili raspolae sa odreenom
imovinom u vrijednosti koja je dovoljna za obezbjeenje potraivanja predlagaa
obezbjeenja. Ova zabrana e se zabiljeiti u odgovarajuim javnim registrima.
2) uvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz prethodne take i to polaganjem u
depozit suda ako je to mogue ili predajom u posjed treem licu.
3) Zabrana duniku protivnika obezbjeenja da isplati protivniku obezbjeenja
potraivanje ili da mu preda stvari, kao i zabrana protivniku obezbjeenja da primi stvari,
da naplati potraivanje i da njime raspolae. Ova zabrana se moe izrei i svakom
drugom licu od kojeg protivnik obezbjeenja moe zahtijevati isplatu ili predaju stvari.
4) Predbiljeba zalonog prava na nepokretnosti protivnika obezbjeenja ili na pravu
uknjienom na nepokretnosti do vrijednosti dosuenog glavnog potraivanja sa
kamatama i trokovima.
Mjera iz stava 1. taka 4. ovog lana moe se odrediti samo ukoliko o potraivanju
povjerioca ve postoji odluka suda koja nije postala izvrna.
Rjeenja o odreivanju mjera obezbjeenja iz stava 1. ovog lana dostavljaju se
protivniku obezbjeenja, duniku protivnika obezbjeenja, ako je potrebno, i
odgovarajuim javnim registrima. Mjera obezbjeenja smatra se sprovedenom
dostavljanjem protivniku obezbjeenja ili duniku protivnika obezbjeenja, ako mu se
dostavlja, ili odgovarajuem javnom registru, zavisno od toga koji je od ova tri datuma
prijema raniji po vremenu.
Na podruju gdje ne postoje zemljine knjige, mjere obezbjeenja iz ovog lana e se
sprovesti primjenom odgovarajuih pravila izvrnog postupka.
lan 272.
Radi obezbjeenja potraivanja koje je usmjereno na odreenu stvar ili njen dio mogu se
odrediti sljedee mjere obezbjeenja:
1) Zabrana protivniku obezbjeenja otuenja, sakrivanja, optereenja ili raspolaganja
imovinom na koju je usmjereno potraivanje. Ako se imovina nalazi u Bosni i
Hercegovini, ova zabrana e se zabiljeiti u odgovarajuim javnim registrima.
2) uvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz take 1. ovog stava i to polaganjem u
depozit suda, ako je to mogue, ili predajom u posjed treem licu.
3) Zabrana protivniku obezbjeenja da preduzima radnje koje mogu nanijeti tetu imovini
na koju je upravljeno potraivanje ili nalog protivniku obezbjeenja da izvri odreene
radnje potrebne da bi se sauvala imovina ili da bi se odralo postojee stanje stvari.
4) Ovlaenje predlagau obezbjeenja da preduzme odreene aktivnosti.
Odredbe st. 3. i 4. lana 271. ovog zakona primjenjuju se i u sluaju obezbjeenja
potraivanja usmjerenih na odreenu stvar ili jedan njen dio.
Mjere obezbjeenja iz ovog lana ne smiju u cjelini obuhvatiti zahtjev koji se njima
obezbjeuje.
lan 273.
Radi obezbjeenja drugih prava ili odravanja postojeeg stanja, mogu se izrei sljedee
mjere obezbjeenja:
1) zabrana protivniku obezbjeenja da preduzima odreene aktivnosti ili nalog da
preduzme odreene aktivnosti u cilju odravanja postojeeg stanja ili spreavanja
nastanka tete suprotnoj stranci;
2) ovlaenje predlagau obezbjeenja da preduzme odreene aktivnosti;
3) povjeravanje odreene imovine protivnika obezbjeenja treem licu na uvanje i
staranje;
4) odlaganje postupka izvrenja po prijedlogu treih lica, pod uslovima predvienim
zakonom kojim se ureuje izvrni postupak; i
5) druge mjere koje sud odredi kao neophodne za obezbjeenje tubenog zahtjeva
predlagaa obezbjeenja.
Odredba lana 271. stav 3. shodno se primjenjuje i na mjere obezbjeenja iz stava 1.
ovog lana.
lan 274.
Protivnik obezbjeenja koji postupi suprotno odluci suda o zabrani da otui, sakrije,
optereti ili raspolae imovinom odgovoran je po pravilima graanskog prava. Nakon
zabiljebe zabrane, sve dok takva zabrana traje, nije mogu upis u registar bilo kakvih
promjena prava nastalih na osnovu dobrovoljnog raspolaganja protivnika obezbjeenja.
Otuenje ili optereenje suprotno nalogu suda o zabrani da otui, sakrije, optereti ili
raspolae imovinom nema pravno dejstvo prema predlagau, osim ako ima mjesta
primjeni pravila o zatiti savjesnog sticaoca.
Odredbe st. 1. i 2. ovog lana shodno se primjenjuju i u sluaju postupanja suprotno

odluci suda o odreivanju drugih mjera obezbjeenja.
Mjerom obezbjeenja ne stie se zalono pravo, osim u sluaju opravdanja predbiljebe
zalonog prava iz take 4. stav 1. lana 271. ovog zakona.
lan 275.
Sud moe, s obzirom na okolnost sluaja, odrediti i vie mjera obezbjeenja, ako je to
potrebno.
lan 276.
Mjera obezbjeenja moe se predloiti prije pokretanja i u toku sudskog postupka, te
poslije zavretka tog postupka, sve dok izvrenje ne bude sprovedeno.
Prijedlog se podnosi u pismenoj formi. Ako je vezan za parnini postupak koji je u toku,
prijedlog se moe iznijeti i usmeno na roitu.
U prijedlogu za odreivanje mjere obezbjeenja predlaga obezbjeenja mora istai
zahtjev u kome e oznaiti potraivanje ije obezbjeenje trai, odrediti kakvu mjeru
trai, sredstva i predmet mjera obezbjeenja. U prijedlogu se moraju navesti injenice na
kojima se zasniva tubeni zahtjev, te predloiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju.
Predlaga obezbjeenja duan je dokaze, ako je to mogue, priloiti uz prijedlog.
Na usmeno podnijeti prijedlog za odreivanje mjere obezbjeenja shodno se primjenjuju
odredbe stava 3. ovog lana.
lan 277.
Osim u sluajevima odreenim ovim zakonom, mjera obezbjeenja ne moe se odrediti
ako protivnik obezbjeenja nije imao mogunosti da se o prijedlogu za njeno odreivanje
izjasni.
Prijedlog za odreivanje mjere obezbjeenja sud zajedno sa prilozima dostavlja
protivniku obezbjeenja uz obavijest da protivnik obezbjeenja moe podnijeti pismeni
odgovor na prijedlog za odreivanje mjere obezbjeenja u roku od osam dana.
lan 278.
Na prijedlog predlagaa obezbjeenja, istaknut sa prijedlogom za odreivanje mjere
obezbjeenja, sud moe odrediti privremenu mjeru obezbjeenja bez prethodnog
obavjetavanja i sasluanja protivnika obezbjeenja ako predlaga obezbjeenja uini
vjerovatnim da je mjera obezbjeenja osnovana i hitna i da bi se drugaijim postupanjem
izgubila svrha mjere obezbjeenja.
Sud dostavlja odluku iz stava 1. ovog lana protivniku obezbjeenja odmah. Protivnik
obezbjeenja u roku od tri dana u svom odgovoru moe osporiti razloge za odreivanje
privremene mjere obezbjeenja, nakon ega sud mora zakazati roite u naredna tri dana.
Odgovor protivnika obezbjeenja mora biti obrazloen.
Nakon odranog roita iz stava 2. ovog lana sud e posebnim rjeenjem ukinuti rjeenje
o odreivanju privremene mjere ili zamijeniti to rjeenje novim rjeenjem o odreivanju
mjere obezbjeenja u skladu sa lanom 279. ovog zakona. Protiv novog rjeenja o
odreivanju mjere obezbjeenja dozvoljena je alba u skladu sa lanom 282. ovog
zakona.
lan 279.
U rjeenju o odreivanju mjere obezbjeenja sud e odrediti vrstu mjere, sredstva kojima
e se ona prinudno ostvariti i predmet mjere obezbjeenja, uz odgovarajuu primjenu
pravila sudskog izvrnog postupka. Sud e po slubenoj dunosti dostaviti rjeenje o
odreivanju mjere obezbjeenja nadlenom izvrnom sudu radi njenog prinudnog
sprovoenja i odgovarajuim javnim registrima radi upisa.
Ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izreeni u rjeenju o odreivanju mjere
obezbjeenja potrebno izmijeniti sredstva ili predmete obezbjeenja predlaga
obezbjeenja moe predloiti tu izmjenu u istom postupku, na osnovu ve izreenih
naloga ili zabrana.
Rjeenje o odreivanju mjere obezbjeenja ima dejstvo rjeenja o izvrenju iz zakona o
izvrnom postupku. Mjera obezbjeenja obavezuje stranke u postupku kao i lica koja su u
vezi sa njima, nakon to prime obavijest o izdavanju mjere obezbjeenja.
Rjeenja iz st. 1. i 2. ovog lana moraju biti obrazloena.
U sluaju odreivanja mjere obezbjeenja po slubenoj dunosti sud e shodno
primijeniti odredbe ovog lana.
lan 280.
Kada je mjera obezbjeenja odreena prije podnoenja tube, odlukom o odreivanju
mjere obezbjeenja odredie se rok ne dui od 30 dana u kome predlaga obezbjeenja
mora podnijeti tubu.
Predlaga obezbjeenja podnosi sudu dokaz da je pokrenuo postupak u skladu sa stavom
1. ovog lana.
lan 281.
Izreena mjera obezbjeenja ostaje na snazi do naredne odluke suda o mjeri
obezbjeenja.
Ukoliko tubeni zahtjev nije usvojen prvostepenom presudom, nadleni sud moe mjeru
obezbjeenja ostaviti na snazi dok odluka o tubenom zahtjevu ne postane pravosnana.
Izreena mjera obezbjeenja ostaje na snazi najdue do isteka roka od 30 dana po
nastupanju uslova za prinudno izvrenje.
Mjeru obezbjeenja upisanu u javne knjige sud brie po slubenoj dunosti.
lan 282.
Protiv prvostepenog rjeenja o mjeri obezbjeenja moe se izjaviti alba u roku od osam
dana od dana dostavljanja rjeenja.
alba se dostavlja protivniku obezbjeenja koji moe u roku od tri dana od njenog
prijema podnijeti sudu odgovor na albu.
O albi odluuje drugostepeni sud u roku od 15 dana od dana dostavljanja prvostepenom
sudu odgovora na albu ili isteka roka za podnoenje odgovora na albu.
alba ne odlae izvrenje rjeenja iz stava 1. ovog lana.
alba protiv rjeenja o odreivanju mjere obezbjeenja koje je u prvom stepenu izdao
okruni sud ili Vrhovni sud Republike Srpske nije dozvoljena.
alba protiv rjeenja o privremenoj mjeri obezbjeenja nije dozvoljena.
lan 283.
Ako su izreene mjere odreene lanom 271. stav 1. take 1. i 2. i lanom 272. stav 1.
take 1. i 2, sud e na prijedlog protivnika obezbjeenja ili uvara odrediti prodaju
pokretnih stvari koje su podlone brzom kvarenju ili ako postoji opasnost od znatnog
pada cijene tih stvari.
Prodaja stvari iz stava 1. ovog lana izvrie se po pravilima o izvrenju na pokretnim
stvarima.
Ako je odreena mjera obezbjeenja iz lana 271. stav 1. taka 3, sud moe, na prijedlog
predlagaa obezbjeenja ili protivnika obezbjeenja, odrediti da se na predlagaa
obezbjeenja prenese pravo na ispunjenje potraivanja, u sluaju u kojem postoji
opasnost da se to potraivanje, zbog zakanjenja u njegovu ostvarenju, nee moi
realizovati ili da e se izgubiti pravo na regres prema treim licima.
Iznos koji se dobije prodajom pokretnih stvari ili naplatom potraivanja uvae se u
sudskom depozitu dok se ne obustavi mjera obezbjeenja ili dok predlaga obezbjeenja
ne predloi izvrenje, a najdue 30 dana poto potraivanje postane izvrno. Druge koristi
dobijene ostvarenjem potraivanja poloie se u sudski depozit ako je to mogue, ili e se

na koji drugi nain odrediti njihovo uvanje do obustave mjere obezbjeenja, odnosno
dok predlaga obezbjeenja ne predloi izvrenje, ali najdue 30 dana poto potraivanje
postane izvrno.
lan 284.
Predlaga obezbjeenja moe u prijedlogu za odreivanje mjere obezbjeenja ili
naknadno izjaviti da se, umjesto mjere obezbjeenja, zadovoljava davanjem odreenog
jemstva od strane protivnika obezbjeenja.
Davanje jemstva umjesto mjere obezbjeenja moe se odrediti i na prijedlog protivnika
obezbjeenja ukoliko se sa tim prijedlogom saglasi predlaga obezbjeenja.
lan 285.
Ako predlaga obezbjeenja u roku odreenim rjeenjem o odreivanju mjere
obezbjeenja ne podnese dokaz iz lana 280. ovog zakona, sud e obustaviti postupak i
ukinuti sprovedene radnje.
Na prijedlog protivnika obezbjeenja postupak e se obustaviti i ukinuti sprovedene
radnje ako su se okolnosti zbog kojih je mjera odreena docnije promijenile tako da vie
nije potrebna.
Sud e na prijedlog protivnika obezbjeenja obustaviti postupak i ukinuti sprovedene
radnje i u sljedeim sluajevima:
1) ako protivnik obezbjeenja poloi sudu duni iznos potraivanja koje se obezbjeuje,
sa kamatama i trokovima;
2) ako protivnik obezbjeenja uini vjerovatnim da je potraivanje u vrijeme donoenja
rjeenja o odreivanju mjere obezbjeenja ve bilo naplaeno ili dovoljno obezbijeeno;
3) ako je pravosnano utvreno da potraivanje nije nastalo ili da je prestalo.
U sluajevima iz st. 1. i 3. taaka 2. i 3. ovog lana, trokove prouzrokovane
odreivanjem i sprovoenje mjere obezbjeenja predlaga obezbjeenja duan je
nadoknaditi protivniku obezbjeenja.
lan 286.
Trokove nastale u toku postupka obezbjeenja prethodno snosi predlaga obezbjeenja.
Ako je prijedlog za odreivanje mjere obezbjeenja podnijet u toku parninog ili drugog
sudskog postuka, sud nadlean za odluivanje o tubenom zahtjevu ili drugom zahtjevu
e odluiti ko snosi trokove izdavanja i sprovoenja mjera obezbjeenja.
lan 287.
Predlaga obezbjeenja ima po optim pravilima imovinskog prava pravo na naknadu
tete koja mu je nanesena nepostupanjem lica koja su bila duna da postupe po rjeenju o
odreivanju mjere obezbjeenja.
lan 288.
Protivnik obezbjeenja ima po optim pravilima imovinskog prava prema predlagau
obezbjeenja pravo na naknadu tete koja mu je nanesena mjerom obezbjeenja za koju
je utvreno da je bila neosnovana ili koju predlaga obezbjeenja nije opravdao.
lan 289.
Potraivanja naknade tete iz l. 287. i 288. ovog zakona zastarijevaju u roku od godinu
dana od prestanka vaenja rjeenja kojim je mjera obezbjeenja izreena.
lan 290.
Mjere obezbjeenja sprovodi sud koji bi bio nadlean za sprovoenje izvrenja
pravosnane presude.
Dio etvrti
OPTE ODREDBE
Glava XI
STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI
lan 291.
Stranka u postupku moe biti svako fiziko i pravno lice.
Posebnim propisima moe se odrediti ko osim fizikih i pravnih lica moe biti stranka u
postupku.
Parnini sud moe, izuzetno, sa pravnim dejstvom u odreenoj parnici, priznati svojstvo
stranke i onim oblicima udruivanja koji nemaju stranaku sposobnost u smislu odredaba
st. 1. i 2. ovog lana ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u sutini ispunjavaju
bitne uslove za sticanje stranake sposobnosti, a naroito ako raspolau imovinom na
kojoj se moe sprovesti izvrenje.
Protiv rjeenja iz stava 3. ovog lana kojim se priznaje svojstvo stranke u parnici nije
dozvoljena posebna alba.
lan 292.
Stranka koja je potpuno poslovno sposobna moe sama vriti radnje u postupku (parnina
sposobnost).
Punoljetno lice kome je djelimino ograniena poslovna sposobnost parnino je sposobno
u granicama msvoje poslovne sposobnosti.
Maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost parnino je sposoban u
granicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost.
lan 293.
Stranku koja nema parninu sposobnost zastupa njen zakonski zastupnik.
Zakonski zastupnik odreuje se zakonom ili aktom nadlenog dravnog organa
donesenim na osnovu zakona.
U toku cijelog postupka sud e po slubenoj dunosti paziti da li lice koje se pojavljuje
kao stranka moe biti stranka u postupku i da li je parnino sposobno, da li parnino
nesposobnu stranku zastupa njen zakonski zastupnik i da li zakonski zastupnik ima
posebna ovlaenja kad su ona potrebna.
lan 294.
Zakonski zastupnik moe u ime stranke preduzimati sve radnje u postupku, ali ako je za
podnoenje ili povlaenje tube, za priznanje, odnosno za odricanje od tubenog zahtjeva,
za zakljuenje poravnanja ili za preduzimanje drugih radnji u postupku u posebnim
propisima odreeno da zastupnik mora imati posebna ovlaenja, on moe te radnje
preduzimati samo ako ima takva ovlaenja.
Lice koje se pojavljuje kao zakonski zastupnik duno je da na zahtjev suda dokae da je
zakonski zastupnik. Kad je za preduzimanje odreenih radnji u postupku potrebno
posebno ovlaenje, zakonski zastupnik je duan da dokae da ima takvo ovlaenje.
Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik lica pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu
panju u zastupanju, obavijestie o tome organ starateljstva. Ako bi usljed proputanja
zastupnika mogla nastati teta za lice pod starateljstvom, sud e zastati sa postupkom i
predloiti da se odredi drugi zakonski zastupnik.
lan 295.
Kad sud utvrdi da lice koje se pojavljuje kao stranka ne moe biti stranka u postupku, a
taj se nedostatak moe otkloniti, pozvae tuioca da izvri potrebne ispravke u tubi ili e
preduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti sa licem koje moe biti stranka u
postupku.
Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da zakonski zastupnik
nema posebna ovlaenja kad su ona potrebna, zatraie da nadleni organ starateljstva
postavi staraoca parnino nesposobnom licu, odnosno pozvae zakonskog zastupnika da
pribavi posebna ovlaenja ili e preduzeti druge mjere koje su potrebne da bi parnino
nesposobna stranka bila pravilno zastupana.
Sud e odrediti stranci rok za uklanjanje nedostataka iz st. 1. i 2. ovog lana. Dok se ne
uklone ovi nedostaci, u postupku se mogu preduzimati samo one radnje zbog ijeg
odlaganja bi mogle da nastanu tetne posljedice za stranku.
Ako se nedostaci iz st. 1. i 2. ovog lana ne mogu ukloniti ili ako odreeni rok
bezuspjeno protekne, sud e rjeenjem ukinuti radnje sprovedene u postupku ukoliko su
zahvaene ovim nedostacima i odbacie tubu ako su nedostaci takve prirode da
spreavaju dalje voenje parnice.
Protiv rjeenja kojim se nareuju mjere za uklanjanje nedostataka nije dozvoljena alba.
lan 296.
Ako se u toku postupka pred prvostepenim sudom pokae da bi redovan postupak oko
postavljanja zakonskog zastupnika tuenom trajao dugo, pa bi zbog toga mogle da
nastanu tetne posljedice za jednu ili obje stranke, sud e tuenom postaviti privremenog
zastupnika.
Pod uslovom iz stava 1. ovog lana sud e postaviti tuenom privremenog zastupnika
naroito u sluajevima:
1) ako tueni nije parnino sposoban, a nema zakonskog zastupnika;
2) ako postoje suprotni interesi tuenog i njegovog zakonskog zastupnika;
3) ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika;
4) ako je boravite tuenog nepoznato, a tueni nema punomonika;
5) ako se tueni ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomonika u Republici
Srpskoj, nalaze u inostranstvu, a dostavljanje se nije moglo izvriti.
O postavljanju privremenog zastupnika sud e bez odlaganja obavijestiti organ
starateljstva, kao i stranke kad je to mogue.
lan 297.
Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i dunosti zakonskog
zastupnika.
Ta prava i dunosti privremeni zastupnik vri sve dok se tueni ili njegov punomonik ne
pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio
staraoca.
lan 298.
Ako je privremeni zastupnik postavljen tuenom iz razloga navedenih u lanu 296. stav
2. take 4. i 5. ovog zakona, sud e u roku od osam dana izdati oglas koji e objaviti u
Slubenom glasniku Republike Srpske i na oglasnoj tabli suda.
lan 299.
Parnina sposobnost u Republici Srpskoj procjenjuje se po zakonima Republike Srpske.
Glava XII
PUNOMONICI
lan 300.
Stranke mogu preduzimati radnje u postupku lino ili preko punomonika.
Stranka koju zastupa punomonik moe uvijek doi pred sud i davati izjave pored svog
punomonika, ali suprotnu stranu, svjedoke i vjetake moe ispitivati samo preko
punomonika, ako je on prisutan na glavnoj raspravi.
lan 301.
Punomonik moe biti advokat, advokatsko drutvo ili zaposleni kod slube za besplatnu
pravnu pomo, kao i, za pravna lica zaposleni kod tog pravnog lica, a za fizika lica
brani, odnosno vanbrani drug stranke ili srodnik stranke po krvi ili po tazbini.
Ako utvrdi da punomonik koji je advokat ne vri svoju dunost u skladu sa Zakonom o
advokaturi, sud e o tome obavijestiti nadlenu advokatsku komoru.
U radnim sporovima besplatno radnika moe zastupati i lice uposleno za pruanje pravne
pomoi pri sindikatu, pod uvjetom da je diplomirani pravnik i da ima poloen pravosudni
ispit.
Ako u punomoi nisu blie odreena ovlatenja, punomonik iz stava 3. ovog lana ima
ovlatenja iz lana 307. ovog zakona.
lan 302.
Radnje u postupku koje punomonik preduzima u granicama punomoja imaju isto
pravno dejstvo kao da ih je preduzela sama stranka.
lan 303.
Stranka moe izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomonika na roitu na kome je ta
izjava data.
Ako je punomonik priznao neku injenicu na roitu na kome stranka nije prisustvovala
ili je neku injenicu priznao u podnesku, a stranka to priznanje docnije izmijeni ili
opozove, sud e cijeniti obje izjave u smislu lana 125. stav 2. ovog zakona.
lan 304.
Stranka moe ovlastiti punomonika da preduzima samo odreene radnje ili da
preduzima sve radnje u postupku.
lan 305.
Ako je stranka izdala advokatu punomoje za voenje parnice, a nije blie odredila
ovlaenja u punomoju, advokat je na osnovu ovakvog punomoja ovlaen:
1) da vri sve radnje u postupku, a naroito da podnese tubu, da je povue, da da
odgovor na tubu, da prizna tubeni zahtjev ili da se odrekne tubenog zahtjeva, da
zakljui poravnanje, da podnese pravni lijek i da se odrekne ili odustane od njega, kao i
da zahtijeva izdavanje mjera obezbjeenja;
2) da stavlja zahtjev za izvrenje i obezbjeenje i da preduzima potrebne radnje u
postupku povodom takvog zahtjeva;
3) da od protivne stranke primi dosuene trokove;
4) da pismeno ovlasti drugog advokata na preduzimanje samo pojedinih radnji u
postupku, osim zastupanja na glavnoj raspravi.
lan 306.
Advokata kome je stranka dala punomoje moe, uz izriito ovlaenje stranke,
zamjenjivati drugi advokat, a pred sudom prvog stepena i advokatski pripravnik koji je
kod njega zaposlen.
lan 307.
Ako stranka u punomoju nije blie odredila ovlaenja punomonika, punomonik koji
nije advokat moe na osnovu ovakvog punomoja da vri sve radnje u postupku, ali mu je
uvijek potrebno izrino ovlaenje za povlaenje tube, za priznanje ili za odricanje od
tubenog zahtjeva, za zakljuenje poravnanja, za odricanje ili odustanak od pravnog
lijeka i za prenoenje punomoja na drugo lice, kao i za podnoenje vanrednih pravnih
lijekova.
lan 308.
Stranka izdaje punomoje pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik.
Stranka koja nije pismena ili nije u stanju da se potpie stavie na pismeno punomoje
umjesto potpisa otisak kaiprsta. Ako se u ovom sluaju punomoje izdaje licu koje nije
advokat, potrebno je prisustvo dvojice svjedoka koji e se potpisati na punomoju.
Ako posumnja u istinitost pismenog punomoja, sud moe rjeenjem odrediti da se

podnese ovjereno punomoje. Protiv ovog rjeenja nije dozvoljena alba.
lan 309.
Punomonik je duan da pri prvoj radnji u postupku podnese punomoje.
Sud moe dozvoliti da radnje u postupku za stranku privremeno izvri lice koje nije
podnijelo punomoje, ali e istovremeno narediti tom licu da naknadno u odreenom
roku podnese punomoje ili odobrenje stranke za izvrenje parninih radnji.
Dok ne protekne rok za podnoenje punomoja, sud e odloiti donoenje odluke. Ako taj
rok bezuspjeno protekne, sud e nastaviti postupak, ne uzimajui u obzir radnje koje je
izvrilo lice bez punomoja.
Sud je duan da u toku cijelog postupka pazi da li je lice koje se pojavljuje kao
punomonik ovlaeno za zastupanje. Ako sud utvrdi da lice koje se pojavljuje kao
punomonik nije ovlaeno za zastupanje, ukinue parnine radnje koje je to lice
preduzelo ako te radnje stranka nije naknadno odobrila.
lan 310.
Stranka moe u svako vrijeme opozvati punomoje, a punomonik ga moe u svako
vrijeme otkazati.
Opozivanje, odnosno otkaz punomoja mora se saoptiti sudu pred kojim se vodi
postupak, pismeno ili usmeno na raspravnom zapisniku.
Opozivanje, odnosno otkaz punomoja vai za protivnu stranku od asa kada joj je
saopteno.
Poslije otkaza punomoja punomonik je duan da jo 15 dana vri radnje za lice koje mu
je izdalo punomoje ako je potrebno da od njega otkloni kakvu tetu koja bi u to vrijeme
mogla nastati.
lan 311.
Ako je punomoniku dato ovlaenje da moe vriti sve radnje u postupku, a stranka,
odnosno njen zakonski zastupnik umre ili postane poslovno nesposoban, ili ako zakonski
zastupnik bude razrijeen dunosti, punomonik je ovlaen da i dalje preduzima radnje u
postupku, ali nasljednik, odnosno novi zakonski zastupnik moe opozvati punomoje.
U sluajevima navedenim u stavu 1. ovog lana punomoniku koji nije advokat uvijek
prestaju ovlaenja koja se u punomoju moraju izriito navesti (lan 307.).
lan 312.
Prestankom pravnog lica prestaje i punomoje koje je ono izdalo.
U sluaju steaja, punomoje koje je izdao steajni dunik prestaje kad po vaeim
propisima nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog postupka.
Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog lana, punomonik je duan da jo 15 dana vri
radnje u postupku ako je potrebno da od stranke otkloni tetu.
Glava XIII
JEZIK U POSTUPKU
lan 313.
Pozivi, odluke i druga sudska pismena upuuju se strankama i drugim uesnicima u
postupku na jednom od jezika iz lana 6. ovog zakona.
lan 314.
Stranke i drugi uesnici u postupku pri ueu u postupku upotrebljavaju jedan od jezika
iz lana 6. ovog zakona.
lan 315.
Stranke i umjeai koji ne poznaju nijedan od jezika iz lana 6. ovog zakona obezbijedie
o svom troku usmeno i pismeno prevoenje procesnih radnji koje preduzimaju, kao i
druga usmena i pismena prevoenja za svoje potrebe.
Stranke i umjeai duni su obezbijediti i prevoenje koje se odnosi na izvoenje dokaza
koje su predloili.
Prevoenje vre tumai.
Glava XIV
VRIJEDNOST SPORA
lan 316.
Tuilac je duan u tubi navesti vrijednost predmeta spora, osim u sluajevima u kojim se
vrijednost spora ne moe izraziti u novcu.
Kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva.
Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna traenja ne uzimaju se u obzir pri odreivanju
vrijednosti spora ako ne ine glavni zahtjev.
lan 317.
Ako se zahtjev odnosi na budua davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora
rauna se po njihovom zbiru, ali najvie do iznosa koji odgovara zbiru davanja za vrijeme
od pet godina.
lan 318.
Ako jedna tuba protiv istog tuenog obuhvata vie zahtjeva koji se zasnivaju na istom
injeninom i pravnom osnovu, vrijednost se odreuje po zbiru vrijednosti svih zahtjeva.
Ako zahtjevi u tubi proizlaze iz raznih osnova, ili su istaknuti protiv vie tuenih,
vrijednost se odreuje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva.
lan 319.
Kad se spor vodi o postojanju najamnog ili zakupnog odnosa, ili iz odnosa korienja
stana odnosno poslovnih prostorija, vrijednost se rauna prema jednogodinjoj najamnini,
odnosno zakupnini, osim ako se radi o najamnom ili zakupnom odnosu zakljuenom na
krae vrijeme.
lan 320.
Ako se tubom zahtjeva samo davanje obezbjeenja za izvjesno potraivanje ili
ustanovljenje zalonog prava, vrijednost predmeta spora odreuje se prema iznosu
potraivanja koje treba obezbijediti, ali ako predmet zaloge ima manju vrijednost od
potraivanja koje treba obezbijediti, kao vrijednost predmeta spora uzee se vrijednost
predmeta zaloge.
lan 321.
Ako se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, ali tuilac u tubi navede da pristaje
da umjesto ispunjenja tog zahtjeva primi odreeni novani iznos, kao vrijednost predmeta
spora uzee se taj iznos.
U drugim sluajevima, kad se tubeni zahtjev ne odnosi na novani iznos, mjerodavna je
vrijednost predmeta spora koju je tuilac naznaio u tubi.
Ako je u sluaju iz stava 2. ovog lana tuilac suvie visoko ili suvie nisko naznaio
vrijednost predmeta spora, sud e, najdocnije na pripremnom roitu, a ako pripremno
roite nije odrano, onda na glavnoj raspravi prije poetka rasprave o glavnoj stvari,
brzo i na pogodan nain provjeriti tanost naznaene vrijednosti, te rjeenjem odrediti
vrijednost predmeta spora.
Protiv rjeenja iz prethodnog stava nije dozvoljena posebna alba.
lan 322.
Ako novani iznos nije izraen u konvertibilnim markama, ve u drugoj valuti, vrijednost
predmeta spora se utvruje u konvertibilnim markama, po srednjem kursu odnosne valute
koji je utvrdila nadlena finansijska organizacija u vrijeme podnoenja tube.
Glava XV
ROKOVI I ROITA
1. Rokovi
lan 323.
Ako rok nije odreen zakonom, odreuje ga sud s obzirom na okolnosti sluaja.
Rok koji sud odredi izuzetno se moe produiti na prijedlog zainteresovanog lica ako za
to postoje opravdani razlozi.
Prijedlog za produenje roka mora se podnijeti prije proteka roka ije se produenje trai.
Protiv rjeenja o produenju roka nije dozvoljena alba.
lan 324.
Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine.
Ako je rok odreen na dane, u rok se ne uraunava dan kad je izvreno dostavljanje ili
saoptenje, odnosno dan u koji pada dogaaj od kad treba raunati trajanje roka, ve se za
poetak roka uzima prvi naredni dan.
Rokovi odreeni na mjesece, odnosno na godine zavravaju se protekom onog dana
posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok
otpoeo. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se zavrava posljednjeg dana
tog mjeseca.
Ako posljednji dan roka pada na dravni praznik ili u nedjelju, ili u neki drugi dan kad
sud ne radi, rok istie protekom prvog narednog radnog dana.
lan 325.
Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je podnijet u roku ako je prije nego to rok
istekne predat nadlenom sudu.
Ako je podnesak upuen preko pote preporuenom poiljkom ili telegrafskim putem,
dan predaje poti smatra se kao dan predaje sudu kome je upuen, a ako je podnesak
upuen telefaksom danom predaje smatra se dan prijema telefaksa u sud.
Ako je podnesak upuen elektronskom potom, kao vrijeme predaje sudu smatra se
vrijeme koje je naznaeno na verifikaciji kvalifikovanog elektronskog potpisa.
Ako je podnesak upuen telegrafski, a ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu
moglo postupiti, smatrae se da je dat u roku ako uredan podnesak naknadno bude predat
sudu ili bude upuen sudu preporuenom poiljkom u roku od tri dana od dana predaje
telegrama poti.
Za lica koja se nalaze na obaveznoj vojnoj slubi u Vojsci Republike Srpske, dan predaje
podneska vojnoj jedinici, odnosno vojnim ustanovama smatra se kao dan predaje sudu.
Odredba stava 4. ovog lana odnosi se i na ostala lica koja se nalaze u slubi u vojnim
jedinicama, odnosno vojnim ustanovama u mjestima u kojima ne postoji redovna pota.
Za lica liena slobode dan predaje podneska upravi zatvora, odnosno ustanove za
izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija smatra se kao dan predaje sudu.
Ako je podnesak koji je vezan za rok predat ili upuen nenadlenom sudu prije isteka
roka, a stigne nadlenom sudu poslije isteka roka, smatrae se da je na vrijeme podnijet.
Odredbe st. 1. do 7. ovog lana primjenjuju se i na rok u kome se po posebnim propisima
mora podii tuba, kao i na rok zastarjelosti potraivanja ili nekog drugog prava.
2. Roita
lan 326.
Roite odreuje sud kad je to zakonom propisano.
Sud e na roite pozvati stranke i ostala lica ije prisustvo smatra potrebnim.
U pozivu sud e naznaiti mjesto, prostoriju i vrijeme odravanja roita, te navesti
stranke i predmet spora.
Sud e u pozivu naroito upozoriti stranke i ostale uesnike u postupku na zakonske
posljedice izostanka sa roita.
lan 327.
Roite se, po pravilu, odrava u sudskoj zgradi.
Sud moe odluiti da se roite odri van sudske zgrade kad nae da je to nuno ili da e
se na taj nain utedjeti u vremenu ili u trokovima postupka. Protiv ovog rjeenja nije
dozvoljena alba.
3. Povraaj u preanje stanje
lan 328.
Ako stranka propusti roite ili rok za preduzimanje neke radnje u postupku i usljed toga
izgubi pravo na preduzimanje te radnje, sud e toj stranci na njen prijedlog dozvoliti da
naknadno izvri tu radnju (povraaj u preanje stanje) ako ocijeni da je do proputanja
dolo usljed opravdanih razloga koji se nisu mogli predvidjeti niti izbjei.
Kad se dozvoli povraaj u preanje stanje, parnica se vraa u ono stanje u kome se
nalazila prije proputanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog proputanja donio.
lan 329.
Prijedlog za povraaj u preanje stanje podnosi se sudu kod koga je trebalo izvriti
proputenu radnju.
Prijedlog se podnosi u roku od osam dana, raunajui od dana kad je prestao razlog koji
je prouzrokovao proputanje, a ako je stranka tek docnije saznala za proputanje, od dana
kad je za to saznala.
Poslije proteka 60 dana od dana proputanja ne moe se traiti povraaj u preanje
stanje.
Ako se povraaj u preanje stanje predlae zbog proputanja roka, predlaga je duan da
istovremeno sa podnoenjem prijedloga izvri i proputenu radnju.
lan 330.
Ne moe se zahtijevati povraaj u preanje stanje ako je proputen rok za stavljanje
prijedloga da se dozvoli povraaj u preanje stanje, ili ako je proputeno roite
odreeno povodom prijedloga za povraaj u preanje stanje.
lan 331.
Sud e odmah odluiti o prijedlogu za povraaj u preanje stanje i nastaviti postupak.
lan 332.
Neblagovremene i nedozvoljene prijedloge za povraaj u preanje stanje odbacie sud
rjeenjem.
Po prijedlogu za povraaj u preanje stanje sud e zakazati roite, osim ako su

injenice na kojima se prijedlog zasniva optepoznate.
lan 333.
Protiv rjeenja kojim se usvaja prijedlog za povraaj u preanje stanje nije dozvoljena
posebna alba.
Protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za povraaj u preanje stanje nije dozvoljena
posebna alba, osim ukoliko je prijedlog podnijet zbog donoenja presude zbog
proputanja.
Glava XVI
PODNESCI
lan 334.
Tuba, odgovor na tubu, protivtuba, odgovor na protivtubu, pravni lijekovi i druge
izjave, prijedlozi i saoptenja koji se daju van rasprave podnose se pismeno (podnesci).
Uslov pismene forme ispunjavaju i podnesci upueni telegramom, telefaksom ili
elektronskom potom. Ovakvi podnesci se smatraju potpisanim, ako je u njima oznaen
poiljalac.
Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadravati sve ono to je potrebno da bi se po
njima moglo postupiti. Oni naroito treba da sadre: oznaenje suda, ime i prezime,
odnosno naziv pravnog lica, prebivalite ili boravite, odnosno sjedite stranaka, njihovih
zakonskih zastupnika i punomonika ako ih imaju, predmet spora, sadrinu izjave i potpis
podnosioca.
Ako izjava sadri kakav zahtjev, stranka treba u podnesku da navede injenice i dokaze
na kojima zasniva zahtjev.
Podnesci koji se dostavljaju elektronskom potom moraju biti ovjereni kvalifikovanim
elektronskim potpisom.
Podnesci sa prilozima koji se dostavljaju protivnoj stranci, predaju se sudu u dovoljnom
broju primjeraka za sud i protivnu stranku.
lan 335.
Isprave koje se prilau podnesku podnose se u izvorniku, prepisu ili fotokopiji.
Ako stranka priloi ispravu u izvorniku, sud e takvu ispravu zadrati, a protivnoj stranci
dozvolie da je razgleda. Kad prestane potreba da se takva isprava dri u spisima
predmeta, vratie se podnosiocu na njegov zahtjev, ali sud moe traiti od podnosioca da
spisima priloi prepis ili fotokopiju isprave.
Ako je isprava priloena u prepisu ili fotokopiji, sud e na zahtjev protivne stranke
pozvati podnosioca da podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj stranci dozvolie da
je pregleda. Sud e odrediti rok u kome se isprava mora predati, odnosno pregledati.
Protiv ovih rjeenja nije dozvoljena alba.
lan 336.
Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo
postupiti, sud e podnosiocu podnesak vratiti radi ispravke ili dopune, uz navode ta treba
ispraviti ili dopuniti i odrediti rok za ispravku ili dopunu podneska, koji ne moe biti dui
od osam dana.
Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen, odnosno dopunjen i predat sudu u roku
odreenom za dopunu ili ispravku, smatrae se da je podnijet sudu onog dana kad je prvi
put bio podnijet.
Smatrae se da je podnesak povuen ako ne bude vraen sudu u odreenom roku, a ako
bude vraen bez ispravke, odnosno dopune, odbacie se.
Ako podnesci ili prilozi nisu podnijeti u dovoljnom broju primjeraka, sud e pozvati
podnosioca da ih u odreenom roku podnese. Ako podnosilac ne postupi po ovom
nalogu, sud e podnesak odbaciti.
Glava XVII
DOSTAVLJANJE PISMENA
1. Opte odredbe
a) Nain dostavljanja pismena
lan 337.
Pismena se dostavljaju preko pote, preko ovlaenog pravnog lica registrovanog za
vrenje poslova dostavljanja ili preko ovlaenog slubenog lica suda.
lan 338.
Kad dostavljanje treba izvriti licima ili ustanovama u inostranstvu ili strancima koji
uivaju pravo imuniteta, dostavljnje e se izriti diplomatskim putem, ako u
meunarodnom ugovoru ili u ovom zakonu nije drugo odreeno.
Dravljanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu dostavljanje se vri putem pote ili

preko nadlenog konzularnog odnosno diplomatskog predstavnitva Bosne i
Hercegovineu toj dravi.
b) Dostavljanje fizikim i pravnim licima
lan 339.
Dostavljanje fizikim licima vri se predajom pismena licu kome se dostavljanje ima
izvriti, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.
Ako ovima zakonom nije drugaije odreeno, dostavljanje dravnim organima i pravnim
licima vri se predajom pismena licu ovlaenom za primanje pismena, ili, ako se takvo
lice ne zatekne u kancelariji odnosno poslovnoj prostoriji, radniku koji se tu zatekne.
lan 340.
Kad stranku zastupa zakonski zastupnik, odnosno punomonik, dostavljanje se vri
zakonskom zastupniku odnosno punomoniku.
Kad dravni organi ili pravna lica za svog punomonika odrede lice koje je njihov radnik,
dostavljenje se moe izvriti i u skladu sa odredbom lana 339. stav 2.
Ako stranka ima vie zaonskih zastupnika, odnosno punomonika, dovoljno je da se
dostavljanje izvri jednom od njih.
Dostavljanje advokatu kao punomoniku moe se izvriti i predajom pismena licu koje je
zaposleno u njegovoj advokatskoj kancelariji.
lan 341.
Vojnim licima, pripadnicima policije i pripadnicima u suvozemnom, rijenom,
pomorskom i vazdunom saobraaju dostavljanje se moe izvriti i preko njihove
komande, odnosno neposrednog starjeine.
Licima lienin slobode dostavljanje se vri preko uprave zatvora, odnosno uprave
ustanove za izvrenje krivinih i prekrajnih sankcija.
lan 342.
Dostavljanje pravnom licu moe se izvriti i putem njegove poslovne jedinice, ako spor
proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice.
Dostavljanje pravnom licu koje ima sjedite u inostranstvu, moe se izvriti i putem
njegovog zastupnitva, odnosno predstavnitva u Bosni i Hercegovini.
v) Vrijeme i mjesto dostavljanja

lan 343.
Dostavljanje se vri svakim radnim danom, u bilo koje vrijeme, u stanu ili na radnom
mjestu fizikog lica, u sjeditu dravnog organa, u kancelarji odnosno poslovnim pravnog
liac kome se ima izvriti, ili u sudu kad se lice kome se dostavljanje ima izvriti tamo
zatekne.
Dostavljanje se moe izvriti na bilo kome mjestu ako se vri linim uruenjem pismena
licu kome se dostavljanje ima izvriti.
2. Dostavljanje putem pote
lan 344.
Dostavljanje putem pote vri se:
- preporuenom pismonosnom poiljkom sa povratnicom, ili
- obinom pismonosnom poiljkom, u kojoj se uz pismeno dostavlja i obrazac o
potvrdi prijema, koji lice kome se pismeno dostavlja mora da potpie i vrati sudu.
3. Dostavljanje preko ovlaenog pravnog lica ili ovlaenog slubenog lica suda
a) Dostavljanje fizikim licima
lan 345.
Ovlaeno pravno lice registrovano za vrenje poslova dostavljanja i ovlaeno slubeno
lice suda dostavljanje fizikim licima po pravilu vre predajom pismena licu kome se
dostavljanje ima izvriti.
Ako se lice kome se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu, dostavljanje se vri
predajom pismena kome od njegovih odraslih lanova domainstva koji je duan da primi
pismeno, a ako se oni ne zateknu u stanu, pismeno e se predati nastojniku ili susjedu ako
oni na to pristanu.
Ako se dostavljanje vri na radnom mjestu lica kome se pismeno ima dostaviti, a to lice
se tu ne zatekne, dostavljanje se moe izvriti licu koje se na istom mjestu radi ako ono
pristane da primi pismeno.
Predaja pismena drugom licu nije dozvoljena ako ono uestvuje u parnici kao protivnik
lica kome se dostavljanje ima izvriti.
Lica kojima se po odredbama st. 2. i 3. ovog lana dostavljanje izvri umjesto licu kome
se pismeno ima dostaviti, duna su pismeno predati tom licu, na to e ih dostavlja i
upozoriti prilikom uruenja.
Kad se dostavljanje izvri po odredbama st. 2. ili 3. ovog lana, lice kome se pismeno
imalo dostaviti o tome e biti obavjeteno slanjem pismenog obavjetenja preko pote,
obinom pismonosnom poiljkom. U pismenom obavjetenju navodi se predmet spora,
vrsta pismena koje se ima dostaviti, datum, as i mjesto dostavljanja pismena, te ime i
prezime lica koje je primilo pismeno. Obavjetenje se mora poslati u toku istog dana ili
sljedeeg radnog dana po izvrenom dostavljanju.
lan 346.
Ako se pismeno ne moe dostaviti na nain predvien u lanu 345. ovog zakona, a
dostavlja utvrdi da lice kome se pismeno ima dostaviti stanuje na adresi na kojoj se
dostavljanje pokua izvriti, ostavie u stanu ili u prostorijama gdje to lice radi, ili pribiti
na vrata stana ili prostorije, pismeno obavjetenje da e pismeno biti ostavljeno u sudu i
da ga to lice tamo moe preuzeti u roku od 15 dana od dana pokuaja dostavljanja. U
pismenom obavjetenju navodi se i predmet spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti,
datum i as kada je obavjetenje ostavljeno, te naziv i adresa suda gdje se pismeno moe
preuzeti.
U toku istog dana ili sljedeeg radnog dana nakon pokuaja dostavljanja iz stava 1. ovog
lana, pismeno obavjetenje sa podacima navedenim u tom stavu poslae se licu kome se
dostavljanje ima izvriti i preko pote, obinom pismonosnom poiljkom.
Dostavljanje e se smatrati izvrenim na dan kada lice kome se pismeno ima dostaviti
preuzme pismeno u sudu, a ako pismneo ne bude preuzeto, istekom roka iz stava 1. ovog
lana.
lan 347.
Ako se dostavlja tuba, a tueni kome se tuba ima dostaviti se ne zatekne tamo gdje se
dostavljenje ima izvriti, dostavlja e se obavjestiti kad bi i na kome mjestu mogao
tuenog zatei, te e mu kod jednog od lica navedenih u lanu 345. st. 2. i 3. ovog zakona
ostaviti, ili, ako to nije mogue, na vrata stana ili prostorije gdje se dostavljanje vri
pribiti, pismeno obavjetenje da radi primanja tube bude u odreeni dan i as u svom
stanu, odnosno na svom radnom mjestu.
Ako dostavlja, i nakon to je postupio na nain predvien u stavu 1. ovog lana, u
vrijeme odreeno u obavjetenju ne zatekne tuenog kome se tuba ima dostaviti,
dostavljanje e se izvriti po odredbama l. 345. i 346. ovog zakona.
Druga pismena, osim tube, mogu se dostaviti po odredbama st. 1. i 2. ovog lana, ako je
to ovim zakonom izriito odreeno ili ako sud smatra da je prilikom dostavljanja
potrebna vea opreznost.
lan 348.
Ako se utvrdi da je lice kome se pismeno ima dostaviti privremeno odsutno i da lica
navedena u lanu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ne mogu pismeno na vrijeme predati,
vratie se pismeno sudu uz naznaenje gdje se odsutni nalazi, a dostavljanje e ponovo
biti pokuano u odgovarajue vrijeme.
Ako dostavlja utvrdi da lice kome se pismeno ima dostaviti ne stanuje na adresi na kojoj
se dostavljanje pokuava izvriti, ali istovremeno utvrdi tanu adresu tog lica,
dostavljanje e se izvriti na naknadno utvrenoj adresi. Ako dostavlja ne moe utvrditi
tanu adresu lica kome se pismeno ima dostaviti, pismeno e se vratiti sudu, a sud e od
stranke, koja je prvobitno sud obavijestila o adresi tog lica zatraiti da dstavi tanu
adresu.
Ako je utvreno da tueni kome se dostavljanje ima izvriti ne stanuje na adresi svog
posljednjeg poznatog boravita ili prebivalita, a njegovo sadanje boravite ili radno
mjesto se mogu utvrditi, dostavljanje pismena e se izvriti istovremenim obajvljivanjem
pismena na oglasnoj tabli suda i u najmanje jednim dnevnim novinama koje se
distributiraju u Republici Srpskoj.
Dostavljaje se smatra izvrenim protekom roka od 15 dana nakon dana objavljivanja.
U objavi se, osim pismena koje se ima dostaviti, navodi i ime i prezime lica kome se
dostavljanje vri, predmet spora i obavjetenje o tome kada se dostavljanje pismena
smatra izvrenim. Prilikom objavljivanja u dnevnim novinama, ako je pismeno koje se
dostavlja predugo da bi bilo objavljeno u cjelosti, objavljuje se samo kratka sadrina
pismena.
Lice kome se dostavljanje vri, bie obavijeteno o objavljivanju slanjem pismenog
obavjetenja preko pote, obinom pismonosnom poiljkom, na adresu njegovog
posljednjeg poznatog boravita.
Trokove objavljivanja u dnevnim novinama predujmljuje tuilac.
b) Dostavljanje pravnim licima
lan 349.
Ovlaeno pravno lice registrovano za vrenje poslova dostavljanja i ovlaeno slubeno
lice suda dostavljanje dravnim organima i pravnim licima po pravilu vre predajom
pismena jednom od lica iz lana 339. stav 2. ovog zakona.
Ako se dostavljanje ne moe izvriti po odredbi stava 1. ovog lana, a dostavlja utvrdi
da se sjedite dravnog organa odnosno kancelarija ili poslovne prostorije pravnog lica
nalaze na adresi na kojoj se dostavljanje pokuava izvriti, shodno se primjenjuju odredbe

lana 346. ovog zakona.
Ako se utvrdi da se kancelarija ili posovne prostorije pravnog lica ne nelaze na adresi
koja je upisana kao sjedite tog pravnog lica u odgovarajuem registru parvnih lica, a
njegovo novo sjedite nije poznato, shodno se primjenjuju odredbe lana 348. st. 3 do 7.
ovog zakona.
v) Odbijanje prijema pismena
lan 350.
Kad lice kome je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njegovog domainstva,
odnosno ovlaeno lice ili radnik u dravnom organu ili pravnom licu odbije da primi
pismeno, dostavlja e pismeno ostaviti u prostoriji gdje se dostavljanje vri ili e ga
pribiti na vrata te prostorije. Na dostavnici e zabiljeiti dan, as i razlog odbijanja
prijema, kao i mjesto gdje pismeno ostavljeno, i time se smatra da je dostavljanje
izvreno.
g) Dostavnica
lan 351.
Potvrdu o izvrenom dostavljanju (dostvnicu) potpisuju primalac i dostavlja. Primalac
e na dostavnici itko, slovima, napisati dan prijema, svoje ime i prezime i u kom svojstu
prima pismeno.
Ako je primalac nepismen ili nije u stanju da se potpie, dostavlja e postupiti kao u
prethodnom stavu ovog lana, i stavie napomenu zato primalac nije stavio svoj potpis.
Ako primalac odbije da potpie dostavnicu dostavlja e zabiljeiti na dostavnici i ispisati
slovima dan predaje i time se smatra daje dostavljanje izvreno.
Ako je dostavljanje izvreno po odredbi lana 347. stav 1. ovog zakona, na dostavnici e
se pored potvrde o prijemu pismena naznaiti da je prethodilo pismeno obavjetenje.
Ako je na dostavnici netano ili neitko naznaen datum dostavljanja ili je dostavnica
nestala, dostavljanje se moe dokazivati i na drugi nain.
4. Promjena adrese
lan 352.
Ako stranka ili njen zastupnik ili prije isteka roka od est mjeseci po pravosnanom
okonanju postupka promijene adresu na koju se dostavljanje vri, duni su o tome
odmah obavijestiti sud.
Ako protiv pravosnane odluke unutar roka iz stava 1. ovog lana bude izjavljena
revizija, taj se rok produava sve dok ne istekne est mjeseci od dostavljanja stranci
kojom se revizija odbacuje ili odbija ili pobijana odluka preinauje.
Ako povodom vanrednog pravnog ljeka pravosnana odluka bude ukinuta i predmet
vraen na ponovo suenje, smatrae se da rok iz stava 1. ovog lana nije ni poeo tei.
Ako stranka ili njen zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese, sud e odrediti
da se daljnja dostavljanja u parnici vre objavljivanjem pismena na oglasnoj tabli sud, sve
dok stranka ili njen zastupnik ne obavijeste sud o svojoj novoj adresi.
Dostavljanje iz stava 5. ovog lana smatra se izvrenim po isteku 15 dana od dana
objavljivanja pismena na oglasnoj tabli suda.
Kad punomonik za primanje pismena do isteka rokova iz stava 1. do 3. ovog lana
promijeni svoju adresu, a o tome ne obavijesti sud, sud e stranci na njen troak
imenovati zastupnika za primanje pismena preko kojeg e vriti sva dostavljanja, dok ne
primi obavjetenje stranke o postavljenu novog punomonika.
5. Punomonik i zastupnik za primanje pismena

lan 353.
Tuilac ili njegov zastupnik koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju punomonika u Bosni
i Hercegovini, duni su ve prilikom podnoenja tube imenovati punomonika za
primanje pismena u Bosni i Hercegovini. Ako oni tako ne postupe, sud e ih pozvati da u
odreenom roku imenuju punomonika za primanje pismena, uz upozorenje da e u
suprotom sud tubu odbaciti.
Tuenog ili njegovog zastupnika koji se nalazi u inostranstvu, a nemaju punomonika u
Bosni i Hercegovini, sud e ve prilikom dostavljanja prvog pismena pozvati da u
primjerenom roku postave punomonika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini, uz
upozorenje da e u suprotnom sud tuenom na njegov troak postaviti zastupnika za
primanje pismena i preko toga zastupnika obavijestiti tuenog odnosno njegovog
zastupnika o tom postavljenju.
Stranci koja opozove punomoje punomoniku za primanje pismena i istovremeno ne
postavi drugog takvog punomonika, sud e dostavljanje vriti objavljivanjem pismena
na oglasnoj tabli suda, sve dok ta stranka ne postavi drugog punomonika za primanje
pismena.
Ako punomonik za primanje pismena otkae punomoje, a stranka ne imenuje drugog
takvog punomonika u roku od 30 dana od dana kad sud obavjeten o otkazu punomoja,
sud e stranci na njen troak imenovati zastupnika za primanje pismena, te vriti sva
dostavljanja preko imenovanog zastupnika dok ne primi obavjetenje stranke o

postavljenju novog punomonika.
Sredstva za pokrie trokova postavljenog zastupnika tuenog za primanje pismena duan
je predujmiti tuilac.
lan 354.
Ako vie lica zajedniki tue, a nemaju zajednikog zakonskog zastupnika odnosno
punomonika, sud ih moe pozvati da u odreenom roku imenuju zajednikog
punomonika za primanje pismena. Ako sami tuioci u ostavljenom roku imenuju
zajednikog takvog punomonika, sud e jednog od njih odrediti za zajednikog
punomonika za primanja pismena i o tome obavjestiti stranke.
Odredbe stava 1. ovog lana primjenjivae se i kad je vie lica tueno kao jedinstveni
suparniari.
6. Dostavljanje od strane stranaka
lan 355.
Dostavljanje podneska protivnoj strani, osim tube, protiv tube, protivtube i pravnih
lijekova, moe izvrtiti i sama stranka.
U sluaju iz stava 1. ovog lana, stranka e jedan primjerak dostaviti lino protivnoj
stranci, odnosno njenom zakonskom zastupniku, odnosno punomoniku, a jedan
primjerak e predati sudu uz napomenu i dokaz da je dostavljnje drugoj strani ve
izvreno.
Na dostavljnje iz stava 2. ovog lana shodno se primjenjuju odredbe ovog poglavlja o
dostavljanju, osim odredbi lana 345 st. 2. do 6., l. 346. do 348, lana 349. st. 2. i 3,
lana 350. i lana 351. st. 2. do 6. ovog zakona.
Dostavljanje izvreno na nain iz stava 2. ovog lana smatra se urednim dostavljnjem.
Glava XVIII
PREGLEDANJE I PREPISIVANJE SPISA
lan 356.
Stranke imaju pravo da pregledaju i prepisuju spise parnice u kojoj uestvuju.
Ostalim licima koja imaju opravdan interes moe se dozvoliti pregledanje i prepisivanje
pojedinih spisa.
Kad je postupak u toku, dozvolu za pregledanje i prepisivanje daje sudija, a kad je

postupak zavren, predsjednik suda odnosno radnik u sudu koga on odredi.
Glava XIX
IZUZEE
lan 357.
Sudija ne moe suditi:
1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomonik stranke, ako je sa strankom
u odnosu saovlaenika, saobaveznika ili regresnog obaveznika, ili ako je u istom
predmetu sasluan ili predloen kao svjedok ili vjetak;
2) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomonik stranke srodnik po krvi u
pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobonoj liniji do etvrtog stepena, ili mu je
brani odnosno vanbrani drug ili srodnik po tazbini odnosno srodnik vanbranog
druga do drugog stepena, bez obzira da li su brak, odnosno vanbrana zajednica
prestali ili ne;
3) ako je staralac, usvojilac ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili
punomonika;
4) ako je u istom predmetu uestvovao u donoenju odluke nieg suda ili drugog
organa;
5) ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost.
lan 358.
Stranka podnosi zahtjev za izuzee sudije, im sazna da postoji koji od razloga za
izuzee, a najdocnije do zavretka rasprave, a ako nije bilo rasprave, do donoenja
odluke.
Stranka moe u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek, poimenino navesti sudiju
koji ne bi mogao uestvovati u donoenju odluke zbog razloga iz lana 357. ovog zakona.
Stranka moe taiti izuzee samo poimenino odreenog sudije koji u predmetu postupa.
Stranka je duna da u zahtjevu navede okolnosti zbog kojih smatra da postoji neki od
zaonskih osnova za izuzee.
lan 359.
O zahtjevu za izuzee sudije odluuje predsjednik suda.
Ako stranka trai izuzee predsjednika suda, odluku o izuzeu donosi predsjednik
neposredno vieg suda.
O zahtjevu za izuzee predsjednika Vrhovnog suda Republike Srpske odluuje opta

sjednica ovog suda.
Prije donoenja rjeenja o izuzeu uzee se izjava od sudije ije se izuzee trai, a po
potrebi izvrie se i drugi izviaji.
Protiv rjeenja kojim se usvaja zahtjev za izuzee nije dozvoljena alba, a protiv rjeenja
koim se zahtjev odbija nije dozvoljena posebna alba.
lan 360.
Kad sudija sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzee ili im sazna da postoji neki od
razloga za izuzee iz lana 357. ovog zakona, duan je da odmah o tome obavjesti
predsjednika suda, a da postupak nastavi bez odlaganja do donoenja odluke o izuzeu.
Ako se radi o izuzeu predsjednika suda, on e odrediti sebi zamjenika iz reda sudija tog
suda, a ako to nije mogue postupie po lanu 49. ovog zakona.
lan 361.
Odredbe ovog zakona o izuzeu sudija primjenjivae se shodno i na zapisniare.
O izuzeu zapisniara odluuje sudija.
Glava XX
SUPARNIARI
lan 362.
Vie lica mogu jednom tubom tuiti, odnosno biti tueni (suparniari):
1) ako su pogledu predmeta sopra u pravnoj zajednici ili ako njihova prava, odnosno
obaveze proistiu iz istog injeninog i pravnog osnova (materijalni suparniari);
2) ako su predmet spora zahtjevi, odnosno obaveze iste vrste koji se zasivaju na
bitno istovrsnom injeninom i pravnom osnovu, i ako postoji stvarna i mjesna
nadlenost istog suda za svaki i za svakog tuenog (formalni suparniari);
3) ako je to drugim zaonom odreeno.
Do zakljuenja pripremog roita moe, pod uslovima iz stava 1. ovog lana, uz tuioca
pristupiti novi tuilac, ili tuba moe biti proirena na novog tuenog sa njegovim
pristankom.
Lice koje pristupa tubi, odnosno na koje se tuba proiruje mora primiti parnicu u onom
stanju u kome se oa nalazi kad ono u nju stupa.
lan 363.
Tuilac moe tuiti dva ili vie tuenih i tako to e traiti da tubeni zahtjev bude
usvojen prema sljedeem tuenom za sluaj da bude pravosnano odbijen prema onom
koji je u tubi naveden prije njega.
Na nain predvien u stavu 1. ovog lana moe tuilac tubom obuhvatiti dva ili vie
tuenih samo ako prema svakom od njih istie isti zahtjev ili ako prema pojedinim od
njih istie razliite zahtjeve koji su meusobnoj vezi, i ako je isti sud stvarno i mjesno
nadlean za svaki od zahtjeva.
lan 364.
Lice koje u cjelini ili djelomino trai stvar ili pravo o kome izmeu drugih lica ve tee
parnica moe pred sudom pred kojim ta parnica tee tuiti obje stranke jednom tubom,
sve dok se postupak pravosnano ne zavri.
lan 365.
Svaki suparniar je u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili proputanja ne
koriste niti tete drugim suparniarima.
lan 366.
Ako se po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor moe rijeiti samo na jednak
nain prema svim suparniarima (jedinstveni suparniari), smatraju se oni kao jedna
parnina stranka, tako da se u sluaju ako pojedini suparniari propuste koju parninu
radnju, dejstvo parninih radnji koje su izvrilidrugi suparniari protee i na one koji te
radnje nisu preduzeli.
lan 367.
Ako rokovi za izvrenje odreene parnine radnje za pojedine jedinstvene suparniare
istiu u razno vrijeme, tu parninu radnju moe svaki suparniar preduzeti sve dok ma i
za jednog od njih jo tee rok za preduzimanje te radnje.
lan 358.
Svaki suparniar ima pravo da podnosi prijedloge koji se tiu toka parnice.
Glava XXI
UEE TREIH LICA U PARNICI
1. Uee umjeaa
lan 369.
Lice koje ima pravni interes da u parnici koja tee meu drugim licima jedna od stranaka
uspije, moe se pridruiti ovoj stranci.
Umjea moe stupiti u parnicu u toku cijelog postupka sve do pravosnanosti odluke o
tubenom zahjevu, kao i u toku postupka nastavljenog podnoenjem vanrednog pravnog
lijeka.
Izjavu o stupanju u parnicu umjea moe dati na roitu ili pismenom podneskom.
Podnesak umjeaa dostavlja se objema parninim strankama, a ako je izjava umjeaa
data na roitu, prepis odnosnog djela zapisnika dostavie se samo onoj stranci koja sa
roita izostala.
lna 370.
Svaka stranka moe osporiti umjeau pravo da uestvuje u postupku i predloiti da se
umjea odbije.
Do pravosnanosti rjeenja kojim se odbija uee umjeaa, umjea moe uestvovati u
postupku i njegove parnine radnje ne mogu se iskljuiti.
Protiv odluke suda kojom prihvata uee umjeaa nije dozvoljena posebna alba.
lan 371.
Umjea mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kad se
umjea u parnicu. U daljem toku parnice on je ovlaen da stavlja prijedloge i da
preduzima sve ostale parnine radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla da
preduzima stranka kojoj se pridruio.
Ako je umjea stupio u parnicu da pravosnanosti odluke o tubenom zahtjevu, ovlaen
je da podnese i vanredni pravni lijek.
Ako umjea podnese pravni lijek, primjerak njegovog podneska dostavie se i stranci
kojoj se pridruio.
Parnine radnje umjeaa imaju za stranku kojoj se pridruio pravno dejstvo ako nisu u
suprotnosti sa njenim radnjama.
Po pristanku svih parninih stranaka umjea moe stupiti u parnicu kao stranka umjesto
stranke kojoj se pridruio.
2. Obavjetenje treeg lica o parnici
lan 372.
Ako tuilac ili tueni treba tree lice da obavjesti o otpoetoj parnici, da bi se time
zasnovalo graansko-pravno djelovanje, oni mogu, sve dok se parnica pravosnano ne
dovri, to uiniti podneskom preko parninog suda, u kome e se navesti razlog
obavjetenja i u kakvom se stanju nalazi parnica.
Stranka koja je tree lice obavjestila o parnici ne moe zbog toga traiti prekid otpoete
parnice, produenje rokova, odgodu ili odlaganje roita.
Glava XXII
ZAPISNICI
lan 373.
Zapisnik se sastavlja o radnjama preduzetim na roitu.
Zapisnik se sastavlja i o vanijim izjavama ili saoptenjima koje stranke ili drugi uesnici
daju van roita. O manje vanim izjavama ili saoptenjima nee se sastavljati zapisnik
nego e se samo staviti slubena biljeka u spisu.
Zapisnik pie zapisniar.
lan 374.
U zapisnik se unosi: naziv suda, mjesto gdje se vri radnja, dan i as kad se vri radnja,
naznaenje predmeta spora i imena prisutnih stranaka ili treih lica i njihovih zakonskih
zastupnika ili punomonika.
Zapisnik treba da sadri bitne podatke o sadrini preduzete radneje. U zapisnik o glavnoj
raspravi naroito e se unijeti: da li je rasprava bila javna ili je javnost bila iskljuena,
sadrina izjava stranaka, njihovi prijedlozi, dokazi koje su ponudile, dokazi koji su
izvedeni, uz navoenje sadrine iskaza svjedoka i vjetaka, kako i odluke suda donijete
na roitu, odnosno izvorniku odluke poslije zakljuenja glavne rasprave.
Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije nita brisati, dodati ili mijenjati.
Precrtana mjesta moraju ostati itka.
lan 375.
Zapisnik se sastavlja na taj nain to sudija kazuje glasno zapisniaru ta e unijeti u
zapisnik, a po odobrenju sudije, stranka ili njen punomonik glasno kazuju ta e se
unijeti u zapisnik.
Staranke imaju pravo da proitaju zapisnik ili da zahtijevaju da im se proita, kao i da
stave svoje prigovore na sadrinu zapisnika.
To pravo imaju i druga lica ija je izjava unijeta u zapisnik, u pogledu onog dijela
zapisnika koji sadri njihovu izjavu.
Ispravke ili dodaci u pogledu sadrine zapisnika koje treba izvriti povodom prigovora
stranaka ili drugih lica ili po slubenoj dunosti, unijee se na kraju zapisnika. Na
zahtijev ovih lica unijee se i prigovori koji nisu usvojeni.
lan 376.
Zapisnik potpisuju sudija, zapisniar, stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili
punomonici, kao i tuma.
Svjedok i vjetak potpisuju svoj iskaz na zapisniku, kada se njihovo sasluanje vri pred
zamoljenim sudom.
Nepismeno lice ili lice koje se ne moe potpisati stavie na zapisnik otisak kaiprsta, a
zapisniar e ispod otiska upisati njegovo ime i prezime.
Ako se koja stranka, njen zakonski zastupnik ili punomonik, svjedok ili vjetak udalji
prije potpisivanja zapisnika ili nee da potpie zapisnik, to e se zabiljeiti u zapisniku i
navee se razlog koji je iznijet.
lan 377.
Ako se odluka donosi u vijeu o vijeanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik. Ako je
kod vieg suda u postupku u vezi sa pravnim lijekom odluka donijeta jednoglasno, nee
se sastavljati zapisnik, nego e se u izvorniku odluke staviti biljeka o vijeanju i
glasanju.
Zapisnik o vijeanju i glasanju sadri tok glasanja i odluku koja je donijeta.
Zapisnik potpisuju svi alnovi vijea i zapisniar. Zapisnik o vijeanju i glasanju
zatvorie se u poseban omot. Ovaj zapisnik moe razgledati samo vii sud kad rjeava o
parvnom lijeku, i u tom sluaju zapisnik e se ponovo zatvoriti u poseban pmot i na
omotu naznaiti da je zapisnik razgledan.
Biljeku o glasanju potpisuju svi lanovi vijea.
Glava XXIII
PREKID POSTUPKA
lan 378.
Postupak se prekida:
1) kad stranka umre ili izgubi parninu sposobnost, a nema punomonika u toj
parnici;
2) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlatenje za za
stupanje, a stranka nema punomonika u toj parnici;
3) kad stranka koja je pravno lice prestane postojati, odnosno kad nadleni organ
pravosnano odlui o zabrani rada;
4) kad nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog postupka;
5) kad usljed rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu;
6) kad je to drugima zakonom odreeno.
lan 379.
Osim sluajeva posebno predvienih u ovom zakonu, prekid postupka sud e odrediti:
1) ako je odluio da sam ne rjeava o prethodnom pitanju;
2) ako se stranka nalazi na podruju koje je zbog vanrednih dogaaja, kao to su
poplave i slino odsjeeno od suda.
Sud moe odrediti prekid opstupka ako se odluka o tuenom zahtjevu ne moe donijeti
prije nego to bude donesena odluka u postupku povodom privrednog prestupa ili u
krivinom postupku.
lan 380.
Za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju tei svi rokovi odreeni za vrenje
parninih radnji.
Za vrjeme trajanja prekida postupka sud ne moe preduzimati nikakve radnje u postupku,
ali ako je prekid nastupio poslije zakljuenja glavne rasprave, sud moe na osnovu te
rasprave donijeti odluku.
Parnine radnje koje je jedna stranka preduzela dok traje prekid postupka nemaju prema
drugoj stranci nikakvo pravno dejstvo. Njihovo dejstvo poinje tek poto postupak bude
nastavljen.
lan 381.
Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u lanu 378. ta. 1. do 4. voog zakona
nastavie se kad nasljednik ili staralac zaostavtine, novi zakonski zastupnik, steajni
upravnik ili pravni sljedbenici pravnog lica preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog
protivne strane pozove da to uine.
Ako je sud prekinuo postupak iz razloga navedenih u lanu 379. stav 1. taka 1. i stav 2.
ovog zakona postupak e se nastaviti kad se pravosnano zavri postupak pred sudom ili
drugim nadlenim organom, ili kad sud nae da vie ne postoje razlozi da se eka na
njegov zavretak.
U svim ostalim sluajevima prekinuti postupak nastavie se na prijedlog stranke im
prestanu razlozi prekida.
Rokovi koji su usljed prekida postupka prestali da teku poinju za zainteresovanu stranku
tei u cjelini iznova od dana kad joj sud dostavi rjeenje o nastavljanju postupka.
Stranci koja nije stavila prijedlog za nastavljanje postupka rjeenje o nastavljaju postupka
dostavlja se po odredbama lana 347. ovog zakona.
lan 382.
alba protiv rjeenja kojim se utvruje (lan 378.) ili odreuje (lan 379.) prekid
postupka ne zadrava izvrenje rjeenja.
Ako je sud na roitu odbio prijedlog za prekid postupka i odluio da se postupak odmah
nastavi protiv tog rjeenja nije dozvoljena posebna alba.
Glava XXIV
TROKOVI POSTUPKA
1. Parnini trokovi
lan 383.
Parnine trokove sainjavaju izdaci uinjeni u toku ili povodom postupka.
Parnini trokovi obuhvataju i nagradu za rad advokata i drugih lica kojima zakon
priznaje pravo na nagradu.
lan 384.
Svaka stranka prethodno sama snosi trokove koje je prouzrokovala svojim radnjama.
lan 385.
Kad stranka predloi izvoenje dokaza, duna je da po nalogu suda uanprijed poloi
iznos potreban za podmirenje trokova koji e nastati povodom izvoenja dokaza.
Kad izvoenje dokaza predloe obje stranke, sud e odrediti da iznos potreban za
podmirenje trokova poloe obje stranke na jednake dijelove.
Sud e odustati od izvoenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje trokova ne bude
poloen u roku koji sud odredi.
Izuzetno od odredbe stava 3. ovog lana, ako sud po slubenoj dunosti odredi izvoenje
dokaza radi utvrivanja injenica u vezi sa primjenom lana 3. stav 2. ovog zakona, a
stranke ne ploe odreeni iznos, predujam trokova za izvoenje dokaza isplatie se iz
sredstava suda.
lan 386.
Stranka koja u cjelini izgubi parnicu duna je da protivnoj stranci naknadi trokove.
Ako stranka djelimino uspije u parnici, sud moe s obzirom na postignuti uspjeh,
odrediti da svaka stranka podmiruje svoje trokove ili da jedna stranka naknadi drugoj
srazmjeran dio trokova.
Sud moe odluiti da jedna stranka naknadi sve trokove koje je druga stranka imala, ako
protivna stranka nije uspjela samo u srazmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog
tog dijela nisu nastali posebni trokovi.
Prema rezultatu dokazivanja sud e odluiti da li e trokove iz lana 385. stav 4. ovog
zakona snositi jedna ili obje stranke ili e ti trokovi pasti na teret trokova suda.
lan 387.
Pri odluivanju koji e se trokovi nadokanditi stranci sud e uzeti u obzir samo one
trokove koji su bili potrebni radi voenja parnice. O tome koji su trokovi bili potrebni,
kao i o visini trokova odluuje sud ocjenjujui briljivo sve okolnosti.
Ako je propisana tarifa za nagrade advokata ili za druge trokove, ovi trokovi odmjerie
se po toj tarifi.
lan 388.
Stranka je duna da nezavisno od ishoda parnice naknadi protivnoj stranci trokove koje
je prouzrokovala svojom krivicom ili sluajem koji se njoj dogodio.
lan 389.
Ako nije bilo povoda za podnoenje tube, zbog toga to je tueni ve priznao svoju
obavezu i bio je spreman ispuniti, ili zbog drugih razloga, tuilac e naknaditi tuenom
parnine trokove.
lan 390.
Tuilac koji povue tubu duan je da protivnoj stranci naknadi parnine trokove, osim
ako je povlaenje tube uslijedillo poslije ispunjenja zahtjeva od strane tuenog.
Stranka koja odustane od pravnog lijeka duna je da protivnoj staranci naknadi trokove
nastale povodom pravnog lijeka.
lan 391.
Svaka stranka snosi svoje trokove ako je parnica zavrena sudskim poravnanjem, a u
poravnanju nije drugaije ugovoreno.
Trokovi poravnanja koje je pokuano ali nije uspjelo ulaze u parnine trokove.
lan 392.
Ako u izlunoj parnici bude usvojen tubeni zahtjev za izluenje stvari, a sud utvrdi da je
tueni kao povjerilac u izvrnom postupku imao opravdanih razloga da smatra da ne
postoje prava treih lica na ovim stvarima, odredie da svaka stranka snosi svoje
trokove.
lan 393.
Suparniari snose trokove na jednake dijelove.
Ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u predmetu spora, sud e prema
srazmjeri tog udjela odrediti koliki e dio trokova naknaditi svaki od suparniara.
Suparniari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari, odgovaraju solidarno i za
trokove dosuene protivnoj strani.
Za trokove prouzrokaovane posebnim parninim radnjama pojedinih suparniara ostali
supraniari ne odgovaraju.
lan 394.
Ako ombudsmen uestvuje u postupku kao stranka, on ima pravo na naknadu trokova
po odredbama ovog zakona, ali ne i pravo na nagradu.
lan 395.
Odredbe o trokovima primjenjuju se i na stranke koje zastupa javno pravobranilatvo. U
tom sluaju trokovi postupku obuhvataju i iznos koji bi se stranci priznao na ime
nagrade advokatu.
lan 396.
O naknadi trokova odluuje sud na odreeni zahtjev stranke bez raspravljanja.
Stranka je duna da u zahtjevu opredijeljeno navede trokove za koje trai naknadu.
Zahtjev za naknadu trokova stranka je duna da stavi najdocnije do zavretka
raspravljanja koje prethodi odluivanju o trokovima, a ako se radi o donoenju odluke
bez prethodnog raspravljanja, stranka je duna da zahtjev za naknadu trokova stavi u
prijedlogu o kome sud treba da odlui.
O zahtjevu za naknadu trokova sud e odluiti u presudi ili rjeenju kojim se zavrava
postupak pred tim sudom.
U toku postupka sud e posebnim rjeenjem odluiti o naknadi trokova samo kad pravo
na naknadu trokova na zavisi od odluke o glavnoj stvari.
U sluaju iz lana 390. ovog zakona, ako povlaenje tube ili odustanak od pravnog
lijeka nije izvren na raspravi, zahtjev za naknadu trokova se moe staviti u roku od 15
dana po prijemu obavjetenja o odustanku, odnosno o povlaenju tube.
lan 397.
Kad sud odbaci ili odbije pravni lijek, odluie i o trokovima nastalim u postupku
povodom tog pravnog lijeka.
Kad sud preinai odluku protiv koje je podnjet pravni lijek ili ukine tu odluku i odbaci
tubu, odluie o trokovima cijelog postupka.
Kad se ukine odluka protiv koje je podnijet pravni lijek i predmet vrati na ponovno
suenje, ostvie se da se o trokovima postupka povodom pravnog lijeka odlui u
konanoj odluci.
Sud moe postupiti po odredbi stava 3. ovog lana i kad odluku protiv koje je podnijet
pravni lijek samo djelimino ukine.
lan 398.
Odluka o trokovima sadrana u presudi moe se napadati samo albom na rjeenje ako
se istovremeno ne napada i odluka o glavnoj stvari.
2. Trokovi u postupku za obezbjeenje dokaza.

lan 399.
Trokove postupka za obezbjeenje dokaza snosi stranka koja je podnijela prijedlog za
obezbjeenje dokaza. Ona je duna da naknadi i trokove protivnoj stranci, odnosno
postavljenom prvremenom zastupniku.
Ove trokove stranka moe naknadno ostvarivati kao dio parninih trokova, prema
uspjehu u parnici.
3. Oslobaenje od plaanja trokova postupka
lan 400.
Sud e osloboditi od plaanja trokva postupka stranku koja prema svom optem
imovnom stanju nije u mogunosti da snosi ove trokove bez tete po nuno izdravanje
svoje i svoje porodice.
Osloboenje od plaanja trokova postupka obuhvata oslobaanje od plaanja taksa i
oslobaanje od polaganja predujma za trokove svjedoka, vjetaka, uviaja, prevoenja i
sudskih oglasa. Sud moe osloboditi stranke od plaanja svih trokva ili jednog dijela
trokova postupka.
lan 401.
Prilikom donoenja odluke o osloboenju od plaanja trokova postupka sud e briljivo
ocijeniti sve okolnosti, a naroito e uzeti u obzir vrijednosti predmeta spora, broj lica
koje stranka izdrava i prihode koje imaju stranka i lanovi njene porodice.
lan 402.
Odluku o osloboenju od plaanja trokova postupka donosi prvostepeni sud na prijedlog
stranke.
Stranka je duna da uz prijedlog podnese dokaze o svom imovnom stanju.
Kad je to potrebno, sud moe po slubenoj dunosti pribaviti potrebne podatke i
obavjetenja o imovnom stanju stranke koja trai osloboenje, a moe o tome sasluati i
protivnu stranku.
Protiv rjeenja suda kojim se usvaja prijedlog stranke za oslobaanje plaanja trokova
postupka nije dovoljena alba.
lan 403.
Predujam za trokove od ijeg je plaanja stranka osloboena, isplatie se iz sredstava
suda.
lan 404.
Rjeenje o osloboenju od plaanje trokova postupka prvostepeni sud moe u toku
postupka ukinuti ako utvrdi da je stranka u stanja da snosi trokove postupka. Tom
prilikom sud e rijeiti da li e stranka potpuno ili djelimino naknaditi i one trokove i
takse od kojih je ranije bila osloboena.
Prvenstveno se imaju nadokanaditi iznosi isplaeni iz sredstava suda.
lan 405.
Takse i trokovi isplaeni iz sredstava suda, ine dio parninih trokova.
O naknadi ovih trokova od strane protivnika stranke koja je osloboena od plaanja
trokova postupka sud e odluiti po odredbama o naknadi trokova.
Takse i trokove isplaene iz sredstava suda naplauje po slubenoj dunosti prvostepeni
sud od stranke koja je duna da naknadi ove trokove.
Ako je protivnik stranke koje je osloboena od plaanja trokova postupka odlukom suda
obavezan da naknadi parnine trokove, a utvrdi se da on nije u stanju da te trokove
plati, sud moe naknadno odrediti da trokove iz stava 1. ovog lan plati u cjelini ili
djelimino stranka koja je osloboena od plaanja torkova postupka iz onog to joj je
dosueno. Time se ne dira u pravo ove stranke da za ono to je platile trai naknadu od
protivnika.
Glava XXV
NEPOTIVANJE SUDA
lan 406.
Sud e u toku postupka kazniti novanom kaznom od 100 do 1.000 konvertibilnih
maraka stranku zakonskog zastupnika, punomonika ili umjeaa koji svojim parninim
radnjama tee zloupotrijebe prava priznata ovim zakonom.
lan 407.
Novanom kaznom od 100 do 1.000 konvertabilnih maraka sud e kazniti lice koje u
podnesku vrijea sud, stranku ili drugog uesnika u postupku.
Ako lice koje uestvuje u postupku ili lice koje kao slualac prisutan raspravi, vrijea sud
ili druge uesnike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za odravaje
reda, sud e ga opomenuti. Ako opomena bude bezuspjena sud e opomenuto lice
udaljiti iz sudnice ili kazniti novanom kaznom od 100 do 1.000 konvertabilnih maraka, a
moe ga i udaljiti i kazniti novanom kaznom.
Ako stranka bude udaljena iz sudnice, roite e se odraati i bez njenog prisustva.
Ako iz sudnice bude udaljen punomonik, sud e na zahtjev stranke odloiti roite, ako
stranka bude prisutna roitu, sud e uvijek odloiti roite i obavijestiti stranku da je
njezin punomonik udaljen sa roita zbog naruavanja reda.
Kad sud kazni novanom kaznom ili udalji iz sudnice advokata ili advokatskog
pripravnika kao punomonika, obvjestie o tome advokatsku komoru.
lan 408.
Sud e novanom kaznom od 100 do 1.000 konvertibilnih maraka kazniti punomonika
za primanje pismena koji protivno odredbi alna 352. stav 7. ovog zakona ne obavijesti
sud o promjeni adrese.
Sud e na zahtjev stranke narediti punomoniku za primanje pismena da naknadi
trokove koje je prouzrokovao neopravdanim nedostavljnjem obavjetenja o promjeni
adrese.
lan 409.
Sud e kazniti novanom kaznom od 100 do 1.000 konvertibilnih maraka lice koje
neosnoavno odbije primiti pismeno, te lice koje na neki nain ometa dostavljanje
pismena, svjesno onemoguavajui ili oteavajui primjenu odredaba ovog zakona o
dostavljanju.
Sud e na zahtjev stranke narediti licu iz stava 1. ovog lana da naknadi trokove koje je
svojim ponaanjem opisanim u stavu 1. ovog lana prouzrokovalo.
lan 410.
Ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja
ili opravdnog razloga udalji sa mjesta gdje treba da bude sasluan, sud e narediti da se
prinudno dovede i naknadi trokove prinudnog dovoenja i kazniti ga novanom kaznom
od 100 do 1.000 konvertibilnih maraka.
Ako svjedok doe i nakon to je upozoren na posljedice uskrati svjedoenje ili odgovor
na pojedino pitanje, a sud ocijeni da su razlozi uskraivanja neopravdani, kaznie ga
novanom kaznom od 100 do 1.000 konvertibilnih maraka, a ako poslije toga odbije da
svjedoi, moe ga zatvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane svjedoiti ili dok
njegovo sasluanje ne postane nepotrebno, ali najdue 15 dana.
Sud e na zahtjev stranke narediti svjedoku da naknadi torkove koje je prouzrokovao
svojim neopravdanim izostankom, odnosno neopravdanim odbijanjem da svjedoi.
Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak, sud e opozvati svoje rjeenje o kazni, a
moe svjedoka sasvim ili djelimino, osloboditi od naknade trokova. Sud moe opozvati
svoje rjeenje o kazni kad svjedok naknadno pristne da svjedoi.
lan 411.
Sud e novanom kaznom od 100 do 1.000 konvertibilnih maraka kazniti vjetaka koji ne
dostavi nalaz i miljenje u ostavljnom roku, ili ako ne doe na roite iako je uredno
pozvan, a izostanak ne opravda.
Sud e novanom kaznom iz stava 1. ovog lana kazniti vjetaka koji bez opravdanog
razloga odbije da vjetai.
Sud e na zahtjev stranke narediti vjetaku da naknadi trokove koje je prouzrokovao
svojim neopravdanim nedostavljanjem nalaza i miljnja, neopravdanim izostankom,
odnosno neopravdanim odbijanjem da vjetai.
Rjeenje o kazni sud moe opozvati pod uslovima iz lana 410. stav 4. ovog zakona.
Odredbe ovog lana shodno se primjenjuju i na tumae.
lan 412.
Ako lice koje je novano kanjeno po odredbama ovog zakona ne plati tu kaznu u
odreenom roku, ona e se zamijeniti kaznom zatvora, ije trajanje odmjerava sud
srazmjerno visini izreene kazne u skladu sa odredbama krivinog zakona, ali koje ne
moe biti due od 15 dana.
lan 413.
alba protiv rjeenja iz l. 406, 407, 408. stav 1, 410. stav 1. i 411. stav 1. ovog zakona
ne odlae izvrenje rjeenja.
alba protiv rjeenja iz l. 410. stav 2. i 411. stav 2. ne zadrava izvrenje rjeenja, osim
ako se u toj albi pobija i odluka suda kojom nisu prihvaeni razlozi svjedoka za
uskraivanje svjedoenja ili odgovora na pojedino pitanje, onosno razlozi vjetaka za
uskraivanje vjetaenja.
Glava XXVI
PRAVNA POMO
lan 414.
Sudovi u Republici Srpskoj duni su u parninom postupku pruati pravnu pomo svim
sudovima u Bosni i Hercegovini.
Ako zamoljeni sud nije nadlean da izvri radnju za koju je zamoljen, ustupie molbu
nadlenom sudu, odnosno drugom dravnom organu, i o tome e bavjestiti sud od koga je
primio molbu, a ako mu nadleni sud, odnosno dravni organ nije poznat, vratie molbu
sudu koji je podnio molbu.
Ako u jednom mjestu postoji vie sudova stvarno nadlenih za pruanje pravne pomoi,
molba za pruanje pravne pomoi moe se podnijeti bilo kome od tih sudova.
lan 415.
Sudovi e ukazivati pravnu pomo inostranim sudovima u sluajevima predvienim
meunarodnim ugovorom, kao i kad postoji uzajmanost u ukazivanju pravne pomoi. U
sluaju sumnje o postojanju uzajamnosti, objanjenje daje Ministarstvo pravde Republike
Srpske.
Sud e uskratiti pravnu pomo inostranom sudu ako se trai izvrenje radnje koja je
protivna javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske. U takvom
sluaju sud nadlean za pruanje pravne pomoi dostavie po slubenoj dunosti predmet
Vrhovnom sudu Republike Srpske radi donoenja konane odluke.
Odredbe lna 414. st. 2. i 3. ovog zakona vae i za postupanje sa molbom inostranog
suda.
lan 416.
Sudovi ukazuju pravnu pomo inostranim sudovima na nain predvien u domaem
zakonu. Radnja koja je predmet molbe inostranog suda moe se izvriti na nain koji
zahtijeva inostrani sud, ako takav postpak nije protivan javnom poretku Bosne i
Hercegovine, odnosno Republike Srpske.
lan 417.
Ako meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno, sudovi e uzimati u postupak
molbe za pravnnu pomo inostranih sudova samo ako su molba i prilozi sastavljeni na
jeziku koji je u slubenoj upotrebi u Republici Srpskoj ili ako je priloen ovjereni prevod
na tom jeziku.
lan 418.
Ako menarodnim ugovorom nije to drugo odreeno, molbe domaih sudova za pravnu
pomo dostavljaju se inostranim sudovima diplomatskim putem preko organa uprave
nadlenog za inostrane poslove Bosne i Hercegovine. Molbe i prilozi moraju biti
sastavljeni na jeziku zamoljene drave ili uz njih mora biti priloen njihov ovjereni
prevod na tom jeziku.
Dio peti
POSEBNI POSTUPCI
Glava XXVII
POSTUPAK U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA
lan 419.
Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parnicama iz radnih odnosa
primjenjivae se ostale odredbe ovog zakona.
lan 420.
U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a naroito pri odreivanju rokova i roita, sud
e uvijek obraati naroitu panju na potrebu hitnog rjeavanja radnih sporova.
lan 421.
Sud e u presudi kojom nalae izvrenje neke inidbe odrediti rok od 15 dana za njeno
izvrenje.
lan 422.
Rok za podnoenje albe na presudu, odnosno rjeenje iz radnih odnosa iznosi 15 dana.
Glava XXVIII
POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA POSJEDA
lan 423.
Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parnicama zbog smetanja posjeda
primjenjivae se ostale odredbe ovog zakona.
lan 424.
Pri odreivanju rokova i roita po tubama zbog smetanja posjeda sud e uvijek obraati
naroitu panju na potrebu hitnog rjeavanja prema prirodi svakog pojedinog sluaja. Pri
tome, sud moe odrediti i rokove krae od onih predvienih odredbama ovog zakona o
redovnom postupku.
lan 425.
Raspravljanje o tubi zbog smetanja posjeda ograniie se samo na raspravljanje i
dokazivanje injenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Iskljueno je
raspravljanje o pravu na posjed, o pravnom osnovu, savjesnosti posjeda ili o zahtjevima
za naknadu tete.
lan 426.
Rok za ispunjenje dunosti koje su naloene strankama sud e odrediti prema
okolnostima pojedinog sluaja.
Rok za podnoenje albe iznosi 15 dana.
U izuzetnim okolnostima sud moe odluiti da alba ne zadrava izvrenje rjeenja.
Protiv rjeenja donijetih u parnicama zbog smetanja posjeda revizija nije dozvoljena.
lan 427.
Tuilac gubi pravo da u izvrnom postupku zahtijeva izvrenje rjeenja kojim se tuenom
po tubi zbog smetenja posjeda nalae izvrenje odreene radnje, ako nije zahtijevao
izvrenje u roku od 60 dana po proteku roka koji je rjeenjem odreen za izvrenje te
radnje.
Glava XXIX
POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI
lan 428.
Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u postupku u sporovima male vrijednosti
primjenivae se ostale odredbe ovog zakona.
lan 429.
Sporovi male vrijednosti, u smislu odredaba ovog zakona, jesu sporovi u kojima se
tubeni zahtijev odnosui na potraivanje u novcu koji ne prelazi iznos od 3.000
konvertibilnih maraka.
Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tubeni zahtijev ne odnosi

na potraivanje u novcu, a tuilac je u tubi naveo da pristaje da umjesto ispunjenja
odreenog zahtijeva primi odreeni novani iznos koji ne prelazi iznos iz stava 1. ovog
lana (lan 321. stav 1.).
Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tubenog zahtjeva
nije novani iznos, ve predaja pokretne stvari ija vrijednost, koju je tuilac u tubi
naveo, ne prelazi iznos iz stava 1. ovog lana (lan 321. stav 2.).
lan 430.
Ne smatraju se sporovima male vrijednosti, u smislu odredaba ovog zakona, sporovi o
nepokretnostima, sporovi iz radnih odnosa i sporovi zbog smetanja posjeda.
lan 431.
U postupku u sporovima male vrijednosti dozvoljena je posebna alba sam protiv rjeenja
kojim se okonava postupak.
Ostala rjeenja protiv kojih je po ovom zakonu dozvoljena alba mogu se pobijati samo
albom protiv odluke kojom se postupak okonava.
Rjeenja iz stava 2. ovog lana ne dostavljaju se strankama, ve se objavljuju na roitu.
lan 432.
Ako tuilac preinai tubeni zahtjev tako da vrijednost predmeta spora prelazi iznos od
3.000 konvertibilnih maraka, postupak e se dovriti po odredbama ovog zakona o
redovnom postupku.
Ako tuilac do zakljuenja glavne rasprave koja se vodi po odredbama ovog zakona o
redovnom postupku smanji tubeni zahtijev tako da vie ne prelazi iznos od 3.000
konvertibilnih maraka, dalji postupak sprovee se po odredbama ovog zakona o
postupku u sporovima male vrijednosti.
lan 433.
Presuda ili rjeenje kojim se zavrava spor male vrijednosti moe se pobijati samo zbog
povrede odredaba parninog postupka i zbog pogrene primjene materijalnog prava.
U presudi, odnosno rjeenju iz stava 1. ovog lana sud je duan da navede razloge iz
kojih se moe izjaviti alba.
Protiv prvostepene presude, odnosno rjeenja iz stava 1. ovog lana stranke mogu
izhjaviti albu u roku od 15 dana.
U posupku u sporovima male vrijednosti, rok iz lana 179. stav 2. i lana 192. stav 1.
ovog zakona iznosi 15 dana.
Glava XXX
POSTUPAK PRED ARBITRAOM
lan 434.
Stranke se mogu sporazumjeti da rjeavanje spora povjere arbitrai, osim ako se radi o
zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati u smislu lana 3. stav 2. ovog zakona.
lan 435.
Ugovor o arbitrai moe se zakljuiti kako u pogledu odrenog spora, tako i u pogledu
buduih sporova koji mogu proizai iz odreenog pravnog odnosa. Ugovor o arbitrai
punovaan je samo ako je zaljuen u pismenom obliku i ako su ga potpisale sve stranke.
Ugovor o arbitrai zakljuen je u pismenom obliku i kad je zakljuen razmjenom pisama,
telegrama, teleksa ili drugih sredstava telekomunikacija koja omoguavaju pismeni dokaz
o zakljuenom ugovoru.
Ugovor o arbitrai zakljuen je u pismenom obliku i kad je zakljuen razmjenom tube u
kojoj tuilac navodi postojanje tog ugovora i odgovora na tubu u kome tueni ne
osporava.
Ugovor o arbitrai moe se dokazivati samo ispravama.
lan 436.
Ugovor o arbitrai je punovano zakljuen i kad je odredba o nadlenosti arbitrae
sadrana u optim uslovima za zakljuenje pravnog posla.
lan 437.
Broj arbitara arbitrae mora biti neparan.
Ako ugovorom stranaka nije odreen broj arbitara, svaka stranka postavlja po jednog
arbitra, a oni biraju predsjednika.
lan 438.
Ako su stranke za rjeavanje odreenog spora ugovorile nadlenost arbitrae, sud kome
je podnijeta tuba u istom sporu i meu istim strankama na prigovor tuenog oglasie se
nenadlenim, ukinue sprovedene radnje u postupku i odbacie tubu.
Prigovor iz stava 1. ovog lana tueni moe staviti najdocnije u odgovoru na tubu.
lan 439.
Stranku, koja po ugovoru o arbitrai treba da postavi arbitra, moe pozvati protivna
stranka da u roku od 15 dana izvri ovo postavljenje i da je o tome obavijesti.
Poziv u smislu stava 1. ovog lana je punovaan samo ako je stranka koja ga upuuje
postavila svog arbitra i o tome izvijestila protivnu stranku.
Kad po ugovoru o arbitrai postavljanje arbitara treba da izvri tree lice, svaka stranka
moe uputiti opziv iz stava 2. ovog lana tom licu.
Lice koje je pozvano da postavi arbitra vezano je za postavljenje koje je izvreno im je
to postavljenje saopteno protivniku, odnosno jednoj od stranaka.
lan 440.
Ako arbitar ne bude ne vrijeme postavljen, a iz ugovora ne proizlazi to drugo, arbitra e
na prijedlog stranke postaviti sud.
Ako arbitri ne mogu da se sloe o izboru predsjednika, a iz ugovora ne prizlazi to drugo,
predsjednika e na prijedlog svakog arbitara ili stranke postaviti sud.
Za postavljenje arbitra, odnosno predsjednika arbitrae, nadlean je sud koji bi za spor
bio nadlean u pravom stepenu da nije zakljuen ugovor o arbitrai.
Protiv rjeenja suda nije dozvoljena alba.
Stranka koja ne eli da se koristi ovlatenjem iz stava 1. ili stava 2. ovog lana moe
tubom zahtijevati da sud nadlean za postavljanje proglasi prestanak vanosti ugovora o
arbitrai.
lan 441.
Osim sluaja iz lana 440. ovog zakona, svaka stranaka moe tubom zahtijevati da sud
proglasi prestanak vanosti ugovora o arbitrai:
1) ako stranke ne mogu da se sloe o izboru arbitara koje one zajedniki treba da
postave;
2) ako lice koje je u samom ugovoru o arbitrai postavljeno za arbitra nee ili ne
moe da vri ovu dumost.
O zahtjevu odluuje sud predvien u lanu 440. stav 3. ovog zakona.
Na roite za raspravljanje o zahtjevu sud e pozvati stranke.
lan 442.
Arbitar arbitrae duan je da se izuzme kad postoje razlozi za izuzee iz lana 357. ovog
zakona. Iz istih razloga mogu stranke zahtijevati izuzee arbitra arbitrae.
Stranka koja je sama ili zajedno sa protivnom strankom postavila arbitra moe zahtijevati
njegovo izuzee samo ako je razlog za izuzee nastao ili je stranka za njega sanala poto
je arbitar postavljen.
Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele, o izuzeu odluuje sud predvien u lanu
440. stav 3. ovog zakona.
lan 443.
Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele, arbitri arbitrae odredie postupak pred
arbitraom.
lan 444.
Prema svjedocima, strankama i drugim licima koja uestvuju u postupku, arbitraa ne
moe upotrijebiti prinudna sredstva niti izricati kazne.
Arbitraa moe zatraiti od suda mjesno nadlenog za pruanje pravne pomoi da se pred
njim izvedu pojedini dokazi koji se pred arbitraom ne mogu izvesti.
Na postupak za izvoenje dokaza primjenie se odredbe ovog zakona o izvoenju dokaza
pred zamoljenim sudom.
lan 445.
Arbitraa moe donijeti presudu po pravinosti samo ako su joj stranke dale takvo
ovlatenje.
lan 446.
Kad se arbitraa sastoji od vie nego jednog arbitara, presuda se donosi veinom glasova,
ako u ugovoru o arbitrai nije drugaije odreeno.
Ako se ne moe postii potrebna veina glasova, arbitraa je duna da o tome obavijesti
stranke.
Ako se za sluaj iz stava 2. ovog lana stranke nisu drugaije sporazumjele, svaka od njih
moe tubom zahtijevati da sud predvien u lanu 440. stav 3. ovog zakona izrekne
prestanak vanosti ugovora o arbitrai.
lan 447.
Presuda abitrae mora biti obrazloena ako stranke nisu to drugo ugovorile.
Izvornik presude i sve prepise potpisuju svi arbitri. Presuda vai i kad koji arbitar uskrati
da je potpie ako je presudu potpisala veina arbitara i na presudi utvrdila ovo
uskraivanje potpisa.
Strankama se dostavljaju prepisi presude preko suda predvienog u lanu 440. stav 3.
ovog zakona.
lan 448.
Izvornik presude, kao i potvrde o izvrenom dostavljanju, uvaju se kod suda
predvienog u lanu 440. stav 3. ovog zakona.
lan 449.
Presuda arbitrae ima prema strankama snagu pravosnane presude ako ugovorom nije
predviena mogunost pobijanja presude pred arbitraom vieg stepena.
Na zahtijev stanke sud predvien u lanu 440. stav 3. ovog zakona stavie na prepisu
presude potvrdu o pravosnanosti i izvrnosti.
lan 450.
Presuda arbitrae moe se ponititi po tubi stranke.
Za rjeavanje po tubi nadlean je sud predvien u lanu 440. stav 3. ovog zakona.
lan 451.
Ponitenje presude arbitrae moe se zahtijevati:
1) ako uopte nije zakljuen ugovor o arbitrai ili ako nije taj ugovor nije bio
punovaan;
2) ako je u pogledu sastava arbitrae ili u pogledu odluivanja povrijeena koja
odredba ovog zakona ili ugovora o arbitari;
3) ako presuda nije obrazloena u smislu lana 447. stav 1. ovog zakona, ili ako
izvornik i prepisi nisu potpsani na nain odreen u lanu 447. stav 2. ovog
zakona;
4) ako je arbitraa prekoraila granicu svog zadatka;
5) ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi protivrjena;
6) ako je presuda arbitrae u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine ili
Ustavom Republike Srpske;
7) ako postoji koji od razloga za ponavljanje postupka iz lan 255. ovog zakona.
lan 452.
Tuba za ponitenje presude arbitrae moe se podnijeti nadlenom sudu u roku od 30
dana.
Ako se ponitenje presude zahtijeva iz razloga navedenih u lanu 451. ta. 1. do 6 ovog
zakona, rok za tubu se rauna od dana kad je presuda dostavljena stranci, a ako je
stranka za razlog saznala docnije od dana saznanja.
U pogledu raunanja roka kad se ponitenje zahtijeva iz razloga navedonog u lanu 451.
taka 7. ovog zakona primjenjivae se shodno odredbe lana 257. st. 1. i 2. ovog zakona.
Po isteku jedne godine od pravosnanosti presude arbitarae ne moe se zahtijevati
ponitenje ove presude.
lan 453.
Stranke se ne mogu sporazumno odrei primjene odredaba l. 442. st. 1. i 2. lana 447. st.
2. i 3. i l. 450. do 452. ovog zakona.
Dio esti
Glava XXXI
PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 454.
Ako je prije stupanja na snagu ovog zakona zapoet postupak pred prvostepenim sudom,
dalji postupak sprovee se po odredbama ovog zakona.
U predmetima iz stava 1. ovog lana u kojima je ve zakazano pripremno roite ili
roite za glavnu raspravu, ali rasprava jo uvijek nije otvorena, sud e opozvati rjeenje
o odreivanju roita i o tome obavijestiti stranke, a tuenog pozvati da dostavi odgovor
na tubu u skladu sa odredbama ovog zakona.
U pedmetima iz stava 1. ovog lana u kojima je ve otvorena glavna rasprava, sud je
duan na prvom sljedeem roitu za glavnu raspravu sprovesti sve radnje koje bi po
odredbama ovog zakona bio duan sprovesti na pripremnom roitu. Odravanje tog
roita imae, u pogledu prava i obaveza stranaka, sve pravne posljedice koje, po
odredbama ovog zakona, ima odravanje pripremnog roita.
Sud e upozoriti u postupku da poslije odravanja roita iz stava 3. ovog lana nee
moi preduzimati radnje za koje je odredbama ovog zakona predvieno da se mogu
preduzeti najdocnije do zakljuenja pripremnog roita.
lan 455.
U predmetima u kojima je do stupanja na snagu ovog zakona nastupilo mirovanje
postupka, istekom mirovanja nastupaju pravne posljedice iz lana 217. st. 3. Zakona o
parninom postupku (Slubeni list SFRJ, br. 4/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 27/90, i
35/91, i Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 17/93, 14/94, i 32/94)
lan 456.
Ako je prije stupanja na snagu ovog zakona donijeta prvostepena odluka kojm se
postupak pred prvostepenim sudom zavrava, dalji postupak sprovee se po dosadanjim
propisima.
Izuzetno od odredaba stava 1. ovog lana, u postupku po pravnim lijekovima u
predmetima u kojima je donijeta prvostepena odluka prije stupanja na snagu ovog
zakona, umjesto odredbi lanova 362. do 364. lanova 369. do 373. i lanova 394. do
397. Zakona o parninom postupku (Slubeni list SFRJ, br. 4/77, 36/80, 69/82, 58/84,
74/87, 27/90, i 35/91, te Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 17/93, 14/94, i 32/94)
primijenjivae se odredbe l. 217. do 220., 227. do 229. i 249. do 251. ovog zakona.
Ako po stupanju ovog zakona bude ukinuta prvostepena odluka iz stava 1. ovog lana,
daljni postupak sprovee se po ovom zakonu.
lan 457.
Odredbe lana 86. ovog zakona poee se primjenivati po stupanju na snagu posebnog
zakona kojim se ureuje postupak medijacije.
lan 458.
Do stupanja na snagu posebnog zakona sudovi e u parninom postupku primjenjivati
odredbe l. 46. do 68. i l. 79. do 101. Zakona o rjeavanju sukoba zakona sa propisima
drugih zemalja u odreenim odnosima (Slubeni list SFRJ, br. 43/82 i 72/82).
U odredbama lanova navedenih u stavu 1. ovog lana rijei Socijalistika Federativna
Republika Jugoslavija zamjenjuju se rijeima Bosna i Hercegovina u odgovarajuem
padeu.
lan 459.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o parninom postupku
(Slubeni list SFRJ, br. 4/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 27/90, i 35/91, te Slubeni
glasnik Republike Srpske, br. 17/93, 14/94 i 32/94).
lan 460.
U periodu od tri mjeseca po stupanju na snagu zakona, rokovi iz l. 75. stav 4., 94. stav 2.
i 217. stav 3. ovog zakona, mogu se izuzetno produiti za najdue 30 dana, ako s obzirom
na postojei raspored roita svakog pojedinanog sudije, zakazivanje roita u
navedenim rokovima ne bi bilo mogue.
lan 461.
Ovaj zakon stupa na snagu 1. avgusta 2003. godine.

Zakon o Parnicnom Postupku RS Integral PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Parnicnom Postupku RS Integral PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAKON O PARNINOM POSTUPKU

b) Izberiva mjesna nadlenost

Nadlenost u sporovima o utvrivanju ili osporavanju oinstva ili materinstva

Nadlenost u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima

Smatrae se da postoji pristanak tuenog na preinaenje tube ako se on upusti u

2. Prethodno ispitivanje tube i dostavljanje tube

8) ako je tuiocu dozvoljeno da se izjasni na zavrno izlaganje tuenog, i tueni e imati

2. Odgaanje, odlaganje i nastavak roita

Obezbjeenje dokaza se moe traiti i u toku postupka po prijedlogu za ponavljanje

v) Presuda na osnovu odricanja

d) Donoenje, pismena izrada i dostavljanje presude

Ako drugostepeni sud utvrdi da je u postupku pred prvostepenim sudom odlueno o

izvrnom postupku, da jemstvo za tetu koja bi protivniku obezbjeenja mogla nastati

Odredbe st. 1. i 2. ovog lana shodno se primjenjuju i u sluaju postupanja suprotno

dobijene ostvarenjem potraivanja poloie se u sudski depozit ako je to mogue, ili e se

Ako posumnja u istinitost pismenog punomoja, sud moe rjeenjem odrediti da se

Po prijedlogu za povraaj u preanje stanje sud e zakazati roite, osim ako su

Dravljanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu dostavljanje se vri putem pote ili

v) Vrijeme i mjesto dostavljanja

nalaze na adresi na kojoj se dostavljanje pokuava izvriti, shodno se primjenjuju odredbe

5. Punomonik i zastupnik za primanje pismena

dostavljanja preko imenovanog zastupnika dok ne primi obavjetenje stranke o

Kad je postupak u toku, dozvolu za pregledanje i prepisivanje daje sudija, a kad je

O zahtjevu za izuzee predsjednika Vrhovnog suda Republike Srpske odluuje opta

2. Trokovi u postupku za obezbjeenje dokaza.

Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tubeni zahtijev ne odnosi

You might also like