ZADATAK I PODJELA MAINSKIH ELEMENATA

Definicija i podjela mainskih elemenata

Svaka maina ili mainski ureaj sastavljeni su od velikog broja sastavnih dijelova. Svaki od tih dijelova, u sklopu
maine, vri tano odreenu ulogu i predstavlja mainski elemenat.
Ima mainskih elemenata koji se susreu skoro na svim mainama (zavrtnji, opruge, vratila, leita, klinovi i dr.) i
predstavljaju optu grupu mainskih elemenata.
Elementi kao to su klipovi, cilindri idr. susreu se samo na nekim mainama i predstavljaju posebnu grupu mainskih
elemenata.
STANDARDIIZACIJA I TIPIZACIJA
Pojam cilj i uloga standardizacije i tipizacije
Standardi su propisi u pogledu materijala, oblika i veliine industrijskih proizvoda, kao i u pogledu tanosti izrade, koja
bi u sluaju potrebe doputala brzu zamjenu dijelova rezervnim dijelovima iz skladita.
Uvoenje standarda ima mnoge i veoma vane prednosti:
omoguuje uvoenje masovne proizvodnje i mehanizaciju odnosno automatizaciju,

ubrzava i usavrava konstrukcije i proizvodnju, povezuje kvalitet proizvoda, poboljava uslove i sigurnost rada
upotrebom standardiziranih proizvoda,
smanjuje utroak ljudskog rada,
ini proizvodnju ekonominijom,
omoguava laganu zamjenu oteenih i istroenih dijelova,
omoguava koritenje najnovijih naunih dostignua.
Vrste standarda
Standardi mogu biti:
meunarodni internacionalni,
nacionalni i
interni fabriki.
Bosna i Hercegovina usvojila je standarde i oznake standarda bive Jugoslavije. oznake se sastoje od velikih slova i
brojeva
npr.
JUS

M.A0.001

Prva oznaka iza oznake JUS je slovna i oznaava granu standardizacije, druga oznaka je takoe slovna i oznaava
glavnu grupu standarda, prvi broj iza velikog slova oznaava grupu standarda dok ostala tri broja oznaavaju
pojedinani
standard.

OSNOVE PRORAUNA MAINSKIH ELEMENATA

Vrste optereenja
Optereenje predstavlja djelovanje okoline na mainski elemenat.
U zavisnosti od naina promjene optereenja u toku vremena optereenja mainskih elemenata svrstavamo u:
statiko (mirno) optereenje i
dinamiko (promjenljivo) optereenje.
Statiko optereenje
Statiko optereenje ima stalan intenzitet, pravac i smjer. Intenzitet statikog oprtereenja raste od nule do konane
vrijednosti postepeno i zatim ostaje konstantan.
Dinamiko optereenje
Dinamiko optereenje se u toku vremena mjenja po intenzitetu, pravcu i smjeru.
Dinamiko optereenje moe biti:
jednosmjerno promjenljivo

naizmjenino promjenljivo
udarno.

Kod jednosmjerno promjenljivog optereenja intenzitet sile se mjenja ali ona stalno ima isti smjer.
Kod naizmjenino - promjenljivog optereenja mjenja se intanzitet i smjer sile.
Koncentracija napona i zamor materijala
Koncentracija napona je pojava lokalnog poveanja napona na mjestima promjene presjeka mainskog elementa. to
je promjena presjeka izraenija to je razlika izmeu stvarnog i nominalnog napona vea.
Mjesta gdje postoji koncentracija napona su kritina mjesta na mainskim elementima gdje moe doi do pojave
njegovog
loma.
Na slici je prikazana pojava koncentracije napona u zategnutom tapu sa rupom na sredini

Da bi se smanjila pojava koncentracije napona promjene presjeka izvode se sa prelaznim radijusima (zaobljenjima).
Razaranje usljed zamora ili zamor materijala, je pojava postepenog razaranja dijela usljed dugotrajnog dejstva dinamikih
optereenja. Izgled povine preloma po kojoj je nastalo zapreminsko razaranje usljed zamora prikazano je na slici.

Na
a)
b)

slici
zona

se

mogu
razaranja

zona

uoiti
usljed
statikog

dvije
zamora

zone:
i
loma

Dinamika vrstoa predstavlja najvei nazivni napon, pri dinamikom ciklinom optereenju, koji epruveta ispitivanog
materijala
moe
izdrati
bez
loma
i
pri
neogranienom
broju
ciklusa.
Korisno je znati zavisnost vrijednosti napona od broja promjena optereenja pri kome dolazi do razaranja epruvete. Ta zavisnost
data
je
krivom
zamaranja
ili
Velerovom
krivom.

Velerova kriva
Stepen sigurnosti
Broj koji pokazuje koliko je dozvoljeni napon puta manji od jaine materijala zove se stepen sigurnosti.
= M/ d

 stepen sigurnosti
M jaina materijala
d dozvoljeni napon
ELEMENTI VEZE
Povezivanje dijelova konstrukcije u zajedniku cjelinu vri se elementima za spajanje.
Ovim elementima izvode se nerazdvojive, razdvojive, pokretne i elastine veze.
Nerazdvojive veze ne mogu se rastaviti, a da se pri tome ne oteti ili elemenat veze ili spojeni dijelovi. Nerazdvojive
veze vre se zakovicama, zavarivanjem, lemljenjem, lijepljenjem i steznim obruima.
Razdvojivim vezama nazivano one veze koje se mogu razdvojiti, a da se pri tome nita ne oteti, niti elementi veze
niti spojeni dijelovi. Ovakve veze ostvaruju se vijcima, klinovima i ivijama.
Zakovice
Prema veliini prenika stabla zakovice se dijele na:

sitne zakovice (prenik stabla do 10 mm)

krupne zakovice (prenik stabla veiod 10 mm)

Pema obliku glave zakovice mogu biti sa: poluokruglom, soivastom, pljosnatom, uputenom i trapeznom glavom.
Zakovice sa upljim stablom slue za spajanje slabo optereenih dijelova.
Na mjestima gdje je veza pristupana samo sa jedne strane koriste se tzv. ekplozivne zakovice
Zakovice se najee izrauju od materijala istog ili slinog sastava kao i dijelovi koji se njima spajaju.
Zakovani spojevi mogu se podjeliti na vie naina i to:
1. Prema ploaju limova

sa preklopom i

sa podmetaem.
2. Prema broju i rasporedu redova zakovica

jednoredni,

dvoredni, troredni i vieredni spojevi.

3. prema broju ravni smicanja

jednosjeni,

dvosjeni i

viesjeni spojevi.
4. Prema namjeni

vrsti,

nepropustljivi i

vrsti i nepropustljivi.
Naini

zakivanja

Zakivanje moe da se vri runo (pomou ekia, oblikaa i podmetaa) i mainski (pomou hidraulinih.
pneumatskih
parnih
i
elektrinih
ureaja)
i
u
hladnom
i
vruem
stanju.

Postupak

runog

zakivanja

prikazan

je

na

slici.

Zavareni spojevi
Zavareni spojevi spadaju u vrste nerazdvojive spojeve.
Prednosti zavarenih spojeva u odnosu na zakovane su: jednostavniji su, imaju manju teinu, jeftinija i bra izrada.
Nedostaci zavarenih spojeva u odnosu na zakovane spojeve su: javljaju se zaostali naponi i deformacije, zbog visokih
temperatura dolazi do slabljenja mehanikih osobina materijala na spojenom mjestu.
Elementi
zavarenog
spoja
prikazani
su
na
slici.

1-osnovni materijal, 2-korjenski zavar, 3-tjemeni ili zavar lica ava, 4-uvar, 5-ZUT. 6-lice ava (navara), 7-dubina
uvara,
8-irina
ava,
9
-nadvienje
lica
ava,
a
debljina
ugaonog
ava.
Oblici zavarenih spojeva kao i naini pripreme ivica za zavarivanje prikazani su na sljedeim slikama.

Lemljeni spojevi
Spajanje metala lemljenjem vri se posredovanjem toplotne nergije koja zagrijava materijal koji se lemi i topi materijal
za spjanje lem.
Lemljenje moe biti: tvrdo i meko.
Meki lemovi su legure kalaja i olova (temperatura topljenja do 370 C), a tvrdi legure bakra sa cinkom ili srebrom
(temperatura
topljenja
iznad
530
C).
Uslov za dobar spoj je da povrine koje se leme budu dobro iste.
Lijepljeni spojevi
Lijepljenjem se spajaju tanki limovi, termiki osjetljivi materijali, te raznovrsni materijali kao npr. elik aluminijum,
keramika i sl.
Klinovi
Klinovi su mainski elementi kojima se ostvaruje vrsta razdvojiva veza.
Prema poloaju u vezi i nainu djelovanja sile na klin, dijele se na uzdune i poprene.
Uzduni klinovi postavljaju se uzdu ose vratila ili osovine i za njih vezuju glavine zupanika, kainika, spojnica i
slino.

1-klin,

2-

Uzduni klinovi mogu biti sa nagibom i bez nagiba.

Uzduni klinovi sa nagibom mogu biti:
normalni,
tetivni,
izdubljeni i
tangentni
Uzduni
klinovi
bez
nagiba
slue

vratilo,

za

3-

ostvarivanje

vrstih

glavina

pominih

spojeva.

Popreni klinovi ostvaruju naponsku vezu dijelova koje spajaju. Mogu biti klinovi za vezivanje ili klinovi za
podeavanje.
ivije
ivije su mainski elementi koji spajaju manje napregnute dijelove, a mogu se koristiti umjesto uzdunih i poprenih
klinova.
Najee vezuju razne vrste tokova, poluga itd. za vratila.

ivije mogu biti krute i elastine i cilindrine i konine.

Na
slici
su
prikazani
neki

od

oblika

elastinih

ivija.

Vijci (zavrtnji)
Vijci su elementi koji vezuju mainske dijelove koji se prema potrebi
mogu razdvojiti bez oteenja mainskog dijela ili vijka.
Vrste navoja
Navoji slue za spajanje i pretvaranje kretanja.
Navoj moe biti unutranji i spoljanji, a prema smjeru zavojnice desni i lijevi. Na slici je prikazan nain nastanka
zavojnice i navoja. zavojnica nastave obavijanjem pravouglog trougla oko uspravnog valjka.

korak

ili

hod

zavojnice

Za spajanje se, uglavnom, koriste metriki i Vitvortov navoj.

Metriki navoj moe biti normalni i fini. Ugao profila mu je 60.
Sve mjere kod metrikog navoja izraavaju se u milimetrima.
Metriki navoj oznaava se slovom M i nazivnim prenikom u milimetrima (npr. M20)
Metriki fini navoj oznaava se slovom M, nazivnim prenikom u milimetrima i korakom u milimetrima (npr. M16 x 1)
Vitvortov navoj moe biti: normalni, fini i cijevni. Ugao profila ovog navoja je 55.
Vitvortov normalni navoj oznaava se nazivnim prenikom u colovima ( 1 = 25,4 mm ).
Vitvortov fini navoj oznaava se nazivnim prenikom u colovima i korakom u colovima.
Vitvortov cijevni navoj karakterie se malom dubinom i korakom pa je pogodan za narezivanje na cijevima.
Osim ovih vrsta navoja postoje i: kosi , obli, trapezni i kvadratni navoji.
Vrste vijaka
Prema namjeni razlikujemo:

vijke za spajanje i
specijalne vijke.

Osnovni oblici vijaka za spajanje u mainskim konstrukcijama su:

normalni vijak, vija bez navrtke i vijak bez glave (na slici gore prikazan je normalni vijak, u spoju i elastini vijak).
U grupu vijaka za specijalne svrhe spadaju: uvrtni vijci, vijci za temelje, sprenjaci i zatege.

Distantni vijci slue za povezivanje dijelova koji moraju biti na tano odreenom
rastojanju-distanci.
Navrtke
Navrtke su mainski elementi koji redovno dolaze u sklopu sa vijkom. U praksi se najvie upotrebljava normalna
estostrana navrtka. Osim normalne estostrane navrtke susreu se i: kvadratna navrtka, cilindrina navrtka,
krunasta navrtka, slijepa navrtka, navrtka sa ukama.

Podlone ploice
Podlone

ploice

se

postavljaju

izmeu

navrtke

podloge

imaju

zadatak:

da se povea dodirna povrina izmeu navrtke i podloge , odnosno da se smanji povrinski pritisak,
da zatite dodirne povrine od habanja,
da izravnaju dodirne povrine.

Osigurai
Kada su vijci izloeni promjenljivim optereenjima, vibracijama ili udarima moe doi do pojave samoodvrtanja
navrtke. Da bi se to sprijeilo koriste se razliiti naini osiguravanja kao to su:
osiguravanje sa dvije navrtke
osiguravanje pomou elastinog podmetaa

osiguravanje pomou rascjepke

osiguravanje pomou razliitih limenih podloki.

Kljuevi
Kljuevi slue za ovrtanje i zavetanje vijaka i navrtki. Kljuevi mogu biti:
jednostavni,
pomini i
momentni
Jednostavni kljuevi mogu biti: jednostrani, dvostrani, a takoe mogu biti otvoreni i zatvoreni.

Slika: razne vrste kljueva

Pomini kljuevi imaju pominu jednu eljust tako da se mogu podeavati za razne veliine glave vijka i razne veliine navrtki.
Momentni kljuevi slue za pritezanje vijaka i navrtki tano odreenom silom odnosno odreenim momentom sile.

ELEMENTI ELASTINE VEZE

Opruge
Opruge su elementi za elastino vezivanje mainskih dijelova.
Opruge imaju slijedee funkcije:
da amortizuju udare,
da akumuliraju energiju,
da mjere silu,
da vre prinudno kretanje dijelova,
da ograniavaju silu,
da vre meusobno elastino pritiskivanje dijelova.
Prema vrsti naprezanja kome su izloene u toku rada opruge mogu biti:
fleksione i
torzione.
Fleksione opruge izloene su naprezanju na savijanje, a torzione na uvijanje.
U fleksione opruge spadaju npr. Prosta lisnata opruga, sloene lisnate opruge - gibnjevi, spiralne opruge, tanjirasta
opruge. Opruge se izrauju od materijala koji je sposoban da izdri jake elastine deformacije.

Opruge se prave uglavnom od elika. Za sporedne svrhe od ugljeninog, a u svim ostalim sluajevima od legiranog
elika koji sadre silicijuma, kroma, mangana i vanadijuma.Na slici su prikazane razliite opruge.

ELEMENTI ZA KRUNO KRETANJE

Rukavci
Rukavci su mjesta na osovinama i vratilima kojima se oni oslanjaju u leitima.
Prema obliku mogu biti:
cilindrini,
konini,
loptasti.
Prema pravcu djelovanja sile na rukavac:
radijalni (sila djeluje normalno na osu rukavca)
aksijalni (sila djeluje u pravcu ose rukavca)
radijalno aksijalni.
Prema poloaju na vratilu rukavci mogu biti:
spoljajnji i
unutranji.
Osovine
Osovine su mainski elementi najee krunog poprenog presjeka, a slue za noenje tereta.
Zavisno od kretanja mogu biti: pokretne i nepokretne.
S obzirom na konstruktivnu izvedbu mogu biti istog prenika po itavoj duini ili stepenaste, a po izgledu pune i
uplje.
Pri noenju tereta osovine su izloene savijanju.
Vratila

Vratila

su

mainski

elementi

koji

prenose

obrtne

momente,

odnosno

snagu.

Prema konstrukciji, vratila mogu biti vrsta i savitljiva. vrsta vratila mogu biti prava i koljenasta.

a)
koljenasto
vratilo
b) oljebljeno vratilo
Ako ose vratila ne lee na istom pravcu pri prenosu snage, onda se primjenjuju zglavkasta vratila. Tako je npr.
kardansko vratilo na vozilima.
Za prenos malih snaga kod raznih instrumenata, alata i maina koriste se gipka vratila.
Pored navedenih podjela vrsta vratila se mogu podjeliti na lahka i teka.
Kod lahkih vratila mogu se zanemariti teine elemenata koje vratilo nosi, a kod tekih ne mogu.
Leaji (leita)
Leita su mainski elementi koji vre funkciju oslonaca osovina i vratila.
Glavna podjela leita prema konstrukciji je na:
leita sa klizanjem (klizna leita)

leita
sa
kotrljanjem
Na

slici

je

prikazano

dvodjelno

(kotrljajna
klizno

leita)
leite.

10

Prema pravcu djelovanja sile leita mogu biti:

radijalna,
aksijalna i

kombinovana

(radijalno-aksijalna).

Najee su leita nepokretna pa se rukavci u njima obru ili osciluju. Rijee su leita pokretna i tada se ona
obru
ili
osciluju
oko
nepokretnih
ili
pokretnih
rukavaca.
Klizno leite uobiajene konstrukcije sastoji se od: tijela, poklopca
i dvodijelne posteljice.

Rukavac
a)
b)
c)

kliznom

leitu:
leite
leite
leite

radijalno
aksijalno
radijalnoaksijalno

Osnovni dijelovi leita sa kotrljanjem su: unutranji prsten, spoljanji prsten, kotrljajna tijela i drai kotrljajnih
tijela. Kotrljajna tijela mogu biti razliitog oblika kao npr: kuglice, valjci, bavice, konusni valjci i iglice. izgled
kotrljajnih
leita
prikazan
je
na
sllici.

Na

slici

SKF

leaj

je

prikazan

originalnom

izgled

pakovanju

nekoliko

FAG

vrsta

-ov

leaj

leita

sa

originalnom

kotrljanjem.

pakovanju

11

Zaptivanje
Zaptivanje
kotrljajnih
sprijeavanje
izlaska
sprijeavanje

leita
leita
sredstva
prodiranja

za

ima
podmazivanje
neistoa

za
iz
u

cilj:
leita,
leite.

Zaptivanje se moe uglavnom ostvariti na dva naina. Prvi je nain da se neka obino meka materija (koa, filc,
guma, metal) priljubi uz vratilo. ovakav zaptiva proizvodi trenje koje moe biti znatno, naroito kada se ne obrati
dovoljno panje na sklapanje i namjetanje leita. Dobro zaptivanje pri manjem trenju imaju razne manete od
koe ili gume a najpoznatija vrsta ovih zaptivaa je "semering" . Na slici je prikazan izgled nekoliko semeringa.

Prema drugom nainu zaptivanja zaptivanje leita ostvaruje se pomou uzanih procjepa - labirinata.

Spojnice
Spojnice su mainski elementi koji slue za spajanje krajeva vratila, od kojih je jedno pogonsko, a drugo gonjeno.
Podjelu spojnica uglavnom moemo izvriti na slijedei nain:
krute spojnice,
pokretljive spojnice,
iskljune spojnice i
specijalne spojnice.
Krute spojnice
Vratila spojena krutom spojnicom ine statiku cjelinu i svi udari i neravnomjernosti obrtnog momenta prenose se bez
promjene sa jednog vratila na drugo.
Prema obliku i konstrukciji mogu biti:
spojnice sa naglavcima,
oklopne spojnice i
kolutne spojnice.
Spojnica sa naglavkom sastoji se od naglavka od livenog gvoa, koji se navue na krajeve vratila i uvrsti klinovima.
Izgled spojnice sa krajevima vratila prikazan je u uzdunom presjeku na slici.
Oklopna spojnica sastoji se od dvodjelnog oklopa od livenig gvoa ije se polovice veu po duini vratila vijcima.
Izgled
spojnice
prikazan
je
na
slici.

12

Kolutne spojnice koriste se za prenos velikih obrtnih momenata, naroito ako je smjer obrtanja vratila promjenljiv.

Pokretljive spojnice
U sluaju kada je vratilu potrebno omoguiti aksijalno, radijalno ili ugaono pomjeranje, koriste se pokretljive spojnice.
Ove spojnice dijele se na:
aksijalno pomine,
zglavkaste i
elastine spojnice.
Aksijalno pomine spojnice
Primjenjuju se pri spajanju vratila kod kojih mora postojati mogunost pomjeranja u aksijalnom pravcu, npr. pri
izduenju vratila usljed porasta temperature. U ovu grupu spojnica spada kandasta spojnica.

Koluti sa kandama se navlae na krajeve vratila u zagrijanom stanju ili pod pritiskom u hladnom stanju i osiguravaju
klinovima bez nagiba. Izmeu obje polovine spojnice mora postojati zazor koji treba da omogui aksijalno pomjeranje.
Zglavkaste spojnice
Ove spojnice slue za spajanje vratila ije se ose sijeku pod nekim veim uglom ili ije se ose ne poklapaju. Imaju
veliku primjenu na motornim vozilima. Tipian predstavnik ovih spojnica jeste kardanska zglavkasta spojnica.

13

Osim

pomou

kardanske

spojnice

zglavkasta

veza

moe

se

ostvariti

pomou

loptastog

zgloba.

Elastine spojnice
Elastine spojnice omoguavaju odreenu prostornu pokretljivost konstrukcije i time omoguavaju aksijalno, radijalno
i ugaono pomjeranje.
Elastini posrednici u prenosu obrtanja su izraeni od koe, gume u obliku prstenova, valjaka, lamela, remenova i
slino.
Elastina spojnica sa obodima sastoji se od dva oboda koji se za krajeve vratila veu klinom. Obodi su spojeni vijcima
koji su u jednom obodu podeeni po koninom stablu, a u drugom obodu su smjeteni u elastinim prstenovima od
gume ili koe. Prstenovi omoguavaju ugaonu deformaciju vratila i elektrinu izolaciju drugog oboda.

14

Na
slici
je
prikazana
elastina
Bibby
spojnica
kod
koje
je
veza glavina ostvarena pomou elastine eline trake i perifleks spojnica koja se sastoji od dvije glavine spojene
pomou dva pritezna prstena i polukrunog gumenog toka. Koristi se za povezivanje vratila ije se ose ne
podudaraju.

Iskljune spojnice
Ako je potrebno pogonsko vratilo u toku rada po potrebi iskljuiti, postavljaju se iskljune spojnice. Ove spojnice mogu
se podjeliti u dvije grupe:
kandaste spojnice i

frikcione
spojnice
spojnice
sa
trenjem.
Kandasta iskljuna spojnica koristi se rijetko ali brzo iskljuuje gonjeno vratilo. Za lake male maine koje rade sa
vrlo malim brojem obrtaja moe se ak upotrijebiti i kao ukljuna spojnica u toku rada.

Mnogo manju silu za povlaenje zahtijeva Hildebrantova spojnica koja se zbog toga koristi za prenoenje jaih
obrtnih
momenata.
Ukljuivanje odnosno iskljuivanje vratila za vrijeme rada i pod optereenjem omoguuju frikcione spojnice.
Ukljuivanje i iskljuivanje gonjenog vratila pomou frikcionih spojnica je meko i postepeno; poetak ukljuivanja
popraen je ipak malim udarom. Pri naglom preoptereenju ili udaru za vrijeme rada nastupa klizanje frikcionih
povrina koje spasava donekle ukljuene elemente od lomljenja. Kada je frikciona spojnica ukljuena ne smije biti
klizanja frikcionih povrina u normalnom radu. Materijal kojim su obloeni frikcioni elementi po dodirnoj povrini
moe biti raznovrstan: elik, elini liv, liveno gvoe, mesing, aluminijum, koa, drvo, presovani papir, azbestne
mase.
Na slici je prikazana frikciona spojnica sa koninom dodirnom povrinom.

15

Frikciona spojnica na motornim vozilima

a) ukljuena

b)

iskljuena.

Princip djelovanja frikcione spojnice na motornim vozilima prikazan je na sljedeoj slici.

Elektromagnetna frikciona spojnica sa lamelama ima nepokretni oklop (1) sa namotajem (2). kada se u namotaj pusti
struja primai e se, zahvaljujui stvorenom magnetnom polju, pokretni vijenac (4) nepokretnom vijencu (3)
priljubljujui lamele (5) uz lamele (6) pa e se zbog nastalog otpora trenja izmei lamela prenositi obrtanje sa jednog
vratila na drugo.

16

Specijalne spojnice
U grupu specijalnih spojnica spadaju:
- centrifugalne spojnice,
- sigurnosne spojnice,
- hidrodinamike spojnice
Centrifugalna spojnica se ukljuuje kada predajno vratilo dostigne odreeni broj obrtaja.
Sigurnosne spojnice slue za ograniavanje obrtnog momenta koji se prenosi.
Hidrodinamike spojnice rade pomou tenosti.
Osnovni dijelovi koji uestvuju u prenosu snage kod hidrodinamike spojnice su: kolo centrifugalne pumpe, kolo
turbine i kuite. kolo pumpe vezano je za predajno, akolo turbine za prijemno vratilo. Pri okretanju kola pumpe ulje
poinje da cirkulie i ulazi u kolo turbine gdje djeluje na lopatice i dovodi do obrtanja kola turbine odnosno prijemnog
vratila. ove spojnice mogu se koristiti za prenos snage od 1 kW do 1500 kW.

1- kolo pumpe, 2- kolo turbine, 3- kuite.

17

Hidrodinamika s

18