Menadersko

raunovodstvo i
izvjetavanje

Koji su osnovni ciljevi raunovodstva

poduzea ?

Menadersko
raunovodstvo i
izvjetavanje
1. Osiguranje informacija o poslovanju za

potrebe vanjskih korisnika kao to su:

drava, dioniari (vlasnici), razni kreditori i
investitori, poslovni partneri i slino.
2. Osiguranje informacija za potrebe
planiranja, kontrole tekuih aktivnosti,
procjene rezultata poslovanja, lociranje
menaderske odgovornosti i donoenje
menaderskih odluka.
2

Menadersko
raunovodstvo i
izvjetavanje

Raunovodstvo poduzea se s
obzirom na dva osnovna cilja
moe podijeliti na:
1. Financijsko raunovodstvo
2. Menadersko raunovodstvo

Menadersko
raunovodstvo i
izvjetavanje
Financijsko raunovodstvo je tradicionalno usmjereno

prema povijesnom prikazivanju stvarnih poslovnih

dogaaja i ne uzima u obzir budue transakcije. Ono
podrazumijeva pripremu, obradu i upotrebu
raunovodstvenih podataka i informacija koje opisuju
finansijske pozicije i operativne, investicijske i
finansijske rezultate poslovnih entiteta. Financijsko
raunovodstvo je usmjereno na osiguranje
finansijskih izvjea za vanjske stranke i za
utvrivanje obaveza prema svim vrstama poreza koje
propisuje drava pa je zbog toga sadraj njegovih
izvjea formaliziran zakonom.

Financijsko izvjetavanje
Cilj: Prui relevantne podatke i informacije
Tipini korisnici finansijskih izvjetaja:

Menadment
Vlasnici (odnosno dioniari)
Zaposleni radnici
Zajmodavci
Dobavljai i ostali povjerioci
Kupci, odnosno korisnici usluga
Dravni organi
Javnost

Financijsko izvjetavanje

Svaka kategorija korisnika finansijskih izvjetaja ima svoj

prioritet informacija koje eli da vidi
Ne moe se dati unificiran pregled koje su to informacije, ali
se obino smatra da informacije koje su potrebne
vlasnicima, odnosno ulagaima (dioniarima) najee
dovoljne i najirem krugu ostalih korisnika
Menadment se pojavljuje i kao korisnik informacija i kao
pruatelj informacija i kao tuma informacija ostalim
zainteresiranim grupama
Financijski izvjetaji su svojevrsna slika uspjenosti samog
menadmenta, koja pokazuje rezultate njegovog upravljanja
i efekte u raspolaganju resursima koji su im povjereni
Finansijski izvjetaji mogu se podijeliti u dvije osnovne
kategorije:
Obavezne (Zakon i Standardima i drugim internim i osnivakim
aktima utvrene)
Neobavezne (one koji upotpunjuju sliku o financijskom poloaju
poduzea i njegovim aktivnostima)
6

Finansijsko izvjetavanje

Set obaveznih finansijskih izvjetaja je definiran

raunovodstvenim standardima, sadri slijedee komponente:
bilans stanja,
bilans uspjeha (raun dobiti i gubitka),
izvjetaj o gotovinskim tokovima,
izvjetaj o svim promjenama u vlasnikom kapitalu i
raunovodstvene politike i zabiljeke uz finansijske
izvjetaje.
Pored ovih izvjetaja koji se dostavljaju na kraju polugodinjeg
i godinjeg obraunu negdje se dostavljaju i slijedei izvjetaji:
posebni podaci
godinji izvjetaj o poslovanju pravnog lica
obraun vodoprivrednih naknada
godinji izvjetaj o investicijama
7

Financijsko izvjetavanje
Praksa dobro upravljanih poduzea u zapadnim

zemljama pokazuje da je neophodno strukturiranje

informacija na takav nain da je u svakom trenutku
mogue dobiti sve relevantne i tane informacije o
slijedeim poslovnim kategorijama:

operativnim aktivnostima
neoperativnim aktivnostima
odjeljenjima
funkcijama
internom fakturiranju
projektima
investicijama

Informacije koje su najee bitne su one vezane za

sve kategorije trokova, prihoda, materijalnih i

nematerijalnih sredstava, obaveza, potraivanja itd.
8

Menadersko
raunovodstvo i
izvjetavanje
Menadersko raunovodstvo se koristi podacima i
informacijama iz finansijskog raunovodstva ali i drugim
podacima i informacijama ukljuujui i budue transakcije i
procjene, pa se po svojoj prirodi bitno razlikuje od
finansijskog raunovodstva. Naime, pod pojmom
menadersko raunovodstvo razumijeva se prikupljanje,
klasifikacija, obrada i prikazivanje informacija koje pomau
menaderima u ispunjavanju upravljakih ciljeva. Budui da
se izvjetaji menaderskog raunovodstva koriste
prvenstveno u menadmentu, njihov sadraj nije
formaliziran zakonom.

Menadersko
raunovodstvo i
izvjetavanje
Budui da se menadersko raunovodstvo
obilato koristi podacima iz finansijskog
raunovodstva, ponekad je teko povui
izmeu njih strogu granicu. Temeljne
razlike izmeu ta dva ogranka
raunovodstva prikazane se u slijedeoj
tablici:

10

Menadersko
raunovodstvo i
izvjetavanje
Osnovna obiljeja finansijskog
raunovodstva

Obavezno po zakonu
Formalizirano
Utemeljeno na dokumentacijskoj osnovi
o povijesnim dogaajima

Istie preciznost informacija

Ne ukljuuje budue dogaaje
Usmjereno na prolost
Jednoobrazno
Usmjereno prema vanjskim strankama i
menaderima
Razdoblja izvjetavanja su propisana
Objekt izvjetaja je firma u cjelini

Osnovna obiljeja menaderskog

raunovodstva

Nije obavezno
Neformalizirano
Utemeljeno na podacima i izvjetajima iz
finansijskog raunovodstva ali i na
procjenama i svim ostalim relevantnim
informacijama
Istie brzinu informacija
Ukljuuje budue dogaaje
Usmjereno na sadanjost i budunost
Oblikuje se po slobodnom izboru
Usmjereno prema menaderima
Bilo koje razdoblje po potrebi
Objekt izvjetaja je firma i svi njeni
dijelovi, proizvodnja, distribucija, itd.

11

Menadersko
raunovodstvo i
izvjetavanje
Menadersko raunovodstvo je sistem

prikupljanja, obrade i obezbjeenja podataka

o proizvodnim trokovima, trokovima usluga
i profitabilnosti poduzea
Takvi podaci se koriste samo za interne
potrebe poduzea
Menadersko raunovodstvo i izvjetavanje
nisu predmet centraliziranih pravila
Prave se na osnovu direktne metode
utvrene od strane poduzea kako bi se
obezbjedile neophodne upravljake
informacije
12

Menadersko
raunovodstvo i
izvjetavanje
raunovodstvo, nasuprot
Menadersko

finansijskog raunovodstva, promatra

manje jedinice u okviru organizacije
Cilj je da se dobije preciznija mjera gdje se
stvaraju trokovi sa ciljem unapreenja
profitabilnosti
Sistem trokovnog raunovodstva povezuje
financijsko i upravljako raunovodstvo

13

Menadersko
raunovodstvo i
izvjetavanje
neki osnovni koraci u uspostavljanju
Postoje
sistema trokovnog raunovodstva:

Odabir trokovnih centara

Akumuliranje trokova po trokovnim centrima ili
centrima odgovornosti

Identificiranje komponenata trokova

Direktni i indirektni trokovi
Varijabilni i fiksni trokovi
Uspostavljanje procedura za prikupljanje,
akumuliranje i izvjetavanje o trokovima
Pisani prirunici sa razvijenom metodologijom

14

Menadersko
raunovodstvo i
izvjetavanje
efikasnog trokovnog
Elementi
raunovodstvenog sistema:

Obezbjeuje blagovremeno, tano, kompletno, relevantno i korisno

informiranje o trokovima
Jednostavan je za administriranje i razumijevanje
Troak koritenja ovakvog sistema ne prelaze njegove koristi
Obezbjeuje podatke za jedinine trokove i ukupne trokove
Obezbjeuje pisane procedure
Uspostavlja usporedbe sa predvienim i standardnim trokovima
Identificira neefikasnosti i problematina podruja
Obezbjeuje korisnu povratnu spregu za budue procjene trokova
Reflektira visoko uee korisnika i njegovo zadovoljstvo

15

Menadersko
raunovodstvo i
izvjetavanje
analize trokova
Vanost

Tanost, potpunost, blagovremenost i relevantnost

informacija
Razumijevanje veliine, prirode i uzroka nastanka
Identifikacija kontroliranih i nekontroliranih trokova
Trokovna analiza menaderu omoguava da:

Mjeri rezultate usluga

Povea odgovornost
Otkrije neefikasnosti
Fino podesi usluge
Povea produktivnost, zadri iste trokove
Opravda rezultate realizacije budeta
Pripremi radne izvjetaje
16

Menadersko
raunovodstvo i
Izraunavanje varijacija od povijesnih, standardnih i
izvjetavanje
planiranih trokova
Procjena njihovih direktnih uzroka, znaenja i

dugoronih implikacija
Otkrivanje neefikasnosti vezane za kupovinu ili
koritenja sredstava
Omoguava fokusiranje panje na sve aspekte
izvoenja usluga i da li su rezultati u skladu sa
ostvarenim trokovima
Identifikacija i procjena punog raspona opcija za
kontroliranje, reduciranje i izbjegavanje trokova
Daje priliku da se uoe alternativne opcije za
izbjegavanje trokova
Mehanizam procjene i modeliranja buduih trokova

17

Menadersko
raunovodstvo i
izvjetavanje
take analize trokova:
Kljune

1. Da li su podaci o trokovima tani, kompletni, blagovremeni

2.
3.
4.
5.
6.

i relevantni?
Da li su podaci o trokovima primljeni na vrijeme da se
dijagnosticiraju problemi i iniciraju korektivne akcije?
Postoje li razlozi za uoene promjene trokova ukljuujui
inflaciju, ugovore o radu, poveanje plata i beneficija, ope
trokove, promjene u razini usluga, nepotrebni radovi,
neefikasne procedure, neodgovarajui radni raspored, itd?
Da li su poreenja napravljena sa povijesnim, planiranim ili
standardnim trokovima, da li su varijacije identificirane i
data objanjenja?
Da li su pripremljeni planovi za unaprjeenje da bi se
ispravile varijacije?
Da li su podaci o trokovima integrirani sa ostalim
operativnim podacima ukljuujui izlaz, rezultate, kvaliteta i
zadovoljstvo potroaa?
18

Menadersko
raunovodstvo i
izvjetavanje
take analize trokova:
Kljune
7. Da li su izraunati jedinini trokovi?
8. Da li su razmatrane alternativne metode kontrole trokova,
ukljuujui redukciju ili eliminaciju usluga, ugovaranje,
unaprjeenje produktivnosti, promjena tehnologije, itd?
9. Da li su podaci o trokovima korisni za mjerenje buduih
trokova?
10. Da li su razmotreni faktori koji utiu na budue trokove,
ukljuujui raspon i kvalitetu usluga, razinu usluge,
metode, organizacionu strukturu i tip i kvalitetu rada,
materijala i opreme?
11. Kako bi se mogli unaprijediti podaci o trokovima?
12. Kako ste zadovoljni sa iskoristivou informacija o
trokovima?

19

ta je
raunovodstvena /
financijska revizija?

20

Pitanja za diskusiju
ta je raunovodstvo ?
Mjesto i uloga raunovodstva u
kompaniji?
Kakve informacije obrauje
raunovodstvo?
ta te informacije pruaju?

21

Raunovodstvo, podaci, ...

Sistematino prevoenje poslovnih

procesa u jedinstven jezik koji svi

razumiju (novac)
Objektivnost raunovodstvenih podataka
Informacije o performansama,
problemima i mogunostima kompanije
Konzistentnost pravila koja obezbjeuju
mjerenje performansi
22

Pitanja za diskusiju
Zato se koristi financijska revizija?
Kakva je struktura i forma finansijske
revizije?
Ko sprovodi financijsku reviziju?
ta je rezultat finansijske revizije?
Kome su namijenjene informacije
finansijske revizije?

23

Financijska revizija
Financijska revizija ukljuuje analizu i

interpretaciju raunovodstvenih brojeva

radi procjene rada kompanije i planiranja
buduih aktivnosti sa ciljem boljeg
koritenja resursa i kontrole rashoda
Financijska revizija mora imati konzistentnu
i razumljivu strukturu kako bi rezultati bili
korisni svim uesnicima
Financijsku reviziju sprovode zaposleni u
kompaniji (ili vanjsko struno osoblje)
24

Financijska revizija
Cilj finansijske revizije je da

identificiraju mogunosti za
poboljanja ne samo
raunovodstvenog aspekta
kompanije ve i drugih
organizacionih, finansijsko-planskih,
operativno-upravljakih i tehnikih
aspekata poslovanja
25

Plan finansijske revizije i

zahtjevi za prikupljanje
podataka
Cilj finansijske revizije
Cilj finansijske revizije
Plan finansijske revizije
Faze plana finansijske revizije:

1. korak : Priprema plana

2. korak : Priprema i organizacija zahtjeva
za podacima i informacijama
3 korak : Prikupljanje podataka i
informacija
4. korak: Analiza finansijskih iskaza
26

1.Korak: Priprema plana

finansijske revizije
Jasno definirano zato je financijska

revizija potrebna i ta je njen cilj

Utvreni zakljuci tj. identificirane
vrijednosti i informacija koje revizija
treba da analizira
Definiran proces procjene i ulazne
informacije potrebne za reviziju
27

2.Korak: Priprema i
organizacija zahtjeva za
informacijama
(ZPI)
Utvreni ulazni podaci
Sumiranje ulaznih podataka i informacija u

kategorije
Organizacija kategorija informacija u dokumente
Zahtjeve za prikupljanje informacija (ZPI)
Stvaranje projektne tehnike dokumentacije
koja je sistematino organizirana i pogodna za
kontinuirano obnavljanje prikupljenih
informacija
28

2.Korak: Priprema i
organizacija zahtjeva za
informacijama
(ZPI)
Sadraj ZPI dokumenata obuhvata:
1. Bilans stanja
2. Bilans uspjeha
3. Promjene u vlasnikoj strukturi kapitala
4. Iskaz o novanim tokovima
5. Dodaci na bilans stanja:
Promjene u dugoronim sredstvima (nematerijalna i
materijalna sredstva, financijska sredstva,...)
Promjene u radnom kapitalu (zalihe, kratkorone
obaveze, kratkorone investicije,...)
Promjene u dugoronim obavezama

29

2.Korak: Priprema i
organizacija zahtjeva za
informacijama (ZPI)
Sadraj ZPI dokumenata (nastavak):

Sadraj ZPI dokumenata (nastavak):

6. Dodaci na bilans uspjeha:
Operativne aktivnosti (prihod od osnovne

djelatnosti, trokovi prodaje, ostali operativni

prihodi i rashodi, opi i administrativni rashodi)
Investicije (prihodi i rashodi u funkciji
investiranja)
Finansijske aktivnosti (prihodi i rashodi u funkciji
investiranja)
Ostale aktivnosti
30

2.Korak: Priprema i
organizacija zahtjeva za
informacijama (ZPI)
Sadraj ZPI dokumenata (nastavak):
7. Promjene cijena (tarifa) ukljuujui:
Datume prihvaanja promjena tarifa
Iznos svake pojedinane cijene (tarife)

31

2.Korak: Priprema i
organizacija zahtjeva za
informacijama
(ZPI)(nastavak):
Sadraj ZPI dokumenata
8. Promjene u koliinama prodatih (fakturiranih)
proizvoda za razliite kategorije korisnika
Fakturirana proizvodnja

2001

2002

2003

PR1
KAT1
KAT2

PR2
KAT1
KAT2

32

2.Korak: Priprema i
organizacija zahtjeva za
informacijama
(ZPI)(nastavak):
Sadraj ZPI dokumenata
9. Statistiki iskazi za zadnje tri godine o :
Operativnim aktivnostima vezanim za proizvodnju
Trokovima i rashodima kompanije
Godinjem brojem zaposlenih
10. Demografske podatke:
Broj stanovnika na podruju koje pokriva kompanija
Broj stanovnika kojima kompanija prua usluge
Prosjeni prihod po domainstvu

33

3.Korak: Proces prikupljanja

informacija
Intervjui osoblja
Pregled finansijskih i drugih dokumenata
Izvjetaji raunovodstvenog informacionog
sistema
Organizacija podataka u odgovarajuem
formatu

34

4.Korak: Analiza finansijskih

iskaza
Analiza glavnih finansijskih iskaza
Preliminarni skup zakljuaka
Provjera preliminarnih zakljuaka od strane
operativnih i finansijskih odjeljenja
Priprema skupa preporuka na osnovu
validnih zakljuaka
Opa suglasnost o finansijskim
informacijama sadranim u analizi,
zakljucima i preporukama revizije

35

Analiza finansijskih
performansi

Procjena finansijskog poslovanja poduzea poinje

prouavanjem veza izmeu operativnih odluka, kao to

je politika cijena, politika odravanja sistema,
financijska strategija i finansijskih performansi
poslovanja
Uspjeh operativnih odluka odreuje uspjeh financijskog
poslovanja poduzea i reflektira se u njegovim
finansijskim iskazima
Glavni finansijski iskazi poslovanja koje treba analizirati
su:
Bilans stanja
Bilans uspjeha
Promjene u novanim tokovima
36

Analiza finansijskih
performansi

Procjena finansijskog poslovanja poduzea

poinje prouavanjem veza izmeu

operativnih odluka, kao to je politika cijena,
politika odravanja sistema, financijska
strategija i finansijskih performansi
poslovanja
Uspjeh operativnih odluka odreuje uspjeh
finansijskog poslovanja poduzea i reflektira
se u njegovim finansijskim iskazima
37

Bilans stanja
Bilans stanja daje financijsku sliku stanja nekog poslovnog
entiteta na odreeni datum
Bilans stanja se sastoji od tri osnovne sekcije:
Sredstva (resursi kompanije)
Obveze (obveze kompanije)
Vlasniki kapital (vlasniki interes u kompaniji)

SREDSTVA = OBAVEZE +
KAPITAL
Sredstva:
Dugorona i kratkorona

Obveze:

Dugorone i kratkorone
38

Analiza bilansa stanja

Bilans stanja:
SREDSTVA
Dugorona sredstva
Osnovna sredstva
Amortizacija
Ostala dugorona sredstva
Ukupno dugorona sredstva
Tekua sredstva
Zalihe
Potraivanja
Ostala potraivanja
Novac i novani ekvivalenti
Ukupno tekua sredstva
UKUPNO SREDSTVA
OBVEZE I VLASNIKI KAPITAL
Vlasniki kapital
Kapital
Rezerve
Revalorizacija osnovnih sredstava
Zadrana dobit
Tekui rezultat
Subvencije
Ukupno vlasniki kapital
Dugorone obveze
Dugorone pozajmice
Obaveze dobavljaima
Ukupno dugorone obveze
Tekue obveze
Obaveze dobavljaima
Ostale obaveze
Ukupno tekue obaveze
UKUPNO OBAVEZE I VLASNIKI KAPITAL

31/12/2006

31/12/2007

31/12/2008

54,580.8
(31,219.9)
23,360.9

54,536.8
(32,099.3)
22,437.5

54,601.5
(32,819.5)
14.9
21,796.9

380.4
3,092.0
21.0
4.6
3,497.9

352.7
3,284.0
59.4
35.7
3,731.7

302.6
3,633.6
40.9
36.7
4,013.7

26,858.8

26,169.2

25,810.6

24,135.3
(12.4)
(14.5)
24,108.4

24,011.1
(53.9)
(79.7)
23,877.5

24,011.1
(133.6)
(138.8)
23,738.7

86.3
86.3

86.3
86.3

227.5
227.5

874.1
1,790.0
2,664.1

588.2
1,617.3
2,205.5

172.7
1,671.8
1,844.4

26,858.8

26,169.2

25,810.6

39

Analiza bilansa stanja

Potraivanja
< 3 mjeseca

2007

2008

change

1,024,560

956,428

(68,132)

527,039

1,949,366

1,422,327

> 1 godine

1,815,753

744,046

(1,071,707)

UKUPNO

3,367,352

3,649,840

282,488

Obveze

2006

3 mjeeca do 1 godine

2007

2008

Obveze prema dobavljaima

874,134

588,240

172,663

Obveze za plate

292,074

165,564

149,548

Obveze za budet

284,351

236,148

335,729

28,595

23,733

18,633

1,167,697

1,167,697

1,156,695

17,249

24,114

11,166

2,664,100

2,205,496

1,844,434

Ostale obveze
Obveze prema partnerima
Ostale kratkorone obveze
Ukupno

40

Bilans uspjeha (raun dobiti i

gubitka)
Bilans uspjeha sumira rezultate rada za odreeni vremenski

period i prikazuje prihode i trokove, dobiti i gubitke.

Bilans uspjeha zavrava sa neto vrijednou (dobit ili
gubitak) koji se ukljuuje u zadrane zarade u sekciji
vlasniki kapital bilansa stanja
Neto prihod predstavlja prihod od usluga i roba prodanih
potroaima
Operativni trokovi su trokovi obavljanja djelatnosti i
ukljuuju:

Direktne trokove
Indirektne trokove
Administrativne trokove
Ostale trokove

41

Analiza bilansa uspjeha (indikatori performansi)

Kategorija

2006
Euro

2007
Euro

2008
%

Euro

Voda
Domainstva

hiljada m3

1,710

1,699

-0.6

1,376

-19.0

Institucije

hiljada m3

223

142

-36.3

150

5.6

Kompanije

hiljada m3

594

236

-60.3

155

-34.3

Ukupno fakturirana voda

hiljada m3

2,527

2,077

-17.8

1,681

-19.1

Potronja energije

Kwh/m3

0.975

0.871

-10.7

0.879

0.9

Fakturirana voda po zaposlenom

hiljada m3/zaposlenom

13.59

12.15

-10.6

11.13

-8.3

Broj zaposlenih

Osoba

186

171

-8.1

151

-11.7

Kanalizacija
Domainstva

hiljada m3

1,408

1,298

-7.8

995

-23.3

Kompanije i institucije

hiljada m3

529

303

-42.7

269

-11.2

Ukupno fakturirana kanalizacija

Hiljada m3

1,937

1,601

-17.3

1,264

-21.0

Potronja energije za tretman otpadnih

voda

Kwh/m3

0.645

0.486

-24.6

0.335

-31.1

Fakturirana kanalizacija po zaposlenom

hiljada m3/zaposlenom

10.41

9.36

-10.1

8.37

-10.6

Broj zaposlenih

osoba

186

171

-8.1

151

-11.7

42

Analiza bilansa uspjeha (struktura operativnih

trokova)

Kategorija
Materijal

2001

2002

2003

11%

12%

8%

2%

4%

4%

Energija

34%

31%

24%

Personal: plate i druga primanja

14%

18%

23%

5%

5%

7%

15%

20%

16%

5%

9%

15%

13%

1%

3%

100%

100%

100%

Gorivo

Personal: doprinosi i porezi

Amortizacija
Ostali operativni trokovi (odravanje)
Ostale aktivnosti
Ukupno

43

Analiza
bilansa uspjeha (performanse upravljanja)
ePerformanse upravljanja
2006

Rezultat operativnih aktivnosti

Aktivnosti od vodosnabdijevanja
Aktivnosti od odvodnje otpadnih voda
Ostale aktivnosti

(22.1)
(269.4)
155.6
91.7

2007

2008

(164.3)
(547.7)
197.6
185.8

(53.9)
(689.3)
148.7
486.7

Ukupni operativni prihodi

Prihodi od vodosnabdijevanja
Prihodi od odvodnje otpadnih voda
Ostali operativni prihodi
ther operating revenues
Ukupni operativni rashodi
materijal
gorivo
energija
plate i druga primanja
doprinosi i porezi na i iz plata
amortizacija
ostali operativni rashodi (odravanje)
ostale aktivnosti

6,057.1
2,627.2
2,517.5
912.4

4,507.6
2,156.1
2,100.1
251.4

4,693.0
2,065.9
1,979.3
647.8

6,079.2
663.3
144.2
2,091.7
875.1
277.7
915.8
290.7
820.7

4,671.9
548.2
171.0
1,460.0
832.2
255.7
925.9
413.3
65.6

4,746.9
363.2
202.5
1,146.8
1,100.6
313.8
748.8
710.1
161.1

Operativni rashodi - vodosnabdijevanje

materijal
gorivo
energija
plate i druga primanja
doprinosi i porezi na i iz plata
amrtizacija
ostali operativni rashodi (odravanje)

2,896.6
561.9
89.9
1,119.3
472.6
149.8
375.3
127.7

2,703.8
377.8
95.8
1,118.5
440.1
134.6
377.1
159.9

2,755.1
253.1
106.1
880.3
588.1
155.8
295.0
476.8

Operativni rashodi odvodnja otpadnih voda

materijal
gorivo
energija
plate i druga primanja
doprinosi i porezi na i iz plata
amortizacija
ostali operativni rashodi (odravanje)

2,362.0
101.4
54.2
972.4
402.5
127.9
540.5
163.0

1,902.6
170.4
75.2
341.5
392.1
121.1
548.8
253.4

1,830.7
110.1
96.5
266.5
512.5
158.0
453.8
233.4

44

Izvjetaj o novanim
tokovima

Novani tokovi su prilivi i odlivi novca i novanih

ekvivalenata

U terminologiji MRS izraz cash (gotovina) ne obuhvata samo

iznose stvarne gotovine, ve ukljuuje i slijedee: papirnati
novac, kovanice, potraivanja depozita, ekove, akreditive i sve
druge medije koje e banka u kratkom roku pretvoriti u novac na
iro-raunu
Novani ekvivalenti su kratkotrajna, visokokvalitetna ulaganja
koja se brzo konvertiraju u poznate iznose novca i koja nisu pod
velikim utjecajem rizika promjene vrijednosti. Tipini primjeri
novanih ekvivalenata su: kratkorone dravne obveznice,
komercijalni zapisi i brzo unovivi vrijednosni papiri s rokom
dospijea kraim od 90 dana

Izvjetaj o novanim tokovima daje informacije

menagerima, investitorima i kreditorima o prilivima i

odlivima novca tokom obraunskog razdoblja kao i o
rezultatu tog odnosa
45

Izvjetaj o novanim
tokovima
Moe se postaviti pitanje emu slui
izvjetaj o novanim tokovima, koji su
njegovi ciljevi i ta on govori
korisnicima, kad se stanje novca moe
vidjeti iz bilansa stanja na pozicijama
novca i novanih ekvivalenata?

46

Izvjetaj o novanim
tokovima

Bilans stanja pokazuje ukupno stanje novca i njegovih

ekvivalenata na kraju obraunskog perioda, ali ne pokazuje

odvojeno neto novani tok tog razdoblja niti pokazuje kako je i
zbog kojih transakcija dolo do promjene na novanim raunima
to se bilansa uspjeha tie on za bilo koji nivo biznisa pokazuje
profitabilnost aktivnosti firme, ali ne pokazuje kako e se te
aktivnosti odraziti na stanje gotovine koja e biti raspoloiva za
podmirenje obaveza od kojih se veliki dio moe podmiriti samo
u gotovom novcu
INJENICA JE DA SVAKA FIRMA MOE OSTVARITI VISOKE
DOBITKE (PROFITE) I ISTODOBNO BANKROTIRATI ZBOG
NEDOSTATKA GOTOVINE, AKO MU DUNICI NE PLAAJU RAUNE
Prema tome, temeljno ekonomsko pravilo svake profitne firme
moe se definirati kao:

POSLOVATI PROFITNO I OSTATI PLATNO

SPOSOBAN
47

Izvjetaj o novanim
tokovima

Iskaz o novanim tokovima detaljno prikazuje

priliv i odliv gotovine u odreenom periodu

(napomena: isti period koji se koristi za bilans
uspjeha)
Moe da se sastoji od vie dijelova:

Izvjetaj o novanim tokovima od operativnih (poslovnih)

aktivnosti
Izvjetaj o novanim tokovima od investicijskih
(ulagakih) aktivnosti
Izvjetaj o novanim tokovima od finansijskih aktivnosti

48

Izvjetaj o novanim
tokovima

Operativne aktivnosti ukljuuju sve

transakcije i ostale dogaaje koji nisu

investicije ili finansijske aktivnosti:

Tipian priliv gotovine:

prodaja robe i usluga
ostalo
Tipian odliv gotovine:
plaanje nabavke inventara ili usluga
plate zaposlenih
plaanje dravnih poreza
ostale operativne isplate

49

Izvjetaj o novanim
tokovima

Investicione aktivnosti ukljuuju

pozajmljivanje novca i naplatu tih

zajmova, te pribavljanje i prodaja
investicija i dugoronih proizvodnih
sredstava:

Tipian priliv gotovine:

Prodaja imovine, postrojenja i opreme
Tipini odliv gotovine:
Kupovina imovine, postrojenja i opreme

50

Izvjetaj o novanim
tokovima

Finansijske aktivnosti ukljuuju odliv

gotovine vezan za obaveze

Tipian odliv gotovine:

Otplata servisiranja duga (glavnica i kamata)

51

Financijska analiza

Glavni cilj analize je da se identificiraju osnovne

promjene u trendovima, koliinama i odnosima
kako bi se utvrdili odgovarajui razlozi tih
promjena
Financijska analiza upotrebljava tehnike kao to
su analiza pokazatelja ili trend analize za procjenu
performansi poslovanja i poreenje rezultata
poslovanja poduzea
Finansijske analize trebaju biti kombinirane na
nain da kreiraju sveukupnu financijsku sliku
poduzea
52

Financijska analiza
Analiza odnosa bilancnih pozicija i pozicija

u bilansu uspjeha (Ratio Analysis)

Analiza jednakih veliina:

Horizontalna analiza tj. analiza apsolutnih i

relativnih promjena u pozicijama finansijskih
izvjetaja
Vertikalna analiza tj. analiza strukture

Analiza smjerova (trendova) kretanja

performanse

53

Analiza odnosa bilansnih

pozicija (Ratio Analysis)

Sadri kljune odnose i rezultate koji govore o finansijskim

performansama firme
U praktinom smislu, obuhvata praenje performansi firme radi
njihova unapreenja
Pomae u definiranju pokazatelja uspjenosti na slijedei nain:

daje podatke o profitabilnosti, efikasnosti upravljanja aktivom,

solventnosti i investicijskom potencijalu;
osigurava konzistentnu bazu podataka za praenje smjerova (trendova)
kretanje performansi i za istraivanje promjene u performansama;
omoguuje usporedbu pokazatelja uspjenosti firme s ostalim firmama u
okruenju i iskustveno postavljenim mjerama uspjenosti;
omoguuje usporedbu rezultata uspjenosti po dijelovima firme.

Analiza odnosa pomae u odreivanju smjerova menaderske

aktivnosti i donoenju optimalnih menaderskih odluka u izboru
strategije poslovanja u budunosti
Praktiki gledano ona menaderima slui u planiranju, kontroli i
donoenju odluka.

54

Analiza odnosa bilansnih

pozicija (Ratio Analysis)
Praktina primjena analize odnosa se moe
prikazati kroz:

Analizu profitabilnosti
Analizu obrta aktive (imovine)
Analizu solventnosti i likvidnosti
Analizu investicijskog potencijala
Izraunavanje ukupnog iskaza uspjenosti (Zeta
Score) i
Analizu dodane vrijednosti (Value Added
Analysis)
55

Ratio Analysis Analiza

profitabilnosti
Analiza profitabilnosti smatra se

primarnom tj. najvanijom analizom

odnosa
Kljune odnose u analizi profitabilnosti
predstavljaju dvije temeljne mjere i to:

Profitna mara (Profit margin) i

Povrat na investirano (Return on investment
ROI)

56

Analiza profitabilnosti
Profitna mara

Profitna mara je najrairenija i najvie upotrebljavana mjera

profitabilnosti u managerskoj praksi
Ona se najee rauna kao odnos dobiti (profita) i prihoda od
prodaje tj. prema obrascu:
Dobit
Profitna mara
Prihod od prodaje
Profitna mara pokazuje postotak ostvarenog profita prema
vrijednosti cjelokupnog uraenog posla izraenog kroz ostvareni
prihod u toku odreenog razdoblja ili za svaki pojedinani posao,
ovisno o tome koja se kategorija profita i prihoda primjenjuje u
obrascu
S obzirom na primijenjenu kategoriju dobiti (profita) najee se
razlikuju slijedee kategorije profitne mare:

bruto profitna mara

operativna profitna mara
profitna mara prije oporezivanja
neto profitna mara
mara neto preostalog profita

57

Analiza profitabilnosti
Profitna mara

Bruto profitna mara

Bruto dobit
Bruto profitna mara
Prihod od prodaje

Ova je mjera znaajna menaderska informacija jer

pokazuje koliko prostora u prihodu ostaje za pokrie
poslovne nadgradnje nakon to se usluga ili proizvod
dovede do realizacije na tritu
Ona je vana jer ukazuje na mogunost racionalizacije ukupnih
trokova a posebno trokova uprave i pomonih slubi
Bruto profitna mara, usporeena sa bruto profitnim marama u
drugim firmama iste djelatnosti, jeste indikator koji menadera
usmjerava na detaljnije analize trokova i prodajnih cijena

58

Analiza profitabilnosti
Profitna mara

Operativna profitna mara

Operativna profitna mara

Operativna dobit
Prihod od prodaje

Ova je mjera menaderima pokazuje kolika bi dobit bila

prije oporezivanja ako bi se poduzee financiralo iz
vlastitih sredstava bez uzimanja kredita i razliitih
posudbi
Sa operativnom profitnom marom menaderi najvie operiraju u
fazi planiranja poslova kad kamatna optereenja nisu dovoljno
uoljiva
To je posebno vano kod donoenja menaderskih odluka za
pojedinane poslove

59

Analiza profitabilnosti
Povrat na investirano

Povrat na investirano ili povrat na koriteni kapital govori o menaderskoj efikasnosti u

koritenju raspoloivih resursa

ROI Povrat na investirano

ROI Obrt investicije x profitna mara
Prihod
Obrt investicije
Investirano
Dobit
Pr ofitna mara
Prihod
Prihod
Dobit
Dobit
ROI

ili
Investirano Prihod Investirano
Dobit
ROC
Koriteni kapital
Povrat na investirano ili povrat na koriteni kapital imaju svojih vie podvarijanti koje
zavise od toga koji dio kapitala se uzima u obzir kod prorauna i suglasno tome koji profit
(dobit) se uzima u proraun
Povrat na ukupni kapital (ukupni kapital i operativna dobit)
Povrat na uloeni dugoroni kapital (dugoroni kapital i operativna dobit kamate na kratkorone
kredite)
Povrat na ukupni dioniki kapital (Vlastiti kapital, dobit poslije oporezivanja)

60

Analiza obrta aktive

(imovine)

Analiza odnosa izmeu prihoda i aktive kod nas je poznata

pod nazivom analiza obrta ukupne imovine
Zapravo se ne radi o pravom obrtu imovine nego o
koeficijentu koji govori koliko jedna novana jedinica
aktive (ukupne imovine) stvara novanih jedinica prihoda
Koeficijent obrta aktive
Koeficijent obrta tekuce aktive

Prihod od prodaje
Tekuca aktiva

Koeficijent obrta dugorocne aktive

Koeficijent obrta neto potrazivanja

Prihod
Ukupna aktiva

Prihod od prodaje
Dugorocna aktiva

Prihod od prodaje
Potrazivanja od kupaca - Obaveze prema dobavljaci ma

61

Analiza likvidnosti i
solvenstnosti
Likvidnost se moe definirati kao sposobnost firme

da u roku podmiri sve svoje tekue obaveze

Solventnost se moe definirati kao sposobnost
firme da u roku udovolji svojim dugoronim
obavezama
Likvidnost se nekad zove i kratkorona solventnost
Za analizu likvidnosti i solventnosti koriste se dvije
grupe mjera i to:
mjere likvidnosti i
mjere solventnosti

62

Mjere likvidnosti

Za mjere likvidnosti prvenstveno su zainteresirani menaderi firme kako

bi u svakom trenutku bili sigurni da e udovoljiti kratkoronim
obavezama
Redovno podmirenje tekuih obaveza je vano radi toga da ne bi
dolo do zastoja u redovnim isporukama kljunih proizvodnih i
poslovnih resursa od dobavljaa te do neugodnih blokada
novanih rauna u kljunim trenucima za poslovanje
Pored toga za mjere likvidnosti zainteresirani su i potencijalni
kratkoroni kreditori bilo da se radi o materijalu ili novcu koji su potrebni
u tekuem poslovanju
Prema prirodi odnosa koje prikazuju mjere za izraunavanje likvidnosti
se mogu svrstati u dvije skupine:
Mjere utemeljene na odnosu izmeu tekue aktive i tekue pasive
Mjere koje pokazuju mogunost pretvaranja tekue (kratkorone) aktive, koja
nije novac, u novac

Glavne mjere likvidnosti utemeljene na odnosu izmeu tekue aktive

i tekue pasive jesu:
Tekui odnos (Current Ratio)
Radno raspoloivi kapital (Working Capital)
Brzi odnos ili brzi tekui odnos (Quick Ratio and Quick Current Ratio)

63

Mjere likvidnosti

Tekui odnos je odnos izmeu tekue aktive (tekuih sredstava) i

tekue pasive (tekuih obveza) i on pokazuje u kojoj mjeri tekua aktiva
pokriva obaveze iz tekue pasive, odnosno u kojoj mjeri radno
raspoloivi kapital daje sigurnost da e sve tekue obaveze biti
podmirene
Tekuca aktiva
Teku ci odnos
Tekuca pasiva

Ako je tekui odnos vei od 1, znai da je radno raspoloivi kapital

pozitivan te da se moe oekivati da e tekue obaveze biti pokrivene
na vrijeme
Idealni odnos izmeu tekue aktive i tekue pasive ne postoji jer ovisi
od vrste djelatnosti ali se na temelju iskustava esto smatra da je
tekui odnos koji doputa vjerovanje da e svim tekuim obavezama
biti udovoljeno na vrijeme odnos 1,8 do 2,0

64

Mjere likvidnosti

Radno raspoloivi kapital je razlika izmeu tekue aktive i

tekue pasive i on se izraunava prema slijedeem obrascu:
Radno raspolozivi kapital Tekuca aktiva - Tekuca pasiva

Iako radno raspoloivi kapital nije odnos kreditori esto

zahtijevaju da se i ta mjera likvidnosti predoi u svrhu
odobravanja robnih ili finansijskih kredita

65

Mjere likvidnosti

Brzi odnos ili brzi tekui odnos je odnos izmeu brze aktive (novac u
banci i blagajni), plus brzo unovive aktive (kratkorona potraivanja od
kupaca, brzo utrivi vrijednosni papiri) prema tekuim obavezama
esto se koristi i izraz koeficijent ubrzane likvidnosti

Brzi odnos

Brza aktiva
Tekuca aktiva - Zalihe
ili
Tekuce obaveze
Tekuce obaveze

Na osnovu iskustva smatra se da je zadovoljavajui odnos negdje izmeu 0,8

i 1 (ali ipak je ovisno o vrsti djelatnosti i drugim parametrima).
Na temelju informacije koja se dobije iz podataka o brzom odnosu
moe se zakljuiti kolika je sposobnost firme da u vrlo kratkom roku
osigura odreenu koliini novca
To je posebno vano za iznenadne situacije koje se mogu pojaviti o koje se
manifestiraju kao neodgodiva potreba za gotovinom

66

Mjere likvidnosti

Mjere koje pokazuju sposobnost pretvaranja potraivanja

od kupaca u gotovinu
Pozicija dnevne likvidnosti firme mnogo ovise o toku gotovine koji
nastaje iz normalnog toka aktivnosti
Te aktivnosti ukljuuju pretvaranje potraivanja od kupaca
u novac
Prosjeno vrijeme unovenja potraivanja od kupaca ili
prosjeno vrijeme naplate pokazuje broj dana koji je potrebno da
se potraivanja naplate
To je jako vana menaderska informacija sa aspekta kontrole
novanih sredstava, jer potraivanja od kupaca i prihodi ostvareni
po tom osnovu prema kriteriju MRS-a ne govore o tome kada e
ta potraivanja biti stvarno i naplaena
Prosjecno vrijeme unovc. potraz.

Potrazivanje od kupaca
Prosjecna dnevna naplacena potraz.

Prosjecno vrijeme unovc. potraz.

Potrazivanje od kupaca
Ukupna naplacena potrazivanja

365

67

Mjere solventnosti

Mjere solventnosti su usmjerene na promatranje dugorone

finansijske stabilnosti kroz odnose unutar kapitalne i finansijske
strukture firme te odnose pojedinih pozicija te strukture sa aktivom
Kapitalna struktura je struktura ukupnog dugoronog
kapitala, tj. ukupnog vlastitog kapitala i dugoronih izvora
posuenih od banaka i drugih kreditora i investitora koji
nisu vlasnici ili dioniari (dugoroni krediti od banaka,
dugoroni krediti od drugih kreditnih institucija, obaveze za
dugorone avanse, dugorone obaveze prema povezanim
drutvima, dugorone obaveze prema dobavljaima i slino)
Pored interesa koji za procjenjivanje solventnosti pokazuju
menaderi firme, te mjere obini diktiraju kreditori i investitori koji
procjenjuju sposobnost firme da im vrate uloeni kapital
Najvaniji pokazatelji solventnosti su:
odnos dugoronih obaveza i ukupnog dugoronog kapitala,
stupanj zaduenosti kao odnos ukupnih obaveza i ukupne aktive (Debt
Ratio) ili odnos dionikog kapitala i ukupne aktive (Equity Ratio) kao
nalije stupnja zaduenosti,
odnos ukupnih obaveza i vlasnikog kapitala (Debt/Equity Ratio),
odnos pokria kamata (Interest Coverage Ratio),
odnos dugotrajne aktive i dionike glavnice (vlastitog kapitala) i
kumulativni odnosi izmeu pozicija aktive i pasive.

68

Ukupni iskaz uspjenosti

Sintetiki pokazatelj ukupne uspjenosti koji bi bio jednostavan za

izraunavanje i koji bi omoguio usporedbu izmeu razliitih firmi
Ameriki profesor Altman je razvio taj analitiki izraz koji je dobio
naziv Zeta Score
Z = 0,012 X1 + 0,014 X2 + 0,033 X3 + 0,006 X4 + 0,01 X5

Ponderi su konstantne veliine dobivene na osnovu empirijskih

studija, a odnosi koji su predstavljeni sa X1 do X5 se izraunavaju
na slijedei nain:
X1
X2

Tekuca aktiva
Ukupna aktiva
Zadrzana dobit
Ukupna aktiva

X3

Operativna dobit
Ukupna aktiva

X4

X5

Trzisna vrijednost glavnice

Knjigovodstvena vrijednost ukupnih dugova
Prihod od prodaje
Ukupna aktiva

69

Ukupni iskaz uspjenosti

Najznaajnija primjena Zeta izraza ukupne uspjenosti je ta

to su na temelju empirijskih istraivanja utvrene kontrolne
mjere koje pokazuju kako firma posluje i vjerojatnost to e se s
njom dogaati u budunosti
Rezultati tih istraivanja su slijedei:

Ako je Z > 3,0 Firma posluje vrlo dobro i ima blistavu budunost

Ako je Z < 1,8 Firma posluje slabo i oekuje je neuspjeh za najvie

dvije godine

Ako je Z < 3,0 i > 1,8 Firma mora hitno preispitati svoje
poslovanje.

Rezultati dobiveni primjenom Zeta obrasca mogu se koristiti kao

dodatna kontrolna informacija za menadment u svrhu bolje
procjene tekueg poslovanja i oekivanja u budunosti
U stranoj praksi Zeta obrazac esto koriste revizori

70

Analiza jednakih veliina

(horizontalna i
vertikalna)
Analiza jednakih veliina koristi izraavanje

poreenja u procentima umjesto u apsolutnim

veliinama
Treba biti oprezan sa velikim procentualnim
skokovima malih apsolutnih vrijednosti
Dvije vrste analiza jednakih veliina:
Horizontalna analiza
Vertikalna analiza

71

Horizontalna analiza

Horizontalna analiza je usporedni prikaz apsolutnih

vrijednosti najvanijih pozicija bilansa stanja i bilansa
uspjeha i promjena tih vrijednosti tokom vremena (za
vie uzastopnih godinjih izvjetaja)
Najvei problem horizontalne analize jesu inflacija, promjene
obraunskog sistema, promjene u politici bilansiranja i sve
ostale promjene koje izvjetaje ine neusporedivim

72

Horizontalna analiza bilans

stanja
JKP Vodovod i kanalizacija
Usporedni bilans uspjeha za razdoblja 1.1. do 31.12. 2006., 2007. i 2008. godine
Iznos po godinama
(000)

Poveanje ili (smanjenje)

Opis
2006.
Prihod od prodaje

2007.

2008.

07.-06.

08.-07.

07./06.

08./07.

13.000

13.670

14.920

670

1.250

5,1%

9,1%

Trokovi za prodano

8.950

9.400

10.060

450

660

5,0%

7,0%

Bruto dobit

4.050

4.270

4.860

220

590

5,4%

13,8%

Trokovi uprave i prodaje

2.184

2.100

2.230

(84)

130

(3,8%)

6,2%

Operativna dobit

1.866

2.170

2.630

304

460

16,3%

21,2%

610

580

650

(30)

70

(4,9%)

12,1%

1.256

1.590

1.980

334

390

26,6%

24,5%

Dividende

400

550

730

150

180

37,5%

32,7%

Zadrana dobit

500

600

700

100

100

20,0%

16,7%

Trokovi financiranja
Dobit prije oporezivanja

73

Horizontalna analiza
bilans uspjeha
JKP Vodovod i kanalizacija
Usporedni bilans stanja na dan 31.12.2006., 2007., i 2008.
Iznos po godinama
(000)

Opis
2006.

2007.

Poveanje ili (smanjenje)

2008.

07.-06.

08.-07.

07./06.

08./07.

AKTIVA
Tekua imovina

3.964

5.474

6.488

1.510

1.014

38,1%

18,5%

Dugotrajna imovina

14.140

12.726

11.312

(1.414)

(1.414)

(10,0%)

(11,1%)

Ukupno aktiva

18.104

18.200

17.800

96

(400)

0,5%

(2,2%)

Tekue obaveze

3.704

3.450

2.570

(254)

(880)

(6,9%)

(25,5%)

Dugorone obaveze

4.000

3.600

3.200

(400)

(400)

(10,0%)

(11,1%)

Ukupno obaveze

7.704

7.050

5.770

(654)

(1.280)

(8,5%)

(18,2%)

Dioniki kapital

6.500

6.500

6.500

Zadrana dobit

3.000

3.500

4.100

500

600

16,6%

17,1%

900

1.150

1.430

250

280

27,7%

24,3%

Dionika glavnica

10.400

11.150

12.030

750

880

7,2%

7,9%

Ukupna pasiva:

18.104

18.200

17.800

96

(400)

0,5%

(2,2%)

PASIVA

Dobit tekue godine

74

Vertikalna analiza

Vertikalna analiza prikazuje procentualni udio svake stavke

finansijskog izvjetaja u odnosu na odgovarajuu sumu
Na primjer u aktivi e tekua aktiva biti prikazana u odnosu na
ukupnu aktivu
Na jednak nain, trokovi prodaje, bruto profit, trokovi uprave i
prodaje, kamate, operativni profit, dobit itd. bit e prikazani kao
postotak od prihoda
Iz usporednog izvjetaja vertikalne analize bilansnih pozicija
moe se uoiti kako se kreu odnosi meu pozicijama tokom
vremena
Ti bilansni odnosi su odraz politike poslovanja i politike
investiranja

75

Vertikalna analiza bilans

stanja
JKP Vodovod i kanalizacija
Uporedni izvjetaj procentualnog uea komponenti bilansa stanja
na dan 31.12.2006., 2007. i 2008.
Iznos po godinama
(000)

Opis
2006.

2007.

Postotak od ukupno
2008.

2006.

2007.

2008.

AKTIVA
Tekua imovina

3.964

5.474

6.488

21,9%

30,0%

36,4%

Dugotrajna imovina

14.140

12.726

11.312

78,1%

70,0%

63,6%

Ukupno aktiva

18.104

18.200

17.800

100,0%

100,0%

100,0%

Tekue obaveze

3.704

3.450

2.570

20,4%

18,9%

14,4%

Dugorone obaveze

4.000

3.600

3.200

22,1%

19,8%

18,0%

Ukupno obaveze

7.704

7.050

5.770

42,5%

38,7%

32,4%

Dioniki kapital

6.500

6.500

6.500

35,9%

35,7%

36,5%

Zadrana dobit

3.000

3.500

4.100

16,6%

19,3%

23,1%

900

1.150

1.430

5,0%

6,3%

8,0%

Dionika glavnica

10.400

11.150

12.030

57,5%

61,3%

67,6%

Ukupna pasiva:

18.104

18.200

17.800

100,0%

100,0%

100,0%

PASIVA

Dobit tekue godine

76

Vertikalna analiza bilans

uspjeha
JKP Vodovod i kanalizacija
Uporedna analiza konta bilansa uspjeha za razdoblja 1.1. do 31.12. 2006., 2007. i 2008. godine
Iznos po godinama
(000)

Opis
2006.
Prihod od prodaje

2007.

Postotak od ukupno
2008.

2006.

2007.

2008.

13.000

13.670

14.920

100,0%

100,0%

100,0%

Trokovi za prodano

8.950

9.400

10.060

68,8%

68,8%

67,4%

Bruto dobit

4.050

4.270

4.860

31,2%

31,2%

32,6%

Trokovi uprave i prodaje

2.184

2.100

2.230

16,8%

15,4%

15,0%

Operativni dobitak

1.866

2.170

2.630

14,4%

15,8%

17,6%

610

580

650

4,7%

4,2%

4,3%

1.256

1.590

1.980

9,7%

11,6%

13,3%

Porez na dobit

356

440

550

2,8%

3,2%

3,7%

Dobit poslije oporezivanja

900

1.150

1.430

6,9%

8,4%

9,6%

Dividende

400

550

730

3,1%

4,0%

4,9%

Zadrana dobit

500

600

700

3,8%

4,4%

4,7%

Trokovi finansiranja
Dobit prije oporezivanja

77

Analiza trendova
Analiza trendova prouava promjene u nizovima

podataka tokom vremena

Proporcionalni podaci ili apsolutne vrijednosti
Jednostavne observacije ili grafikoni podataka
kako bi se promatrali trendovi ili vie sofisticirane
matematike tehnike
Korist proporcionalne i trend analize zavisi od
mogunosti da se pravilno protumae
Odnosi se trebaju tretirati kao tragovi ili dijelovi
slagalice koji se moraju sastaviti kako bi se dobila
kompletna slika - finansijski podaci mogu biti
kombinirani sa operativnim informacijama kako
bi se dobili tani odgovori
78

Analiza trendova
JKP "Vodovod i kanalizacija"
pokazatelji performanse za razdoblje 2003.-2008.
Sume po godinama (u '000)
Pokazatelji performanse

2003

Prihod od prodaje

2004

2005

2006

2007

2008

11.800

12.300

12.700

13.000

13.670

14.920

Trokovi za prodano

8.378

8.610

8.763

8.950

9.400

10.060

Bruto dobit

3.422

3.690

3.937

4.050

4.270

4.860

JKP "Vodovod i kanalizacija"

procenti pokazatelja performanse za razdoblje 2003-2008.
u odnosu na 2003. Godinu (2003. = 100%)
2003

2004

2005

2006

2007

2008

Prihod od prodaje

100%

104%

108%

110%

116%

126%

Trokovi za prodano

100%

103%

105%

107%

112%

120%

Bruto dobit

100%

108%

115%

118%

125%

142%

79

Analiza trendova

JKP "Vodovod i kanalizacija"

procenti pokazatelja performanse za razdoblje 2003-2008.
u odnosu na 2003. Godinu (2003. = 100%)
2003

2004

2005

2006

2007

2008

Prihod od prodaje

100%

104%

108%

110%

116%

126%

Trokovi za prodano

100%

103%

105%

107%

112%

120%

Bruto dobit

100%

108%

115%

118%

125%

142%

80

Financijska analiza zakljuci

Faktori koje treba uzeti u obzir kod analize:

Podaci su mnogo razumljiviji kada se promatraju tokom

odreenog vremenskog perioda
Rezultati financijske analize su korisni alati, ali informacije
koje donose mogu biti koritene samo da se odgovore opa
pitanja
Podaci nisu vezani za pojedinane organizacione jedinice,
tako se, da bi se dobili realni odgovori, moraju se koristiti
dodatni podaci kao to su operativne informacije i
inenjerska istraivanja.
Stvaranje profita nije primarni motiv svakog poduzea
Primarni motiv npr. javnih komunalnih poduzea je osigurati
dugorono kvalitetnu uslugu po razumnim cijenama

81

Benchmarking
Usporeivanje finansijskih performansi kompanije

sa istim performansama drugih slinih kompanija

Dobar nain da se utvrde srednje vrijednosti
odreenih performansi u industrijskoj grani
Razvijen skup indikatora koji se dijele na:

Operativne indikatore
Finansijske indikatore
Strukture i iznose tarifa

82

Benchmarking za primjer
vodovoda
Operativni indikatori:

Indikatori potronje vode

Indikatori vodovodnog distributivnog sistema
Indikatori neobraunate vode
Indikatori sistema za odvodnju otpadnih voda
Indikatori postrojenja za tretman otpadnih voda
Osoblje
Ostali operativni indikatori

83

Benchmarking
Finansijski indikatori:

Indikatori efikasnosti
Indikatori zaduenosti
Indikatori likvidnosti
Indikatori profitabilnosti
Operacioni indikatori (osoblje, trokovi, ...)

Strukture tarifa
Iznosi tarifa za kategorije potroaa
Prosjena naplativost
Itd.

Indikatori tarifne strukture i iznosa tarifa:

84

Organizacija podataka
Da bi se ovakve informacije mogle

jednostavno i tano dobiti iz glavne knjige

potrebno je osigurati adekvatan nain
registriranja svih financijskih transakcija:

Prvi preduvjet jeste postojanje dovoljno preciznog i

razraenog kontnog plana sa jasno definiranim pozicijama
za razliite vrste trokova, prihoda i ostalih kategorija
Drugi preduvjet preciznom evidentiranju
raunovodstvenih informacija jeste dobro razraena
shema organizacione strukture
Trei preduvjet jeste dodatna analitika evidencija u
glavnoj knjizi u sluajevima kada je to neophodno

85

Struktura podataka glavne

knjige

Minimalan skup informacija koje treba da sadri glavna knjiga da

bi zadovoljila prethodne kriterije jeste:
Konto
Mjesto troka (ifra organizacione jedinice)
ifra subanalitike
Iznos
Datum
Opis

86

Upravljanje novanim
sredstvima
Stvaranje profita je klju postizanja

unutranjeg izvora sredstava

Gotovina ne smije biti zamijenjena sa profitom
Profit automatski ne generira protok gotovine
u jednakoj koliini za vrijeme jednog perioda

Profit se realizira u trenutku prodaje

Gotovina se ne pojavljuje sve dok raun
nije naplaen

Sezonske varijacije u protoku gotovine

Protok gotovine takoer ukljuuje stavke koje
se ne reflektiraju na profit - kao to su
kapitalne potronje

87

Upravljanje novanim
sredstvima

Osnovni cilj svih poduzea je dugorona odrivost

Odrivost na duge staze zahtjeva da organizacija preivljava iz
sedmice u sedmicu i iz mjeseca u mjesec; tj. na kratke staze
Preivljavanje na kratke staze zavisi od protoka gotovine
Postoji vie dobro poznatih kompanija koje su stvarale profit ali
su postale insolventne zato to im je nedostajala gotovina za
plaanje dnevnih trokova kompanije
Najvanija razlika je da firme rade kratkorono, a planiraju
dugorono.
Gotovina je klju kratkoronog preivljavanja, a upravljanje
gotovinom je alat za kontroliranje gotovine
Upravljanje gotovinom je efikasna naplata, plaanje i
privremena investicija vika gotovine

88

Upravljanje novanim
sredstvima
IZVORI SREDSTAVA
Pozajmljeni lkapital

Kapital

Zadrana dobit

KORITENJE SREDSTAVA
Proizvodi/Usluge
Radni kapital

Postrojenja/ Procesi
Osnovna sredstva

Amortizacija

Prodaja

Manje

Trokovi

Operativna dobit
Manje

Kamate

Manje

Porezi
Dobit

Dividende

Zadrana dobit

89

Operativno upravljanje
novanim sredstvima

Bez obzira na veliinu organizacije, kontrola i praenje protoka

gotovine mora biti dodijeljena odreenom podruju
odgovornosti
Mora postojati jedna osoba u okviru organizacije koja je
odgovorna za poznavanje stanja protoka gotovine u
organizaciji
Ova osoba mora imati ovlasti da poduzme korektivne akcije
kada je to potrebno
Neke osnovne funkcije upravljanja gotovinom ukljuuju:
Praenje i izvjetavanje o gotovinskom stanju u organizaciji
ivo praenje raunovodstvenih potraivanja
Osiguranje dovoljno gotovine za plaanje dugova
Kontrola i praenje bankovnih rauna
Predvianje protoka gotovine
Kontrola i monitoring pozajmljivanja
90

Sistem upravljanja
novanim sredstvima

Opa ideja iza upravljanja gotovinom je da e organizacija biti na

dobitku usvajanjem sistem i praksi koje ubrzavaju prijem gotovine i
usporavaju gotovinske isplate
Da bi se ovo postiglo preporuuju se slijedee procedure:
Ubrzavanje Naplate
Ubrzavanje pripreme i isporuke rauna
Moderniziranje procedure naplate dugovanja
Reduciranje vremena izmeu prijema naplate i vremena kada
je ona na raspolaganju za upotrebu u okviru organizacije
Centraliziranje funkcija fakturiranja i naplate
Ranije fakturirati potroae
Dizajnirati pripremu faktura na fleksibilan nain
U sluaju distribucije naplatnih mjesta, zahtijevati bankovne
pod-raune. Sve pod-raune vratiti na nulu svake veeri
transferom bilansa na centralni raun
Obezbjediti razliita mjesta i naine naplate za potroae
Usporavanje Gotovinskih Isplata
Namjerno zadravati isplatu. Ova metoda se oslanja na
poznavanje u svakom trenutku ta je prispjelo za isplatu91

Financijsko predvianje
Pro-forma finansijskih izvjetaja

najrairenija tehnika
Procjena Bilansa uspjeha jedna od
najkorisnijih:

Pomae procjeni dugorone odrivosti

kompanije jer mjeri njenu profitabilnost
Pomae ocjeni buduih finansijskih mogunosti
kompanije jer indicira sposobnost kompanije da
servisira svoje obaveze

92

Financijsko predvianje
Koraci u predvianju Bilansa uspjeha:
1.
2.
3.

Predvianje prihoda iz aktivnosti

Predvianje operativnih trokova
Prognoziranje ostalih operativnih prihoda i
rashoda
4. Predvianje prihoda i rashoda iz finansijskih
aktivnosti (na primjer servisiranje zajma) i
posebnih aktivnosti (na primjer grantovi)

93

Bilans uspjeha
Euro
Ukupni operativni prihodi

Zadnji mjesec
Ostvareno
Planirano
496.132
589.100

Razlika
(92.968)

Planirano za
naredni mjesec
608.750

Prihodi od vodosnabdjevanja
Domainstva
Kompanije
Institucije
Prihodi od otpadnih voda
Domainstva
Kompanije
Institucije
Ostali operativni prihodi
Ukupni operativni rashodi

210.499
154.011
56.488

303.600
186.000
117.600

(93.101)
(31.989)
(61.112)

312.000
186.000
126.000

272.256
20.144
252.112

270.500
27.000
243.500

1.756
(6.856)
8.612

281.750
25.500
256.250

13.377
464.856

15.000
459.790

(1.623)
5.066

15.000
463.540

Materijal
Gorivo
Energija
Plate
Socijalna davanja
Amortizacija
Ostali operativni rashodi
Ostale aktivnosti
Ukupni rashodi od vodosnabdjevanja

13.618
280
108.655
66.660
19.659
35.959
208.864
11.161
257.445

28.050
0
145.750
48.940
14.409
35.810
176.831
10.000
257.270

(14.432)
280
(37.095)
17.720
5.250
149
32.033
1.161
175

26.550
100
146.190
48.940
14.409
35.810
181.541
10.000
264.210

Materijal
Gorivo
Energija
Plate
Socijalna davanja
Amortizacija
Ostali operativni rashodi
Ukupni rashodi od otpadnih voda

10.348
280
72.865
33.784
9.797
18.412
111.959
196.250

15.800

15.800

82.610
27.610
8.010
18.000
105.240
192.520

(5.452)
280
(9.745)
6.174
1.787
412
6.719
3.730

Materijal
Gorivo
Energija
Plate
Socijalna davanja
Amortizacija
Ostali operativni rashodi
Rezultat od operativnih aktivnosti
Prihodi od finansijskih aktivnosti
Rashodi od finansijskih aktivnosti
Prihodi od posebnih aktivnosti
Rashodi od posebnih aktivnosti
Dobit prije oporezivanja
Porez
Dobit poslije oporezivanja

3.270

12.250

(8.980)

35.790
32.876
9.862
17.547
96.905
31.276

63.140
21.330
6.399
17.810
71.591
129.310

(27.350)
11.546
3.463
(263)
25.314
(98.034)

10.750
100
62.140
21.330
6.399
17.810
70.801
145.210

31.276

129.310

(98.034)

145.210

31.276

129.310

(98.034)

145.210

84.050
27.610
8.010
18.000
110.740
189.330

94

Predvianje novanih
sredstava

esto se govori da je gotovina krvotok jedne organizacije

Mora se predvidjeti kretanje novanih sredstava kako bi se osigurala
raspoloivost na pravom mjestu u pravom trenutku
Predvianje protoka gotovine se odnosi na sve izvore novanih
sredstava
Kratkorona predvianja osiguravaju da su svakodnevne potrebe
poduzea za gotovinom zadovoljene. Ova predvianja su obino za
jednu sedmicu do tromjesenog perioda.
Srednjorona predvianja , obino izmeu tri mjeseca i pet godina,
identificiraju potencijalne budue zahtjeve za gotovinom. Srednjorone
prognoze vas mogu upozoriti na takve stavke kao to je potreba za
pozajmljivanje u vremenu dovoljnom da se neka akcija poduzme.
Dugorona predvianja identificiraju potrebe za gotovinom za
period preko pet godina. Mogu vam pomoi da ostvarite ciljeve
specificirane u planu poslovanja.

95

Predvianje novanih
sredstava

Izvjetaj o novanim tokovima

Euro

Stanje novanih sredstava na poetku perioda

Zadnji mjesec

Ostvareno

Planirano

Planirano za
Razlika

naredni mjesec

2.738

2.738

5.492

Priliv novanih sredstava od operativnih aktivnosti

399.557

395.000

4.557

388.900

Novana sredstva od industrijskih potroaa

112.715

110.000

2.715

135.000

Novana sredstva od domainstava

140.755

150.000

(9.245)

138.000

Novana sredstva od javnih potroaa

104.771

100.000

4.771

78.000

41.316

35.000

6.316

37.900

Odliv novanih sredstava od operativnih aktivnosti

396.803

390.000

6.803

394.000

Plaanja dobavljaima

234.936

230.000

4.936

234.000

Plate i pridruena socijalna davanja i porezi

151.119

150.000

1.119

145.000

10.748

10.000

748

15.000

2.754

5.000

(2.246)

(5.100)

2.754

5.000

(2.246)

96 (5.100)

Novana sredstva od ostalih

Porez na dobit
Ostali porezi
Ostala plaanja
Protok novanih sredstava iz operativnih aktivnosti
Odliv novanih sredstava zbog investiranja
Protok novanih sredstava od investiranja
Priliv novanih sredstava od finansijskih aktivnosti
Odliv novanih sredstava zbog finansijskih aktivnosti
Protok novanih sredstava od finansijskih aktivnosti
Protok novanih sredstava od posebnih aktivnosti
Ukupni protok novanih sredstava za period

Analiza osjetljivosti
Analize osjetljivosti sistematski mijenjaju

jednu od pretpostavki na osnovu kojih je

zasnovan pro forma izvjetaj i prati kako se
prognoza ponaa
Analiza osjetljivosti je korisna na najmanje
dva naina:
1. Obezbjeuje informaciju o rasponu moguih
rezultata
2. Omoguava menaderima da utvrde koje
pretpostavke najvie utiu na predvianja, te koje
su sekundarne, tercijarne, itd
97